Republika Hrvatska
Općinski sud u Čakovcu
Prekršajni odjel
Zrinsko-frankopanska 9
Broj: Pp-1134/2024-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Čakovcu, Prekršajni odjel, po sutkinji Spomenki Zanjko Kolman, uz sudjelovanje Larise Hajdarović, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika TD "Remenar MP" d.o.o. Dekanovec, kao pravne osobe i GD, kao odgovorne osobe, zbog prekršaja iz čl. 127. st. 1. podst. 3. i st. 2. Zakona o Državnom inspektoratu, čl. 172. st. 2. toč. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, čl. 229. st. 1. toč. 3. i st. 2. Zakona o radu, čl. 172. st. 2. toč. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, čl. 229. st. 1. toč. 1. i st. 2. Zakona o radu, čl. 229. st. 1. toč. 47. i st. 2. Zakona o radu, čl. 229. st. 1. toč. 23. i st. 2. Zakona o radu, u povodu optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Varaždin, Ispostave Čakovec, broj: Klasa: 116-02/24-01/2174, Ur. broj: 443-02-04-14-24-10 od 30. srpnja 2024., temeljem čl. 183., čl. 182. st. 3. i st. 1. Prekršajnog zakona (NN br.107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), nakon zaključene glavne rasprave 10. travnja 2025., objavio je, te 15. travnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Okrivljenici:
1. TD "REMENAR MP" d.o.o., sa sjedištem u [adresa]., OIB: 9156319385,
- kao pravna osoba
2. GD, rođena **.**.1989., s prebivalištem u [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj],
- kao odgovorna osoba
- zastupani po branitelju Bojanu Bacingeru, odvjetniku iz Čakovca, K. Mesarića kbr. 1
k r i v i s u
I. što kao pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi TD "Remenar MP" d.o.o., sa sjedištem u [adresa]., nisu dana 26.06.2024., pristupili u prostorije Državnog inspektorata u Čakovcu, po nalogu iz zapisnika od 20.06.2024., te inspektorici rada nisu dostavili Ugovor o radu, te prijave na obvezno mirovinsko osiguranje za sve intervjuirane radnike i JD, te odjave i dokaz da je radniku uručen otkaz, evidencije o radnom vremenu intervjuiranih radnika za razdoblje od 01.01.2024. do **.**.2024. i JD, obračune plaća nadziranih radnika za razdoblje od 01.01.2024. do 01.04.2024., te dokaz da su isti obračuni uručeni radnicima za navedeni period i JD, te dokaz da mu je uručen obračun neisplaćenog godišnjeg odmora, pečat i broj poslovnog računa, evidenciju radnika (podatak o ukupnom broju zaposlenih od čega broj zaposlenih u nadziranom objektu, te koliko je od ukupnog broja zaposlenih temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme, a koliko na neodređeno vrijeme), Odluku o imenovanju osobe koja je osim odgovorne osobe poslodavca ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika, Odluku o imenovanju osobe koja je osim poslodavca dužna nadzirati da li se osobni podaci radnika prikupljaju, ograđuju, koriste i dostavljaju trećim osobama u skladu sa zakonom, Pravilnik o radu, Ugovor o radu te prijave na obvezno mirovinsko osiguranje i odjave za radnicu TD i dokaz da joj je uručen otkaz ugovora o radu, evidencije o radnom vremenu radnika za razdoblje od 01.03.2024.,do zaključno 17.05.2024. za TD, obračune plaća za razdoblje od 01.03.2024., do zaključno 17.05.2024., te dokaz da su isti obračuni uručeni TD,
čime su postupili suprotno odredbi i to:
1. okrivljena pravna osoba iz čl. 64. kažnjivo po čl. 127. st. 1. podstavak 3. Zakona o državnom inspektoratu (NN br. 115/18., 117/21., 67/23. i 155/23.)
2. okrivljena odgovorna osoba iz čl. 64. kažnjivo po čl. 127. st. 2. u vezi st. 1. podstavak 3. Zakona o državnom inspektoratu,
pa im se temeljem istog propisa,
i z r i č e
III. novčana kazna i to:
1. okrivljenoj pravnoj osobi u iznosu od 3.980,00 (tri tisuće devetsto osamdeset) eura,
2. okrivljenoj odgovornoj osobi u iznosu od 390,00 (tristo devedeset) eura.
Okrivljena pravna osoba i okrivljena odgovorna osoba su dužne platiti novčanu kaznu temeljem čl. 33. st. 10. Prekršajnog zakona, u roku od 60 (šezdeset) dana od dana pravomoćnosti ove presude.
Temeljem čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena ako okrivljena pravna osoba i okrivljena odgovorna osoba plate dvije trećine izrečene novčane kazne u roku od 60 (šezdeset) dana od dana pravomoćnosti ove presude.
Ukoliko okrivljena pravna osoba i okrivljena odgovorna osoba ne plate u određenom oku novčanu kaznu ista će se temeljem čl. 34. st. 1. Prekršajnog zakona naplatiti prisilno.
IV. Temeljem čl. 139. st. 3. u svezi čl. 138. st. 3. PZ-a, okrivljena pravna osoba i okrivljena odgovorna osoba su dužni u roku od 60 (šezdeset) dana od dana pravomoćnosti naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 50,00 (pedeset) eura, svaki.
Ukoliko okrivljena pravna osoba i okrivljena odgovorna osoba ne plate u određenom roku troškove postupka, isti će se temeljem čl. 34 st. 1. Prekršajnog zakona, naplatiti prisilno.
II./ Temeljem čl. 182. st. 3. Prekršajnog zakona,
Okrivljenici:
1. TD "REMENAR MP" d.o.o., sa sjedištem u [adresa]., OIB: 9156319385,
- kao pravna osoba
2. GD, rođena **.**.1989., u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj],
- kao odgovorna osoba
- zastupani po branitelju Bojanu Bacingeru, odvjetniku iz Čakovca, K. Mesarića kbr. 1
oslobađaju se optužbe
kao pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi TD "Remenar MP" d.o.o., sa sjedištem u [adresa].,
a) što bi na radnom mjestu dostavljača radio radnik JD, od dana 14.07.2022. do 25.07.2022., u rasporedu radnog vremena od 09,00 -15,00 sati, a popodne od 15,00 – 22,00 sati, te vikendom od 11,00 – 23,00 sata, te dana 20.12.2022. i dana 01.05.-03.05.2024., a da ga nisu prijavili na obvezno osiguranje, te u propisanom roku odnosno najkasnije prije početka rada odnosno zaključno do 14.07.2022., te 20.12.2022. i dana 01.05.2024., dostavio prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i to dana 14.07.2022., 20.12.2022. i 01.05.2024., tako da bi radnik radio neprijavljen,
b) što bi na radnom mjestu dostavljača radio radnik JD od 14.07.2022. do 25.07.2023., te dana 20.12.2022. i dana 01.05.2024., a da s njime ne bi sklopili ugovor o radu prije početka rada, niti bi mu dostavili pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu prije početka rada,
c) što bi na radnom mjestu dostavljača radio radnik JD te ne bi u roku od 24 sata od prestanka osiguranja, zaključno do 02.05.2024., dostavili prijavu o prestanku osiguranja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, obzirom je prestao radni odnos dana 30.04.2024., već su isto učinili dana 07.05.2024., te za radnicu TD, zaposlenu za poslovima pomoćne kuharice u propisanom roku, odnosno u roku od 24 sata od prestanka osiguranja, zaključno do 20.05.2024., dostavili prijavu o prestanku osiguranja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, obzirom je prestao radni odnos dana 17.05.2024., već su isto učinili dana 17.06.2024.,
d) nisu na propisani način vodili evidencije o radnom vremenu radnika, sukladno čl. 5. Zakona o radu u vezi Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencija o radnicima, jer je radnik JD, radio dana 23.12.2023., u rasporedu radnog vremena od 11,00 – 23,00 sata, a upisali su u evidencijama radnog vremena godišnji odmor, te dana 27.12.2023., kada je radio od 15,00 -22,00 sata, u evidencije radnog vremena su upisali godišnji odmor, te dana 06.-07.11.2024., kada je radnik bio na bolovanju, upisali su u evidencije radnog vremena nenazočnost krivnjom radnika, a od 08.-14.11.2024., radnik nije radio jer nije bio na rasporedu, a upisali su da je radio dana 13-14.11.2023., u rasporedu radnog vremena od 09,00 – 16,00 sati, za dane 10.-11.11.2023., od 17,00 – 24,00 sta, dana 09.08.2024., od 15,00-20,00 sati, dana 20.08.2023., jer radio od 11,00 – 16,00 sati, a u evidencije radnog vremena upisali su da je koristio godišnji odmor, dana 21.05.2023., radnik je koristio bolovanje, a poslodavac je upisao u evidencijama radnog vremena nenazočnost krivnjom radnika,
čime bi počinili prekršaj i to
okrivljena pravna osoba pod:
a) iz čl. 112. st. 1. toč. 2., kažnjivo po čl. 172. st. 2. toč. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22.),
b) iz čl. 14. st. 3. kažnjivo po čl. 229. st. 1. toč. 3. Zakona o radu (NN br. 93/14., 127/17., 98/19., 151/22. i 64/23.),
c) iz čl. 112. st. 1. toč. 3., kažnjivo po čl. 172. st. 2. toč. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22.),
d) iz čl. 5. kažnjivo po čl. 229. st. 1. toč. 1. Zakona o radu,
okrivljena odgovorna osoba pod:
a) iz čl. 112. st. 1. toč. 2., kažnjivo po čl. 172. st. 3. u vezi st. 2. toč. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju,
b) iz čl. 14. st. 3. kažnjivo po čl. 229. st. 2. vezi st. 1. toč. 3. Zakona o radu,
c) iz 112. st. 1. toč. 3., kažnjivo po čl. 172. st. 3. u vezi st. 2. toč. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju,
d) iz čl. 5. kažnjivo po čl. 229. st. 2. u svezi st. 1. toč. 1. Zakona o radu,
- jer nije dokazano da su počinili navedene prekršaje.
III./ Temeljem čl. 182. st. 1. Prekršajnog zakona,
Okrivljenici:
1. TD "REMENAR MP" d.o.o., sa sjedištem u [adresa]., OIB: 9156319385,
- kao pravna osoba
2. GD, rođena **.**.1989., u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj],
- kao odgovorna osoba
- zastupani po branitelju Bojanu Bacingeru, odvjetniku iz Čakovca, K. Mesarića kbr. 1
oslobađaju se optužbe
kao pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi TD "Remenar MP" d.o.o., sa sjedištem u [adresa].,
a) što bi na radnom mjestu dostavljača radio radnik JD te mu nisu dostavili otkaz ugovora o radu na neodređeno vrijeme koji je sklopio 01.05.2023., u pisanom obliku,
b) što bi na radnom mjestu dostavljača radio radnik JD te radnika JD nisu obavijestili o rasporedu ili promjeni radnog vremena dan 08.11.2023., najmanje tjedan dana u naprijed,
čime bi počinili prekršaj i to:
okrivljena pravna osoba pod:
a) iz čl. 120. kažnjivo po čl. 229. st. 1. toč. 47. Zakona o radu,
b) iz čl. 60. a. st. 5. kažnjivo po čl. 229. st. 1. toč. 23. Zakona o radu,
okrivljena odgovorna osoba pod:
a) iz čl. 120. kažnjivo po čl. 229. st. 2. u vezi st. 1. toč. 47. Zakona o radu,
b) iz čl. 60. a. st. 5. kažnjivo po čl. 229. st. 2. u vezi st. 1. toč. 23. Zakona o radu,
- jer djela za koja se optužuju po propisu nisu prekršaji.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Varaždin, Ispostava Čakovec, pod brojem: Klasa: 116-02/24-01/2174, Ur. broj: 443-02-04-14-24-10 od 30. srpnja 2024., podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika TD "Remenar MP" d.o.o., kao pravne osobe i GD kao odgovorne osobe, radi prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude.
2. Okrivljenici su sudu dostavili pisanu obranu u kojoj su naveli da osporavaju da bi počinili prekršaje kako je to naznačeno u Optužnom prijedlogu. Osporavaju u cijelosti sve tvrdnje Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, ispostava u [adresa] iz Optužnog prijedloga. Prema članku 160. stavku 2. točki 5. Prekršajnog zakona, optužni prijedlog mora sadržavati i činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja, dakle opis sadržan u izreci optužnog prijedloga u kojem nisu navedena bitna obilježja djela prekršaja, nije dostatan. Isto tako u izreci optužnog prijedloga nisu navedeni ni provedbeni propisi na temelju kojih bi se okrivljenici proglasili krivim. Dakle, optužni akt ne sadrži adekvatan činjenični opis djela te je nepotpun, točnije iz njega ne proizlaze sva njegova zakonom propisana obilježja, jer se s obzirom na zakonski opis prekršaja radi o prekršaju za čiju konkretizaciju činjeničnog opisa nužno treba navesti konkretan činjenični opis i odredbu odgovarajućeg provedbenog propisa, pri čemu konkretizacija činjeničnog opisa, između ostalog, mora sadržavati opisno ono što je navedeno u mjerodavnoj odredbi tog provedbenog propisa, a to je u ovom slučaju izostalo. Tereti ih se da je kod njih na radnom mjestu dostavljača od dana 14.07.2022. g., do 25.07.2022. g., u rasporedu radnog vremena od 9.00 do 15.00 sati, a popodne od 15.00 do 22.00 sata, te vikendom od 11.00 do 23.00 sata, te dana 20.12.2022.g. i dana 01.05. do 03.05.2024. g. radio JD iz [adresa], a da ga poslodavac nije prijavio na obvezno osiguranje, te poslodavac nije za istog radnika u propisanom roku odnosno najkasnije prije početka rada odnosno zaključno do 14.07.2022 g., te 20.12.2022. g., i dana 01.05.2024. g., dostavio prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, i to do dana 14.07.2022., 20.12.2022. g., 01.05.2024. g., tako da je navedeni radnik radio neprijavljen. U potpunosti osporavaju navedeno iz razloga iznad navedenih. Tereti ih se da je kod njih na radnom mjestu dostavljača od 14.07.2022. g. do 25.07.2023. g., te dana 20.12.2022. g. i dana 01.05.2024. g., radio JD, a da s poslodavcem nije sklopio ugovor o radu prije početka rada, niti mu je bila dostavljena pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu prije početka rada. U potpunosti osporavaju navedeno. Optužnim prijedlogom tereti se i da je radnik JD kod okrivljenih radio na poslovima dostavljača, a da mu poslodavac nije dostavio otkaz ugovora o radu na neodređeno vrijeme koji je sklopio dana 01.05.2023. g. u pisanom obliku, što kao i prijašnje navode, osporavaju u cijelosti. Tereti ih se da da nisu za radnika JD zaposlenog na poslovima dostavljača, u propisanom roku odnosno u roku od 24 sata od prestanka osiguranja, zaključno do 02.05.2024. godine, dostavili prijavu o prestanku osiguranja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, s obzirom da je prestao radni odnos dana 30.04.2024. godine, već su isto učinili dana 07.05.2024. godine te za radnicu TD iz [adresa], zaposlene na poslovima pomoćne kuharice, u propisanom roku odnosno u roku od 24 sata od prestanka osiguranja, zaključno do 20.05.2024. godine, dostavili prijavu o prestanku osiguranja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, s obzirom da je prestao radni odnos dana 17.05.2024. godine, već su isto učinili dana 17.06.2024. U cijelosti osporavaju navedeno od strane Državnog inspektorata iz razloga navedenih. Točkom 5. Optužnog prijedloga terete se da evidencije o radnom vremenu radnika ne vode na propisan način, sukladno čl. 5. Zakona o radu (Narodne novine br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22.), a u svezi Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencija o radnicima (NN broj 73/17), jer je radnik JD radio dana 23.12.2023.g., u rasporedu radnog vremena od 11.00 do 23.00 sata, a poslodavac je upisao u evidencijama radnog vremena godišnji odmor, te dana 27.12.2023. g., je radio od 15.00 do 22.00 sata, a poslodavac je upisao u evidencijama radnog vremena godišnji odmor, te dana 06. i 07.11.2024. g., radnik je bio na bolovanju, a poslodavac je upisao u evidencijama radnog vremena nenazočnost krivnjom radnika, a od 08.-14.11.2024.g. radnik nije radio jer nije bio na rasporedu, a poslodavac mu je upisao da je radio dana 13. i 14.11.2023.g., u rasporedu radnog vremena od 9.00 do 16.00 sati, 10. i 11.11.2023. g., od 17.00 do 24.00 sata, 09.08.2024. g., od 15.00 do 20.00 sati, dana 20.08.2023. g., je radio od 11.00 do 16.00 sati, a poslodavac je u evidencijama radnog vremena upisao da je koristio godišnji odmor, 21.05.2023. g. je koristio bolovanje, a poslodavac je upisao u evidencijama radnog vremena nenazočnost krivnjom radnika. Takve netočne navode osporavaju u cijelosti. U toč. 6. optuženi su i kako nisu dana 26.06.2024. g. i dana 12.07.2024. g. pristupili u prostorije Državnog inspektorata u [adresa], po nalogu iz zapisnika od dana 20.06.2024. g., i po pozivu od dana 04.07.2024. g. te nisu inspektorici rada dostavili određenu dokumentaciju navedenu u optužnom prijedlogu što također osporavaju u cijelosti, kao i točku 7. Optužnog prijedloga gdje se navodi kako nisu radnika JD obavijestili o rasporedu ili promjeni radnog vremena dana 08.11.2023. g. najmanje tjedan dana unaprijed. Sve navode iz Optužnog prijedloga, osporavaju u cijelosti, jer smatraju kako ovlašteni tužitelj nije navodio činjenične opise radnji prekršaja iz kojih proistječu zakonska obilježja prekršaja, odnosno bitna obilježja djela prekršaja u izreci koja se okrivljenicima stavljaju na teret. Posljedično, djela za koja se okrivljenici optužuju po propisu nisu prekršaji. U potpunosti osporavaju sve navode iz predmetnog optužnog prijedloga te su predlažožili da sud nakon izvođenja svih dokaza donese presudu kojom ih se oslobađa od optužbe.
3. U dokaznom postupku ispitan je svjedok JD koji je iskazao da je njegov prijatelj radio kao dostavljač u restoranu Bajzovi dvori, u [adresa]. Znao je da odlazi od njih, te ga je preporučio da nastavi raditi taj posao. Prvi razgovor obavio je sa menadžericom ČD, a to je bilo ili 11. ili 13.07.2022., a sigurno zna da je bio četvrtak, a taj isti dan ostao je na probnom radu. Taj razgovor je bio poslije 15,00 sati, a on je već „kao radio“ od 15,00 – 22,00 sati. Bio je samo sa prijateljem koji ga je uvodio u posao, samo je gledao što radi. Taj dan su mu rekli da počinje raditi u petak od 15,00 – 23,00 sati, u subotu od 11,00 – 23,00 sati i u nedjelju od 11,00 – 22,00 sata. Ja sam došao na posao u petak i taj vikend sam odradio. Putem viber grupe poslao sam ČD presliku osobe iskaznice i bankovni račun, za plaću. U nedjelju kad smo radili do 22,00 sata, negdje oko 21,00 sat došao je raspored samo za ponedjeljak i ja sam radio od 09,00 – 15,00 sati. Oko 13,00 sati u ponedjeljak došao je raspored za cijeli tjedan. Po tom rasporedu sam radio od 09,00 – 15,00 sati do petka i u petak, a u subotu od 11,00 – 23,00 sati, a u nedjelju od 11,00 – 22,00 sati. Nakon toga mijenjali su raspored da sam neka radio prije podne, a nekad poslije podne. Kod njih sam radio samo na dogovor, bez ugovora, rekli su mi koju satnicu imam i ja sam time bio zadovoljan. Pred kraj mjeseca studenog 2022., nešto smo se posvađali, nisu me pozvali na razgovor da to razjasnimo, ČD me ignorirala, a G me tjedan ili tjedan i pola dana odjavio. Ja sam sve to provjerio putem aplikacije e-Građani. Naknadno sam išao na HZMO i dobio sam podatak da sam bio prijavljen na HZMO i to 25.07.2022. do 05.12.2022. Pokušao sam stupiti u kontakt sa gazdom G i dogovoriti nastavak rada, nakon što su me odjavili. Pitao sam kao su me odjavili, a bilo mi je rečeno da sporazumno. Pitao sam kako jer ništa nisam potpisao, no, odgovor nisam dobio. Poslije nisam htio taj sporazum potpisati. Ponovo je kod njih počeo raditi 19.12.2022.,a to se dogovorio sa G, ali nije dobio ugovor, rekao mu je da će ga samo prijaviti, te ga je prijavio na HZMO. Kod njih je radio od toga datuma do 03.05.2024., a za taj period nije imao ugovor o radu. Naknadno je provjeravao i vidio da je bio prije odjavljen sa HZMO, tj. 30.04.2024. je bio odjavljen, a radio je do 03.05.2024. Razlog zbog čega je prijavio poslodavca, je taj što ga je odjavio sa 30.04.2024. Dana 03.05.2024. se razbolio, ali taj dan je odradio, te je javio poslodavcu da je na bolovanju, a to je javio u subotu. Bio je na bolovanju u ponedjeljak i utorak, a kad je išao kod liječnika, vidio je da je odjavljen. U utorak oko podneva bio je odjavljen, a oko 13,30 sati je bio kod liječnika. U utorak nije otvorio bolovanje, jer je već bio odjavljen, te je vjerojatno poslodavac mislio da je lažirao bolovanje. Od poslodavca nije dobio nikakav dokument da mu prestaje radni odnos, samo uvrede preko poruka, a prijavio ga je zbog toga što ga je odjavio za unatrag. Evidenciju o radnom vremenu vodila je ČD po rasporedu koji je bio napravljen od njihove strane. Godišnji odmor imao je od 20.08.2023. do 03.09.2023., a to je bilo dogovoreno sa ČD mjesec dana unaprijed. Nije imao uvid u evidencije o radnom vremenu, samo je jednom vidio kad je ČD pisala raspored, a uz to je imala i raspored, pa je pitao da li je to evidencija o radnom vremenu.
3.1. Na pitanja suda svjedok JD je odgovarao, prilikom prijave poslodavca naveli ste inspektorici da ste radili kao dostavljač od 14.07.2022. do 25.07.2023., te od 20.12.2022. i 01.04.2024., bez ugovora o radu ili pisane potvrde, a sada ste u svom iskazu naveli da ste radili u neprekidnom periodu 19.12.2022. do 03.05.2024., pa vas molim da to pojasnite – ja nisam znao od kada to kada sam radio, ali sam sa inspektoricom gledao papire sa HZMO i onda smo tako pisali. Da li vi bez „tih papira“ možete odgovoriti sudu na pitanje kada ste radili u okrivljenoj pravnoj osobi – sto posto znam da sam se zaposlio u srpnju 2022. i radio do 03.05.2024., to bi trebalo biti neprekidno, a nisam imao niti jedan ugovor. Da li ste u tom periodu kad ste radili kod poslodavca koristi godišnji odmor dan ili dva dana – jesam, par puta sam koristio, ali sad se ne sjećam kada. Da li ste vi sami vodili evidenciju od radnom vremenu – pisao sam samo koliko sati imam mjesečno, a svaki dam sam zapisao koliko sati sam radio i to u mobitel, no to sam izbrisao. Da li ste u tom periodu kad ste radili kod okrivljenika koristili bolovanje osim toga zadnjeg bolovanja – koristio sam bolovanje, ali ne sjećam se točno kada sam koristio bolovanje. Da li poznajete TD – poznajem, ona je bila kolegica na poslu, a radila je kao pomoć u kuhinji.
3.2. Na pitanja branitelja okrivljenika svjedok JD je odgovarao, da li vam je poznato što je bilo dana 01.05.2023. i dana 08.11.2023. – sjećam se da je 08.11.2023. bilo bolovanje od 06.-08.11.2023., a za to sam imao doznaku, a u vezi dana 01.05.2023. ne sjećam se, ali to smo sa inspektoricom vidjeli na HZMO da sam bio odjavljen, a ja sam sve radio. Da li ste ikada potpisali kakav ugovor – nisam, a nisam potpisao ni odluku o godišnjem, samo sam pitao ČD koliko imam godišnjeg.
4. U dokaznom postupku ispitana je svjedokinja LD koja je iskazala da je postupala temeljem prijave radnika JD koji je dana 08.05.2024. u prostorijama Državnog inspektorata prijavio svog bivšeg poslodavca Remenar MP d.o.o. [adresa]. Naveo je da je radio od 15.07.2022. – 03.05.2024., a da ga je poslodavac odjavio s danom 30.04.2024. a nije mu dostavio pisano obrazloženi otkaz. Naveo je da je radio u restoranu Bajzovi dvori u M. Središću, a poslodavac mu nije omogućio isplatu naknade za godišnji odmor. Dana 20.06.2024. obavila sam inspekcijski nadzor u restoranu Bajzovi dvori, u [adresa], gdje sam zatekla radnicu CD, te sam o tome sačinila zapisnik. U zapisniku od 20.06.2024., sam naložila pravnoj osobi da dana 26.06.2024. u 09,00 sati, dostavi ugovore o radu i prijave za JD, te odjave i dokaze da je radnu uručen otkaz, evidenciju i radnom vremenu od 01.01.-01.04.2024., obračune plaća nadziranih radnika od 01.01.2024.-01.04.2024., te dokaz da su isti obračuni uručeni radnicima, kao i dokumentaciju o isplati plaća radnicima za navedeni period i JD, te dokaz da mu je isplaćen godišnji odmor, pečat i broj poslovnog računa društva, akt registracije društva, evidenciju radnika, Odluku o imenovanju osoba koja osim odgovorne osobe poslodavca ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezanu za zaštitu dostojanstva radnika i drugo. Na poziv iz zapisnika za dan 26.06.2024. nitko se nije odazvao, kao ni temeljem poziva od 04.07.2024., a morali su se odazvati dana 12.07.2024., već je dana 22.07.2024. u prostorije Držanog inspektorata pristupila GD direktorica društva i dostavila izvadak iz sudskog registra, evidenciju radnika, radno pravnu dokumentaciju za JD i ostalu dokumentaciju. Na temelju prikupljenih dokaza, sastavila sam optužni prijedlog.
4.1. Na pitanja suda svjedokinja LD je odgovarala:
O prekršaju iz čl. 112. st. 1. toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (pod točkom 1. optužnog prijedloga).
Izjavili ste da je JD radio od 15.07.2022. – 03.05.2024., a pod točkom 1. optužnog prijedloga navedeno je da je radio kao dostavljač od 14.07.2022. – 25.07.2022. i naveden je raspored radnog vremena, svjedokinja – te podatke sam valjda dobila od svjedoka JD.
Pojasnite datume koji su opisani pod istim prekršajem da okrivljenici nisu radnika u propisanom roku najkasnije prije početka rada zaključno do 14.07.2022., do 20.12.2022. i 01.05.2024. prijavili na obvezno mirovinsko osiguranje, te HZMO dana 14.07.2022., dana 20.12.2022. i dana 01.05.2024., svjedokinja – sve te podatke sam dobila od svjedoka radnika JD.
O prekršaju iz čl. 14. st. 3. Zakona o radu (pod točkom 2. optužnog prijedloga):
Navedeno je za taj prekršaj da je radnik JD radio od 14.07.2022. do 25.07.2023., te dana 20.12.2022. i dana 01.05.2024. bez ugovora o radu, odnosno pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu, svjedokinja – sve te podatke sam dobila od radnika JD.
O prekršaju iz čl. 120. Zakona o radu (pod točkom 3. optužnog prijedloga):
Za prekršaj je navedeno da radniku poslodavac nije dostavio otkaz ugovora o radu, na neodređeno vrijeme koji je sklopio dana 01.05.2023. u pisanom obliku, da li je radnik imao taj ugovor, odakle vam ti podaci, svjedokinja – prema podacima koje sam dobila od strane radnika.
O prekršaju iz čl. 112. st. 1. toč. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (pod točkom 4. optužnog prijedloga):
Za taj prekršaj je navedeno da okrivljenici nisu dostavili prijavu o prestanku osiguranja mirovinskom osiguranju za radnika JD do 02.05.2024. u roku od 24 sata, a prestao je raditi 30.04.2024., odakle vam ti podaci, svjedokinja – to je temeljem HZMO prijave o prestanku osiguranja, gdje je navedeno da su obrazac dostavili 07.05.2024., s datumom prestanka svojstva osiguranika 30.04.2024.
U vezi radnice TD je u činjeničnom opisu navedeno da nisu dostavili prijavu o prestanku osiguranja zaključno do 20.05.2024. a da je njezin radni odnos prestao dana 17.05.2024., svjedokinja – prema prijavi o prestanku osiguranja HZMO vrijeme prijema prijave je 17.06.2024., s datumom prestanka svojstva osiguranika 17.05.2024.
O prekršaju iz čl. 5. Zakona o radu (pod točkom 5 optužnog prijedloga):
Prekršaj u vezi evidencije, svjedokinja - u vezi evidencije o radnom vremenu radnika sam napisala samo po izjavi radnika JD.
O prekršaju iz čl. 64. Zakona o Državnom inspektoratu (pod točkom 6. optužnog prijedloga.
U vezi prekršaja ne odazivanja okrivljenika temeljem vaših poziva, vrlo kratko nam recite, svjedokinja – okrivljenici se nisu po nalogu iz zapisnika od 20.06.2024., odazvali dana 26.06.2024., a taj zapisnik sam uručila radnici, te po pozivu od dana 04.07.2024., morali su se odazvati dana 12.07.2024., a poziv je bio uredno uručen, što je vidljivo iz povratnice dostavljene sudu.
O prekršaju iz čl. 60. a. st. 5. Zakona o radu (pod točkom 7. optužnog prijedloga):
Svjedokinja: u vezi prekršaja pod točkom 7. podnijeta je prijava u vezi toga datuma kako mi je naveo radnik JD.
4.2. Na pitanja branitelja okrivljenika svjedokinja LD je odgovarala:
Koga ste još ispitali osim svjedoka JD u vezi njegovog radnog odnosa, svjedokinja – ja sam optužni prijedlog sastavila na temelju zapisnika s SD. Da li vam je dostavljena službena evidencija, svjedokinja– da, dostavili su naknadno evidenciju. Jeste li usporedili iskaz svjedoka SD u vezi evidencije o radnom vremenu te dostavljene evidencije, svjedokinja– jesam ali se nije slagalo. Na temelju čega ste utvrdili činjenicu prestanka radnog odnosa za svjedoka SD i radnicu TD, svjedokinja – temeljem njihovih izjava danih na zapisnik.
5. U završnoj riječi branitelj okrivljenika je naveo da iz cjelokupnog dokaznog postupka ne proizlazi osnovana sumnja da su okrivljenici počinili prekršaje koji im se stavljaju na teret, već upravo suprotno da je optužba pogrešno i nepotpuno utvrdila činjenično stanje. Akcesorno je pogrešno kvalificirala ponašanje okrivljenika kao protupravno. Slijedom navedenog kako niti u jednoj točki optužnog prijedloga nije dokazano da su okrivljenici počinili djela za koja se optužuju, predlažemo da naslovni sud postupi sukladno odredbi čl. 182. Prekršajnog zakona i donese presudu kojom se okrivljenici oslobađaju optužbe.
6. U dokaznom postupku izvršen je uvid u poziv zapisnik o inspekcijskom nadzoru poslovanja od 20.06.2024., zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 17.07.2024., zapisnik od 22.07.2024., evidencije o radnom vremenu na str. 12 – 14 spisa, poziv za stranku od 04.07.2024., potvrde potvrda Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, službe za evidencije i pomilovanja, Odjela prekršajne evidencije broj: Klasa: 740-04/25-02/99534, Ur. broj: 514-05-02-01-02-24-02 od 31.07.2024. o kažnjavanosti pravne osobe i broj: Klasa: 740-04/25-02/99540, Ur. broj: 514-05-02-01-02-24-02 od 31.07.2024 o kažnjavanosti okrivljene odgovorne osobe
7. Nakon provedenog postupka, a na temelju provedenih dokaza i uvida u citiranu dokumentaciju, utvrđeno je da su okrivljenici počinili prekršaj činjenično i pravno opisan pod točkom I./ izreke presude, radi čega su proglašeni krivima i kažnjeni, a oslobođeni su optužbe za prekršaje činjenično i pravno opisane pod točkama II./ i III./ izreke presude.
8. O prekršaju pod točkom I./ izreke presude
Odredbom čl. 64. Zakona o Državnom inspektoratu propisano je da su pravne i fizičke osobe na pisano traženje inspektora, dužne u primjerenom roku koji odredi inspektor, dostaviti ili pripremiti točne i potpune podatke, obavijesti i materijale koji su mu potrebni za obavljanje inspekcijskog nadzora, a kažnjivom odredbom čl. 127. st. 1. podstavak 3. istog Zakona propisano je kažnjavanje pravne osobe novčanom kaznom od 3.980,00 do 15.920,00 eura, za prekršaj ako na pisano traženje inspektora u određenom roku ne pripremi ili ne dostavi podatke, obavijesti i materijale ili mu pripremi ili dostavi netočne ili nepotpune podatke, obavijesti ili materijale (čl. 64.), a u st. 2. da će se kazniti za prekršaj iz st. 1. ovog članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 390,00 do 2.650,00 eura.
8.1. Okrivljenici u cijelosti osporavaju prekršaj da nisu inspektorici rada dostavili određenu dokumentaciju navedenu u optužnom prijedlogu. U provedenom dokaznom postupku sud je na temelju iskaza svjedokinje LD i uvidom u zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 20.06.2024. nesporno utvrdio da je toga dana bio obavljen inspekcijski nadzor u caffe baru Bajzovi dvori, u [adresa]., koji posluje u sastavu okrivljene pravne osobe, te je u ime stranke bila prisutna CD, radnica. U samom zapisniku viša inspektorica rada naložila je da odgovorna osoba okrivljene pravne osobe pristupi osobno ili putem opunomoćenika uz pisanu punomoć za zastupanje dana 26.06.2024. u 09,00 sati, u prostorije Državnog inspektorata, Ispostave u [adresa]. U zapisniku je decidirano pobrojana dokumentacija koju mora donijeti i to pod točkama od 1. – 9. Upisano je upozorenje da u slučaju spriječenosti mogu opravdati svoj izostanak, a postupanje suprotno naloženom podliježe prekršajnoj odgovornosti po čl. 127. Zakona o Držanom inspektoratu. Ispitana svjedokinja LD je navela da točno određenog dana 26.06.2024. okrivljenici nisu pristupili u službene prostorije Državnog inspektorata, Ispostave Čakovec.
8.2. Svjedokinja je navela da je dana 04.07.2024. poslala na adresu okrivljene pravne osobe poziv da se odazovu u službene prostorije Državnog inspektorata dana 12.07.2024. u točno određeno vrijeme, te da dostave radno pravnu dokumentaciju pobrojanu pod točkama od 1. – 4., ali okrivljenici nisu pristupili u službene prostorije dana 12.07.2024. Sud je izvršio uvid u povratnicu o uručenju poziva te je utvrđeno da je poziv bio uručen 29.07.2024., dakle poziv je bio uručen nakon datuma 12.07.2024., radi čega sud smatra da uručenje poziva nije bilo u skladu sa zakonom te je iz činjeničnog opisa prekršaja ispušteno " i dana 12.07.2024." te " i po pozivu od dana 04.07.2024.", a što nije na štetu okrivljenika.
8.3. Sud utvrđuje da je zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 20.06.2024., uredno uručen okrivljenicima jer je nadzoru bila nazočna djelatnica okrivljenika, a rok za dostavu dokumentacije od 6 dana je primjereni rok, jer se radi o dostavi dokumentacije koju su okrivljenici morali imati u vrijeme nadzora, a njihovo neodazivanje, neopravdavanje izostanka i nedostavljanje dokumentacije kako je naložila inspektorica je prekršaj radi čega su proglašeni krivima i kažnjeni.
9. Prilikom odlučivanja o kazni za prekršaj pod točkom I./ izreke presude za okrivljenu pravnu osobu i okrivljenu odgovornu osobu, uzete su u obzir odredbe članka 36. st.1. i 2. Prekršajnog zakona i to posebno stupanj krivnje, opasnost djela i svrha kažnjavanja, s time da otegotne i olakotne okolnosti nisu utvrđene, te je okrivljenoj pravnoj osobi i okrivljenoj odgovornoj osobi izrečena najniža novčana kazna, jer sud smatra da će izrečenom kaznom djelovati na okrivljenike da ne ponove istovrsni prekršaj, a ujedno utjecati na druge da ne čine takve prekršaje.
9.1. Obzirom da je dana 01. lipnja 2013. godine stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona (NN br. 39/13), trebalo je u konkretnom slučaju primijeniti odredbu čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07 i 39/13) i okrivljenike upozoriti ako u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne plate dvije trećine izrečene im novčane kazne, da će se smatrati da je ta novčana kazna u cjelini plaćena. Okrivljenoj pravnoj osobi i okrivljenoj odgovornoj osobi je određen rok za plaćanje 2/3 izrečene kazne sukladno zakonu, a ukoliko kazna ne bude plaćena u određenom roku od dana pravomoćnosti presude, okrivljena pravna osoba i okrivljena odgovorna osoba nakon tog roka plaća cijeli iznos kazne.
10. Temeljem čl. 139. st. 3. u svezi čl. 138. st. 3. toč. a/ Prekršajnog zakona, okrivljenici su dužni u roku od 60 (šezdeset) dana od pravomoćnosti presude, nadoknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 50,00 (pedeset) eura, svaki, jer su ih sami uzrokovali.
11. Pod točkom II./ izreke presude sud je donio odluku kojom se okrivljenici oslobađaju od prekršajne odgovornosti jer nije dokazano da su počinili navedene prekršaje.
12. O prekršaju pod točkom II/ a) izreke presude
12.1. Odredbom čl. 112. st. 1. toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da podatke za vođenje matične evidencije obveznici dostavljaju u slijedećim rokovima: i to podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz čl. 9. st. 1. toč. 1. – 7. Zakona, najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada.
Svjedok JD je iskazao da je počeo raditi kod okrivljenika ili 11. ili 13.07.2022., a sigurno zna da je bio četvrtak, a prestao je raditi pred kraj mjeseca studenoga 2022., jer su se nešto posvađali, a naknadno je vršio provjeru na HZMO i dobio podatak da je bio prijavljen na HZMO od 25.07.2022. do 05.12.2022. Naveo je da je ponovo počeo raditi kod njih od 19.12.2022., te je radio do 03.05.2024., bez prekida. Svjedok je pojasnio da nije znao od kada to kada je radio, ali je sa inspektoricom gledao papire sa HZMO i onda su tako pisali. Svjedok je naveo da se sto posto zaposlio u srpnju 2022. i radio do 03.05.2024., to bi trebalo biti neprekidno. Ispitana svjedokinja inspektorica LD je iskazala da je datume navedene u činjeničnom opisu prekršaja dobila od radnika JD, te joj je naveo da je počeo raditi 15.07.2022. i radio do 03.05.2024. U činjeničnom opisu prekršaja okrivljenicima je stavljeno na teret da je radnik počeo raditi dana 14.07.2022. i radio do 25.07.2022., što nije dokazano u ovom postupku, jer se radnik točno ne sjeća kad je počeo raditi, te je naveo datum 11. ili 13.07.2022., a svjedokinja je navela datum 15.07.2022. Ovlašteni tužitelj uz optužni prijedlog sudu nije dostavio nikakav dokaz na temelju kojeg bi sud mogao na nesporan način utvrditi vrijeme početka rada radnika, a shodno tome i vrijeme prijave na obvezno mirovinsko osiguranje, tako da sud nije mogao utvrditi na nesporan način da su okrivljenici počinili prekršaj po čl. 112. st. 1. toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju.
12.2. O prekršaju pod II/ b) izreke presude
Odredbom čl. 14. st. 3. Zakona o radu propisano je da je ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac dužan prije početka rada, radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu.
Okrivljenicima je stavljeno na teret da je radnik JD radio od 14.07.2022. do 25.07.2023., te dana 20.12.2022. i dana 01.05.2024., a da s njime nisu sklopili ugovor o radu prije početka rada, niti mu je bila dostavljena pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu prije početka rada.
U provedenom dokazom postupku sud je analizirajući obranu okrivljenika koji poriču prekršaj i iskaze ispitanih svjedoka JD i LD utvrdio da datum 14.07.2022., 20.12.2022. i 01.05.2024., nisu datumi početka rada radnika JD, tako da nije dokazano da je započeo s radom navedenih datuma kod okrivljenika, a da okrivljenici sa njim nisu sklopili ugovor o radu prije početka rada, niti mu uručili pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu. Svjedok JD u svom iskazu navodi da je radio bez ugovora o radu, točnog datuma se ne sjeća, a da je radio neprekidno od kad je počeo raditi u mjesecu srpnju 2022. do 03.05.2024. Sud utvrđuje da je radnik JD svojim postupanjem znatno doprinio protupropisnom postupanju okrivljenika, jer je radio kod istih, a nije tražio da mu uruče ugovor o radu, jer je naveo da je radio kod okrivljenika prema dogovoru, rekli su mu koju satnicu ima i time je bio zadovoljan. U nedostatku kvalitativnih dokaza okrivljenici su za taj prekršaj oslobođeni.
12.3. O prekršaju pod II/ c) izreke presude
Odredbom čl. 112. st. 1. toč. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da podatke za vođenje matične evidencije obveznici dostavljaju u slijedećim rokovima i to o prestanku osiguranja, za osiguranike iz čl. 9. st. 1. toč. 1. – 7.- ovog Zakona, u roku od 24 sata od prestanka rada, odnosno prestanka radnog odnosa.
Okrivljenicima je stavljeno na teret da je na radnom mjestu dostavljača radio radnik JD te nisu u roku od 24 sata od prestanka osiguranja, zaključno do 02.05.2024., dostavili prijavu o prestanku osiguranja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, obzirom je prestao radni odnos dana 30.04.2024., već su isto učinili dana 07.05.2024., te za radnicu TD, zaposlenu za poslovima pomoćne kuharice u propisanom roku, odnosno u roku od 24 sata od prestanka osiguranja, zaključno do 20.05.2024., dostavili prijavu o prestanku osiguranja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, obzirom je prestao radni odnos dana 17.05.2024., već su isto učinili dana 17.06.2024.
U provedenom dokaznom postupku sud je na temelju ispitivanja svjedokinje LD, utvrdio da su datumi navedeni u činjeničnom opisu prekršaja dobiveni uvidom u prijavu HZMO o prestanku osiguranja za radnike JD i TD. Ovlašteni tužitelj sudu nije dostavio dokaz o tome, a iskaz svjedoka JD, ne podudara se sa iskazom svjedokinje. U nedostatku kvalitativnih dokaza sud je donio odluku da se okrivljenici oslobađaju prekršajne odgovornosti za konkretni prekršaj.
12.4. O prekršaju pod II/d) izreke presude
Odredbom čl. 5. Zakona o radu propisano je da je poslodavac dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, a evidencija mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu.
Okrivljenicima je stavljeno na teret da nisu na propisani način vodili evidencije o radnom vremenu radnika, sukladno čl. 5. Zakona o radu u vezi Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencija o radnicima, jer je radnik JD, radio dana 23.12.2023., u rasporedu radnog vremena od 11,00 – 23,00 sata, a upisali su u evidencijama radnog vremena godišnji odmor, te dana 27.12.2023., kada je radio od 15,00 -22,00 sata, u evidencije radnog vremena su upisali godišnji odmor, te dana 06.-07.11.2024., kada je radnik bio na bolovanju, upisali su u evidencije radnog vremena nenazočnost krivnjom radnika, a od 08.-14.11.2024., radnik nije radio jer nije bio na rasporedu, a upisali su da je radio dana 13-14.11.2023., u rasporedu radnog vremena od 09,00 – 16,00 sati, za dane 10.-11.11.2023., od 17,00 – 24,00 sta, dana 09.08.2024., od 15,00-20,00 sati, dana 20.08.2023., jer radio od 11,00 – 16,00 sati, a u evidencije radnog vremena upisali su da je koristio godišnji odmor, dana 21.05.2023., radnik je koristio bolovanje, a poslodavac je upisao u evidencijama radnog vremena nenazočost krivnjom radnika.
Iskaz svjedoka JD u vezi evidencije o radnom vremenu ne podudara se sa evidencijama dostavljenim od strane okrivljenika za navedenog radnika i to za mjesec svibanj 2023., studeni i prosinac 2023., a u činjeničnom opisu prekršaja okrivljenicima je stavljeno na teret da nisu vodili evidenciju o radu za radnika JD u skladu s Pravilnikom i Zakonom, a ispitani svjedok JD u svom iskazu nije potvrdio da je radio na način kao što je opisano u optužnom aktu, jer je evidenciju o radnom vremenu vodila druga radnica, a dostavljene evidencije odnose se samo na tri mjeseca 2023. godine, a za 2024. godinu, nisu dostavljene. Datumi upisani u činjeničnom opisu prekršaja vjerojatno sadrže greške u pisanju godina jer su pomiješane 2024. i 2023., a nema dokaza, koji bi na neprijeporan način potvrdili činjenični opis prekršaja te je za taj prekršaj donijeta oslobađajuća presuda.
12.5. Pod točkom III./ izreke presude sud je donio odluku kojom se okrivljenici oslobađaju od prekršajne odgovornosti jer djela za koja se optužuju po propisu nisu prekršaji.
13. O prekršaju pod III/ a) izreke presude
13.1. Odredbom čl. 120. Zakona o radu propisano je da otkaz mora biti u pisanom obliku, da poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz i otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.
Okrivljenicima je stavljeno na teret da je radnik JD radio na radnom mjestu dostavljača, a okrivljenici mu nisu dostavili otkaz ugovora o radu na neodređeno vrijeme koji je sklopio 01.05.2023., u pisanom obliku.
Činjenični opis prekršaja koji se stavlja na teret okrivljenicima nije sastavljen u skladu s čl. 160. Prekršajnog zakona, jer ne sadrži opis radnje u kojoj su navedena sva bitna obilježja prekršaja među istima i vrijeme počinjenja prekršaja, pa je stoga donijeta odluka kojom se okrivljenici oslobađaju od prekršajne odgovornosti temeljem čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona, jer djelo za koje se optužuju po propisu nije prekršaj.
O prekršaju pod III/b) izreke presude
13.2. Odredbom čl. 60. a. st. 5. Zakona o radu propisano je da poslodavac mora, najmanje tjedana unaprijed obavijestiti radnika o njegovom rasporedu ili promjeni njegovog rasporeda radnog vremena, koji mora sadržavati podatke u skladu sa stavcima 1 i 2. ovog članka
Okrivljenicima je stavljeno da teret da je na radnom mjestu dostavljača radio radnik JD, a da ga nisu obavijestili o rasporedu ili promjeni radnog vremena dan 08.11.2023., najmanje tjedan dana unaprijed. Činjenični opis djela prekršaja ne sadrži zakonom propisane sadržaje temeljem čl. 160. Prekršajnog zakona i nije podoban za razmatranje i odlučivanje, te je temeljem čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona donijeta odluka kojom se okrivljenici oslobađaju optužbe jer djelo po propisu nije prekršaj.
14. Na osnovu navedenog nije utvrđeno da su okrivljenici počinili prekršaje pod točkom II./ i III./ izreke presude, te su oslobođeni od prekršajne odgovornosti, radi čega je donijeta odluka temeljem čl. 182. toč. 1. i 3. Prekršajnog zakona, da se oslobađaju od prekršajne odgovornosti, jer nije dokazano da su počinili prekršaje te da prijavljena djela po propisu nisu prekršaj.
U Čakovcu, 15. travnja 2025.
Zapisničarka
Sutkinja
Larisa Hajdarović
Spomenka Zanjko Kolman
Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude okrivljenik i tužitelj ima pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana nakon primitka presude. Žalba se podnosi nadležnom sudu, pismeno, u 2 (dva) istovjetna primjerka, poštom preporučeno, putem ovog suda.
Dostavna naredba:
Okrivljenicima,
Branitelju,
Tužitelju,
Za spis,
Za izvršenje.
