REPUBLIKA HRVATSKA

Broj: Ppž-4377/2024

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: Jasne Momirović kao predsjednice vijeća, te Katice Lučić i Ivane Bosnić-Kovačić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Hane Bogović kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika LJ, zbog prekršaja iz čl. 229. st. 2. u svezi sa st. 1. t. 3. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22), čl. 172. st. 2. t. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22), čl. 150. st. 2. u svezi sa st. 1. t. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, broj 80/13, 137/13, 98/19, 33/23) i čl. 127. st. 3. u svezi sa st. 1. podst. 3. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj 115/18, 117/21, 67/23), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Ispostave u Vinkovcima, podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Vukovaru, broj: 3. Pp-824/2021, od 1. veljače 2024., u sjednici vijeća održanoj 15. travnja 2025.,

p r e s u d i o j e:

I. U povodu žalbe tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Ispostave u Vinkovcima, a po službenoj dužnosti, preinačuje se prvostupanjska presuda u odnosu na točku IV. izreke, te se izriče:

Na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07,39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22 – dalje u tekstu PZ) okrivljenik LJ (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE

da kao fizička osoba obrtnik, vlasnik obrta [obrt], u poslovnom prostru caffe bara Trokut u [adresa], koji posluje u sastavu navedenog obrta, na pisano traženje inspektora rada nije dostavio u Ured Državnog inspektorata u Vinkovcima zatraženu cjelovitu dokumentaciju: - za [obrt], obrt za ugostiteljstvo, vl. LJ, [adresa] i radnicu BJ: obračun plaće za mjesec 5/2021, dokaz o isplati plaće za mjesec 5/2021 (izvadak iz poslovnog računa banke ili drugi dokaz o isplati plaće radnicima u navedenom razdoblju),

pa da bi time počinio prekršaj opisan u čl. 64. Zakona o Državnom inspektoratu, a kažnjiv po čl. 127. st. 3. u svezi st. 1. istog čl. istog Zakona.

II. Prihvaćanjem žalbe tužitelja Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Ispostave u Vinkovcima, preinačuje se pobijana presuda u oduci o kazni za djela pod točkom I., II. i III. izreke pobijane presude, tako da se za učinjena djela prekršaja iz izreke pobijane presude pod točkom I., II. i III. na temelju istih propisa okrivljeniku LJ utvrđuje novčana kazna za djelo pod točkom I. izreke u iznosu od 920,00 eura (devetstodvadeseteura), za djelo pod točkom II. izreke u iznosu od 660,00 eura (šestošezdeseteura) i za djelo pod točkom III. izreke u iznosu od 1.060,00 eura (tisućušezdeseteura), pa mu se na temelju čl. 39. PZ za djela pod točkom I., II. i III. izreke pobijane presude izriče ukupna novčana kazna u iznosu od 2.640,00 eura (dvijetisućešestočetrdeseteura), koju kaznu je okrivljenik dužan platiti u roku od 3 (tri) mjeseca, računajući od dana primitka ove presude, a ako u navedenom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne, sukladno čl. 152. st. 3. PZ, novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjsko presudom okrivljenik je proglašen krivim i kažnjen ukupnom novčanom kaznom u iznosu od 1.750,00 eura, zbog prekršaja iz čl. 229. st. 2. u svezi sa st. 1. t. 3. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22), čl. 172. st. 2. t. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22), čl. 150. st. 2. u svezi sa st. 1. t. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, broj 80/13, 137/13, 98/19, 33/23) i čl. 127. st. 4. u svezi sa st. 1. podst. 3. Zakona o Državnom inspektoratu, činjenično opisanih u izreci.

2. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu, zbog odluke o kazni.

3. Predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.

4. Žalba je osnovana u odnosu na djela pod točkom I., II. i III. izreke i bespredmetna u odnosu na djelo pod točkom IV. izreke.

5. Ispitujući pobijanu presudu povodom žalbe okrivljenika u smislu čl. 202. st. 1. PZ, ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjski sud u odnosu na djelo pod točkom IV. izreke povrijedio odredbe prekršajnog materijalnog prava iz čl. 196. t. 1. PZ na štetu okrivljenika, jer djelo činjenično opisano u izreci pobijane presude pod točkom IV. po propisu nije prekršaj, a na što ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Naime, odredbom čl. 127. st. 3. u svezi sa st. 1. podst. 3. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj 115/18, 117/21, 67/23) propisano je kažnjavanje za prekršaj fizičke osobe obrtnika „ako na pisano traženje inspektora u određenom roku ne pripremi ili ne dostavi podatke, obavijesti i materijale ili mu pripremi ili dostavi netočne i nepotpune podatke, obavijesti i materijale (članak 64.)

7. Međutim, u izreci ove presude pod točkom I. navedeni činjenični opis djela sadržan u izreci pobijane presude pod točkom IV., nepotpun je jer ne sadrži podatak u kojem roku, odnosno do kada su okrivljenici na pisano traženje inspektora morali dostaviti zatraženu poslovnu dokumentaciju navedenu u izreci, a koji rok je bitno obilježje predmetnog prekršaja, s tim da je optužni prijedlog sadržavao navedeni podatak.

8. Kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

9. Konačno, imajući u vidu da je protiv prvostupanjske presude podnesena žalba tužitelja, ali samo zbog odluke o kazni, više se ne može mijenjati činjenični opis optužbe, navođenjem bitnih obilježja inkriminiranog djela.

10. Slijedom navedenog, budući da izreka pobijane presude pod točkom IV. ne sadrži bitna obilježja iz kojih proistječe zakonsko obilježje prekršaja iz članka 127. st. 3. u svezi sa st. 1. podst. 3. Zakona o Državnom inspektoratu, ovaj sud je, u povodu žalbe tužitelja, a po službenoj dužnosti, po pravilnoj primjeni zakona, prvostupanjsku presudu preinačio i okrivljenika zbog prekršaja za koji se optužuju, opisanog pod točkom IV. izreke, na temelju čl. 182. t. 1. PZ oslobodio od optužbe.

11. Odlučujući dalje u odnosu na djela pod točkom I., II. i III. izreke pobijane presude, u okviru žalbenih navoda i čl. 202. st. 1. PZ, ovaj sud je utvrdio da u predmetu nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6., 7., 9. i 10. PZ, te da presudom nisu na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, a na što ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

12. Nadalje, za predmetne prekršaje pod točkom I., II. i III. izreke propisana je novčana kazna od 920,00 do 1320,00 eura, poslodavcu fizičkoj osobi (točka I. izreke), od 660,00 do 6630,00 eura, poslodavcu (točka II. izreke) i od 1060,00 do 1990,00 eura, fizičkoj osobi (točka III. izreke), pa opravdano žalitelj u žalbi ukazuje da su utvrđene kazne za prekršaje pod točkom I., II. i III. izreke preblage i da je sud mogao okrivljeniku utvrditi minimalno propisane kazne, jer i po ocjeni ovog suda u ovom slučaju nije bilo osnove za primjenu čl. 37. PZ i ublažavanje kazne ispod donje granice propisanih kazni, tim više što okrivljenik, koji je i ranije prekršajno kažnjavan, što je pravilno prvostupanjski sud cijenio kao otegotnu okolnost, u postupku nije sudjelovao i prvostupanjski sud na njegovoj strani nije utvrdio olakotnih okolnosti, pa je preinačena pobijana presuda u odluci o kazni okrivljeniku za djela pod točkom I., II. i III. izreke, kao u izreci ove presude, u uvjerenju da su utvrđene kazne okrivljeniku u minimalnom iznosu propisanih kazni primjerene težini prekršaja, stupnju odgovornosti, opasnosti djela, kao i ostalim okolnostima odlučnim za odmjeravanje kazne i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. PZ.

13. Iz izloženih razloga trebalo je odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 15. travnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Hana Bogović, v.r.

Jasna Momirović, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Vukovaru u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.