Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-2676/2022
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Katice Lučić, kao predsjednice vijeća, te Jasne Momirović i Ivane Bosnić-Kovačić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika KAP KIŠE d. o. o. Zagreb, kao pravne osobe i ZL, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, zbog prekršaja iz članka 127. stavka 1. podstavka 3. i stavka 2. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18 i 117/21), odlučujući o žalbi te dopuni žalbe tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, podnijetoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 2. veljače 2022., poslovni broj: 19. Pp-660/2022, na sjednici vijeća održanoj 15. travnja 2025.
p r e s u d i o j e
Žalba tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, odbija se kao neosnovana i potvrđuje se pobijana presuda.
Obrazloženje
1. Uvodno citiranom presudom KAP KIŠE d. o. o. Zagreb, kao pravna osoba i ZL, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona oslobođeni su od optužbe zbog prekršaja iz 127. stavka 1. i stavka 2. Zakona o Državnom inspektoratu (pravilno: članka 127. stavka 1. podstavka 3. i stavka 2. Zakona o Državnom inspektoratu), činjenično opisanog u izreci pobijane presude, s obrazloženjem da djelo opisano u optužnom prijedlogu nije prekršaj, jer nedostavljanje obavijesti iz članka 109.a Prekršajnog zakona nije bitno obilježje prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret.
1.1. Istom presudom određeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
2. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjenično stanja i povrede materijalnog prekršajnog prava, te dopunu žalbe iz istih žalbenih osnova.
2.1. U žalbi i dopuni osporava pravilnost pobijane odluke, ističući u bitnom da se optužni prijedlog ne može podnijeti u slučaju kad je nadzoru prisutan punomoćnik okrivljenika koji nije ovlašten poduzimati sve radnje za okrivljenike, jer se tek od okrivljenika očekuje davanje očitovanja i obrane i poduzimanje određenih radnji osobno (potpisivanje obavijesti o prekršaju). Uz to, dostavlja prvostupanjsku presudu u kojoj su okrivljenici u istoj pravnoj situaciji proglašeni krivima i kažnjeni.
2.2. Žalitelj predlaže da se, iz razloga iznijetih u žalbi, ista prihvati.
3. Žalba nije osnovana.
4. Odlučujući u okviru žalbenih navoda i članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske utvrdio je da u predmetu nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, da presudom nisu na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i da nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
5. Suprotno navodima žalbe, po ocjeni ovog suda pravilno je prvostupanjski sud zaključio da djelo za koje se okrivljenike optužuje, na način činjenično opisan u optužnom prijedlogu, po propisu nije prekršaj, te je pravilno i zakonito na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona okrivljenike oslobodio optužbe i za svoju odluku dao dostatne i relevantne razloge, smatrajući da iz činjeničnog opisa djela za koje se okrivljenik tereti ne proizlaze bitna obilježja prekršaja iz primijenjenog propisa, a koje razloge u cijelosti prihvaća i ovaj sud.
6. Naime, okrivljenike se tereti za prekršaj iz članka 127. stavka 1. podstavka 3. i stavka 2. Zakona o Državnom inspektoratu, činjenično u bitno opisan time da na pisano traženje inspektorici rada nisu dostavili potpisane obavijesti o prekršaju. Materijalnopravnom odredbom članka 64. citiranog Zakona propisano je da su pravne i fizičke osobe dužne na pisano traženje inspektora, u primjerenom roku koji odredi inspektor, dostaviti ili pripremiti točne i potpune podatke, obavijesti i materijale koji su mu potrebni za obavljanje inspekcijskog nadzora.
6.1. Pravilno je prvostupanjski sud, analizirajući navedene odredbe Zakona o Državnom inspektoratu, zaključio da obavijest o prekršaju nije bitno obilježje prekršaja iz članka 127. stavka 1. podstavka 3. i stavka 2. Zakona o Državnom inspektoratu, već je tužitelj trebao postupiti sukladno odredbi članka 109.a stavka 3. Prekršajnog zakona (Ako počinitelj prilikom uručenja pisane obavijesti iz stavka 1. ovog članka odbije njezin primitak ili svojim potpisom potvrditi njezin primitak, ovlašteni tužitelj će postupiti na način propisan u zadnjoj rečenici članka 148. stavka 4. ovog Zakona čime se dostava smatra uredno obavljenom) i okrivljenicima tu obavijest uručiti sukladno članku 148. stavku 4. Prekršajnog zakona ( Kad primatelj ili punoljetni član njegova domaćinstva odbije primiti dopis, dostavljač će zabilježiti na dostavnici datum i sat i razlog odbijanja primitka, a dopis će ostaviti u stanu primatelja, u poslovnom prostoru gdje radi ili će, ako tako što nije moguće, dopis staviti na vrata stana ili poslovnog prostora ili ostaviti na mjestu gdje se uobičajeno ostavlja pošta. Tako što naznačit će se na dostavnici. Time je dostava obavljena. U slučaju dostave na mjestu počinjenja prekršaja, ako primatelj svojim potpisom odbije potvrditi prijam odluke ili drugog dopisa, postupit će se na način predviđen ovim stavkom a odluka ili drugi dopis ostavit će se primatelju tako što će mu se na pogodan način učiniti dostupnim i to će se zabilježiti, čime se dostava smatra uredno obavljenom.).
6.2. Nadalje, prvostupanjska odluka, koju žalitelj dostavlja potkrepljujući svoj stavu o pravilnosti podnijetog optužnog prijedloga koji da je podoban za postupanje, nije opravomoćena, niti je po žalbama o istoj rješavao ovaj sud.
7. Kako je odredbom članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona propisano da će sud, ako ispitujući optužni prijedlog nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe, pravilno je prvostupanjski sud već u fazi ispitivanja optužnog prijedloga utvrdio da djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret nije prekršaj i na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona okrivljenike oslobodio od optužbe.
8. Iz navedenih razloga žalbu tužitelja valjalo je odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu.
U Zagrebu, 15. travnja 2025.
Zapisničarka
Predsjednica vijeća
Ivana Vorel Mikša, v. r.
Katica Lučić, v. r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 3 otpravka: za spis i tužitelja.
