Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž Ob-11/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Karlovcu po sucu Ivani Mašić u izvanparničnom postupku predlagateljice FV, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], protiv 1. protustranake Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (dalje: HZMO), OIB: 8439756623, Zagreb, A. Mihanovića 3, 2. protustranake FVC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. protustranake ŽVC, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi 1. protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Puli, poslovni broj R1 Ob-515/2023-21 od 4. prosinca 2024., dana 15. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbacuje se žalba 1.protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kao nedopuštena.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem je riješeno:

„I. Utvrđuje se da je predlagateljica FV, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], živjela u izvanbračnoj zajednici s pok. ŽV, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenim **.**.1953., a umrlim **.**.2023. u razdoblju duljem od tri godine koje su prethodile smrti pok. ŽV.

II. Odbija se prijedlog predlagatelja u odnosu na prvu protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.“

2. Rješenje pobija 1.protustranka HZMO zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže usvojiti žalbu i ukinuti pobijano rješenje te predmet vratiti na ponovno odlučivanje.

3. Žalba nije dopuštena.

4. Sud prvog stupnja odbija prijedlog pozivom na odredbu članka 22. stavak 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ br. 157/13, 151/174, 33/15, 93/15, 118/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, dalje ZMO), kojom je propisano da se pod članom obitelji iz stavka 1. točke 1. ZMO smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, time da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku, iz koje odredbe ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku, u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, HZMO bio pasivno legitimiran. Jednako tako prema odredbi članka 436. Obiteljskog Zakona („Narodne novine“ br. 103/15, 98/19, 156/23: dalje ObZ) kojom je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, jasno je da stranka ne može biti HZMO, odnosno javno pravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz tog stranka stječe, utvrđuju u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla.

5. Žalitelj u žalbi navodi da je stav suda prvog stupnja protivan odredbi članka 436. stavka 1. Obiteljskog zakona, jer da ta odredba ne isključuje žalitelja kao stranku u izvanparničnom postupku, budući da stavak 3. istog članka glasi: „svaka osoba na čiji bi pravni položaj mogla izravno utjecati odluka koja se predlaže ili odluka koju sud u povodu prijedloga ili po službenoj dužnosti može donijeti, odnosno osoba na čiji bi pravni položaj mogla izravno utjecati neka druga radnja suda“, te da je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da se status izvanbračne zajednice po članku 22. stavak 3. ZOMO utvrđuje u izvanparničnom postupku u kojem su pasivno legitimirani nasljednici umrle osobe.

6. Pravnim pravilom iz paragrafa 21. stavak 1. bivšeg Zakona o sudskom vanparničnom postupku koji se ovdje primjenjuje na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (Narodne novine" broj 73/91) određeno je da će ukoliko taj Zakon nema posebnih naređenja u vanparničnom postupku shodno primjenjivati propisi građanskog parničnog postupka.

7. Prema odredbi članka 358. stavak 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 - u daljnjem tekstu ZPP), žalba je nedopuštena ako je žalbu podnijela osoba koja nije ovlaštena za podnošenje žalbe, ili osoba koja se odrekla prava na žalbu, ili ako osoba koja je podnijela žalbu nema pravnog interesa za podnošenje žalbe.

8. Protustranka kao osoba koja je u konkretnom slučaju podnijela žalbu protiv prvostupanjskog rješenja, nema pravni interes za podnošenje žalbe, obzirom je pobijanim rješenjem prijedlog predlagatelja odbijen u odnosu na žaliteljicu, pa je time, ovaj postupak riješen u korist protustranke, te se stoga žalba protustranke ukazuje nedopuštenom.

9. Žalitelj je uspio u postupku, jer je sud donio rješenje kojim je odbio prijedlog i on nema pravnog interesa to rješenje pobijati žalbom.

10. Iz navedenih razloga valjalo je žalbu protustranke odbaciti kao nedopuštenu, a kako je odlučeno u izreci ovog rješenja pozivom na članak 367. stavak 1. ZPP.

U Karlovcu, 15. travnja 2025.

Sudac:

Ivana Mašić