-1-

 

                                                                                                                                                     Broj: Ppž-811/2022

 

                             

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te  Davorka Kučana i Drage Klasnića, članova vijeća,   uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog N. M., zbog prekršaja iz članka 289. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20.) rješavajući o žalbi okrivljenika, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Sinju od 21. prosinca 2021., broj: 35 PpP-5121/2021, u sjednici vijeća održanoj 9. studenoga 2023.

 

             p r e s u d i o   j e

 

I.               U povodu žalbe okr. N. M., a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u pravnoj oznaci djela i odluci o kazni, tako da se činjenično opisano postupanje u izreci te presude označava djelom prekršaja iz članka 289. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) i na temelju citiranog propisa okr. N. M. izriče se novčana kazna u iznosu od 1.320,00 EUR (tisućutristodvadeset eura) / 9.945,54 kn[1] (devettisućadevetstočetrdesetpet kuna i pedesetčetiri lipe), koju kaznu je dužan platiti u roku od devedeset dana od primitka ove presude, pa ako u tom roku plati dvije trećine izrečene kazne, smatrat će se da je kazna u cjelini plaćena.

 

II.                  Djelomičnim prihvaćanjem žalbe okr. N. M. kao osnovane, preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o zaštitnoj mjeri, na način da se okr. N. M. na temelju članka 58. stavka 1. Prekršajnog zakona izriče zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 6 (šest) mjeseci.

 

III.          U ostalom dijelu, žalba okr. N. M.  odbija se kao neosnovana te se, u pobijanom a nepreinačenom dijelu, prvostupanjska presuda potvrđuje.

      

IV.               Na temelju odredbe 138. stavka 2. točke 3.c) Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti troškove drugostupanjskog postupka u paušalnom iznosu od 40,00 EUR (četrdeset eura) / 301,38 kn1 (tristojednu kunu i tridesetosam lipa) u roku trideset dana od dana primitka ove presude.

 

   Obrazloženje

             

1.              Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Sinju okr. N. M. proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaj iz članka 289. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te je na temelju citiranog propisa kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna.

 

1.1.     Uz novčanu kaznu, okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 12 mjeseci.

 

1.2.              Istom presudom okrivljenik je obvezan na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 kuna.

 

2.              Protiv prvostupanjske presude okrivljenik je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, koja u sebi sadrži, u smislu članka 202. stavka 5. Prekršajnog zakona, i žalbu zbog odluke o prekršajopravnoj sankciji.

 

2.1.    Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, njegova žalba prihvati.

 

3.              Žalba je djelomično osnovana.

 

4.              Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu sukladno odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske je utvrdilo da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika te da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona.

 

4.1.              Međutim, nakon počinjenja djela, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, 1. siječnja 2023. stupio na snagu Zakon o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 114/22.) koji zbog konverzije novčane valute propisuje nešto nižu novčanu kaznu za predmetni prekršaj. Sukladno načelu primjene blažeg propisa iz članka 3. PZ-a, prema počinitelju se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, a ako se propis nakon toga, a prije donošenja pravomoćne presude, izmijeni jednom ili više puta, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja. Stoga je ovaj sud izmijenio pravnu kvalifikaciju i primijenio izmijenjenu odredbu Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) kao blažeg propisa, jer dovodi do povoljnije kazne za počinitelja.

 

5.       Neosnovano žalitelj ističe pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, jer je mišljenje i ovog drugostupanjskog suda da je, nakon provedenih svih potrebnih dokaza, pravilnom ocjenom obrane okrivljenika i cjelokupnom dokaznog materijala predmeta, prvostupanjski sud utvrdio sve odlučne činjenice te izveo na zakonu osnovan zaključak o krivnji okrivljenika za djelo prekršaja iz članka 289. stavka 1. i 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji je prihvatljiv i ovom sudu.

Suprotno tvrdnji žalitelja, iz rezultata provedenog postupka, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio činjenicu da mu je prethodno bila izrečena zaštitna mjera, i to, čitanjem pravomoćnog prekršajnog naloga PP Trogir broj: 511-12-33/05-3-57-1/20 od 21. veljače 2020. koji je sastavni dio prvostupanjskog predmeta te dostavnice kojom se potvrđuje primitak tog naloga 10. ožujka 2020. Znanje o izrečenoj zaštitnoj mjeri zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije proizlazi iz sadržaja tog naloga, budući da je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 3 mjeseca a jasno je navedeno da mjera počinje teći od izvršnosti te odluke, odnosno protekom roka za dragovoljno izvršenje ili protekom 8 dana od dana pravomoćnosti, pa je bio dužan voditi računa o nastupanju izvršnosti zaštitne mjere. Prema tome, žalitelj je na pravilan način obaviješten o stupanju na snagu izrečene zaštitne mjere, kako je to propisano odredbom članka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 118/18.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019., u kojem smislu više nije propisano (i naknadno) dostavljanje obavijesti o upisu izrečene mjere u evidenciju izdanih vozački dozvola. Stoga žalitelj bez uspjeha ističe da nije znao za zabranu upravljanja motornim vozilom, a eventualne nejasnoće o stupanju na snagu izrečene zaštitne mjere bio je dužan na pouzdan način razjasniti prije upravljanja vozilom inkriminirane prilike, provjerom na internetskim stranicama Ministarstva unutarnjih poslova RH ili na drugi relevantan način. Neosnovano žalitelj predlaže da ga se ispita u postupku, budući da je već iznio svoju obranu i svi dokazi na kojima sud temelji svoju oduku, izvedeni su na raspravi 20. prosinca 2021. na koju se žalitelj uredno pozvan nije odazvao, pa su bili ostvareni su svi zakonski uvjeti za njezino održavanje. Stoga je žalitelj, sukladno odredbe članka 85. stavka 2. Prekršajnog zakona, imao mogućnost očitovati se o svim činjenicama i dokazima koji ga terete i iznijeti sve činjenice i dokaze koji mu idu u prilog.

     

6.2.              Slijedom navedenog, budući da žalitelj ne upire, u smislu odredbe članka  193. stavka 5. Prekršajnog zakona, na postojanje novih činjenica i dokaza, niti svojim žalbenim navodima argumentirano dovodi u sumnju činjenično utvrđenje, to žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.

 

7.              Razmatrajući odluku o kazni u smislu odredbe članka 202. stavka 5. Prekršajnog zakona ovaj sud je mišljenja da je izrečena kazna primjerena težini prekršaja, stupnju prekršajne odgovornosti i svim okolnostima konkretnog slučaja mjerodavnim za vrstu i mjeru kazne, u smislu članka 36. Prekršajnog zakona. Naime, prvostupanjski sud je, iako je utvrdio otegotnu okolnost na strani okrivljenika u vidu ranije kažnjavanosti, kaznu izrekao u najnižoj mjeri posebnim zakonom propisane blaže vrste kazne za predmetno djelo, budući da u vrijeme počinjenja djela  propisana novčana kazna u rasponu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna ili do 60 dana zatvora, pa je takvu mjeru kazne po službenoj dužnosti, primjenom novog zakona, izrekao i ovaj sud, smatrajući da nema uvjeta za blaže kažnjavanje i da je izrečena kazna pogodna za postizanje svrhe kažnjavanja i djelovanje na ponašanje počinitelja i sve ostale da ubuduće ne čine takve prekršaje.    

 

8.               Treba istaknuti da će se, u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom, ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne, u za to određenom roku.                         

 

9.              Ispitujući pobijanu presudu u pogledu odluke o zaštitnoj mjeri zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije ovaj sud je mišljenja da je ista na zakonu utemeljena, s obzirom na odredbu članka 58. Prekršajnog zakona, a imajući na umu težinu i značaj počinjenog prekršaja koji predstavlja drsko kršenje prometnih propisa. Međutim, po mišljenju ovog suda zaštitna mjera određena je u predugom trajanju budući da iz stanja prvostupanjskog spisa predmeta proizlazi da je u međuvremenu nastupila rehabilitacija u pogledu odluka koje je prvostupanjski sud cijenio relevantnim kod procjene duljine trajanja zaštitne mjere. Stoga je ovaj sud preinačio odluku o zaštitnoj mjeri na način da je trajanje te mjere učinio razmjernim navedenim okolnostima i osobinama ličnosti okrivljenika te je izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 6 mjeseci, smatrajući da je takva mjera razmjerna okolnostima iz članka 51.a Prekršajnog zakona i dostatna za  postizanje svrha njezine primjene. 

 

10.              Troškovi žalbenog postupka temelje se na odredbi članka 138. st. 2. toč. 3.c) Prekršajnog zakona, koji propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Stoga je paušalni iznos tog postupka odmjeren u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13.), s obzirom na složenost i trajanje tog postupka. 

 

11.              Zbog navedenih razloga, na temelju odredbe članka 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

 

                                                 U Zagrebu 9. studenoga 2023.

 

 

           Zapisničarka:                                                                              Predsjednica vijeća:

 

           Nada Horvatović, v. r.                                                        Renata Popović, v. r.

 

             

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.