REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2166/2020-51

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji tog suda Ivani Požar, a po prijedlogu više sudske savjetnice Atine Matanov u pravnoj stvari tužiteljice AP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Tomislavu Miličeviću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje, Martićeva 71, Zagreb, OIB: 38922958547, zastupanog po punomoćniku Ruđeru Aniću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Anić i Partneri u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 6. ožujka 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice Ivane Ljubas, odvjetnice u Zagrebu, i zamjenik punomoćnika tuženika APM, odvjetničkog vježbenika u Odvjetničkom društvu Anić i partneri, 15. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje isplatiti tužiteljici AP iznos od 6.964,16 eura (šesttisuća devetstošezdesetčetiri eura i šesnaest centi) sa zateznim kamatama koje teku od 4. ožujka 2020. do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za isplatom iznosa od 701,91 eura (od zatraženog iznosa od 7.666,07 eura do dosuđenog iznosa od 6.964,16 eura) sa zateznim kamatama koje teku od 15. travnja 2025. do isplate.

III. Nalaže se tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje naknaditi tužiteljici AP troškove parničnog postupka u iznosu od 2.365,03 eura (dvijetisuće tristošezdesetpet eura i tri centa) sa zateznim kamatama koje teku od 15. travnja 2025. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je tužba povučena za isplatu iznosa od 4.942,60 eura sa zateznim kamatama koje teku na taj iznos od 4. ožujka 2020. do isplate.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je 26. srpnja 2019. u mjestu Korenica stradala u prometnoj nezgodi kao suputnik u vozilu registarskih oznaka [registarska oznaka] te je tom prilikom zadobila tjelesne ozljede. Vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka], u vlasništvu OP, a kojim je upravljao CP, je u vrijeme predmetne prometne nezgode bilo osigurano kod srpskog osiguravajućeg društva "Dunav osiguranje" po polici osiguranja od automobilske odgovornosti. Tužiteljica je u štetnom događaju zadobila ozljede opisane u priloženoj medicinskoj dokumentaciji, a radi čega joj je pružena pomoć u Općoj i veteranskoj bolnici "Hrvatski ponos" u Kninu. Tužiteljica tužbom potražuje naknadu štete s osnova povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 95.000,00 kn (12.608,67 eura), od čega iznos od 85.000,00 kn (11.281,44 eura) s osnova neimovinske štete, te iznos od 10.000,00 kn (1.327,23 eura) s osnova imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka ne spori nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju te da je kod tužiteljice došlo do povrede prava osobnosti, ali osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Ističe da je tužiteljica uz tužbu dostavila dva lista medicinske dokumentacije iz kojih ne proizlazi osnovanost i visina tužbenog zahtjeva. Također, navodi da kod tužiteljice postoje od ranije degerativne promjene. Predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev i obveže tužiteljicu na plaćanje troškova parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od donošenja prvostupanjske presude do isplate.

3. Nakon provedenog medicinskog vještačenja, tužiteljica je podneskom od 2. siječnja 2024. specificirala tužbeni zahtjev na način da potražuje zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te za tuđu pomoć i njegu iznos od 7.666,07 eura sa zateznim kamatama koje teku od 4. ožujka 2020. do isplate uvećano za troškove parničnog postupka.

4. S obzirom da je tužiteljica tijekom postupka djelomično povukla tužbu za isplatu iznosa od 4.942,60 eura, a da se tuženik nije usprotivio djelomičnom povlačenju, primjenom odredbe čl. 193. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje ZPP), odlučeno je kao u točki I. izreke rješenja.

5. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u zapisnik o očevidu (list 5-7 spis), situacijski plan (list 8 spisa), potvrdu o oštećenju vozila (list 9 spisa), policu osiguranja od automobilske odgovornosti (list 10 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 11-13 spisa), odštetni zahtjev s povratnicom (list 14 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku kirurgu Žarku Rašiću (list 37-38 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po neurologinji dr. Davorki Paladino (list 53-54 spisa), sud je pročitao dopunsko očitovanje vještaka Žarka Rašića (list 67 spisa), saslušan je vještak dr. Žarko Rašić (list 72-74 spisa), pročitao je medicinski karton tužiteljice (list 87-100 spisa) i dopunsko pisano očitovanje vještaka dr. Žarka Rašića (list 106 spisa).

6. Prijedlog tuženika za provođenjem novog medicinskog vještačenja sud je odbio jer je vještak dr. Žarko Rašić otklonio sve prigovore i detaljno obrazložio svoj nalaz i mišljenje. S obzirom na sporne i nesporne činjenice među strankama, nije bilo drugih dokaznih prijedloga o kojima je sud trebao odlučivati.

7. Ocjenjujući rezultate svih provedenih dokaza, a sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a, sud je utvrdio tužbeni zahtjev osnovanim do visine u izreci.

8. Među strankama nije sporna činjenica nastanka štetnog događaja, pasivna legitimacije te da su tužiteljici tuđu pomoć i njegu pružali ukućani po cijeni sata od 3,98 eura.

9. Sporna je osnova i visina tužbenog zahtjeva, odnosno, opravdavaju li težina povrede i okolnosti slučaja dosudu pravične novčane naknade u iznosu koji se tužbom potražuje.

10. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadom štete s osnova povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje kao i naknada štete s osnova tuđe pomoći i njege kao posljedica štetnog događaja od 26. srpnja 2019.

11. Radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja sud je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Žarku Rašiću koji u svom nalazu i mišljenju navodi da je tužiteljica stradala u štetnom događaju u kojem je zadobila nagnječenje lica, prijelom prsne kosti, nagnječenje lijeve dojke, hematom trbušne stjenke, te kompresivnu frakturu L1, L3, L4 kralježaka. Nakon štetnog događaja pregledana je od strane kirurga. Učinjena je MSCT obrada glave, prsnog koša, trbuha i zdjelice kojom je vidljivo nagnječenje lijeve dojke, opsežno nagnječenje trbušne stjenke u području zdjelice, prijelom bez pomaka tijela prsne kosti, kompresivni prijelomi L1, L3 i L4 kralježaka. Učinjena je toaleta ozljeda uz primjenu vazelinskih gaza i prevoja. Vještak je u svom nalazu naveo da je tužiteljica trpjela bolove jakog intenziteta, da su bolovi bili trajnog karaktera sumarno 5 dana, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 15 dana, a bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 75 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti. Tzv. primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) bio je jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 5 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 14 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 30 dana. U navedenom štetnom događaju tužiteljica je zadobila nagnječenje lica, prijelom prsne kosti, nagnječenje lijeve dojke, krvi podljev trbušne stjenke, te kompresivni prijelom prvog, drugog i trećeg slabinskog kralježaka. Vještak je naveo da uzimajući u obzir naruženo zdravlje tužiteljice uslijed moždanog udara koji je preboljela 2018. s posljedičnom desnostranom slabosti ruku i nogu, za ocjenu smanjenja životnih aktivnosti potreban je uvid u zdravstveni karton tužiteljice te zajednički nalaz i mišljenje s vještakom neurologom, obzirom se isprepliću posljedice prijeloma tri slabinska kralješka i stanja po moždanom udaru i posljedičnoj slabosti ruku i nogu.

12. Na prijedlog tužiteljice, a sukladno nalazu i mišljenju vještaka dr. Žarka Rašića, provedeno je vještačenje po stalnoj sudskoj vještakinji dr. Davorki Paladino, neurologinji, koja je u svom nalazu i mišljenju navela da tužiteljica nije zadobila ozljede koje bi ostavile trajne posljedice sa neurološkog aspekta. Ocjena bolova i straha vezano uz ozljeđivanje u predmetnom štetnom događaju je kao što je to pisao vještak kirurg u svom nalazu i mišljenju. S obzirom da nema trajnih posljedica sa neurološke strane, tuđu pomoć određuje vještak kirurg.

13. Nakon zaprimanja nalaza i mišljenja vještakinje dr. Davorke Paladino, stalni sudski vještak dr. Žarko Rašić u svom je dopunskom očitovanju naveo da uzimajući u obzir naruženo zdravlje tužiteljice koje je utvrđeno na kliničkom pregledu, a koje nije vezano za predmetni štetni događaj nego za stanje uslijed moždanog udara koji je preboljela 2018. s posljedičnom desnostranom slabosti ruku i nogu, predmetni štetni događaj prema dostupnoj medicinskoj dokumentaciji koja se nalazi u spisu doveo je s kirurškog aspekta do daljnjeg smanjenja životnih aktivnosti od 17%.

14. Tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju vještaka dr. Žarka Rašića smatrajući da je vještak smanjenje životne aktivnosti u opsegu od 17% previsoko odmjerio s obzirom da se isprepliću posljedice prijeloma tri slabinska kralješka i posljedice moždanog udara koji je tužiteljica preboljela prije predmetnog štetnog događaja.

15. Na ročištu održanom 13. siječnja 2023. vještak Žarko Rašić pojasnio je da je u svom pisanom nalazu i mišljenju naveo da je potreban uvid u zdravstveni karton te pregled neurologa kako bi se vidjelo postoje li trajne posljedice sa neurološkog aspekta, a uzimajući u obzir opće stanje tužiteljice koje je utvrđeno prilikom kliničkog pregleda tužiteljice. Ističe da je ocjena smanjenja životnih aktivnosti dana sa kirurškog aspekta radi stanja po prijelomu tri kralješka - tri slabinska kralješka uzimajući u obzir životnu dob tužiteljice, uobičajene degenerativne promjene koje postoje u toj životnoj dobi, ali također uzimajući u obzir da prije toga tužiteljica nije imala ozljedu slabinskog segmenta kralježnice, odnosno značajnije tegobe sa slabinskom kralježnicom. Smanjenje životne aktivnosti koje su procijenjene nakon prijeloma tri slabinska kralješka očituju se u dodatnoj težoj pokretljivosti tužiteljice, odnosno potpunoj nemogućnosti bilo kakve pokretljivosti u slabinskom segmentu kralježnice, što je navedeno i u pisanom nalazu da kod tužiteljice nije moguća nikakva pokretljivost slabinskog dijela kralježnice. Sam moždani udar ne dovodi do ograničene pokretljivosti slabinskog dijela kralježnice. Tužiteljica je pregledana nakon štetnog događaja 26.07.2019., utvrđen je prijelom tri slabinska kralješka, I., III. i IV., nakon toga nema podataka o daljnjem liječenju tužiteljice. Kod tužiteljice nije, s obzirom na opće stanje, bila indicirana imobilizacija slabinskog segmenta kralježnice, te uzimajući u obzir opće stanje tužiteljice sa teškom pokretljivosti nije išla na daljnje kontrolne preglede. Kod tužiteljice s obzirom na opće stanje nije niti bila indicirana fizikalna terapija za prijelome s obzirom na tešku pokretljivost kao posljedicu moždanog udara iz 2018. godine. Vještak je pojasnio da uobičajeno kada postoji prijelom, stavlja se imobilizacija tzv. trupouporišnom imobilizacijom, eventualno se indiciraju kontrolni kirurški pregledi uz RTG kontrolu i provođenje fizikalne terapije. To je uobičajeni postupak po prijelomu slabinskih kralježaka. U konkretnom slučaju uzimajući u obzir opće stanje tužiteljice sa teškom pokretljivošću, desnom stranom hemiparezom - djelomičnom oduzetošću desne strane, liječenje je bilo potpuno drugačije i potpuno nespecifično vezano za predmetno ozljeđivanje. Ističe da je uobičajeno za ovakav tip prijeloma uz uobičajeni tip liječenja minimalni rok liječenja 6 mjeseci, odnosno uobičajeno je da bi to bilo 26. siječnja 2020. Na poseban upit punomoćnika tuženika da vještak pojasni što se od navedenog odnosi na posljedice predmetnog štetnog događaja u dijelu nalazu i mišljenju gdje vještak navodi: "slabinska kralježnica - inklinacije i reklinacija nisu moguće. Na pete i prste se ne može postaviti. Ne može čučnuti.", vještak je naveo da je razlika između nalaza i mišljenja vještaka neurologa i vještaka kirurga u tome što je po vještaku kirurgu tužiteljica pregledana, a da se posljedice samog štetnog događaja prvenstveno očituju u nemogućnosti pokreta u slabinskom dijelu kralježnice. Smanjenje životnih aktivnosti odnosi se na nemogućnost pokretljivosti slabinskog segmenta kralježnice, te povremene bolove u slabinskom dijelu kralježnice kao posljedica prijeloma tri kralješka. Vještak je također naveo da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć nakon predmetnog štetnog događaja, a vezano za zadobiveni prijelom 3 slabinska kralješka, i to 14 dana po 3 sata dnevno, 60 dana po 2 sata dnevno i 30 dana po 1 sat dnevno.

16. S obzirom da je vještak Žarko Rašić naveo da mu je za razgraničenje posljedica štetnog događaja i posljedica koje je tužiteljica pretrpjela zbog moždanog udara, potreban uvid u zdravstveni karton tužiteljice, nakon pribave zdravstvenog kartona, vještak je naveo da nema elemenata koji bi utjecali na primjenu nalaza i mišljenje. Naime, uvidom u zdravstveni karton nema podataka o raniji ozljeđivanje slabinskog dijela kralješnice, a u zdravstvenom kartonu su zabilježene dijagnoze M51 i M53, dakle dijagnoze koje su vezane za povremene tegobe u području kralježnice. Tužiteljica je rođena 1948., u trenutku štetnog događaja imala je 71 godinu, te je pri ocjeni smanjenja životnih aktivnosti uzeta u obzir njena životna dob i uobičajene degenerativne promjene vezane za samu životnu dob, koje mogu, ali ne moraju biti zabilježene u zdravstvenom kartonu tužiteljice. Ključno je da nema podataka o ozljedama tj. prijelomima slabinskog dijela kralješnice prije predmetnog šetnog događaja, operativnim zahvatima i slično.

17. Nakon ovako sačinjenog i obrazloženog nalaza i mišljenja, tuženik je i nadalje ustrajao na prigovorima te je predložio određivanje novog medicinskog vještačenja, a koji prijedlog je sud odbio kako je to obrazloženo u raspravnom zapisniku i točko 6. ove presude.

18. Sud je nalaze i mišljenja vještaka dr. Žarka Rašića i dr. Davorke Paladino ocijenio stručnim, objektivnim i zasnovanim na priležećoj medicinskoj dokumentaciji kao i na dugogodišnjem iskustvu vještaka. Vještaci su odgovorili na sva pitanja i prigovore tuženika, slijedom čega sud nalaze i mišljenja vještaka prihvaća u cijelosti.

19. Slijedom provedenih dokaza, sud je utvrdio da je zadobivenim ozljedama povrijeđeno pravo osobnosti tužiteljice na tjelesno i duševno zdravlje čime je nastala neimovinska šteta u smislu odredbe čl. 19. st. 2. u vezi s čl. 1046. ZOO-a. Utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju stoga i dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl. 1100. st. 1 ZOO-a). U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti, kao što su ovdje na tjelesno i duševno zdravlje, za tako međusobno povezane oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Sud je zato pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje su navedene u tužbi, i to fizičke bolove, strah i trajne posljedice. One su u smislu čl. 1100. st. 2 ZOO-a kriteriji (mjerila), odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

20. Slijedom navedenog, sud je na temelju čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a utvrdio pravičnu novčanu naknadu na ime pretrpljene neimovinske štete za povredu prava osobnosti u ukupnom iznosu od 6.200,00 eura. Pritom je posebno cijenio utvrđenu dužinu, trajanje i intenzitet duševnih i fizičkih bolova, mjesto povrede, dužinu i način liječenja, vrstu i oblik medicinskih intervencija, kao i vrstu i intenzitet pretrpljenog straha. Sud je također cijenio činjenicu životne dobi tužiteljice u vrijeme nastanka štetnog događaja od 71 godinu, rođenu 1948., da liječenje tužiteljice nije bilo moguće provesti na uobičajen način zbog njezine prethodne dijagnoze i slabije pokretljivosti uzrokovane moždanim udarom koji se dogodio 2018. godine zbog čega tužiteljica nema dodatnu medicinsku dokumentaciju osim one dostavljene uz tužbu. Međutim, navedeno ni na koji način ne umanjuje opseg zadobivenih ozljeda koje su nesporno nastale uslijed štetnog događaja niti da je zbog navedenog tužiteljica trpjela bolove, strah te da trpi trajne posljedice. Sud je također cijenio činjenicu da prijelomi kostiju kod osoba starije životne dobi teže i sporije zacjeljuju, te da će tužiteljica posljedice predmetnog štetnog događaja doživotno osjećati, a događaja doživotno sjećati. U smislu odredbe čl. 1100. ZOO-a svrha pravične novčane naknade jest ublažiti i osjećaj neugode koju oštećenik trpi te donekle pridonijeti naknadi izgubljenog zadovoljstva u ljudskom životu, pa je sud osim navedenog uzeo u obzir i cijenio da je nedvojbeno nelagodno odlaziti liječniku, čekati u čekaonicama, ne moći obavljati poslove i aktivnosti na koje je osoba navikla, odnosno, koje bi mogla obavljati da nije bilo štetnog događaja te biti ovisan o pomoći drugih osoba. Stoga sud nalazi da sve rečene činjenice i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje iznosa od 6.200,00 eura kao pravične novčane naknade.

21. Nadalje, prema nalazu i mišljenju vještaka tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć nestručne osobe u trajanju od 14 dana po 3 sata, zatim 60 dana po 2 sata dnevno i 30 dana po 1 sat dnevno, što ukupno iznosi 192 sata.

22. Stranke su učinile nespornim sat tuđe pomoći i njege u iznosu od 3,98 eura, a što i sud smatra da je primjeren iznos s obzirom na cijene na tržištu u vrijeme donošenja prvostupanjske odluke, stoga je tužiteljici u smislu čl. 1095 st. 1. ZOO-a utvrđen osnovanim iznos od 764,16 eura s osnova tuđe pomoći i njege.

23. Dakle, gore utvrđenoj neimovinskoj šteti od 6.200,00 eura valjalo je pridodati i imovinsku štetu u ukupnom iznosu od 764,16 eura, što sveukupno iznosi 6.964,16 eura.

24. Na ovako utvrđeni iznos štete tužiteljica je zatražile kamatu od 4. ožujka 2020. kao dana nakon podnošenja odštetnog zahtjeva. Da se tužiteljica 3. ožujka 2020. obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom, tužiteljica dokazuje potvrdom o primitku s lista 14. spisa. Kako je nalazom vještaka utvrđeno da je liječenje tužiteljice završeno 26. siječnja 2020., dakle, prije podnošenja odštetnog zahtjeva, sud je utvrdio osnovanim zahtjev tužiteljice za dosudom zateznih kamatama od 4. ožujka 2020. sve u smislu odredbe čl. 1103. ZOO-a. Naime, 3. ožujka 2020. tuženiku je dostavljena cjelokupna medicinska dokumentacija te je mogao utvrditi cjelokupnu visinu pretrpljene štete i ispuniti svoju obvezu.

25. Na dio zahtjeva za tuđu pomoć i njegu također je dosuđena kamata od idućeg dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno od 4. ožujka 2020., s obzirom da je prema nalazu vještaka u to vrijeme potreba za tuđom pomoći već prestala. Naime, u smislu čl. 1086. ZOO-a obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete, a tuđa pomoć i njega izvorno je novčani imovinski zahtjev koji kao novčana obveza dospijeva danom prestanka potrebe za tuđom pomoći i njegom, pa tuženik upravo od toga dana kasni s ispunjenjem svoje obveze.

26. Odluka o stopi zateznih kamata određena je sukladno čl. 2. Zakona o izmjenama Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 114/22) i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 156/22)

27. Slijedom navedenog, sud je utvrdio osnovanim zahtjev tužiteljice za isplatom iznosa od 6.964,16 eura sa zateznim kamatama koje teku od 4. ožujka 2020. do isplate, dok je u odnosu na razliku od 701,91 eura odbijen tužbeni zahtjev kao neosnovan, a kako je odlučeno u točki I. i II. izreke presude.

28. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a, a prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, slijedom čega je utvrđeno da je tužiteljica u pogledu visine tužbenog zahtjeva uspjela sa 90,84%, dok je u dokazivanju pravne osnove uspjela sa 100,00%, što ukupno iznosi 190,84%, a nakon što se navedeni postotak podijeli sa dva (pravna osnova i visina) dobije se uspjeh tužiteljice u sporu od 95,42%. Tuženik je u pogledu visine uspio sa 9,16%, dok nije uspio u osporavanju pravne osnove, što ukupno iznosi 9,16%, a kada se i taj iznos podijeli sa dva dobije se konačan ishod tuženika u sporu od 4,58%, pa je valjalo od postotka tužitelja tj. od 95,42% oduzeti postotak tuženika tj. 4,58%, jer je tužiteljica stranka koja je u većoj mjeri uspjela u sporu. Na taj način dobiven je postotak uspjeha tužiteljice u sporu u iznosu od 90,84%.

29. Primjenom odredbe čl. 155. ZPP-a i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne Novine broj: 138/23., dalje u tekstu OT), tužiteljici su utvrđeni troškovi zastupanja po punomoćniku odvjetniku, prema vrijednosti predmeta spora i to za trošak sastava odštetnog zahtjeva (Tbr. 7./1. OT) - 100 bodova, sastava tužbe (Tbr. 7./1. OT) - 100 bodova, sastava podnesaka od 2. siječnja 2024. i 1. lipnja 2022. 2 x 100 bodova (Tbr. 8/1. OT), sastav podneska od 4. prosinca 2020. i 7. listopada 2021. i 28. veljače 2022. 3 x 25 bodova, (Tbr. 8/4 OT), trošak zastupanja na ročištima održanim 11. svibnja 2021., 13. siječnja 2023. i 6. ožujka 2025. 3 x 100 bodova (Tbr. 9./1. OT) - što sve ukupno iznosi 850 bodova, a što uvećano za vrijednost jednog boda od 2,00 eura (Tbr. 54. OT) i porez na dodanu vrijednost od 25% (Tbr.46 OT), iznosi 1.937,50 EUR. Tom iznosu valjalo je pridodati trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 86,27 EUR i na presudu u iznosu od 123,17 EUR, a što sveukupno iznosi 2.146,94 EUR, odnosno razmjerno uspjehu u sporu od 90,84%, tužiteljici je priznat trošak u iznosu od 1.950,28 EUR.

30. Navedenom iznosu u cijelosti je valjalo pribrojiti trošak predujma medicinskog vještačenja u iznosu od 414,75 eura bez obzira na uspjeh u parnici s obzirom da je isti bio potreban za dokazivanje osnove tužbenog zahtjeva, tako i u rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Rev 994/21 od 14. rujna 2021.

31. Slijedom navedenog, konačno utvrđeni trošak koji pripada tužiteljici iznosi 2.365,03 EUR.

32. Odluka o tijeku zateznih kamata na trošak parničnog postupka temelji se na odredbama čl. 30. st. 1. i 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20. dalje OZ), a ista teče od dana donošenja ove presude do isplate.

33. Nije priznat trošak sastava podnesaka od 1. rujna 2020., 24. svibnja 2021., 1. prosinca 2021. i 25. siječnja 2023. kojima tužiteljica dostavlja potvrde o uplati predujma jer isti nisu bili nužni za vođenje postupka u smislu čl. 155. ZPP-a. Također, tužiteljici nije priznat trošak sastava podneska od 26. studenoga 2025. u kojem navodi adresu i ime liječnice opće praske od koje predlaže pribavu zdravstvenog kartona jer je tužiteljica adresu mogla navesti i na ročištu održanom 13. siječnja 2023. kada je naloženo tužiteljici dostaviti svoj zdravstveni karton u spis. Također, nije priznat trošak sastava podneska od 16. rujna 2024. kojim tužiteljica požuruje rad suda niti sastav podneska od 31. ožujka 2022. jer isti nisu bili nužni za vođenje postupka u smislu čl. 155. ZPP-a. Naime, nije bilo razloga da tužiteljica podnosi dva odvojena podneska u roku od mjesec dana već je ista mogla u podnesku od 28. veljače 2022. navesti i sadržaj podneska od 31. ožujka 2022., a što bi bilo u skladu s načelom ekonomičnosti postupka.

34. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki III. izreke presude.

U Zagrebu 15. travnja 2025.

Sutkinja

Ivana Požar

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira je li na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

1. tužiteljici po punomoćniku uz pristojbu na presudu u iznosu od 123,17 EUR

2. tuženiku po punomoćniku