REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

STALNA SLUŽBA U KRAPINI

Krapina, Trg dr. Mirka Dražena Grmeka 1

Poslovni broj: Pn-235/2022-48

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V ATSKE

PRESUDA

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Krapini, po sutkinji Jasmini Božić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice KI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Anđelku Jureško, odvjetniku u ZOU Jureško & Buntak, protiv tuženika Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. za osiguranje, OIB: 52848403362, Zagreb, Slovenska 24, zastupano po punomoćniku Dinku Rebroviću, odvjetniku iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 4. ožujka 2025., u prisutnosti punomoćnika stranaka, 15. travnja 2025. donio je, objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku WIENER OSIGURANJE Vienna Insurance Group d.d., Zagreb, Slovenska ulica 24, OIB: 52848403362 isplatiti tužiteljici KI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade štete ukupan iznos od 3.397,82 EUR-a sa zakonskom zateznom kamatom i to:

- na iznos od 2.995,52 EUR tekućom od 21.01.2022.g. do isplate,

- na iznos od 134,10 EUR tekućom od 15.01.2022.g. do isplate,

- na iznos od 134,10 EUR tekućom od 16.02.2022.g. do isplate,

- na iznos od 134,10 EUR tekućom od 11.03.2022.g. do isplate

po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje HNB do 31.12.2022.g., a od 01.01.2023. do 29.12.2023.g. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku WIENER OSIGURANJE Vienna Insurance Group d.d., Zagreb, Slovenska ulica 24, OIB: 52848403362 naknaditi tužiteljici KI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] troškove parničnog postupka u iznosu od 2.849,99 EUR-a, sa zakonskom zateznom kamatom od 15. travnja 2025. do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi tvrdi da je dana 9. studenog 2021. god. u 12,30 sati osiguranik tuženika GI upravljao je osobnim automobilom marke „VW Golf“ reg. oznake i broja [registarska oznaka] i kretao se DC-228 iz smjera Slapna u smjeru centra Ozlja, odnosno u smjeru sjevera. Dolaskom u ulicu Karlovačka cesta kod kbr. 90 u gradu Ozlju na 18+400 km DC-228 u preglednom desnom zavoju uslijed ne kretanja sredinom svoje obilježene prometne trake prelazi preko središnje isprekidane uzdužne linije i prednjim lijevim dijelom vozila udara u prednji lijevi dio osobnog automobila marke „Peugeot 206“, reg. oznake [registarska oznaka] vl. VI kojim je iz suprotnog smjera upravljala tužiteljica KI te dolazi do prometne nezgode u kojoj je tužiteljica zadobila tjelesne ozljede. Osobno vozilo reg. oznake [registarska oznaka] bilo je na dan štetnog događaja osigurano kod tuženika policom broj [broj police]. U naprijed opisanom štetnom događaju tužiteljica je zadobila trzajnu ozljedu vratne kralježnice te brojne udarce i natučenja u području prsnog koša i desnog koljena kako je to opisano u medicinskoj dokumentaciji. Iz medicinske dokumentacije nesporno proizlazi kako je unatoč provedenom liječenju kod tužiteljice došlo do smanjenja opće životne i radne sposobnosti koje se prvenstveno očituje u ograničenoj pokretljivosti vratne kralježnice, glavobolji, trncima u rukama, bolovima u gornjem dijelu leđa i dr. Isto tako, zbog ozljeda pretrpljenih u ovom štetnom događaju tužiteljica je trpjela znatne fizičke bolove i strah prvenstvenog zbog akutne reakcije na stres te je istoj bila neophodna tuđa pomoć druge osobe. Također se ističe kako je zbog težine ozljeda i posljedica tužiteljica bila na bolovanju počam od 10. 11. 2021.g. do 25.02.2022.g., a zatim i u razdoblju od 29.03.2022.g. do 31.03.2022.g. te razdoblju od 12.05.2022.g. Uzimajući u obzir medicinsku dokumentaciju i sve okolnosti slučaja tužiteljica ovom tužbom temeljem odredbe 1100 ZOO-a u svezi s čl. 19 ZOO-a potražuje naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. Na ime imovinske štete za tuđu pomoć i njegu tužiteljica temeljem odredbe čl. 1095 ZOO-a potražuje iznos od 2.000,00 kn sve sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama. Tužiteljica je zaposlena u Hrvatskoj pošti d.d. te je predmetno ozljeđivanje priznato kao ozljeda na radu, no unatoč tome za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tužiteljici je nastala imovinska štete zbog izgubljene zarade koja se očituje u gubitku dodatka na plaću koji se isplaćuje temeljem posebne odluke poslodavca. Iz obračunskih lista plaća razvidno je da se dodatak isplaćuje na mjesečnoj razini te da isti iznosi u prosjeku 1.010,41 kn ( prosjek 2021.g.). Ujedno se napominje kako se navedeni dodatak isplaćuje retroaktivno odnosno sa zaostatkom tako da se dodatak isplaćen za 11. mj. 2021.g. odnosi na dodatak za 07. mjesec iste godine. Glede točnog obračuna izgubljene zarade tužiteljica se putem punomoćnika obratila poslodavcu no tražene podatke nije dobila budući Hrvatska pošta d.d. takve podatke dostavlja isključivo na traženje nadležnog suda. Prema podacima kojima raspolaže tužiteljica (prosjek isplaćenog dodatka za 2021.g.) izgubljena zarada za razdoblje od studenog 2021.g. do svibnja 2022.g. iznosi 7.072,87 kn na koji iznos se potražuje zakonska zatezna kamata od dospijeća svakog mjesečnog iznosa od isplate. Dakle na ime pravične naknade neimovinske i imovinske štete tužiteljica potražuje ukupan iznos od 39.072,87 kuna. Tužiteljica se u mirnom postupku obratila tuženiku podnošenjem odštetnog zahtjeva dana 21. siječnja 2022.g. temeljem kojega je tuženik na ime nespornog dijela naknade neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu isplatio tužiteljici iznos od 14.500,00 kn koji iznos ne predstavlja pravičnu novčanu naknadu za pretrpljenu štetu te je tužiteljica na navedenu odluku dana 06.04.2022.g. uložila prigovor o kojem tuženik do dana podnošenja ove tužbe nije odlučio. Troškovi postupka nisu isplaćeni obzirom da između stranaka nije postignuto mirno rješenje spora. Isplatom iznosa od 14.500,00 kn tužiteljici nije u cijelosti naknađena pretrpljena šteta stoga tužiteljica u ovom postupku potražuje isplatu daljnje naknade neimovinske i imovinske štete u iznosu od 17.500,00 kn (32.000,00 kn – 14.500,00 kn) te isplatu neimovinske štete za izgubljenu zaradu u cijelosti u iznosu od 7.072,87 kn sve sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama. Slijedom naprijed navedenog tužiteljica predlaže sudu da nakon provedenog dokaznog postupka donese presudu sukladno preciziranom tužbenom zahtjevu od 26. veljače 2025., uz naknadu parničnog troška.

2. U odgovoru na tužbu tuženik čini nespornim da je vozilo reg. ozn. [registarska oznaka] 09. studenog 2021. godine bilo osigurano kod tuženika (Osiguranje vlasnika vozila od odgovornosti za štetu nanesene trećim osobama), te temeljem navedene činjenice čini nespornom svoju pasivnu legitimaciju. Tuženik čini nespornim nastanak štetnog događaja na način opisan u Potvrdi PP Ozalj koja prileži tužbi, te odgovornost osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja. Tuženik ističe činjenicu da tužiteljica nije bila vezana sigurnosnim pojasom obzirom je iz dostavljene medicinske dokumentacije vidljivo da je udarila glavom. Slijedom navedenog tuženik ističe da je tužiteljica pridonijela nastanku štete nekorištenjem sigurnosnog pojasa čime je uzrokovala da ozljede budu intenzivnije. Tuženik čini nespornim dio naknade štete s osnova povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje na ime neimovinske štete i nenovčane imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u ukupnom iznosu od 14.500,00 kn, a koji je nesporni iznos i isplatio tužiteljici. Isplatom nespornog iznosa tuženik je naknadio štetu tužiteljici u cijelosti. Tuženik osporava osnovanost i visinu potraživanja tužiteljice na ime imovinske štete zbog izgubljene zarade. Tuženik osporava utuženi tijek zakonske zatezne kamate od 21.01.2022. god. obzirom tužbi prileži medicinska dokumentacija koja datira nakon tog datuma. Slijedom navedenog, tuženik predlaže da sud odbije tužiteljicu s tužbenim zahtjevom u cijelosti, te obveže tužiteljicu da naknadi tuženiku prouzročene parnične troškove.

3. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u Potvrdu RH, MUP, PU Karlovačka, Policijska postaja Ozalj (list 8-9 spisa), Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola (list 10 spisa), Lista A za doktore medicine tim 1 (list 12 spisa), liječnička dokumentacija (list 14-67; 70-73; 116-117 spisa), HP glasnik – službeno glasilo HP d.d. (list 68—69 spisa), Isplatne liste (list 74-89; 126-150 spisa), Odštetni zahtjev (list 91-92 spisa), korespondencija sa osiguravajućom kućom ( list 93-95 spisa), izvršen je uvid u spis RH MUP, PU Karlovačka, PP Ozalj (list 155-197 spisa), liječnički karton pacijenta KI (list 214-233 spisa), lista plaća za djelatnike HP d.d. za ostvarene rezultate (list 234-235 spisa), proveden je dokaz saslušanjem svjedoka TI ( list 199-200 spisa), saslušana je tužiteljica (list 200 spisa), proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po liječnicima vještacima dr. Želimiru Koraću (spec. kirurgije i traumatologije) i dr. II (spec. psihijatrije (list 256-265 spisa), te je proveden dokaz saslušanjem liječnika vještaka dr. Želimira Koraća (list 290-291 spisa).

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Među strankama je nesporan nastanak štetnog događaja, odgovornost, pasivna legitimacija, te imovinska šteta za izgubljenu zaradu sa dospijećem 15.01., 16.02. i 11.03.2022., u iznosu od 134,10 €/1.010,41 kn.

6. Sporna je visina tužbenog zahtjeva preko nesporno isplaćenih 1.924,48 €/14.500,00 kn, činjenica da li je tužiteljica bila vezana sigurnosnim pojasom, tijek zatraženih kamata.

7. Saslušana svjedokinja TI iskazala je da se sjeća dijelova prometne nezgode. Vozila se sa kolegicom, na suvozačkom sjedalu je bila. Obje su bile vezane sigurnosnim pojasom. Predmetnog dana bila je putnica u automobilu koji je vozila tužiteljica, vozile su u smjeru [adresa], na jednom dijelu ceste koja je bila ravna u jednom trenu vidjela je auto koji dolazi iz suprotnog smjera i rekla je tužiteljici "bože dal nas taj uopće vidi", to je rekla jer je vidjela da je prelazio središnju crtu i čim je to rekla, samo se sjeća da je došlo do sudara i da je tužiteljica vikala da izađem van iz auta. Koliko misli nije izgubila svijest. Na pitanje pun. tužiteljice odgovara da nakon sudara tužiteljica nije mogla izaći iz auta sa svoje strane, nego je izašla sa njezine strane nakon što je ona sama izašla, s time da odmah nije mogla ni otkopčati sigurnosni pojas. Netko je zvao hitnu i hitna je nju i tužiteljicu odvezla u bolnicu.

8. Saslušana tužiteljica iskazala je da je upravljala automobilom Peugot, išla je prema [adresa] na jednom ravnom dijelu ceste, auto koji je dolazio iz suprotnog smjera prešao je na njezinu stranu. Nije taj sudar mogla izbjeći, došlo je do udarca. Bila je vezana sigurnosnim pojasom i otvorili su se njoj i suvozačici zračni jastuci. Imala je ozlijeđeno koljeno, trbuh ju je bolio i prsa, sve joj je bilo plavo. Na bolovanju je bila do kraja 4. mjeseca 2022. Inače kad radi i ako ni jedan dan nije na bolovanju mjesečno dobije dodatak od 1.200 ili 1.500 kn, a to ovisi da li je učinkovitost posla tog mjeseca 110% ili 120%. Nije mogla izaći van, bojala se da će se auto zapaliti jer se dimilo, izašla je van na stranu od kolegice, ne zna tko je zvao hitnu, ali zna da gospodina iz drugog automobila koji se u njih zabio nije bilo, on je otišao s mjesta nesreće, a auto je ostavio tamo. Nakon izlaska iz bolnice nije se mogla brinuti za sebe, sve ju je boljelo, vrat, pomagala joj je mama i svekrva. Kad vozi auto boli ju koljeno i dalje ima bolove u vratnoj kralježnici. U nesreći nije udarila glavom. Nije imala prekid bolovanja, redovito je nosila doznake i njezina obiteljska liječnica joj nikada nije rekla da bi joj mijenjala šifru bolovanja. Cijelo vrijeme bila je na bolovanju radi ozljede na radu, budući se nesreća dogodila kada se vraćala s posla, tako da je primala samo osnovnu plaću bez dodatka. Kada joj se predočava platna lista za 3. mj. 2022. te ju se pita zbog čega joj je na toj platnoj listi evidentirano bolovanje poduzeća 70% odgovara da tu platnu listu nije primila, ne zna zbog čega je to navedeno, ali da je bila na bolovanju radi ozljede na radu. Posebno pojašnjava da dodatak ovisno o učinkovitosti dobivaju svi radnici koji su bili u toj smjeni, odnosno u tom Poštanskom uredu, dodatak koji dobije kolegica koja s njom radi, isti dodatak dobije i ona, jer se u biti mjeri učinkovitost tog Poštanskog ureda.

9. Iz nalaza i mišljenja liječnika-vještaka Želimira Koraća utvrđeno je da je tužiteljica u predmetnom događaju zadobila slijedeće ozljede: istegnuće mišića uz vratnu kralježnicu, natučenje prsnog koša, trbuha i desnog koljena. Prilikom pregleda tužiteljice ista je izjavila da je pri predmetnom događaju nastala totalna šteta na njezinom vozilu, otvorio se zračni jastuk. Tada je radila na Pošti, misli da je zbog predmetnog štetnog događaja bila na bolovanju oko 6 mjeseci. Sada radi kao vozač taksija. Navodi da sada osjeća povremenu bol u desnom koljenu, sprijeda i iznad, gdje je bio hematom, ako je noga duže savijena, koje tegobe nije imala prije predmetne prometne nezgode. Tužiteljica je pri pregledu pokazala vještaku slike svog tijela s mobitela na koji slikama se vide opsežni hematomi u području prsnog koša, trbuha i koljena. Klinički i funkcijski nalaz u području vratne kralježnice i desnog koljena primjeren. Temeljem navedene medicinske dokumentacije kod tužiteljice su po predmetnom događaju utvrđene sljedeće ozljede:

Istegnuće mišića vrata, te ogrebotina lijeve strane vrata, nagnječenja i krvni podljevi prednje stjenke prsnog koša i trbuha, natučenje i krvni podljev desnog koljena. Sve navedene ozljede mogle su nastati i pri korištenju sigurnosnog pojasa, dapače, tipične su za njegovo korištenje. Radi naprijed navedenih ozljeda, tijekom njihovog liječenja i rehabilitacije, tužiteljica je trpjela fizičke bolove, ukupno i kumulativno: jakog intenziteta – 2 dana, srednjeg intenziteta -20 dana, slabog intenziteta -60 dana. Tužiteljica je trpjela i sljedeće nelagodnosti: nošenje ovratnika, Rtg i EMNG snimanja, fizikalne terapije (x20), pregledi i kontrole liječnika. Kod tužiteljice nema trajnog smanjenja životnih aktivnosti, koje bi bile posljedica predmetnog događaja, na što upućuje aktualni klinički status i MR nalazi. Liječenje tužiteljice je završeno. Tužiteljici je bila potrebna tuđa njega i pomoć na razini 2 sata dnevno tijekom prvih mjesec dana od ozljeda, 1 sat dnevno narednih mjesec dana, te ½ sata dnevno još mjesec dana. Navedena pomoć bila joj je potrebna za teže poslove u domaćinstvu, pospremanje, nabavu i nošenje veće količine namirnica, pripremu i nošenje ogrijeva i sl. Navedenu pomoć mogao je pružiti i netko od ukućana.

10. Iz nalaza i mišljenja liječnika-vještaka dr. II utvrđeno je da je tužiteljica primarni strah doživjela u trenutku kada je primijetila da joj automobil dolazi iz suprotnog smjera, njezinom voznom trakom, pa do udarca i do izlaska iz automobila, tj. dvije – tri minute. Sekundarni strah jakog intenziteta, po definiciji, traje do obrade ozljeda i smirivanja simptoma. Tužiteljica je po ozljeđivanju pregledana od liječnika hitne medicine, prevezena do bolnice, gdje je pregledana po kirurgu, a predloženu hospitalizaciju je odbila, te je otpuštena na kućno liječenje. Stoga smatra da je strah jakog intenziteta trajao oko tri sata. Strah srednjeg intenziteta nastavio se dalje što je vidljivo iz činjenice da dva dana kasnije dolazi ponovno na pregled kirurgu zbog mučnine i povraćanja te pojave hematoma. Kirurg u nalazu od 15. studenog 2021. bilježi da bolovi u prsima i vratu perzistriraju te traži dodanu obradu. Strah srednjeg intenziteta trajao je dodatnih 14 dana. Konačno, strah slabog intenziteta traje kao zabrinutost za zdravlje do prestanka simptoma ili uspostavljanja kronificiranog stanja. Iz medicinske dokumentacije vidljivo je da tužiteljica tijekom prosinca ima bolove u cervikalnom dijelu kralježnice i trnce u prstima ruke. Žali se na bol u desnom koljenu, a koja se bolnost bilježi i klinički od strane ortopeda. U veljači se javlja psihijatru jer ne vozi auto, boji se ponovne nesreće, osjeća se u strahu i lošije spava. Psihijatar joj dijagnosticira poremećaj prilagodbe i ordinira adekvatnu terapiju (alprazolam), nakon čega dolazi do povlačenja ovih simptoma. Uzimajući sve ovo u obzir, vještak zaključuje da je strah slabog intenziteta trajao dodatnih dva i pol mjeseca. Što se tiče trajnih posljedica, tužiteljica ih nema. Naime premda ona navodi da povremeno naglo staje i koči u vožnji kada prema njoj ide auto, ona nema ispada u funkcioniranju i vozi taksi. Kod pregleda provedenog za potrebe ovog vještačenja također se nije našlo znakova ni simptoma psihičkih poremećaja. Konačno ispitanica nije tražila pomoć psihijatra ni psihologa (osim jednom u veljači 2022.g.).

11. Tuženik nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje sudskih vještaka dok tužiteljica ne prihvaća mišljenje vještaka dr. Želimira Koraća te ističe primjedbe u dijelu ocjene zaostalih trajnih posljedica i pretrpljenih fizičkih bolova dok isključivo iz razloga ekonomičnosti postupka ocjenu pretrpljenog straha koju je cijenio vještak dr. II tužiteljica prihvaća.

12. Na ročištu održanom 11. veljače 2025. liječnik vještak dr. Želimir Korač iskazao je da je primio podnesak tužiteljice od 16. listopada 2024. u kojem tužiteljica prigovara na nalaz i mišljenje u segmentu fizičkih bolova i zaostalih trajnih posljedica. Tužiteljica navodi pojedine sekvence medicinske dokumentacije tijekom liječenja u kojoj dokumentaciji se spominje bolnost, neuropatija desnog živca medijanusa, te ograničenu pokretljivost kralježnice, bolnost u koljenu itd. Tužiteljica postavlja i nekoliko pitanja na koja se vještak očituje. Tužiteljica pita koji su objektivni kriteriji donošenja zaključka da tužiteljica nema trajno smanjenu životnu aktivnost nakon ozljede pri predmetnom događaju, vještak odgovara da se za donošenje te prosudbe koristio upravo medicinskom dokumentacijom u spisu i onim nalazom koji je osobno utvrdio kod tužiteljice. Što se tiče objektivnog kriterija za ocjenu vještak napominje da je kod tužiteljice rađena pretraga EMNG, te snimanje magnetskom rezonancom vratne kralježnice i desnog koljena tužiteljice. Pretrage mag. rezonancom nisu pokazale ozljeda u smislu prijeloma, iščašenja, puknuća ligamenata, oštećenja meniskusa u području koljena, dok je EMNG nalaz uputio na prisustvo kompresivne neuropatije desnog nervusa medijanusa u zapešću. Navedena kompresija živca nije posljedica ozljede, radi se o bolesti koja je kroničnog karaktera, česta kod osoba srednje životne dobi, a rezultat je bujanja vezivnog tkiva s unutarnje strane zapešća koje pritišće na sam živac i dovodi do tegoba u smislu trnjenja i bolova. Tužiteljica postavlja pitanje o utjecaju kroničnih bolova na svakodnevne aktivnosti tužiteljice a vještak napominje da je i procijenio prisustvo bolova kako je to naveo u svom nalazu i mišljenju u trajanju i intenzitetu koje su primjerene medicinskoj dokumentaciji i utvrđenim ozljedama. Na pregledu neurologa kod tužiteljice utvrđen je uredan neurološki status a vještak je osobno utvrdio primjeren opseg kretnji u vratnoj kralježnici i koljenu, tako da sve to uz prethodno opisane EMNG i MR ne daju uporište da bi kod tužiteljice po predmetnom događaju zaostale trajne posljedice. Tužiteljica nadalje navodi da je prošla kroz cikluse fizikalne terapije koji su rezultirali samo djelomičnim poboljšanjem, no navedene terapije su uobičajene u liječenju takovih ozljeda kakve su kod nje utvrđene i same po sebi ne impliciraju trajne posljedice. Nadalje tužiteljica ponovno problematizira kompresivnu neuropatiju koja je objektivizirana EMNG nalazom, no vještak je već prethodno detaljno objasnio da se ne radi o posljedici ozljede, nego je riječ o oboljenju. U konačnici tužiteljica postavlja pitanje dužine liječenja i bolovanja, odn. da li su isti imali utjecaj na trajne posljedice i fizičke bolove, a vještak odgovara da je dužina liječenja jedan od kriterija procjene dužine trajanja bolova, a da da iste stavke ne utječu na procjenu prisustva ili odsustva trajnog smanjenja životnih aktivnosti. Dodatno vještak pojašnjava da se procjena fizičkih bolova donosi ukupno i kumulativno, što znači da su bolovi trajali i duže od jednostavnog zbrajanja dana u procjeni, ali svakako je jasno da s protekom vremena bolovi ne traju cijeli dan, 24 sata, nego kako liječenje ide kraju tako osobu neki dan može boljeti svega nekoliko sati, poneki dan ju ništa ni ne boli, a ukupna ocjena je kumulacija i zbir cjelokupnog liječenja. Zaključno analizom podneska tužiteljice vještak ne nalazi elemenata po kojima bi korigirao ranije dan nalaz i mišljenje. Na posebno pitanje pun. tužiteljice vezano za pretragu MR da li jedino prijelomi i iščašenja dovode do trajnih posljedica vještak odgovara da ne, ali druge ozljede kod tužiteljice nisu utvrđene što je vještak već ranije naveo, npr. nema ozljeda meniskusa, ligamenata itd. Na posebno pitanje pun. tužiteljice da li se u zdravstvenom kartonu ranije spominje kompresivna neuropatija u području nervusa medijanusa vještak vrši uvid u zdravstveni karton tužiteljice koji počinje s datumom 19.9.2007. i završava s datumom 9.2.2023. te navodi da u navedenom razdoblju u med. kartonu tužiteljice nema podataka o tegobama vezanim za kompresivnu neuropatiju, no vještak ponavlja da je navedena dijagnoza vezana uz degenerativnu bolest i ne nastaje akutno pri traumi, odnosno na način na koji je stradala tužiteljica.

13. Sud je u prihvatio u cijelosti nalaz i mišljenje liječnika vještaka, smatrajući ih nepristranim i stručnim, te danim u skladu s pravilima struke.

14. U odnosu na spornu činjenicu vezivanja tužiteljice sigurnosnim pojasom, valja reći da je iz iskaza saslušane svjedokinje i tužiteljice, a koje iskaze sud prihvaća, budući ih ocjenjuje logičnim i uvjerljivim, te iz nalaza i mišljenja vještaka, utvrđeno da je tužiteljica u momentu nezgode bila vezana sigurnosnim pojasom, tako da ista nije pridonijela nastanku štete.

15. Tužiteljica je preciziranim tužbenim zahtjevom nakon provedenog vještačenja ukupno tražila na ime naknade neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu ukupan iznos od 4.920,00 € i to po sljedećim kriterijima: po kriteriju fizičkih bolova 2.500,00 €, po kriteriju straha 2.000,00 €, za tuđu pomoć i njegu (cijena sata 4 €) 420,00 €, ili ukupno 4.920,00 €. Kako je tuženik na ime nespornog dijela naknade neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu isplatio tužiteljici iznos od 1.924,48 €/14.500,00 kn to tužiteljica umanjuje svoje potraživanje za nesporno isplaćeni iznos i potražuje na ime naknade neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu ukupan iznos od 2.995,52 €. Uz navedeno, tužiteljica potražuje i imovinsku štetu na ime izgubljene zarade za mjesec prosinac 2021.g., siječanj i veljaču 2022.g. u ukupnom iznosu od 402,30 €/ 3.031,23 kn.

16. Pri utvrđivanju visine naknade neimovinske štete sud je uzeo u obzir Orijentacijske kriteriji i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda od 29. studenoga 2002., te njegove izmjene od 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020., kao i stopu inflacije prema javno dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku, koja je od 2020., do siječnja 2025., iznosila 29%. (https://web.dzs.hr/calcinfl.htm). Stoga je sud prilikom odmjeravanje visine štete vodio računa o inflaciji posljednjih pet godina, kao i povećanju potrošačkih cijena, te je sve to uzeo u obzir prilikom procjene visine štete.

17. Tužitelju zbog povrede prava osobnosti pripada pravična novčana naknada, temeljem čl. 1100 Zakona o obveznim odnosima NN35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 114/22,156/22, 145/23, 155/23), pri čemu se sud vodio o konkretnim okolnostima slučaja.

18. Ocjenjujući zahtjev za pretrpljenim fizičkim bolovima ovaj sud je uzeo u obzir ponajprije jačinu i trajanje fizičkih bolova opisanih u nalazu i mišljenju liječnika vještaka. Osim toga na visinu dosuđene naknade utječe i okolnost da je tužiteljica tijekom liječenja trpjela niz nelagodnosti, hitnu dijagnostičku obradu u OB Karlovac, da je obavila niz medicinskih pretraga, te niz dijagnostičkih i kontrolnih pregleda kod spec. kirurga, fizijatra, ortopeda, radiologa, psihologa, da se nosila okovratnik. Sve te okolnosti u smislu čl. 1100 Zakona o obveznim odnosima daju podlogu za zaključak da je zahtjev tužitelja za pravičnom novčanom naknadom po toj osnovi u iznosu od 2.500,00 EUR-a opravdan.

19. Za pretrpljeni strah tužitelju je utvrđen iznos od 2.000,00 EUR, s obzirom na jačinu, trajanje i intenzitet straha opisanog u medicinskom vještačenju, a također je uzeto u obzir da je tužiteljica pregledana i liječena kod različitih specijalista.

20. S osnove tuđe pomoći i njege, tužiteljici je dosuđen iznos od 420,00 €, pri čemu je kao cijena sata tuđe pomoći i njege uzet iznos od 4,00 €, po satu, jer tužitelj ničim nije dokazao da mu je tuđu pomoć i njegu pružala ustanova (čl.1095 st.1 ZOO-a u vezi s čl.223 ZPP-a). Navedeni iznos sud je utvrdio, jer je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega u opsegu od 2 sata dnevno tijekom prvih mjesec dana od ozljeda, 1 sat dnevno narednih mjesec dana, te ½ sata dnevno još mjesec dana.

21. Na ime izgubljene zarade tužiteljici je dosuđen zatraženi i među strankama nesporni iznos od 1.343,10 € mjesečno s kamatom kako je to navedeno pod I izreke.

22. Tužiteljici je ukupno utvrđena naknada neimovinsku štete i imovinsku štete po osnovi tuđe pomoći njege u iznosu od 4.920,00 €, a od kojeg iznosa je valjalo oduzeti nesporno plaćeni iznos od 1.924,48 €, radi čega je tužiteljici dosuđen iznos od 3.397,82 €, te je odlučeno kao pod I. izreke.

23. Tužiteljici je na iznos ostale štete dosuđena i kamata koja teče od prvog slijedećeg dana od kada je odštetni zahtjev podnesen, sve u smislu članka 12.st.4 Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05,36/09,75/09,76/13,152/14), u vezi s čl.1103, 1086 i 29 st.1 i 2 Zakona o obveznim odnosima (NN35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 i 114/22).

24. Temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a tužitelju je priznat trošak za sastav tužbe, zastupanja na ročištu od 25.01.2023., 05.04.2023., 11.02.2025, 04.03.2025., za sastav podneska od 09.11.2022.,09.06.2023., 21.10.2023., za svaku radnju naknada u iznosu od 100 bodova ili 200,00 €, za podneske od 26.07.2023., 10.01.2014., i 21.08.2024., za svaku radnju naknada u iznosu od 50,00 € ili 25 bodova, sve sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, uvećano za 25% PDV-a u iznosu od 437,50 €, što iznosi 2.187,50 €.

25. Tužitelju je također priznat trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 452,96 EUR-a, trošak svjedoka u iznosu od 90,00 €, te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 39,53 € i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 80,00 €, što ukupno iznosi 2.849,99 €.

26. Na dosuđeni trošak tužitelju su dosuđene zakonske zatezne kamate sukladno čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 i 114/22) u vezi s čl.151 st. 3 ZPP-a, tekuće od presuđenja do isplate.

27. Na temelju iznijetog odlučeno je kao i izreci ove presude od I. -II presude.

U Krapini 15. travnja 2025.

S u t k i n j a

Jasmina Božić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u roku od 15 dana od objave ove presude.

Ako stranka nije pristupila na ročište za objavu presude, a uredno je obaviještena o tom ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem je ova presuda objavljena.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena, rok za žalbu od 15 dana teče od dana dostave prijepisa ove presude.

Dostaviti:

1. Odvjetnik Anđelko Jureško

2. Odvjetnik Dinko Rebrović