Poslovni broj: P-1042/2023.-33.

Republika Hrvatska

Općinski sud u Crikvenici

Stalna služba u Krku

Bodulska 2/d

Krk 51500

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici - Stalna služba u Krku, po sucu Antonu Hlači, u pravnoj stvari tužitelja: KĆ, iz [adresa], 85716 Unterschleissheim, Savezna Republika Njemačka, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Nikola Kožuharov, odvjetnik u Krku, protiv tuženika: 1.) TĆ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2.) NĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje oboje tuženika zastupa punomoćnica Ana Srok Lopar, odvjetnica u Rijeci, radi utvrđenja postojanja prava stvarne služnosti, nakon održane i zaključene usmene i javne glavne rasprave 24. ožujka 2025, javno objavivši 15. travnja 2025,

p r e s u d i o  j e

I.) Utvrđuje se da je tužitelj: KĆ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], stekao pravo služnosti puta, prolaza pješke kao i pravo služnosti provoza kolnikom motornim vozilom u korist 769/G k. o. [katastarska općina] u njegovom vlasništvu kao povlasnog dobra preko z.č. 1051/9 k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženih AĆ i DĆ kao poslužnog dobra , cijelom širinom poslužnog dobra, označene u nalazu i mišljenju geodeta - vještaka Branka Dešmana, Skica lica mjesta 2, mjerilo 1:500 iz prosinca 2023, gdje je prijepor označen žutom bojom te središnjim linijom brojevima: 1,2,3,4,5,6, koji nalaz čini sastavni dio ove presude,sve to po pravomoćnosti presude.

II.) Nalaže se z.k. odjelu Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku uknjižbu prava služnosti u skladu sa točkom I. ove presude po pravomoćnosti iste.

III.) Zabranjuje se tuženima sprečavanje prolaza tužitelja preko dijela z.č. 1051/9 k. o. [katastarska općina] označene sa teretom služnosti ubuduće te nalaže uklanjanje svih automobila i svih drugih zapreka koji ili koje se zateknu na dijelu z.č. 1051/9 k. o. [katastarska općina] , označene sa teretom služnosti, sve to u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude IV.) Nalaže se tuženicima: GĆ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ŠĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi parnični trošak tužitelju KĆ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u iznosu od: 3.037,41 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

I. Navodi tužitelja

1. Podneskom predanim sudu 21. ožujka 2024, tužitelj je, nakon provedenog geodetskog vještačenja te naknadne dopune nalaza i mišljenja vještaka, konačno uredio tužbeni zahtjev, izvorno istaknut u tužbi podnesenoj ovome sudu 9. rujna 2019, predloživši da sud, po provedenom dokaznom postupku, prihvati tužbeni zahtjev, kojim će se utvrditi postojanje prava stvarne služnosti puta - prava staze i prava kolnika na teret nekretnine zemljišnoknjižne oznake k. č. [katastarska čestica], put, površine 400 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tuženika, i to na dijelu te nekretnine, koji je markiran žutom bojom, širine 3 metra, a dužine 35,2 metara, sveukupne površine 106 m2, u dužini, koja je izmjerena središnjom linijom i označena brojevima: 1-2-3-4-5-6, a kako je to prikazano u skici lica mjesta iz prosinca 2023, a koja prileži nalazu i mišljenju vještaka geodetske struke Geo Dešman d.o.o. iz Rijeke i koja čini sastavni dio ove presude, a u korist nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica]/G kuća i dvor, površine 466 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tužitelja.

1.2. U prilog tužbenom zahtjevu, navedeno je da bi tužitelj, KĆ, bio vlasnik nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica]/G, kuća i dvor, površine 466 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Na predmetnoj nekretnini, koja se nalazi na području jedinice lokalne samouprave Grada Krka, da se nalazi sagrađena kuća s okućnicom, a koju za stanovanje koristi tužitelj. Tužiteljeva kuća, da ima prilaz, s dvije strane, jedan s Riječke ulice, te drugi prilaz iz Ulice Mate Balote. Prilaz iz Riječke ulice da je izravan do nekretnine u vlasništvu tužitelja, no prilaz iz Ulice Mate Balote, u obliku staze i kolnog prolaza, da se proteže preko nekretnine u vlasništvu tuženika. Takav način prilaza do nekretnine da je posljedica konfiguracije terena, odnosno pada zemljišta. S obzirom na navedeno, prilikom izgradnje kuće, tužitelj, koji je uz stambeni objekt, sagradio i garaže za vozila, da nije bio u mogućnosti trasirati put do garaža, preko svoje nekretnine, tako da se poradi pristupa do garaža, mora koristiti dijelom nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica], put, površine 400 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], sada u vlasništvu tuženika. Počev od dovršetka gradnje kuće, 1997, tužitelj da se nalazio u mirnom posjedu prava služnosti, prolazeći pješice i automobilom preko nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica], put, površine 400 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], sve dok mu tuženici, godine 2019, nisu zabranili pravo prolaza, a slijedom čega je tužitelj, poradi zaštite svojih prava, bio primoran inicirati ovaj postupak. U prilog svojim navodima, a u svezi korištenja prijeporne nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica], put, površine 400 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], tužitelj je ukazao i kako bi njegov

susjed, slovački državljanin FĆ, kao vlasnik nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica]/1G k. o. [katastarska općina], imao u zemljišnim knjigama, nota bene, upisano pravo stvarne služnosti, preko prijeporne nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica], put, površine 400 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a s obzirom da se prijepornom nekretninom, koristi na identičan način, kao i tužitelj.

1.3. Uvažavajući gore navedeno, dalje navodeći kako tužitelj ima pravni interes, sukladno odredbi članka 187. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine” br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23; u daljnjem tekstu: ZPP-a), za podnošenje tužbe za utvrđenje iz stavka 1. prethodno navedenog zakonskog članka, a kako bi se utvrdilo njegovo stečeno pravo služnosti, a time i kako bi se zaštitilo njegovo stečeno pravo, predloženo je prihvaćanje tužbenog zahtjeva.

II. Navodi tuženika

2. U odgovoru na tužbu, kojeg su podnijeli sudu 12. ožujka 2020, tuženici GĆ i ZĆ su osporili tužbene navode, a posljedično i tužbeni zahtjev u cijelosti. Tuženici su ukazali sudu, kako su nekretninu oznake k. č. [katastarska čestica], put, površine 400 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kupili od stvarnih vlasnika, i to; JĆ i BĆ, kao nasljednika iza pokojne SĆ, a koja je bila uknjižena kao vlasnik nekretnine prije tuženika. Predmetnu kupoprodaju tuženici da su realizirali u dobroj vjeri, pošteno kupujući nekretninu za koju nisu mogli utvrditi da bi bila opterećena bilo kakvim stvarnim pravom u korist tužitelja.

2.1. Pored prethodno navedenoga, tuženici su ukazali i kako tužitelj ne bi bio pošteni posjednik prava služnosti, a kako je to opisano u tužbi, obzirom da je isti znao, da se sporna nekretnina, oznake k. č. [katastarska čestica], put, površine 400 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], sada u vlasništvu tuženika, nalazi u vlasništvu druge osobe, odnosno SĆ. Dakle, tužitelj da je znao, kako mu predmetna nekretnina, ali i put preko iste, ne pripadaju i s obzirom na koju okolnost da nije ispunjena pretpostavka poštenja posjeda, kao jedna od temeljnih pretpostavki kod stjecanja prava na nekretninama.

2.2. Konačno, ukazano je i kako tužitelj, do garaže u podnožju svoje kuće, ima i drugi put, i to preko puta svoje okućnice, a koji put, ako već nije formiran, da ga je moguće formirati, slijedom čega da se njegov zahtjev za utvrđenjem služnosti puta, preko nekretnine u vlasništvu tuženika, ukazuje u cijelosti neosnovan. S obzirom na prethodno navedeno, predloženo je odbiti tužbeni zahtjev.

III. Tijek postupka

3. S obzirom na kontradiktorne navode stranaka, a vezano uz prolaz preko dijela nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica], put, površine 400 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], odlučeno je provesti dokazni postupak, a u svezi čega je 14. svibnja 2020, održano pripremno ročište, na kojem je raspravljeno o navodima, prigovorima i dokaznim prijedlozima stranaka. Po dovršetku pripremnog ročišta, istog dana je zaključen prethodni postupak, da bi nakon toga, prvo ročište za glavnu raspravu, bilo održano 19. lipnja 2020, i to izvan zgrade suda, na lokaciji prijepora, a kako bi se, identificirale nekretnine stranaka te u naravi, izvršio uviđaj spornog dijela nekretnine tuženika preko kojega da tužitelj prolaze radi pristupa do svoje nekretnine.

3.1. Nakon što je vještak geodetske struke, 25. kolovoza 2020, sudu dostavio nalaz, u nastavku postupka, na ročištu održanom 15. veljače 2022, proveden je dokaz saslušanjem svjedoka, MĆ, EĆ, IĆ i ĆĆ. U konačnici, nakon što je proveden dokaz saslušanjem stranaka, na ročištu za glavnu raspravu održanom 23. rujna 2022, ovaj sud je pročitavši sve isprave priležeće spisu i zapisnike o izvedenim dokazima, odlučio zaključiti glavnu raspravu, obzirom da je sukladno odredbi članka 304. ZPP-a, bio stava da bi predmet bio raspravljen tako da se može donijeti odluka. Nakon zaključenja ročišta za glavnu raspravu, dana 10. listopada 2022, ovaj sud je presudom donesenom pod poslovnim brojem: P-2543/2019, utvrdio da bi tužitelj stekao pravo služnosti puta, i to kao prava staze i prava kolnika, na teret nekretnine tuženika, a u korist svoje nekretnine, kao povlasne nekretnine.

3.2. Međutim, povodom žalbe tuženika, Županijski sud u Osijeku, je rješenjem donesenim pod brojem: Gž-1969/2022, dana 19. listopada 2023, ukinuo pobijanu presudu ovog suda, donesenu pod poslovnim brojem: P-2543/2019 dana 10. listopada 2022, vrativši predmet na ponovno suđenje.

3.3. Tijekom ponovljenog suđenja, na ročištu za glavnu raspravu koje je održanom 5. prosinca 2023, proveden je dokaz saslušanjem vještaka Branka Dešmana, kao zaposlenika trgovačkog društva Deo Dešman d.o.o. iz Rijeke. Postupajući po pozivu suda, a u svezi primjedbi stranaka, navedeno trgovačko društvo, sudu je dostavilo i dopunu nalaza i mišljenja, a koja priležni na listu 197. do 199 spisa. Nakon što je saslušan vještak geodetske struke, u daljnjem tijeku postupka, održana su ročišta 21. ožujka 2024, 2. srpnja 2024. i 24. ožujka 2025. Na ročištu održanom 24. ožujka 2025, ovaj sud odlučio je odbiti sve daljnje dokazne prijedloge tuženika kao nebitne za odluku o tužbenom zahtjevu, odlučivši zaključiti glavnu raspravu, obzirom da je sukladno odredbi članka 304. ZPP-a, sud bio stava da bi predmet bio raspravljen tako da se može donijeti odluka.

IV. Utvrđenja suda i ocjena provedenih dokaza

4. Radi razjašnjenja bitnih činjenica za ovaj postupak pročitane su sve isprave priležeće spisu te zapisnici o izvedenim dokazima pa brižljivo i savjesno ocjenjujući svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, u smislu odredbe članka 8. ZPP-a, stav je ovoga suda da je tužbeni zahtjev osnovan.

4.1. Cijeneći navode tužitelja, ali i navode tuženika, može se rezimirati, kako je od početka postupka, bilo nesporno, da bi stranke ovog postupka, bile vlasnici nekretnina na području otoka [adresa], i to na području jedinice lokalne samouprave Grada Krka. Tako je tužitelj KĆ vlasnik nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica]/G kuća i dvor, površine 466 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a na kojoj se nalazi

sagrađena kuća s okućnicom. Tuženici su suvlasnici nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica]/G kuća i dvorište, površine 469 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a na kojoj nekretnini se također nalazi sagrađena kuća s okućnicom, u suvlasništvu tuženika. Predmetne nekretnine razvidne su na skici lica mjesta iz prosinca 2023, koja prileži ovoj presudi, odnosno koja, kao dopuna, čini sastavni dio nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke Geo Dešman d.o.o. iz Rijeke. Također nije bilo sporno da bi tuženici, bili vlasnici i još jedne nekretnine vidljive na priležećoj skici lica mjesta, i to onoj oznake k. č. [katastarska čestica], put, površine 400 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a što je sve moguće utvrditi iz spisu priležećih zemljišnoknjižnih izvadaka. Konačno, vlasništvo na nekretninama nije bilo osporeno niti jednoj od stranaka, tijekom cijelog postupka.

4.2. Tužitelj je, podnoseći tužbu, a pri kojim navodima je ustrajao i tijekm ponovljenog suđenja, istaknuo da bi on dugi niz godina, počev od izgradnje objekta, prolazio preko dijela nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica], put, površine 400 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a kako bi pristupio do svoje nekretnine, oznake k. č. [katastarska čestica]/G kuća i dvor, površine 466 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Prilikom uviđaja, provedenog dana 19. lipnja 2020, vještak geodetske struke, potvrdio je navode tužitelja, utvrdivši, prema pokazivanju tužitelja da bi se tužitelj, doista služio prethodno navedenom nekretninom oznake k. č. [katastarska čestica], put, površine 400 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a kako bi, pješice i vozilom, pristupio do svoje nekretnine, na kojoj se, pored kuće s okućnicom, nalazi i garaža, vidljiva na fotografiji s lista 49 spisa, koja je sagrađena u prizemlju kuće, a ispod stambenog prostora. Vještak je utvrdio prilikom izmjere, da se tužitelj za kretanje, koristi širinom sporne nekretnine, od 3 metra i to pravcem kretanja od početne točke „1“, koja započinje u ulici Mate Balote, pa do zaključno točke „6“ koja završava pored garaže tužitelja, a što je grafički prikazano u dopuni nalaza geodetskog vještaka, skici lica mjesta 2, iz prosinca 2023, s lista 199 spisa. Prema izmjeri vještaka, dio nekretnine tuženika, kojim se služi tužitelj, obuhvaća površinu od 106 m2, pri čemu dužina prilaza, postavljena središnjom osi, prema izmjeri, iznosi 35,2 metara. Prilikom uviđaja, nije utvrđeno postojanje puta, koji bi iz Riječke ulice, preko nekretnine tužitelja, vodio do ulaza u njegovu garažu.

4.3. Prilikom saslušanja na ročištu održanom 15. veljače 2022, a na kojem je ponovljeno saslušanje svjedoka, MĆ i EĆ, potvrdili su, kao vlasnici susjedne nekretnine, da bi se tužitelj, više od dvadeset godina, koristio dijelom sporne nekretnine, oznake k. č. [katastarska čestica], put, površine 400 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a poradi pristupa s javne prometnice, ulice Mate Balote, do svoje garaže. MĆ i EĆ, kao osobe koje su se doselile na lokalitet na kojem se nalazi prijepor, krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća, dakle prije tužitelja, ali i prije tuženika, ukazali su da bi preko sporne nekretnine već tada, bio formiran put, kojim da se pored tužitelja, služe i druge osobe, odnosno raniji vlasnici, ali i sadašnji vlasnik k. č. [katastarska čestica]/1G k. o. [katastarska općina] (slovački državljanin, a na kojega se, tijekom postupka, referiralo i kao na K). Korištenje sporne nekretnine, kao pristupnog puta, potvrdio je i IĆ, ukazujući da se tom nekretninom tužitelj služi već nekih 20 ili 25 godina, a od kada da je isti došao u [adresa]. Konačno, da bi utužena nekretnina, oduvijek bila slobodni put, potvrdio je i ĆĆ, prilikom saslušanja na ročištu održanom 15. veljače 2022. U svezi iskaza svjedoka, valja primijetiti i kako je IĆ, u svojem iskazu na ročištu 15. veljače 2022, sudu

skrenuo pozornost i na svađe vezao uz prolazak preko sporne nekretnine, sada u vlasništvu tuženika, a uzrok kojih da je bilo parkiranje automobila na putu, posljedica čega da je bio onemogućen prolaz. U svezi toga, osoba, na koju je svjedok IĆ, referirao kao na gospođu T (sada pokojna), da je postavila i rampu na ulaz u spornu nekretninu, no unatoč kojoj radnji, kako je istaknuo IĆ, da isti nije nikada vidio da tužitelj zbog rampe ne bi mogao proći do svoje nekretnine, a što upućuje na zaključak, kako gospođa T, tužitelju nije nikada priječila prolaz dijelom sporne nekretnine do njegove nekretnine.

4.4. Dakle, ako se uzmu u obzir navodi svjedoka, ali i navodi tužitelja, iz kojih proizlazi da bi s gradnjom kuće u [adresa], započeo sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća, može se zaključiti da bi tuženik, prije 2019, a kada da su mu tuženici zabranili prolaz preko nekretnine, izvršavao služnost prolaza pješice i provoza vozilom, preko dijela nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica], put, površine 400 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], tijekom vremenskog razdoblja duljeg od 20 godina.

4.5. Odredbom članka 229. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17: dalje; ZV), propisano je da se stvarna služnost, osniva na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao, izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine se tome nije protivio.

4.6. Uvažavajući sadržaj gore navedene zakonske odredbe, ali i navode svjedoka, te tužitelja i tuženika, ovaj sud je stava kako je tužitelj KĆ, počev od izgradnje kuće, godine 1997, pa sve do zaključno 2017, bio u poštenom mirnom posjedu služnosti puta - prava staze i prava kolnika na nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica], put, površine 400 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koje utvrđenje opravdava prihvaćanje tužbenog zahtjeva, slijedom čega je odlučeno kao u točki I.) i II.) izreke.

4.7. Vezano uz navode tuženika da bi tužitelj bio nepošteni posjednik nekretnine,a koje prigovore su tuženici isticali i tijekom ponovljenog suđenja, iz provedenih dokaza ne proizlazi da bi tužitelju, ranija vlasnica nekretnine koja je danas u vlasništvu tuženika, ali niti drugi vlasnici, susjednih nekretnina, ikada priječili prolaz bilo pješice, bilo motornim vozilom, preko sporne nekretnine, linijom kretanja [adresa] N [adresa] pa do garaže na nekretnini u vlasništvu tužitelja. Dakle, suprotno navodima tuženika, poštenje posjeda tužitelja nije bilo dovedeno u pitanje tijekom ovog postupka. Da bi tužitelj doista prolazio i da prolazi preko sporne nekretnine, potvrdili su ne samo saslušani svjedoci, već je navedena činjenica, moga biti sasvim jasna strankama postupka, obzirom da je prilikom uviđaja, utvrđeno postajanje garaže tužitelja u podnožju njegovog stambenog objekta, a što je moguće vidjeti na slici s lista 49 spisa. Na tim fotografijama, vidi se i pravac kretanja, iz [adresa] u [adresa], odnosno točke „1“ sve do točke „6“ gdje se nalazi garaža tužitelja. Preko sporne nekretnine, put se koristi u širini od 3 metara i dužni od 35,2 metara, zauzimajući površinu od 106 metara , kako je to vidljivo na fotografijama i skici lica mjesta 2 iz prosinca 2023, a koja širina omogućava sigurno prometovanje motornim vozilima, odnosno manevriranje istim, prilikom savladavanja „L“ zavoja.

4.8. Iz iskaza tuženika, a što je istaknuo i tužitelj, proizlazi da bi tužitelju, tuženici zabranili prolaz vozilom godine 2019, odnosno nakon što su tuženici postali suvlasnici na nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica], put, površine 400 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Međutim, radi se o činu zabrane, koji nije utjecao na stjecanje tužiteljevog prava, a koji je, kao što je već ranije navedeno, pravo služnosti stekao do 2017, dakle dvije godine prije zabrane. Pa iako je tužitelj istaknuo da bi se spornim putem, preko nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica], put, površine 400 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], počeo koristiti 1997, životno je pretpostaviti da se predmetni put, počeo koristiti od strane tužitelja i ranije, prilikom izgradnje kuće na k. č. [katastarska čestica]/G kuća i dvor, površine 466 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a s obzirom da na dio zemljišta, zbog nagiba terena, nije moguće pristupiti iz Riječke ulice, a što je također ovaj sud utvrdio prilikom uviđaja. Navodi tuženika da bi tužitelj na dio svoje nekretnine, gdje se nalazi garaža, imao mogućnost pristupa iz Riječke ulice, kao i da bi, preko dijela svoje okućnice, mogao formirati kolni prilaz, tako da automobilom može iz Riječke ulice, pristupiti do garaže, nisu dovle u pitanje osnovanost navoda tužitelja, a koji je, svoje pravo služnosti, stekao tijekom 20 godina izvršavanja njegovog prava. Stoga, ovaj sud je odbio prijedlog tuženika, da se vještak geodetske struke očituje, da li je moguće s javne prometnice, odnosno Riječke ulice, preko dijela nekretnine u vlasništvu tužitelja, formirati put do njegove garaže.

4.9. I konačno, ovaj sud otklanja prigovore tuženika, a koji su se pozivali na poštenje prilikom stjecanje nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica], put, površine 400 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Naime, tuženici su, na predmetnoj lokaciji u [adresa], kupili kuću sagrađenu na nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica]/G kuća i dvorište, površine 469 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] godine 2015, da bi tek naknadno, godine 2019, kupili prijepornu nekretninu, a na što je jasno ukazao tuženik u svojem iskazu. Prilikom kupovine utužene nekretnine, tuženici su morali biti svjesni, da bi nekretnina k. č. [katastarska čestica], put, površine 400 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi bila put, koja ne samo da vodi do nekretnina tužitelja, nego i do nekretnine slovačkog državljana FĆ, kao vlasnika nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica]/1G k. o. [katastarska općina]. Neovisno o tome, što pravo tužitelja, nije bilo upisano, kao primjerice pravo FĆ, njegovo izvršavanje nije moglo biti nepoznato tuženicima, a koji su, kako je to potvrdio ZĆ, u svojem stranačkom iskazu, vidjeli tužitelja kako prolazi preko sporne nekretnine i prije nego li su istu kupili od nasljednika pokojne ranije vlasnice. Konačno, i sam uvid na prijepornu nekretninu, a što je moguće vidjeti iz fotografija s lista 49 spisa, ali i skice lica mjesta, ukazuje na zaključak, da se radi o formiranom putu, koji je, kao takav i upisan u zemljišnim knjigama.

4.10. Na temelju prethodnih utvrđenja, ovaj sud je stava, da bi tuženici bili dužni tužitelju omogućiti neometani prolaz, pješice, dakle pravo staze, ali i prola motornim vozilo, odnosno kolni prolaz preko nekretnine oznake: k. č. [katastarska čestica], put, površine 400 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. S obzirom da su prilikom uviđaja, primijećeni parkirani osobni automobili slovenskih registarskih oznaka na spornom putu, da su o tome iskazivali i svjedoci MĆ i EĆ, a koji su potvrdili da tuženici parkiraju vozila na sporni put, kojima se onemogućuje prilaz do garaža tužitelja, automobilom iz [adresa] N [adresa], ili izlazak iz garaže do ulice Mate Balote, ovaj sud prihvatio je i dio tužbenog zahtjeva kojim se tuženicima zabranjuje sprečavanje prolaza tužitelja preko dijela nekretnine oznake: k. č. [katastarska čestica], put, površine 400 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na dijelu koji je opterećen teretom služnosti, ali i kojim im se nalaže, uklanjanje svih automobila i svih drugih zapreka, koje su postavljene na dijelu nekretnine oznake: k. č. [katastarska čestica], put, površine 400 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], opterećene teretom služnosti, a slijedom čega je odlučeno kao u točki III.) izreke.

V. Troškovi postupka

5. Odluka o troškovima temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a, u svezi s člankom 155. istog Zakona, pri čemu se sud vodio troškovnikom punomoćnika tužitelja (list 244 spisa) i zahtjevom za nadoknadu troška, iznesenom na ročištu održanom 24. ožujka 2025. Prilikom odlučivanja o nadoknadi parničnog troška ovaj sud vodio se je i Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/23: u nastavku teksta; Tarifa)

5.1. Troškovi priznati tužitelju sastoje se od paušalno odmjerene nagrade od 250 bodova, prema Tbr. 7. t.2. Tarife, a koja obuhvaća najviše do četiri radnje za svaki prvostupanjski postupak koji se vodi radi služnosti. Dakle, tu treba uračunati, kao radnje, podnošenje tužbe, zastupanje tužitelja na ročištu održanom 14. svibnja 2020, 19. lipnja 2020. i 15. veljače 2022). S obzirom da za svaku daljnju radnju u postupku odvjetniku pripada nagrada u visini od 50 bodova, to tužitelj ostvaruje i pravo na naknadu troška sastava podnesaka od 18. svibnja 2020, 29. siječnja 2021. i 2. studenoga 2021. u vrijednosti od 50 bodova kao i naknadu za podnošenje odgovora na žalbu, u visini od također 50 bodova.

5.2. Kako se postupak povodom ukidne odluke, prema odredbama Tarife, smatra novim prvostupanjskim postupkom, to odvjetniku i za daljnje radnje pripada nagrada prema Tbr.7 t.2. Tarife. Dakle, troškovi priznati tužitelju sastoje se opet od paušalno odmjerene nagrade od 250 bodova, prema Tbr. 7. t.2. Tarife, a koja obuhvaća najviše do četiri radnje pa tu treba uračunati, kao radnje tijekom ponovljenog suđenja, zastupanje na ročištu održanom 5. prosinca 2023, 21. ožujka 2024. 2. srpnja 2024. i sastava podneska od 21. ožujka 2024. S obzirom da za svaku daljnju radnju u postupku odvjetniku pripada nagrada u visini od 50 bodova, to tužitelj ostvaruje i pravo na naknadu troška sastava podnesaka od 17. studenoga 2023, 26. siječnja 2024, zastupanja na ročištu održanom 24. ožujka 2025. kao i na ročištu za objavu, koje je održano 15. travnja 2025, za svaku radnju 50 bodova.

5.3. Dakle, sveukupno, tužitelj ostvaruje pravo na naknadu troška u vrijednosti od 900 bodova. Kako vrijednost jednog boda iznosi 2,00 EUR, to tužitelju pripada pravo na naknadu iznosa od 1.800,00 EUR, s osnova zastupanja po kvalificiranom punomoćniku (2,00 EUR x 900 bodova = 1.800,00 EUR). Navedeni iznos, priznatog parničnog troška, valjalo je dalje uvećati za iznos PDV-a o 25%, prema Tbr. 46 Tarife, dakle za iznos od 450,00 EUR, slijedom čega tužitelju, pripada pravo na naknadu iznosa od 2.250,00 EUR, s osnove zastupanja po punomoćniku odvjetniku.

5.4. Pored navedenog troška s osnove zastupanja po punomoćniku odvjetniku, tužitelju je u cijelosti priznat i trošak nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke Geo Dešman d.o.o. iz Rijeke, obzirom da se radilo o nužnoj radnji, za donošenje odluke o osnovanosti tužbenog zahtjeva u iznosu od 4.125,00 HRK, sada 547,48 EUR, trošak vanjskog uredovanja suda u ukupnom iznosu od 372,80 HRK, sada 49,48 EUR, kao i trošak vještaka u iznosu od 137,36 EUR, a s osnove troška vještaka prilikom dolaska na ročišta radi usmenog očitovanja na primjedbe stranaka.

5.5. Konačno, tužitelju je priznato i pravo na nadoknadu troška sudskih pristojbi, u iznosu od 200,00 HRK za tužbu i 200,00 HRK za raniju presudu, sveukupno, 400,00 HRK s osnove sudskih pristojbi, odnosno iznos od 53,09 EUR. Cijeneći prethodno istaknuto, tuženicima je naloženo tužitelju, naknaditi parnični trošak, a koji je odmjeren u iznosu od 3.037,41 EUR, u roku od 15 dana, slijedom čega je odlučeno kao u točki IV.) izreke ove presude.

Krk, 15. travnja 2025.

S u d a c:

Anton Hlača

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje županijski sud. U slučaju podnošenja žalbe, u trenutku predaje iste, za stranku koja podnosi žalbu, nastaje obveza plaćanja sudske pristojbe, sukladno odredbi članka 4. stavak 1. točka 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ br. 118/18).