REPUBLIKA HRVATSKA
TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11
P-2080/2022
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Ines Božić, u pravnoj stvari tužitelja ĐU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Sanja Dozet, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika CENTAR BANKA d.d. u stečaju, OIB: 89296739230, Zagreb, Ulica Vjekoslava Heinzela 4, kojeg zastupa punomoćnik IU, prema generalnoj punomoći deponiranoj pod brojem Su- 1446/2013, radi isplate, zaključio je glavnu i javnu raspravu dana 4. ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Sanje Dozet, odvjetnice u Zagrebu, i punomoćnika tuženika IU, te **.**.2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:
"Nalaže se tuženiku da u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe izda tužitelju brisovno očitovanje radi brisanja založnog prava upisanog u korist tuženika na nekretninama k. č. br. [katastarska čestica] z. k. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], etaža IV, pod brojem Z- 14058/07 koju predstavlja 180/1000 dijela nekretnine, kuća i dvor površine 600 m2 povezano sa vlasništvom posebnog dijela i to dvosobnog stana na prvom katu sveukupne korisne površine 74,2 m2, oznake S-I-1 u grafičkom prikazu elaborata obojen ljubičastom bojom u protivnom se ovlašćuje tužitelj da brisanje zaloga uknjiženog pod brojem Z-14058/07 z. k. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], etaža IV zatraži temeljem ove presude nakon njezine pravomoćnosti."
r i j e š i o j e
I. Odbacuje se kao nedopuštena tužba i tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi: "Utvrđuje se da je tražbina osigurana hipotekom na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] upisana pod Z-14058/07 u z. k. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], etaža IV, u korist Centar banka d.d. Zagreb, Jurišićeva 3, uknjižena na temelju Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini broj OV-28931/07 upisana u iznosu od 300.000,00 kn (tristotisuća kuna) uvećano za pripadajuću redovnu i zateznu kamatu i ostale troškove koji se obračunavaju u skladu s odlukama Vjerovnika i zakonskim propisima – prestala."
II. Odbija se tuženikov prijedlog za prekid ovog parničnog postupka kao neosnovan.
III. Odbija se kao neosnovan tuženikov zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka sudske pristojbe za odgovor na tužbu.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je zemljišnoknjižni vlasnik nekretnine kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. uložak [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], etaža IV, u naravi kuća i dvor površine 600 m2, koju predstavlja 180/1000 dijela nekretnine i to dvosobni stan na prvom katu sveukupne korisne površine 74,2 m2, oznake S-I-1 u grafičkom prikazu elaborata obojen ljubičastom bojom. Na nekretnini u vlasništvu tužitelja zasnovano je založno pravo u korist tuženika radi osiguranja tražbine, temeljem Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini broj OV-28931/07 od 11. prosinca 2007., koji je sklopljen između Centar banka d.d. Zagreb (sada Centar banka d.d. u stečaju), Jurišićeva , kao vjerovnika, Arkada d.o.o. za trgovinu i usluge Zagreb (brisana iz sudskog registra), Ilica 462, kao dužnika i DI FENIKS d.o.o. (brisan iz sudskog registra) kao založnog dužnika. Na temelju opisanog Sporazuma na nekretninama u vlasništvu tužitelja, koji je knjižni slijednik trgovačkog društva DI FENIKS d.o.o., uknjiženo je založno pravo radi osiguranja tražbine tuženika temeljem potraživanja iz Ugovora o kratkoročnom kreditu broj 2059/2007 zaključenim dana 11. prosinca 2007. godine sa dužnikom Arkada d.o.o. U zemljišnim knjigama, na nekretnini u vlasništvu tužitelja upisano je založno pravo radi osiguranja pod Z-14058/07 slijedećeg sadržaja: „Na temelju sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini zaključenog u Zagrebu, dana 11. prosinca 2007. godine., solemniziranog kod javnog bilježnika Ilinke Lisonek iz Zagreba, dana 13. prosinca 2007. godine., pod poslovnim brojem OV-28931/2007, i prijedloga, uknjižuje se založno pravo u iznosu od 300.000,00 kn (tristotisuća kuna) uvećano za pripadajuću redovnu i zateznu kamatu, naknadu i ostale troškove koji se obračunavaju u skladu s odlukama Vjerovnika i zakonskim propisima, u korist: CENTAR BANKA D.D. ZAGREB, ZAGREB, JURIŠIĆEVA 3.“ Tuženik je protiv založnog dužnika DI FENIKS d.o.o., knjižnog prednika tužitelja, a radi namirenja potraživanja Arkada d.o.o. osiguranog založnim pravom na opisanoj nekretnini, pokrenuo ovršni postupak pod brojem Ovr-2605/2008 dana 15. listopada 2008., ovrhom na nekretninama k. č. br. [katastarska čestica] z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], etaža IV. Prijedlogom za ovrhu tuženik je potraživao glavnicu u iznosu od 275.000,00 kn, redovnu kamatu i zateznu kamatu. Nad tuženikom je odlukom Trgovačkog suda u Zagrebu broj St-1743/2013 od 30. rujna 2013. godine otvoren stečaj, nakon čega nosi naziv Centar banka d.d. u stečaju. Nad trgovačkim društvom Arkada d.o.o., koje je tuženikov dužnik, otvoren je i zaključen stečaj dana 12. siječnja 2017. rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu broj Tt-16/43326-1, nakon čega je navedeno društvo brisano iz sudskog registra i kao pravna osoba prestalo postojati. Tuženik nije prijavio potraživanje u stečajnom postupku nad Arkada d.o.o. Prethodni založni dužnik DI FENIKS d.o.o. (knjižni prednik tužitelja) brisan je iz sudskog registra po članku 70. ZSR—a dana 27. veljače 2014. rješenjem Tt-13/16543- 14. U stečajnom postupku nad Stečajnom masom iza DI FENIKS d.o.o. koji je otvoren 28. listopada 2018. godine pod brojem St-201/2018 obzirom da je isti imao imovinu, tuženik nema status vjerovnika. Tražbina radi čijeg osiguranja je založno pravo uknjiženo namirena je u cijelosti. Tužitelj, njegov knjižni prednik, dužnik i jamac platac iz Ugovora o kreditu broj 2059/2007 podmirili su u cijelosti iznos osigurane tražbine upisane u zemljišne knjige, na način da je ukupno plaćeno po osnovi osigurane tražbine iznos od 406.676,74 kn. U zemljišnim knjigama upisano je založno pravo radi osiguranja tuženikove tražbine u iznosu od 300.000,00 kn. Stopa zatezne kamate nije upisana, ni datum kada dospijevaju glavnica i kamata na naplatu. Nije upisana ni zakonska zatezna kamata na zakonom propisani način. Tuženik kao ovrhovoditelj u ovršnom postupku ranije broj Ovr-2605/2008, sada Ovr -417/2021, dostavio je u ovršni spis Izvod otvorenih knjigovodstvenih stavaka na dan 01. rujna 2021., prema kojem potražuje od ovršenika iznos od 98.574,49 kn glavnice. Tuženik je platio cjelokupni iznos osigurane tražbine na dan 30. kolovoza 2021., pa je tada tuženikova tražbina u cijelosti prestala. Založno pravo je akcesorne prirode pa ono kao takvo prati sudbinu novčane tražbine koju ono osigurava. Kako je novčana tražbina osigurana založnim pravom i upisana u zemljišne knjige u cijelosti namirena ostvarene su zakonske pretpostavke za brisanje uknjiženog založnog prava. Člankom 8. Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini broj OV- 28931/07 ugovoreno je: „Vjerovnik je dužan bez odgode izvršiti brisanje hipoteke na nekretnini iz Sporazuma kada Dužnik u roku i u cijelosti ispuni tražbinu iz Članka 1. Sporazuma.“ Tuženik ne želi dobrovoljno izdati Brisovno očitovanje, već od tužitelja potražuje sporedne tražbine, kamatu po jednostrano načinjenom obračunu i Izvodu otvorenih stavaka koje kamate nisu upisane u zemljišne knjige na imovini tužitelja. Iz zakonskih odredbi i sudske prakse evidentno je da tuženik neosnovano i protuzakonito potražuje sporedna potraživanja koja nisu upisana u zemljišne knjige. Tuženik od tužitelja potražuje sporedne tražbine temeljem Ugovora o kratkoročnom kreditu broj 2059/2007 sklopljenim između vjerovnika Centar banka d.d. (ovdje tuženika) i trgovačkog društva Arkada d.o.o. (dužnika) broj 2059/2007 od 11. prosinca 2007. godine koje je prestalo postojati 2017. godine, nakon provedenog stečaja u kojem tuženik nije prijavio svoje potraživanje kao vjerovnik. Predmetnim ugovorom ugovoreno je da tražbina u iznosu od 300.000,00 kn dospijeva u 12 jednakih anuiteta, svaki u iznosu od 25.000,00 kn. Ugovor o kratkoročnom kreditu broj 2059/2007 od 11. prosinca 2007. godine na kojem se temelji sporedna tužiteljeva tražbina nije solemniziran (nema svojstvo ovršne isprave), dužnik je brisan iz sudskog registra 2017. godine i prestao je postojati. Člankom 172. Zakona o obveznim odnosima određeno je: „Ako dužnik pored glavnice duguje i kamate i troškove, prvo se namiruju troškovi, zatim kamate i napokon glavnica.“ Tuženik je u ovršni spis Ovr 417/2021 dostavio Izvod otvorenih stavaka u kojem je naznačio da preostali iznos neplaćene glavnice iz predmetnog Sporazuma iznosi 98.574,49 kn. Tužitelj je taj iznos u cijelosti platio dana 30. kolovoza 2021. pa je uz ostale uplate potvrđene sudskim zapisnikom i priznanjem tuženika do 30. kolovoza 2021. ukupno plaćeno 406.676,74 kn. Smatra se da je dug namiren kad banci odnosno vjerovniku stigne novčana doznaka (čl. 177. st. ZOO). Tuženik ne osporava uplate koje su izvršene bankovnim doznakama na poslovni račun tuženika. Člankom 160. Zakona o obveznim odnosima propisano je; (1) „Obveza prestaje suglasnošću volje sudionika u obveznom odnosu, ispunjenjem, i u drugim zakonom određenim slučajevima. (2) Prestankom glavne obveze gase se jamstvo, zalog i druga sporedna prava. Odredbom članka 36. stavka 1. ZZK-a koja predstavlja jednu od posebnih odredaba kojima je regulirano pitanje upisa založnog prava (hipoteke), propisano da se hipoteka može upisati samo glede točno određene svote u novcu, dok je stavkom 2. istog članka propisano da se uz tražbinu za koju je ugovoreno da se plaćaju kamate upisuje i kamatna stopa. Ako su ugovorene zakonske kamate, umjesto kamatne stope upisat će se: zakonska kamata. Uz tražbinu za koju je ugovoreno plaćanje anuitetima, umjesto kamatne stope, upisat će se: anuitetna otplata. (čl. 36. st. 3.). Članak 38. st. 1. Hipoteka stečena za određenu tražbinu osigurava ujedno i troškove parnice i ovrhe, ako nije što posebno određeno ili ugovoreno. Odredbom je članka 16. stavka 2. ZZK-a propisano ako se bitni sadržaj knjižnoga prava ne može ukratko izraziti, u glavnoj će se knjizi pozvati na točno označena mjesta u ispravama na kojima se temelji upis, i to s učinkom kao da su upisana u samoj glavnoj knjizi. Nesporno je u članku 1. Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini a koja isprava služi kao temelj za upis založnog prava radi osiguranja tuženikove tražbine upisana visina osigurane tražbine u iznosu 300.000,00 kn „uvećano za pripadajuću redovnu i zateznu kamatu, naknadu i ostale troškove koji se obračunavaju u skladu s odlukama Vjerovnika i zakonskim propisima“. Založno pravo glede sporednog potraživanja s naslova kamata je bitni sadržaj uknjižbe založnog prava (hipoteke) jer se založeno pravo glede sporednog potraživanja s naslova kamata stječe samo ako je upisano u zemljišne knjige (ovakvo je pravno stajalište izraženo i u rješenju VSRH, Gzz-229/01 od 28. ožujka 2002. te presudi Visokog trgovačkog suda RH Pž-4763/2017 od 6. rujna 2017.). Upisano kroz izraz "sa pripadajućim kamatama" nije u skladu s člankom 36. stavkom 2. ZZK-a. Stoga, s obzirom na to da u zemljišnim knjigama nije na zakonit način upisano založno pravo glede sporednog potraživanja s osnove kamata, vjerovnik u tom slučaju ostvaruje samo pravo na namirenje iznosa glavnice koji je osiguran hipotekom, ali ne i pravo na namirenje iznosa kamate. Tuženik ne osporava uplate koje su izvršili tužitelj i njegovi prednici, te je sve uplate priznao podneskom od 02. rujna 2021. u ovršnom postupku Ovr 417/2021 koji ovršni postupak se vodi kod Naslovnog suda. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže Naslovnom sudu da tužbu i tužbeni zahtjev usvoji u cijelosti.
2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da se nalazi u neprekidnom stečaju od 30. rujna 2013. pa predlaže sudu da se ovaj predmet ustupi TS Zagreb temeljem isključive nadležnosti TS Zagreb. Ukazuje da su navodi tužitelja u tužbi paušalni, netočni te nemaju nikakav stvarni zakonski dokaz koji bi opravdao tužbu za utvrđenje da je tražbina tuženika prema tužitelju prestala, sukladno ZOO-u. Potraživanje tuženika kao ovrhovoditelja u pravomoćnoj i ovršnoj ovrsi koja se vodi kod Općinskog suda u Zadru, pod poslovnim brojem Ovr-417/2021, prema tužitelju kao sadašnjem ovršeniku te prema ranijem ovršeniku i založnom dužniku, te prema ranijem ovršeniku i založnom dužniku tvrtki DI FENIKS d.o.o.o, Zagreb, OIB: 38166118320 (brisana iz registra TS Zagreb 27.2.2014., rješenjem Tt-13/16543-14), temelji se i provedeno je temeljem javnobilježnički solemniziranog sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini od 11.142.2007., broj OV-28931/2007 ovršnog 4.6.2008., temeljem pravomoćnog rješenja suda pod poslovnim brojem Z- 14058/07, te upisom založnog prava – hipoteke u korist ovrhovoditelja u iznosu od 300.000,00 kn, uvećano za pripadajuću redovnu i zateznu kamatu, naknadu i ostale troškove koji se obračunavaju u skladu s odlukama vjerovnika i zakonskim propisima, a koje na dan 25.4.2022. kao dan održavanja II. dražbe u ovosudnom ovršnom predmetu Ovr-417/21 iznose 225.941,22 kn, temeljem priloženog izvoda iz poslovnih knjiga ovrhovoditelja. Međutim, prijenos vlasništva nad predmetom ovrhe – nekretninom na tužitelja izvršen je temeljem pravomoćne presude na temelju priznanja OS Zadar broj P-928/2018 od 4. rujna 2018. kojom je tužitelj priznao da nekretninu posjeduje od 1. kolovoza 2007. do danas te da je upoznat sa činjenicom da je raniji vlasnik tvrtka DI FENIKS d.o.o., Zagreb, u vlasništvu njegove supruge DU, zemljišno-knjižni vlasnik nekretnine koji je dana 11. prosinca 2007. zaključila i opisani javnobilježnički sporazum kojim je tužitelj postao založni vjerovnik ranijeg ovršenika, a na što je očito i pristao budući do danas nije osporio opisane pravomoćne sudske odluke te opreza radi stavljamo i prigovor zastare. Rješenjem Županijskog suda u Zadru Gž-1190/09 od 29. svibnja 2009. odbijena je žalba ranijeg ovršenika DI FENIKS d.o.o., Zagreb te pravomoćno potvrđena opisana ovosudna ovrha koja se tada vodila pod brojem Ovr-2605/08 od 18.11.2008., a danas pod brojem Ovr-417/2021. Također, priloženom pravomoćnom i ovršnom presudom suda broj P-1774/15 od 8. svibnja 2015., pravomoćnom 12. lipnja 2015., u cijelosti je odbijen tužbeni zahtjev III. osobe radi proglašenja nedopuštenom ovosudne ovrhe Ovr-2605/08 od 18. studenog 2008. Rješenjem Županijskog suda u Zadru broj Gž Ovr-170/19 od 28.11.2019. pravomoćno su odbijene i odbačene žalbe tužitelja kao novog ovršenika te potvrđeno rješenje suda Ovr-145/19 od 21.2.2019. kojim je utvrđenom pod I. II. i III. rješenja, da je ovaj ovršni i pravomoćni postupak ovrhe prekinut i odmah nastavljen sve radi otvaranja stečajnog postupka nad tuženikom kao ovrhovoditeljem te da su rokovi koji su zbog prekida ovog ovršnog postupka prestali teći počinju teći od dana dostave ovog rješenja, a pod IV. rješenja je utvrđeno da se nastavlja ovaj ovršni postupak protiv tužitelja novog ovršenika. Rješenje OS Zadar od 10.8.2021. broj Ovr-4174/2021 odbačeni su prijedlozi tužitelja za ukidanje zaključka od 12.7.2021. te zahtjeva za ukidanjem klauzule ovršnosti rješenja o nastavku ovrhe Ovr-145/2019 od 21.2.2019. Također, opisanim rješenjem je potvrđeno da tužitelj kao novi vlasnik i novi ovršenik nema pravo na žalbu protiv opisane točke IV. rješenja suda kojim je ovrha nastavljena protiv njega osobno. Na dan 1. rujna 2021. bila je zakazana kod OS Zadar u predmetu Ovr- 417/2021., II. dražba za prodaju opisan nekretnine u vlasništvu tužitelja radi namire opisanog ovršnog i pravomoćnog potraživanja tuženika prema tužitelju u iznosu od 324.556,82 kn, temeljem priloženog izvoda iz poslovnih knjiga tuženika kao ovrhovoditelja. Tužitelj je dana 30. kolovoza 2021. dobrovoljno izvršio djelomičnu uplatu opisanog potraživanja tuženika na žiro-račun tuženika i to iznos od 98.574,49 kn na ime glavnice te 3.100,00 kn na ime sudskih troškova i 4.022,25 kn zatezne kamate na trošak temeljem opisane ovrhe. Preostalo potraživanje tuženika prema tužitelju iznosi 225.941,22 kn i to na ime zakonskih zateznih kamata za period od 1. veljače 2008. do 29. kolovoza 2021., sukladno Izvodu iz poslovnih knjiga tuženika na dan 25. travnja 2022. koji je dostavljen sudu. Tuženik ističe prigovor presuđene stvari "res judicata", navodeći da je je postao založni vjerovnik i kasnije ovrhovoditelj prema tužitelju temeljem pravomoćnog rješenja OGS Zagreb, broj Z-14058/07 o upisu založnog prava i opisanog sporazuma. Također, pravomoćnim rješenjem TS Zagreb broj P-121/2018 od 4.3.2020. potvrđenog rješenjem VTS Zagreb broj Pž-4372/20 od 7.5.2021. pravomoćno je odbačena tužba NU, supruge Tužitelja protiv tuženika radi utvrđenja ništetnosti i brisanja založnog prava upisanog pod poslovnim brojem Z-14058/07, a što je tužitelju poznato, međutim tužitelj se i dalje obijesno parniči i podnosi identičnu tužbu protiv tuženika. Ukazujemo da, protivno navodima tužitelja, tuženik kao ovrhovoditelj temeljem opisanog sporazuma broj Ov-29931/2007 od 11.12.2007. nema potraživanje prema DI FENIKS d.o.o., Zagreb, nego prema tvrtki ARKADA d.o.o., Zagreb, dok je DI FENIKS d.o.o., Zagreb (raniji ovršenik) bio samo založni dužnik za potraživanje prema tvrtki ARKADA d.o.o., Zagreb za koje tuženik kao ovrhovoditelj vodi opisanu ovrhu, te da dakle niti tužitelj niti raniji vlasnik nekretnine tvrtka DI FENIKS d.o.o., Zagreb nisu sudionici niti potpisnici opisanog Ugovora o kratkoročnom kreditu broj 2059/2007 od 11.11.2007. te kao takvi niti ne mogu biti zakonski legitimirani da utvrđuju osnovanost ugovornih odredbi opisanog ugovora, a niti je tužitelj zakonski legitimiran da utvrđuje osnovanost opisanog sporazuma budući je preuzeo opisani ovršni postupak u zatečenom stanju i nema valjano zakonsko pravo iznositi dodatne i druge prigovore koji se odnose na opisani Ugovor i Sporazum, a koje iznosi u tužbi, a koji navodi nemaju nikakvu stvarno-pravnu relevantnost sa ovom podnesenom tužbom. Ističe prigovor nedopuštene tužbe jer smatra da je kao kreditor i založni vjerovnik tužitelja temeljem zakonskih propisa, a naročito sukladno ZJB, OZ- u, ZOO-u i ZOVIDSP, te opisanog javnobilježnički solemniziranog i ovršnog sporazuma stekao dobrovoljno založno pravo-hipoteku sukladno čl. 309. ZOVIDSP na opisanim nekretninama sada u vlasništvu tužitelja kao novog založnog dužnika. Dobrovoljnost založnog prava predmnijeva da svaka pravna, odnosno punoljetna i poslovno sposobna pravna i fizička osoba može dragovoljno založiti određenu stvar ili nekretninu ili prava u korist treće osobe – vjerovnika ili dobrovoljno ugovoriti da treća osoba – vjerovnik ima pravo naplate svojega potraživanja i iz drugih pokretnina ili nekretnina ili prava osoba do konačnog namirenja dugovanja. Nikakav pozitivan zakonski propis ne priječi ovakav način ugovaranja osiguranja potraživanja vjerovnika, nego naprotiv zakon dozvoljava temeljem izdanih ovršnih isprava vjerovnicima i naknado osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava bez suglasnosti dužnika sukladno čl. 311. ZOVIDSP i OZ-u. Tužitelj je založni dužnik za opisanu novčanu obvezu temeljem opisanog ugovora odobrenog od strane tuženika kao kreditora ARKADA d.o.o., Zagreb koji je i sastavni dio opisanog sporazuma te tužitelj kao založni dužnik odgovora tuženiku za opisanu obvezu prema tuženiku založnom nekretninom. Tuženik ukazuje da tužitelj kao novi ovršenik zakonski preuzima ovaj predmet ovrhe na način da je sud u ovosudnom predmetu Ovr-417/2021 nakon pravomoćnosti rješenja o ovrsi nastavio pravomoćni i ovršni postupak u zatečenom stanju temeljem opisanih pravomoćnih i ovršnih sudskih odluka – zakazivanjem II. dražbe radi prodaje nekretnine – predmeta ovrhe radi namirenja utvrđenih potraživanja ovrhovoditelja, a da sud mora odbaciti sve opisane prijedloge tužitelja kao nedopuštene, odnosno utvrditi da se u ovom slučaju radi o res judicata – presuđenoj stvari, budući tužitelj u tužbi jednostrano opetovano navodi i opisuje razne nedokazane događaje koje se odnose na period prije preuzimanja ove ovrhe i uopće nemaju nikakav stvarni ni zakonski utjecaj na vođenje tj. nastavak opisane ovrhe, budući su sudovi već ranije pravomoćno i konačno odlučili o identičnim prigovorima ranijeg i sadašnjeg ovršenika
– tužitelja kroz odbijanje takvih prigovora, žalbi i tužbi na istoj pravnoj i činjeničnoj osnovi. Konačno, sam tužitelj se dana 20. kolovoza 2021. pismeno obraća tuženiku, te traži mirno rješenje spora na način da u cijelosti pismeno priznaje potraživanje tuženika te traži da u cijelosti isplati opisano potraživanje tuženika iz opisane ovrhe kod OS Zadar koja se vodi protiv tužitelja, a koje ovom tužbom osporava. Tužitelj je dana 30. kolovoza 2021. izvršio djelomičnu uplatu potraživanja tuženika u iznosu od 98.574,49 kn na ime glavnice, 3.100,00 kn na ime troškova ovrhe Ovr-417/21 i 4.002,25 kn na ime zateznih kamata obračunatih na troškove ovrhe, dok je preostalo potraživanje tuženika iznosi 225.941,22 kn, sukladno Izvodu iz poslovnih knjiga na dan 31.8.2021. Opisanim priznanjem i isplatom glavnice duga, troškova ovrhe i zateznih kamata na ime troškova ovrhe pa predlaže da sud odbaci tužbu radi nedostataka pravnog interesa budući je tužitelj opisanim radnjama priznao potraživanje tuženika koje ovom tužbom navodno osporava. Konačno, protivno netočnim navodima tužitelja o podmirenju opisanog dugovanja u ukupnom iznosu od 406.676,74 kn, navodimo da je opisana pravomoćna i ovršna ovrha protiv tuženika pokrenuta 18. studenog 2008. na iznos od 275.000,00 kn glavnice (glavnica kredita od 300.000,00 kn umanjena je za uplatu tužitelja od 25.000,00 kn od 17.1.2008.), 10.177,80 kn redovne kamate i 3.727,46 kn zatezne kamate uvećano za troškove postupka sukladno izvodu iz poslovnih knjiga tuženika od 21. ožujka 2008., a preostalo dugovanje tužitelja na današnji dan iznosi 225.941,22 kn. Ponovno predlažemo da sud nakon provedenog sudskog postupka te uvidom u priložene dokaze i opisane zakonske propise i razloge iz odgovora na tužbu, tužbu u cijelosti odbije kao neosnovanu.
3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u isprave: izvadak iz zemljišnih knjiga (str. 8. – 12. spisa), potvrda o provedenom nalogu za plaćanje (str. 14. spisa), dopis odboru vjerovnika (str. 15. - 21. spisa), Izvod iz otvorenih knjiga na dan 1. rujna 2021. (str. 22. spisa), Sporazum radi osiguranja novčane tražbine od 11. prosinca 2007. (str. 24. – 38. spisa), rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu R1-385/14 od 4. veljače 2015. i od 27. svibnja 2015. (str- 57. – 61. spisa), rješenje Trgovačkog suda u Bjelovaru St- 201/2081 od 11. listopada 2019. (str. 62. – 65. spisa), presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1774/2015 od 8. svibnja 2015. (str. 66. – 68. spisa), presuda na temelju priznanja Općinskog suda u Zadru P-928/2018 od 4. rujna 2018. (str. 70. – 73. spisa), rješenje Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-1190/09 od 29. svibnja 2009. (str. 74. – 76. spisa), prijedlog za mirno rješenje spora (str. 77. – 80. spisa), rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-417/2021 od 10. kolovoza 2021. (str. 81. – 83. spisa), Izvod otvorenih stavaka na dan 25. travnja 2022. (str. 101. spisa), rješenje Općinskog suda u Zadru Ovr-145/2019 od 21. veljače 2019. (str. 102. – 103. spisa), rješenje Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž Ovr-170/2019 od 28. studenog 2019. (str. 104. – 108. spisa), presudu Općinskog suda u Zadru P-1866/2021 od 12. prosinca 2022. (str. 126. – 141. spisa), Ugovor o kratkoročnom kreditu broj 2059/2007 (str. 151. – 154. spisa), prijedlog za ovrhu i rješenje o ovrsi Ovr-2605/08 (str. 164. – 167. spisa), potvrda o provedenom nalogu (str. 169. – 173. spisa), rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu Ovr-3416/2008 (str. 174. – 175. spisa), Suglasnost – trajni nalog (str. 176. spisa), izvadak iz sudskog registra (str. 177. 179. spisa), rješenje Županijskog suda u Velikoj Gorici Gž Zk-762/2021-2 od 2. ožujka 2022. (str. 180. – 183. spisa), rješenje Županijskog suda u Dubrovniku Gž-1535/13 od 16. prosinca 2015. (str. 205. – 207. spisa), Promet po partiji (str. 208. – 210. spisa), te je priklopio spis Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-217/2021 i Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1229/2021 te P-1494/2024.
4. Sud nije proveo financijsko vještačenje na okolnost visine potraživanja tuženika prema vrijednosti upisanog založnog prava u teretovnici (list C) zemljišnih knjiga jer provođenje tog dokaza nije bilo potrebno radi utvrđivanja odlučnih činjenica (čl. 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, dalje: ZPP).
5. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a ovaj sud je zaključio da tužbeni zahtjev kojim tužitelj zahtijeva izdavanje brisovnog očitovanja nije osnovan, dok je ocijenio da tužba i tužbeni zahtjev u dijelu kojim se zahtijeva utvrđenje da je tražbina osigurana založnim pravom prestala nisu dopušteni zbog nedostatka pravog interesa na strani tužitelja.
6. Predmet ovoga spora je tužbeni zahtjev na utvrđenje da je tražbina osigurana hipotekom na nekretnini kč. br. [katastarska čestica], zk. uložak [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], etaža IV, za korist Centar banka d.d. Zagreb, Jurišićeva 3, uknjižena pod Z-14058/07 na temelju Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini broj OV-28931/07, u iznosu od 300.000,00 kn (tristotisuća kuna) uvećano za pripadajuću redovnu i zateznu kamatu i ostale troškove koji se obračunavaju u skladu s odlukama Vjerovnika i zakonskim propisima – prestala, te zahtjev za izdavanje brisovnog očitovanja radi brisanja založnog prava upisanog u korist tuženika na nekretninama k. č. br. [katastarska čestica] z. k. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], etaža IV, pod brojem Z- 14058/07 koju predstavlja 180/1000 dijela nekretnine, kuća i dvor površine 600 m2 povezano sa vlasništvom posebnog dijela i to dvosobnog stana na prvom katu sveukupne korisne površine 74,2 m2, oznake S-I-1 u grafičkom prikazu elaborata obojen ljubičastom bojom, koji se temelji na čl. 8. Sporazuma radi osiguranja.
7. Između stranaka nije sporno, a proizlazi iz isprava u spisu, da je:
- 11. prosinca 2007. između CENTAR BANKA d.d., ARKADA d.d. (korisnika kredita) i LU (jamca platca) zaključen Ugovor o kratkoročnom kreditu broj 2059/2007 (str. 29. – 32. spisa), kojim je odobren iznos kredita od 300.000,00 kn (dalje: Ugovor o dugoročnom kreditu);
- 11. prosinca 2007. između CENTRA BANKA d.d. (založni vjerovnik), ARKADA d.d. (dužnik) i DI FENIKS d.o.o., Zagreb (založni dužnik) zaključen Sporazum radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava, potvrđen od strane javnog bilježnika Ilinke Lisonek iz Zagreba pod brojem OV-28931/2007, na nekretnini u vlasništvu založnog dužnika koja je upisana u zemljišne knjige Općinskog suda u Zadru, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], [broj poduloška], 180/1000 dijela nekretnine koju u naravi predstavlja zk.č. 2915/2 – kuša i dvor, površine 600 m2, povezano sa vlasništvom posebnog dijela nekretnine i to dvosobnog stana na prvom katu sveukupne korisne površine 74,2 m2, oznake S-I-1, u grafičkom prikazu elaborata obojen ljubičastom bojom (čl. 3.), a radi osiguranja tražbine po Ugovoru o dugoročnom kreditu br. 2059/2007 od 11. prosinca 2007. i to za iznos od 300.000,00 kn uvećano za pripadajuću redovnu i zateznu kamatu, naknadu i ostale troškove (dalje: Sporazum radi osiguranja);
- člankom 8. Sporazuma radi osiguranja utvrđeno da je vjerovnik dužan bez odgode, izvršiti brisanje hipoteke na nekretnini iz čl. 3, kada Dužnik u roku i u cijelosti ispuni tražbinu iz čl. 1. ovog Sporazuma, a o tome će Vjerovnik Dužniku izdati pisanu ispravu s ovjerovljenim potpisom ovlaštene osobe;
- pod brojem Z-14058/07, dana 18. prosinca 2007., uknjiženo založno pravo na temelju Sporazuma o osiguranju, u iznosu od 300.000,00 kn uvećano za pripadajuću redovnu i zateznu kamatu, naknadu i ostale troškove; za korist ovdje tuženika (CENTAR BANKA d.d.);
- rješenjem Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-2605/08 od 18. studenog 2008., radi namirenja novčane tražbine u iznosu od 275.000,00 kn (glavnice) sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 1. lipnja 2008., redovne kamate u iznosu od 10.177,80 kn te zatezne kamate u iznosu od 3.727,46 kn, određena ovrha na založenoj nekretnini i to na temelju Sporazuma radi osiguranja a u kojem rješenju je kao ovršenik naznačen DI FENIKS d.o.o. (založni dužnik);
- rješenjem Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-1190/09 od 29. svibnja 2009. odbijena žalba ovršenika DI FENIKS d.o.o., kao neosnovana i potvrđeno rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-2605/08 od 18. studenog 2008., kojim je određena ovrha na založenoj nekretnini;
- da je tužitelj upisan kao vlasnik predmetne nekretnine na temelju presude na temelju priznanja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-928/2018 od 4. rujna 2018. kojim je utvrđeno da je ĐU iz [adresa] vlasnik nekretnine (utvrđeno uvidom u povijesni zemljišnoknjižni izvadak iz prikopljenog spisa Ovr-417/2021 – str 283. – 285. spisa);
- da rješenjem Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-145/2019 od 21. veljače 2019. (prije Ovr-2605/2008), nastavljen ovršni postupak protiv ĐU, [adresa], kao ovršenika, sve sukladno odredbi čl. 79. st. 4. i 5. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08, dalje: OZ),
- presudom Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1866/2021 od 12. prosinca 2022., koja je donesena u pravnoj stvari tužitelja ĐU iz [adresa] protiv tuženika Centar banka d.d. u stečaju, odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev radi proglašenja nedopuštenim ovrhe određene rješenjem Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-417/2021 od 21. veljače 2019. (ranije Ovr-2605/2009), na založenim nekretninama;
- iz presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1866/2021 od 12. prosinca 2022. proizlazi da je tužitelj rješenjem ovršnog suda upućen u parnicu temeljem odredbe čl. 52. st. 3. OZ-a, a iz razloga što tužitelj iznosi tijekom parnice da je cjelokupno potraživanje osigurano temeljem Sporazuma o osiguranju podmireno i da je potraživanje, zbog kojeg se vodi ovršni postupak, prestalo ispunjenjem.
8. Iz isprava u spisu proizlazi, a što između stranaka nije sporno, da je radi prisilne naplate novčane tražbine koja je osigurana založnim pravom (upisanim u zemljišnim knjigama na nekretnini u vlasništvu tužitelja pod brojem Z-14058/07) pravomoćnim rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-2605/08 od 18. studenog 2008. određena ovrha na nekretnini i da je ovršni postupak i dalje u tijeku te se vodi pod brojem Ovr-417/21. Iz činjeničnih navoda u tužbi, kojima je sud vezan u smislu odredbe čl. 2. st. 1. ZPP-a, proizlazi da tužitelj tvrdi kako je tuženik kao ovrhovoditelj u ovršnom postupku koji se vodi pod brojem Ovr-417/2021 (prije Ovr-2605/2008) dostavio izvod otvorenih stavaka na dan 1. rujna 2021. prema kojem potražuje od tužitelja kao ovršenika iznos od 98.574,49 kn, premda je tuženik platio u cijelosti iznos osigurane tražbine na dan 30. kolovoza 2021. (plaćeno ukupno 406.676,74 kn) pa je prema tužiteljevim navodima tražbina prestala ispunjenjem. Kako je radi prisilne naplate osigurane tražbine u tijeku ovršni postupak, čije granice su određene pravomoćnim rješenjem Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-2605/08 od 18. studenog 2008. kojim je određena ovrha radi prisilne naplate novčane tražbine u iznosu od 275.000,00 kn (glavnice) s kamatama od 1. lipnja 2008., redovne kamate u iznosu od 10.177,80 kn te zatezne kamate u iznosu od 3.727,46 kn, to je sud ocijenio da tužitelj nema pravni interes tužbom zahtijevati od suda utvrđenje da je tražbina osigurana hipotekom prestala jer tužitelj ishođenjem takve sudske zaštite ne bi spriječio provođenje ovrhe koja je u tijeku i čije su granice određene pravomoćnim rješenjem o ovrsi iz 2008. godine. Naime, odredbom čl. 187. st. 2. ZPP-a je propisano da tužitelj može podići deklaratornu tužbu kada je to posebnim propisima predviđeno, kad tužitelj ima pravni interes da sud utvrdi postojanje ili nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost ili neistinitost kakve isprave prije dospjelosti zahtjeva za činidbu iz istog odnosa ili kad tužitelj ima kakav drugi pravni interes za podizanje takve tužbe. U situaciji kad je u tijeku ovršni postupak, ovršenik iz tog postupka može jedino u parničnom postupku radi proglašenja ovrhe nedopuštenom pokrenutom po uputi ovršnog suca, dokazivati prestanak tražbine ispunjenjem, a što je tužitelj i učinio vodeći takvu parnicu pred Općinskim sudom u Zadru pod poslovnim brojem P-1866/2021 (presuda na str. 126. – 141. spisa, što tužitelj nije osporavao) jer je to jedini dopušteni pravni put. Pravilno tužitelj ukazuje da je založno pravo akcesorne naravi i kada prestane tražbina osigurana založnim pravom prestaje i založno pravo te bi založni dužnik koji je u smislu odredbe čl. 299. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 137/99-Odluka USRH, 22/00-Odluka USRH, 73/00, 114/01, 79/06 i 141/06; dalje: ZV) stekao zalog opterećen založnim pravom, a pod pretpostavkom da nije pokrenut ovršni postupak radi prisilnog ostvarenja osigurane tražbine, imao pravni interes zahtijevati utvrđenje da je tražbina osigurana hipotekom prestala ispunjenjem i da je zbog toga prestalo i založno pravo. Međutim, u konkretnom slučaju, a kada je ovršni postupak već pokrenut radi prisilnog ostvarenja tražbine osigurane hipotekom, ovršenik nema pravni interes izvan ovršnog postupka, odnosno parničnog postupka koji proizlazi iz ovršnog postupka, tužbom zahtijevati utvrđenje da je tražbina osigurana zalogom prestala jer postizanjem takve pravne zaštite ne bi dovelo do zaustavljanja niti obustave ovrhe koja je pokrenuta od strane založnog vjerovnika kao ovrhovoditelja i koja se provodi na temelju pravomoćnog rješenja o ovrsi.
9. Slijedom navedenog, sud je na temelju odredbe čl. 282. ZPP-a u vezi s odredbom čl. 187. ZPP-a, odbacio tužbu i tužbeni zahtjev u dijelu kojim se zahtijeva utvrđenje da je tražbina osigurana hipotekom prestala.
10. Sud je zaključio da tužbeni zahtjev za izdavanje brisovnog očitovanja nije osnovan.
11. Naime, člankom 8. Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini broj OV-28931/07, na koji se tužitelj poziva u tužbi, ugovoreno je: „Vjerovnik je dužan bez odgode izvršiti brisanje hipoteke na nekretnini iz Sporazuma kada Dužnik u roku i u cijelosti ispuni tražbinu iz Članka 1. Sporazuma.“ Tužitelj kao ovršenik nije ugovorna strana Sporazuma radi osiguranja niti to tvrdi u tužbi, dok iz stanja spisa proizlazi da tužitelj nije univerzalni pravni sljednik osobe koja je kao prethodnik bila upisana u zemljišne knjige kao vlasnik nekretnine.
12. Prema odredbi čl. 307. ZV-a, ugovorom o davanju u zalog, odnosno ugovorom o hipoteci, obvezuje se dužnik ili netko treći (zalogodavac) da će radi osnivanja založnoga prava koje će osiguravati određenu vjerovnikovu tražbinu, predati vjerovniku određenu pokretnu stvar u zalog, ili će mu dopustiti da svoje založno pravo upiše u javnu knjigu kao teret određene stvari, ili će mu prenijeti neko pravo radi osiguranja. Ujedno se obvezuje druga strana da će čuvati pokretni zalog i čim njegova tražbina prestane, vratiti ga zalogodavcu, ili će učiniti što je potrebno da bi se izbrisalo založno pravo iz javne knjige, ili da će mu natrag prenijeti pravo.
13. Odredbom čl. 346. ZV-a je propisano da založno pravo prestaje kad prestane cijela njime osigurana tražbina i sve sporedne tražbine kamata i troškova, ako nije što drugo zakonom određeno. U slučaju hipoteke, ona prestaje tek brisanjem iz zemljišne knjige (čl. 347. st. 1. ZV-a), odnosno za prestanak založnog prava na nekretnini nije dovoljno da je prestala tražbina koja se time osiguravala.
14. Dakle, zaključenjem založnopravnog ugovora nastaje ugovorni odnos između vjerovnika kao osobe ovlaštene da se namiri iz vrijednosti založene stvari ukoliko mu zalogom osigurana tražbina po dospijeću ne bude ispunjena i založnog dužnika kao vlasnika zaloga. Obveza založnog vjerovnika iz založnopravnog ugovora je nakon prestanka tražbine vratiti zalog zalogodavcu (kod zaloga pokretnina), odnosno učiniti što je potrebno da bi se izbrisalo založno pravo iz javne knjige (u slučaju hipoteke), ili prenijeti natrag založnom dužniku pravo koje je bilo predmetom zaloga. U slučaju hipoteke, dakle, založni vjerovnik ima obvezu predati, a založni dužnik ima pravo tražiti predaju isprave podobne za brisanje hipoteke u zemljišnim knjigama (brisovno očitovanje ili brisovnicu). U konkretnom sporu tužitelj, koji je naknadno stekao vlasništvo nekretnine opterećene založnim pravom osnovanim u korist tuženika, nesporno nije ugovorna strana iz naprijed označenog založnopravnog ugovora, pa mu ni ne pripadaju ikakva prava iz tog ugovora. Stoga, čak i pod pretpostavkom da je osigurana tražbina prestala ispunjenjem, to nema za posljedicu obvezu tuženika izdati brisovno očitovanje tužitelju (isto tako i Visoki trgovački sud u presudi poslovni broj Pž- 2541/2015-5 od 28. svibnja 2018.).
15. U odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-3263/2018- 8 od 25. rujna 2019. je izraženo pravno stajalište, koje prihvaća i ovaj sud, prema kojem ovlast, odnosno zahtjev imatelja nekog prava koje ima obveznopravni karakter (obvezno pravo u subjektivnom smislu) djeluje samo prema određenoj drugoj osobi/osobama s kojima je imatelj tog prava u obveznopravnom odnosu, tj. prema osobi/osobama koje čine drugu stranu u tom odnosu (obvezni odnosi djeluju samo između stranaka određenog obveznog odnosa - relativno). Iz stanja spisa proizlazi da između tužitelja i tuženik nije zasnovan obveznopravni odnos temeljem kojeg bi tužitelj bio ovlašten zahtijevati od tuženika izdavanje tabularne isprave za provedbu uknjižbe brisanja založnog prava.
16. Slijedom navedenog, sud je odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev za izdavanje brisovnog očitovanja radi brisanja založnog prava upisanog u korist tuženika na nekretninama k. č. br. [katastarska čestica] z. k. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], etaža IV, pod brojem Z- 14058/07 koju predstavlja 180/1000 dijela nekretnine, kuća i dvor površine 600 m2 povezano sa vlasništvom posebnog dijela i to dvosobnog stana na prvom katu sveukupne korisne površine 74,2 m2, oznake S-I-1 u grafičkom prikazu elaborata obojen ljubičastom bojom u protivnom se ovlašćuje tužitelj da brisanje zaloga uknjiženog pod brojem Z-14058/07 z. k. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], etaža IV zatraži temeljem ove presude nakon njezine pravomoćnosti.
17. Sud je izvršio uvid u spis Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P- 1229/2021, koji se vodi između istih parničnih stranaka radi, te spis poslovni broj P- 1494/2024. Suprotno tvrdnjama tuženika, ne radi se o istovjetnoj pravnoj stvari kao u ovom parničnom postupku s obzirom na to da ne postoji objektivni identitet spora jer je predmet ovog parničnog postupka zahtjev za izdavanje brisovnog očitovanja, dok je predmet parničnog postupka P-1229/2021 utvrđenje ništetnosti Ugovora o kreditu 2059/07 od 11. prosinca 2007. i Sporazuma radi osiguranja OV-28931/07 od 13. prosinca 2007., a parničnog postupka P-1494/2024 utvrđenje da je predmetni ugovor/sporazum nepostojeći i bez pravnog učinka.
18. Na pripremnom ročištu održanom 3. rujna 2024. tuženik je predložio prekid parničnog postupka jer se pred ovom sudom vode parnični postupci pod brojem P- 1229/20214 i 1494/2024, koji su prema tuženikovim navodima gotovo istovjetni ovom parničnom postupku. Sud nije odredio prekid jer za to nisu ispunjene pretpostavke propisane odredbom čl. 213. st. 1. ZPP-a s obzirom na to da ništetnost/valjanost ugovora o kreditu/sporazumu o osiguranju nije prethodno pitanje u ovom predmetu spora niti tužitelj temelji tužbeni zahtjev na takvoj činjeničnoj osnovi u smislu odredbe čl. 2. st. 1. ZPP-a. Ne radi se niti o prethodnom pitanju u ovoj pravnoj stvari niti je sud odlučio ne rješavati o prethodnom pitanju u ovom predmetu spora. Stoga je odlučeno kao u točki II. Izreke rješenja.
19. Nije osnovan tuženikov prigovor presuđene stvari u predmetu P-121/2018 ovoga suda. Sud je uvidom u spis predmeta utvrdio da se radi o parničnom postupku koji se vodio po tužbi DU, a ne ovdje tužitelja, pa ne postoji subjektivni identitet spora.
20. Tuženik koji je u cijelosti uspio s tužbenim zahtjevom ima pravo na naknadu troškova parničnog postupka sukladno odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, u vezi s odredbom čl. 155. ZPP-a. Tuženik je zahtijevao plaćanje sudske pristojbe za odgovor na tužbu, međutim, takav zahtjev nije odredio po visini u smislu odredbe čl. 164. st. 1. ZPP-a pa je tuženikov zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka odbijen kao neosnovan (točka III. izreke rješenja). Osim toga, prema čl. 4. t. 2. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18 i 51/23) sudska pristojba za odgovor na tužbu se plaća po pravomoćnom završetku postupka za svaku stranku razmjerno uspjehu u parnici. Kako je tuženik u cijelosti uspio u parnici, to sudska pristojba za odgovor na tužbu pada na teret tužitelja.
Zagreb, 15. travnja 2025.
Sutkinja
Ines Božić
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada je održano ročište na kojem je presuda objavljena ako je stranka bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, odnosno u roku od 15 dana od primitka presude ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, a podnosi se putem ovog suda u dva primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.
Protiv rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana od dana primitka rješenja, a podnosi se putem ovog suda u dva primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.
