REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: PR-1036/2023-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Petri Hertelendi Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja VN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Bruno Spiz, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Pocrnić i Spiz j.t.d. u Zagrebu, protiv tuženika RO-TERMO servisi d.o.o., Zagreb, Sisačka cesta 20A, OIB: 18918849649, kojeg zastupa punomoćnik Antonio Volarević, odvjetnik u Odvjetničkom uredu Volarević u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 3. ožujka 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja Brune Spiza, odvjetnika i punomoćnice tuženika Izabele Grgurinović, odvjetnice, 15. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I/ Tuženik RO-TERMO SERVISI d.o.o., Zagreb, Sisačka cesta 20A, OIB: 18918849649 dužan je tužitelju ČN iz [adresa], OIB, [osobni identifikacijski broj] isplatiti naknadu neimovinske štete od 21.000,00 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 31.7.2023. pa do isplate te naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu od 400,00 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 15.4.2025. do isplate te naknaditi parnični trošak od 4.512,50 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 15.4.2025. pa do isplate, i to do 31.7.2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotna poena, od 1.8.2015. do 31.12.2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.1.2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II/ Odbija se tužbeni zahtjev za naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu od 1.600,00 EUR- sa pripadajućim zateznim kamatama, zahtjev za isplatu zateznih kamata na dosuđeni iznos neimovinske štete od dana štetnog događaja do 31.7.2023., te zahtjev za naknadom parničnih troškova za preostali iznos preko dosuđenog.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je kao zaposlenik tuženika 15.7.2022. doživio ozljedu na radu na lokaciji Ulica grada Gospića 1, na gradilištu sportske dvorane Peščenica. Obavljajući posao izoliranja ventilacijskih kanala na ljestvama, s visine od oko 2 m iznenada je, zbog udara struje, odbačen s ljestava te je pao na pod i pri padu zadobio teške tjelesne ozljede glave u vidu prijeloma lubanje i kosti lica, jagodične kosti i kosti gornje čeljusti s natučenjem mozga s krvarenjem ispod moždane opne. Ova nesreća dogodila se u petak, a već u ponedjeljak nakon vikenda struja je na istom mjestu ozlijedila drugog radnika tuženika, DN. Tužitelj je primljen u bolnicu Sestre milosrdnice gdje su mu dijagnosticirane teške frakture kosti lubanje i lica zbog čega je bio životno ugrožen te je odmah po dolasku intubiran i stavljen na mehaničku ventilaciju. U daljnjem toku liječenja razvila se posljedična masivna tromboza plućnih arterija – plućna embolija koja se komplicirala pleuralnim izljevom. Tijekom obrade dijagnosticirana je i ozljeda u vidu prijeloma lumbalnog kralješka L2-L5 te očno krvarenje zbog prijeloma dna očne šupljine. Boravak u bolnici u trajanju od skoro dva mjeseca, borba za život uz mehaničku ventilaciju i krvarenje u mozgu dovelo je do delirija i psihoorganskih promjena što je danas u izvjesnoj mjeri sanirano. Tužitelj je podnio odštetni zahtjev poslodavcu na temelju priznate ozljede na radu od HZZO od 3.3.2023., ali nije dobio odgovor. Tijekom liječenja pretrpio je silan strah za vlastiti život i za uspjeh liječenja. Trpio je vrlo jake fizičke bolove, a izvjesno je da su zadobivene ozljede uzrokovale znatno smanjenje životne i radne aktivnosti. Tužbenim zahtjevom traži naknadu štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i to po kriteriju pretrpljenog straha 5.000,00 €, po kriteriju pretrpljenih fizičkih bolova 6.000,00 €, po kriteriju duševnih bolova zbog smanjenja životne i radne aktivnosti 10.000,00 €, imovinsku štetu za tuđu pomoć kroz vrijeme liječenja od 2.000,00 €, odnosno ukupno 23.000,00 €, sa zateznim kamatama tekućim od dana štetnog događaja, uz naknadu parničnih troškova sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja.

2. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, kako u osnovi, tako i u visini. U konkretnom slučaju poslodavac nije odgovoran za štetu koja je nastala tužitelju jer u konkretnom slučaju nedvojbeno postoje ekskulpacijski razlozi iz stavka 2. članka 25. Zakona o zaštiti na radu. Naime, tuženik je u sportskoj dvorani Pešćenica angažiran radi obavljanja poslova izoliranja ventilacijskih kanala, koji posao se obavlja na način da se posebna izolacija lijepi na čiste ventilacijske kanale radi boljeg prianjanja. Ventilacijski kanali nemaju nikakve veze sa strujom, odnosno, struja se na objektu radi tih i takvih radova na kanalima ne isključuje, budući da inače ne postoji apsolutno nikakva opasnost od strujnog udara. Struje nema, niti je smije biti u ventilacijskim kanalima. S tim u vezi, tuženik ističe da je predmetni objekt, odnosno, sportska dvorana Pešćenica u kompletnoj rekonstrukciji te da je na gradilištu uz tuženika bilo više kooperanata, između ostalog i električara, pa je, uslijed gore navedenih činjenica da u ventilacijskim kanalima nema niti smije biti struje, osnovano za zaključiti da je krajnjom nepažnjom ili namjerom drugih izvođača radova (električara) na predmetnom objektu eventualno moglo doći do opasne pogreške, odnosno, do toga da struja na neki način dođe u doticaj s ventilacijskim kanalom, pa shodno tome i da dođe do štetnog događaja. Tuženik na postupanja drugih izvođača radova nije mogao utjecati, njihove propuste i krajnju nepažnju nije mogao predvidjeti, niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč tome što je u cijelosti na adekvatan način proveo zaštitu na radu. Tuženik je predvidio korištenje osobnih zaštitnih sredstava koja je tužitelj u trenutku štetnog događaja koristio, bio je osposobljen za rad na siguran način, te su primijenjena sva osnovna i posebna pravila zaštite na radu. Naposlijetku, tužitelj je kod tuženika bio imenovan ovlaštenikom za provedbu mjera zaštite na radu a jedan od temeljnih poslova ovlaštenika je isključiti iz uporabe radnu opremu koja nije ispravna. Iz svega gore navedenog, razvidno je da u konkretnom slučaju egzistiraju razlozi koji poslodavca trebaju osloboditi odgovornosti za štetu. Tuženik, kako je i uvodno rečeno, osporava i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva smatrajući da nije usklađena s kriterijima koji je odredio VSRH. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, uz nalog istome da tuženiku naknadi troškove ovog postupka.

3. U tijeku postupka sud je proveo dokaz uvidom u svu dokumentaciju koju su stranke dostavile u spis te je saslušao tužitelja, svjedoke LN, DN, MN i ZN, proveo je dokaz medicinskim vještačenjem po sudskim vještacima dr. Davorki Paladino i dr. Igoru Stipančiću te je saslušao vještaka dr. Igora Stipančića.

4. Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u pretežnom dijelu osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja kao radnika tuženika od tuženika kao poslodavca za naknadom neimovinske i imovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje zbog ozljeđivanja na radnom mjestu 15.7.2022. za vrijeme obavljanja posla izoliranja ventilacijskih kanala na ljestvama s visine oko 2 m kada je tužitelj zbog udara struje odbačen s ljestava i pao na pod i pritom doživio teške tjelesne ozljede.

6. U ovom stadiju postupka među strankama je sporan nastanak štetnog događaja, odgovornost tuženika te visina naknade neimovinske i imovinske štete. Nije sporno da je tužitelju priznata ozljeda na radu od strane HZZO-a što proizlazi iz Prijave o ozljedi na radu.

7. Uvidom u Zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 19.9.2022. utvrđeno je da je u trenutku ozljede tužitelj radio na ljestvama na kojima nije bilo protuklizne zaštite te se na gornjim osloncima ljestvi s jedne strane nalazila postavljena izolacijska traka, stoga drvene dvokrake ljestve koje su se upotrebljavale u trenutku ozljede nisu u skladu s Pravilnikom o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme. Zaključak je Državnog inspektorata da poslodavac nije osigurao radniku sredstvo rada tj. drvene dvokrake ljestve u uporabi u svakom trenutku sigurne, održavane, prilagođene za rad i u ispravnom stanju te da se koriste u skladu s pravilima zaštite na radu, tehničkim propisima i uputama proizvođača tako da u vrijeme rada ne ugrožavaju radnike, te je postupio protivno pravilima Zakona o zaštiti na radu zbog čega mu je izrečena zabrana uporabe predmetnih ljestvi.

8. Tužitelj je iskazao da je radio kod tuženika kao pomoćni radnik te su 15.7.2022. radili na gradilištu sportske dvorane Peščenica i obavljali poslove izolacije ventilacije na visini oko 2 m. Te poslove su radili prije štetnog događaja oko 10- tak dana ili više, morali su izolirati ventilaciju u cijeloj sportskoj dvorani i to po svlačionicama, hodnicima i samoj dvorani. Ponekad su te poslove obavljali na ljestvama, a ponekad na skeli, ovisno što su imali u raspolaganju. Toga dana on i GN došli su na posao i rasporedili se po svlačionicama, tužitelj je počeo raditi te poslove na način da je uzeo drvene ljestve, popeo se na ljestve i krenuo je brisati ventilaciju prije postavljanja izolacije, u tom trenutku odjednom ga je nešto streslo, kao nekakav strujni udar, pao je sa ljestvi te se više ničega ne sjeća od tog trenutka. Kolega GN ga je zatekao na podu i pozvao hitnu, tužitelja su odveli u bolnicu gdje je bio u induciranoj komi 3 dana, imao je izljev krvi u mozak i još puno drugih dijagnoza, sveukupno 13 dijagnoza, bio je na operaciji te je u bolnici bio od 15.7.2022. sve do 2.9.2022. Nakon izlaska iz bolnice išao je na fizikalne terapije, išao je kod psihijatra i psihologa i uspio se oporaviti. Nije mu bila potrebna tuđa pomoć po izlasku iz bolnice iako je malo teže hodao. Na bolovanju je bio svega 2 mjeseca jer je htio pomoći direktorici tuženika s kojom je bio u prijateljskim odnosima, pa se ubrzo vratio na posao. Ima saznanja da je nekoliko dana nakon štetnog događaja i radnik DN doživio sličnu ozljedu u istoj svlačionici a nalazio se na skeli. Poslove brisanja ventilacije radio je sa malo vlažnom krpom kako bi se moglo obrisati. Bio je osposobljen za obavljanje poslova ovlaštenika zaštite na radu te je od poslodavca imenovan za ovlaštenika zaštite na radu. On je teoretski osposobljen za rad na siguran način ali mu nitko nije pokazao kako se sigurno radi. Kao ovlaštenik zaštite na radu morao je paziti da radnici imaju zaštitne naočale kod korištenja flekse, mandure, duge majice, da nisu u alkoholiziranom stanju te ako je nešto od opreme neispravno trebao je poduzeti mjere da se oprema isključi iz uporabe. Ti poslovi su se mogli raditi sa ljestava i sa skele i nije obavezno bilo propisano da se mora raditi na skeli. On nije radio poslove sa strujom i nije bio nadležan da isključi napon te nema saznanja da li su poduzete mjere za isključenje struje jer to nije bio njegov posao. Voditelj MN dao im je da rade te zadatke. Koliko se sjeća pri inspekcijskom nadzoru je spomenuo udar struje ali i dan danas se svega ne sjeća. Ne može sa sigurnošću tvrditi da li je zbog štetnog događaja došlo zbog udara struje jer mu se sve zacrnilo u tom trenutku. Na sebi je imao svu zaštitnu opremu tj. radno odijelo i radne cipele. Smatra da je razlog pada najvjerojatnije bio udar struje, posebice jer se kolegi DN to isto desilo nakon nekoliko dana u istoj svlačionici, tužitelju se to desilo u petak a DN u ponedjeljak.

9. Svjedok LN je iskazao da je zaposlen u tvrtci RO-TERMO d.o.o., a to je sestrinska tvrtka tuženika, radi kao instalater grijanja i klimatizacije. Radio je kao poslovođa na gradilištu Sportska dvorana Pešćenica i tužitelju je bio nadređen na gradilištu. Tužitelj je obavljao poslove izoliranja ventilacijskih kanala. Nije bio prisutan na gradilištu 15.07.2022. kada se tužitelj ozlijedio. Tužitelj je trebao obavljati poslove izolacije na skeli, na gradilištu su bile dvije skele koje su radnici mogli koristiti, a u kombiju su se nalazile ljestve koje su radnici mogli koristiti kao priručno rješenje. U tim ventilacijskim kanalima ne bi trebalo biti električne energije, tu se već tjednima radilo prije nastanka štetnog događaja. Po nastanku štetnog događaja glavni izvođač je angažirao električara da provjeri da li ima napona električne energije u ventilacijskim kanalima i utvrđeno je da napona nije bilo.

10. Svjedok DN je iskazao da je zaposlen u tvrtci RO-TERMO d.o.o., a to je sestrinska tvrtka tuženika kao monter klima uređaja. Radio je nekoliko dana na gradilištu Sportske dvorane Pešćenica gdje su se izolirali ventilacijski kanali. Tužitelj se ozlijedio u petak, a u ponedjeljak nakon toga svjedok je prilikom obavljanja poslova izolacije ventilacijskih kanala na skeli doživio strujni udar i to kada je htio postaviti izolaciju streslo ga, prekinuo je rad te su pozvali električare, a koliko mu je poznato, utvrđeno je da nema električnog napona i da se može raditi, nakon toga obavljali su te poslove i sve je bilo u redu. On je osjetio strujni udar snažno, to je bio više kao elektricitet i smatra da nije bio pravi strujni udar od 220 W, više mu se to činilo kao pražnjenje elektriciteta, bio je na skeli koja je ograđena, no skoro ga je odbacilo. Ti poslovi se obavljaju i na skeli i na ljestvama, odnosno ovisno o visini, ako je veća visina onda na skeli. S obzirom na visini na kojoj su bili u konkretnom slučaju bilo je dovoljno biti na ljestvama.

11. Svjedok MN je iskazao da je zaposlenik sestrinske tvrtke RO- TERMO d.o.o. na radnom mjestu voditelj monter. Radio je na gradilištu Sportske dvorane Pešćenica, ali toga dana kada se tužitelj ozlijedio nije bio prisutan. Tužitelj je toga dana radio poslove izolacije na ventilacijskim kanalima. Prema pravilima struke ti poslovi na visini se obavljaju na skeli, međutim s obzirom da je u konkretnoj prostoriji visina stropa bila 2,5 metra, praktičnije je te poslove raditi pomoću ljestava, posebice jer je sa skelom teško manipulirati i premještati je. Uobičajeno je da radnici sami odlučuju o tome koju će opremu koristiti, a ovisno o prostoru i uvjetima u kojima se obavljaju radovi. Na tim ventilacijskim kanalima ne bi smjelo nikako biti napona električne energije.

12. Svjedok ZN je iskazao da je zaposlenik sestrinske tvrtke RO- TERMO d.o.o. na radnom mjestu monter, radio je na gradilištu Sportske dvorane Pešćenica i bio je prisutan toga dana kada se tužitelj ozlijedio te je u trenutku nastanka štetnog događaja bio u susjednoj prostoriji. Radili su poslove izolacije ventilacijskih kanala, obavljali su te poslove uz pomoć ljestava. Čuo je udarac i kada je došao u prostoriju gdje je radio tužitelj vidio je da tužitelj leži na podu u nesvijesti, pored njega su bile ljestve. Pozvali su hitnu pomoć i obavijestili poslodavca te pomogli tužitelju. Prije obavljanja poslova izolacije oni su morali skinuti staru ventilaciju te su potom električari morali napraviti novo uzemljenje, a svjedok smatra da su moguće pogriješili kod izvođenja tog posla sa uzemljenjem pa je zato došlo do strujnog udara kojeg je doživio tužitelj, a čuo je da se to dogodilo i radniku DN. Nakon predmetnog štetnog događaja svjedok je osobno inzistirao od poslodavca da električari poprave uzemljenje i oni su to nakon toga napravili i potom ispitali da li je sve u redu i tek nakon toga su radnici nastavili s obavljanjem poslova.

13. Sud je prihvatio kao istinite iskaze svjedoka i tužitelja jer su u bitnim dijelovima iskazivali međusobno suglasno i uvjerljivo. Iz iskaza svih svjedoka i tužitelja nesporno je da je kritične zgode tužitelj obavljao poslove izoliranja ventilacijskih kanala na visini od 2 m koji poslovi su se mogli obavljati sa skele ili sa ljestava a zbog visine na kojoj su radili praktičnije je bilo raditi sa ljestava što je potvrdio nadređeni radnik MN.

14. Da je tužitelj zbog udara struje odbačen s ljestvi i pao te pritom doživio teške ozljede proizlazi iz iskaza samog tužitelja i svjedoka DN kojem se slična nesreća dogodila nekoliko dana poslije ozljede tužitelja kada je osjetio snažan elektricitet a bio je na skeli koja je ograđena, no skoro ga je odbacilo.

15. Svjedoci LN i MN navode da u tim ventilacijskim kanalima ne bi smjelo biti električne energije, što sud akceptira jer logično da ne bi smjelo biti struje jer bi radnici tada bili u opasnosti. Međutim, sama ta činjenica ne umanjuje odgovornost poslodavca a kada se uzme u obzir izvješće Državnog inspektorata kojim je utvrđeno da je tužitelj radio na neispravnim ljestvama za što je izravno odgovoran poslodavac.

16. Uostalom, da su nakon ozljeđivanja tužitelja došli električari radi popravka uzemljenja i tek se tada nastavilo s radom utvrđeno je iz iskaza GN.

17. Na temelju odredbe članka 111. stavak 1. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14, 127/17, 98/19 - u daljnjem dijelu teksta ZR) poslodavac je dužan naknaditi štetu koju radnik pretrpi na radu i u svezi s radom. Budući da nije sporno da je šteta nastala na radu, tuženik odgovara po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), a prema općim propisima obveznog prava.

18. Odredbom članka 25. stavak 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" broj 71/14, 118/14, 154/14 – u daljnjem tekstu: ZZR) propisano je da se ozljeda na radu i profesionalna bolest koje je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti, a stavkom 2. je propisano da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

19. Osim toga, budući da je rad obavljan na visini od 2 metra, što se u sudskoj praksi smatra opasnom radnjom, treba primijeniti i odredbu čl. 1064. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, u daljnjem dijelu teksta ZOO) kojom je propisano da za štetu od opasne radnje odgovara njezin vlasnik, dakle tuženik.

20. Odredbom čl. 1067. st. 2. ZOO propisano je da se vlasnik može osloboditi odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći, ni otkloniti.

21. Radnik je obvezan i odgovoran obavljati poslove dužnom pažnjom te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika, koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu (članak 68. stavak 1. ZZR).

22. Smatra se da radnik radi s dužnom pažnjom kada poslove obavlja u skladu sa znanjem i vještinama koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način, te kada radi po uputama poslodavca.

23. Obveza poslodavca je da radniku osigura uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika (čl. 7. st. 3. ZR)

24. Sukladno odredbi čl. 19. st. 1. ZZR poslodavac je odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu radnika u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim postupcima, nadalje, obvezan je uvažavati prirodu obavljanih poslova te prilagoditi zaštitu na radu promjenjivim okolnostima (čl. 17. st. 3. ZZR).

25. Odredba čl. 32. ZZR propisuje obvezu poslodavca da radnike obavještava te po potrebi izdaje pisane upute o svim opasnostima i štetnostima.

26. Odredba čl. 44. ZZR propisuje obvezu poslodavca planirati, pripremati i provoditi radne postupke te razraditi i primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, uvažavajući pri tome najvišu moguću razine zaštite od rizika na radu i u vezi s radom, u skladu s pravilima zaštite na radu i drugim propisima.

27. Tuženik tijekom postupka osporava svoju odgovornost. Tuženikova se odgovornost može isključiti ili umanjiti jedino ako dokaže da je tužitelj ili treća osoba svojim radnjama namjerno ili zbog krajnje nepažnje skrivio nesreću, a to u ovom postupku, kraj ovako utvrđenog činjeničnog stanja, tuženik ničime nije uspio dokazati.

28. Naime, iz provedenih dokaza nije utvrđeno da je u radnjama tužitelja ili treće osobe bilo propusta te da je isti ikakvim svojim radnjama doprinio nastanku štetnog događaja. S druge strane, na strani tuženika utvrđen je propust jer je tužitelju dao neispravno sredstvo rada i to drvene dvokrake ljestve bez protuklizne zaštite, a kako je to utvrđeno inspekcijskim nadzorom.

29. Uzimajući u obzir sve naprijed navedeno, zaključak je suda da tuženik u konkretnom slučaju nije uopće vodio brigu o sigurnosti te zaštiti života i zdravlja tužitelja prilikom obavljanja radnog zadatka, jer mu nije omogućio da obavlja poslove na siguran način zbog čega je došlo do ozljeđivanja radnika.

30. Sama činjenica da je tužitelj bio ovlaštenik za provedbu mjera zaštite na radu ne umanjuje odgovornost tuženika kao poslodavca koja je ovdje objektivna, i to kraj činjenice da je tužitelj bio zaposlen na radnom mjestu pomoćnog radnika i nije bio dužan voditi brigu o tome da li mu je poslodavac osigurao ispravno sredstvo rada. To je dužnost poslodavca, a ne radnika.

31. Iz ovako provedenog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da je tuženik odgovoran za nastalu štetu tužitelju, i to osim što je objektivno odgovaran kao poslodavac, odgovoran je i subjektivno jer je prekršio propise zaštite na radu i o sigurnosti radnika, dok tužitelj ničim nije doprinio nastanku štetnog događaja, stoga nisu ostvarene pretpostavke iz čl. 25. st. 2. ZZR da se tuženika oslobodi odgovornosti ili da se ista umanji.

32. Na okolnost zadobivenih ozljeda radi utvrđenja visine tužbenog zahtjeva provedeno je medicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima dr. Igoru Stipančiću i dr. Davorki Paladino iz čijeg nalaza i mišljenja proizlazi da je tužitelj u štetnom događaju 15.7.2022. zadobio ozljede:

- višestruka nagnječenja mozga (obostrano sljepoočno i desno čeono),

- krvarenje ispod paučinaste moždane ovojnice traumatskog uzroka,

- krvarenje ispod tvrde moždane ovojnice (tzv. subduralno) traumatskog uzroka,

- prijelom svoda lubanje čeono-tjemeno-sljepoočno,

- prijelom luka desne jagodične kosti bez pomaka,

- prijelom vanjskog zida desne očne duplje bez pomaka,

- nagnječenje pluća,

- prijelom desnih poprečnih nastavaka L2, L3. L4 i L5 kralješka (L2, 3 i 5 bez bitnijeg pomaka L4 s pomakom),

- krvni podljev u slabinskom dijelu leđa u području mišića uz kralježnicu. Zbog gore navedenih teških i po život opasnih ozljeda je primljen na bolničko liječenje u KBC Sestre milosrdnice. Ukupno je bolnički liječen od 25.07. do 01.09.2022. Liječen je u jedinci intenzivnog liječenja od 15.07. do 26.07.2022. s tim da je bio na umjetnoj ventilaciji četiri dana (od 15. -19.07.2022.). Kao posljedica zadobivene ozljede mozga imao je delirijum zbog čega je liječen po psihijatru i analgosedacijom. U konačnici je imao poremećaj ličnosti i poremećaji ponašanja uzrokovani bolešću, oštećenjem i disfunkcijom mozga. Nakon JIL-a je liječen na Neurokirurgiji gdje mu je 10.08.2022. utvrđena masivna pluća embolija kao posljedica tromboze dubokih vena lijeve noge. Zbog plućne embolije mu je učinjeno mehaničko odstranjenje tromba iz desne plućne arterije (10.08.2022.) nakon čega je morao provoditi liječenje lijekovima radi sprečavanja zgrušavanja krvi. Po dokumentaciji (zdravstvenom kartonu) se ovo liječenje prati do travnja 2023. Imao je i plućne komplikacije u smislu izljeva u desno prsište zbog čega mu je prsni koš punktiran (11.08.2022.) a potom i dreniran 18.08.2022. Po otpustu iz bolnice je kod kuće liječen fizikalnom terapijom. Vještaci drže da postoji uzročno-posljedična veza između štetnog događaja kako je opisano u tužbi, zadobivenih ozljeda i provedenog liječenja. S kirurškog aspekta je liječenje završeno zadnjim pregledom neurokirurga 22.09.2022. kada je preporučen pregled po potrebi. Tužitelj je liječen nakon toga lijekovima protiv zgrušavanja krvi do travnja 2024. zbog preboljele plućne embolije. Sa neurološkog stanovišta ostale su trajne posljedice nakon teške kraniocerebralne ozljede. Te posljedice se ispoljavaju u postkontuzijskom moždanom sindromu sa posttraumatskim glavoboljama i psihičkim smetnjama po tipu blažeg psihoorganskog sindroma. S kirurškog stajališta zaostaju tegobe nakon prijeloma slabinske kralježnice u obliku bolova u donjem dijelu leđa te ograničenjem kretnji tog dijela kralježnice. Nije dostavljen zdravstveni karton prije predmetnog događaja iz kojeg bi se utvrdilo postojanje eventualnih ranijih tegoba i ozljeda te oštećenja zdravlja. Vezano za slabinsku kralježnicu nesporno je zadobio višestruke prijelome poprečnih nastavaka (4 kralješka) što dovodi do bolova, ali i ograničenja funkcije iste. Smanjenje životne aktivnosti zbog trajnih posljedica zadobivenih ozljeda u ovom događaju objedinjeno iznosi 30% (trajne posljedice sa neurološke strane uzrokuju smanjenje opće životne aktivnosti za 23%-25% a s kirurške strane 6%- 7%) Strah tzv. primarni, u samoj situaciji ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja je izostao. Sekundarni strah, jačeg intenziteta do smirivanja akutnih simptoma traume i prilagodbe na novonastalo stanje 5 dana, umjereni oscilirajući do 3 tjedna. Slabiji oscilirajući strah sveukupno do 8 tjedana. Bol jakog intenziteta je trpio oko 4-5 dana, srednjeg oko 10 dana, a manjeg još oko 6 tjedana sveukupno. Povremena bol ulazi u smanjenje životne aktivnosti. Tuđa pomoć mu je bila potrebna u ukupnom trajanju 4 tjedna 2 h na dan zbog mirovanja i nepodnošenja svakodnevnih životnih opterećenja. Potom je trebao pomoć još 4 tjedna 3 puta tjedno po 2 h. Zbog zadobivenih ozljeda u ovom događaju naruženje nije vidljivo.

33. Tuženik nije imao primjedbe na vještačenje. Tužitelj je prigovorio nalazu vještaka u odnosu na trajne posljedice s kirurškog aspekta. Prema nalazu zaostale su s kirurške strane trajne posljedice 6-7%, a tužitelj je zadobio više teških tjelesnih ozljeda s prijelomom i to: − prijelom svoda lubanje čeono-tjemeno-sljepoočno − prijelom luka desne jagodične kosti bez pomaka − prijelom vanjskog zida desne očne duplje bez pomaka − prijelom desnih poprečnih nastavaka L2, L3, L4 i L5 (L2,3 i 5 bez bitnijeg pomaka, a L4 s pomakom) Prema Orijentacijskim medicinskim tablicama serijski prijelom tri ili više nastavaka ocjenjuje se s 5% invalidnosti. Stanje nakon prijeloma svoda lubanje bez neurološkog deficita ocjenjuje se s 5% trajnih posljedica. Dakle, samo ove dvije ozljede s kirurškog stanovišta trebaju biti ocijenjene s 10% trajnih posljedica, a manjka ocjena za prijelom jagodične kosti i prijelom vanjskog zida desne očne duplje. Izostala je i ocjena trajnih posljedica iza nagnječenja pluća te posljedice iza masivne plućne embolije s komplikacijama u smislu izljeva u desno prsište. U smislu Zaključka br. 4. III sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda RH od 30.3.1987. tužitelj predlaže da vještaci navedu broj dana koje je tužitelj proveo u bolnici odnosno na fizikalnoj terapiji te broj dana kada je uzimao lijekove zbog zgrušavanja krvi.

34. U pisanom očitovanju vještak dr. Stipančić navodi da se pri ocjeni smanjenja životne aktivnosti ne može svaka ozljeda cijeniti izolirano kao u slučaju da je ista jedino nastala. Čim ima više ozljeda ne može se matematički zbrojiti svaka ocjena koja bi se dala da je ozljeda bila izolirana. Tužitelj je zadobio prijelom lubanje ali i ozljedu mozga uz krvarenje u lubanjskoj jami. Dakle, nije zadobio izolirani prijelom lubanje već je prijelom lubanje bio udružen s ozljedom mozga i krvarenjem u lubanji. Stoga i smanjenje životne aktivnosti prijeloma lubanje je uključeno zajedno s posljedicama ozljede mozga što je uzeto u obzir i ubraja se u posljedice vezane za neurološki aspekt jer se radi o kraniocerebralnoj ozljedi a te ozljede ostavljaju neurološke posljedice. Da nije zadobio ozljede mozga i krvarenja ne bi bilo neuroloških posljedica i prijelom lubanji bi se onda ocijenio izolirano ocjenom od 5%. Prigovor je i da nije dana ocjena prijelom luka lične kosti kao i prijeloma vanjskog zida desne očne duplje, a oba ta prijeloma su bile bez pomaka. Na taj prigovor navodi da u medicinskoj dokumentaciji nema nikakvih dokaza da zbog tih prijeloma postoje bilo kakve duge zaostale posljedice osim posljedica koje su nastale ozljedom lubanje a te kosti su sastavni dio lubanje. Dan je prigovor da nisu ocjenjene posljedice nagnječenja pluća i masivne plućne embolije. Što se plućne embolije to je životno ugrožavajuće stanje koje obilježava začepljenje plućnih arterija embolusom (krvnim ugruškom). Plućna embolija nema nikakve veze s nagnječenjem pluća već s stvaranjem ugrušaka u dubokim venama nogu i zdjelice. Ti ugrušci kad se odvoje od stijenke vene postaju embolus i dolaze do plućnih arterija koje začepe te taj dio pluća ne sudjeluje u oksigenaciji tj kisik ne može iz pluća ući u krv jer nema protoka kroz začepljene žile. Nakon terapije kojoj je tužitelj bio podvrgnut je uspostavljena rekanalizacija tj. protok kroz plućne arterije. Plućna embolija nakon rekanalizacije i liječenja lijekovima protiv zgrušavanja krvi može i ne mora ostaviti posljedice. U tužitelja ne postoji dokaz da ima kroničnu embolijsku plućnu hipertenziju, što je jedna od mogućih posljedica ili da je došlo infarkta pluća te time funkcijskog poremećaja i smanjenja respiratorne površine pluća. Uostalom, isto nije u domeni vještaka kirurga već internista – kardiologa, iako napominje da ne postoji dokumentacija koja upućuje na zaostale posljedice plućne embolije. Što se tiče nagnječenja pluća, odnosno, izljeva u pleuralni prostor isto je uzeto u obzir bez obzira što nema kasnije dokumentacije o funkciji pluća. Takovo stanje mora dovesti do određenih posljedica i stoga je i s kirurškog aspekta ocijenjeno zajedno s prijelomima poprečnih nastavaka slabinskih kralježaka od kojih je većina bez bitnijeg pomaka. Napominje da nema nikakve dokumentacije koja ukazuje na kasniji poremećaj disajne funkcije ali postojanje takvog izljeva ostavlja posljedice i to je uzeto u obzir. U konačnici vještaci su dali ukupnu ocjenu smanjenja životne aktivnosti koja nije matematički zbroj svih posljedica. U Nalazu i mišljenju je jasno navedeno koliko je tužitelj tj. od kada do kada liječen bolnički te do kada je uzimao lijek protiv zgrušavanja krvi. Ponavlja da je liječenje lijekom protiv zgrušavanja krvi trajalo do travnja 2023. godine i nakon ovog više nema potrebe za ovakvim liječenjem.

35. Sudski vještak dr. Igor Stipančić u iskazu navodi da se ocjena smanjenja životne aktivnosti daje objedinjeno od strane svih vještaka u određenom postotku. U konkretnom slučaju to je vještak neurolog i vještak kirurg. Nema razgraničavanja pojedinih vrsta ozljeda i zbrajanja eventualno zaostalih trajnih posljedica. Što se tiče prijeloma lubanje, radi se o ozljedi i za koje je slijedila teška ozljeda mozga sa krvarenjem u lubanjsku jamu. U pisanom očitovanju očitovao se na okolnost zadobivene plućne embolije i nagnječenja pluća tužitelja, uzeo je u obzir nagnječenje pluća iako ne postoji nikakva dokumentacija koja ukazuje da postoji poremećaj disajne funkcije, ali kako je poznato da pojava izljeva koja je postojala kod tužitelja izaziva posljedice, onda je tu ozljedu uzeo u obzir. Što se tiče plućne embolije i tu se očitovao da nakon terapije kojoj je tužitelj bio podvrgnut je uspostavljen protok kroz plućne arterije te da isto tako ne postoji daljnja medicinska dokumentacije iz koje bi proizlazilo postojanje posljedica koje bi se mogle ocijeniti, iako je naveo da to nije u domeni vještaka kirurga, već internista kardiologa.

36. Nakon što je vještak dr. Stipančić usmeno saslušan, nije bilo daljnjih primjedaba na provedeno vještačenje. Sud je nalaz i mišljenje vještaka dr. Stipančića i dr. Paladino, te pisana i usmena očitovanja, prihvatio kao stručne i argumentirane, vještak kirurg je uspješno otklonio sve primjedbe tužitelja dok tuženik nije imao primjedbe, te je detaljno i jasno odgovorio na sva pitanja.

37. Slijedom svega navedenog, sud je utvrdio da je tužitelju uslijed štetnog događaja, povrijeđeno pravo osobnosti na duševno zdravlje, a čime mu je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u vezi čl. 1046. ZOO). Slijedom toga pripada mu pravo na pravičnu novčanu naknadu temeljem čl. 1100. st. 1. ZOO pri čemu je sud utvrđivao činjenice navedene u tužbi - kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu novčane naknade u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO. Sud je pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi i koje su utvrdili vještaci: fizičke boli, strah, duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti. One su u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

38. Treba reći da Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete koji su prihvaćeni na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a kako to već iz samog njihovog naziva proizlazi, jesu kriteriji orijentacijske naravi, koji sucima trebaju pomoći pri određivanju pravične novčane naknade za neimovinsku štetu u pojedinim predmetima. U pitanju je naknada koja nema za svrhu materijalno obeštećenje osobe zbog pretrpljene neimovinske štete (jer se takva šteta i ne može naknaditi), već je njezina svrha da se oštećenome dosudi određena naknada koja mu omogućava da donekle kompenzira neugodnosti kojima je bio izložen vezano za pretrpljenu neimovinsku štetu. Upravo zato bespredmetno je govoriti o preciznom korištenju novčanih iznosa navedenih u orijentacijskim kriterijima.

39. Imajući na umu zadobivene ozljede, činjenicu da je tužitelj pretrpio teške i po život opasne ozljede, da je dugotrajno liječen, u bolnici bio više od mjesec i pol dana, s obzirom na trajanje i intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova i straha te utvrđeno zaostale duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti u omjeru od 30%, činjenicu da je tužitelj srednje životne dobi (1984. godište), a kako to sve proizlazi iz prihvaćenog nalaza i mišljenja vještaka dr. Stipančića i dr. Paladino, sud je utvrdio da tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za nastalu neimovinsku i imovinsku štetu u iznosu od 21.000,00 eura (za pretrpljene fizičke bolove 6.000,00 eura, za pretrpljeni strah 5.000,00 eura, za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti 10.000,00 eura).

40. Na temelju odredbe čl. 1095. st. 1. i čl. 1089. st. 2. ZOO tužitelju za 80 sata nestručne tuđe pomoći pripada pravična novčana naknada. O cijeni sata tuđe pomoći sud je odlučio prema slobodnoj ocjeni sukladno odredbi čl. 223. ZPP u iznosu od 5,00 eura po satu, pa ista ukupno iznosi 400,00 eura.

41. Slijedom navedenog, tužitelju je dosuđena pravična novčana naknada za sveukupnu neimovinsku štetu i imovinsku štetu s osnova tuđe pomoći i njege u iznosu od 21.400,00 eura, a odbijen je sa preostalim iznosom od 1.600,00 eura.

42. Sukladno odredbi čl. 29. st. 1. ZOO tužitelj ostvaruje pravo na zatezne kamate, koje na temelju odredbe čl. 1103. ZOO na neimovinsku štetu teku od dana podnošenja odštetnog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. S obzirom da tužitelj nije dostavio dokaz na okolnost datuma podnošenja odštetnog zahtjeva, priznate su mu kamate na neimovinsku štetu od 31.7.2023. kao dana podnošenja tužbe. Odbijen je sa zahtjevom za naknadu zateznih kamata na neimovinsku štetu od štetnog događaja do podnošenja tužbe kao neosnovanim.

43. Kamate na imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu teku od presuđenja jer se radi o imovinskoj šteti koja nije reparirana, odnosno popravljena (VSRH, Rev 373/2023-4 od 16.1.2024.). Stoga je odbijen dio zahtjeva za naknadu zateznih kamata na imovinsku štetu od štetnog događaja do podnošenja tužbe kao neosnovanim.

44. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama članka 154. stavka 5. i članka 155. stavka 1. ZPP, a troškovi su odmjereni tužitelju koji je u pretežnom dijelu uspio u postupku sukladno Tbr. 52. st. 1. u vezi s Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023) prema vrijednosti predmeta spora od 23.000,00 eura. Tužitelju je priznat trošak:

- sastava odštetnog zahtjeva od 500,00 eura (Tbr.32),

- sastava tužbe od 500,00 eura (Tbr. 7/1),

- sastava podneska od 21.9.2023. od 50,00 eura (Tbr.8/4),

- pristupa na ročište 6.2.2024. od 500,00 eura (Tbr. 9/1),

- pristupa na ročište 18.6.2024. od 500,00 eura (Tbr. 9/1),

- pristupa na ročište 3.2.2025. od 500,00 eura (Tbr. 9/1),

- pristupa na ročište 3.3.2025. od 500,00 eura (Tbr. 9/1),

što ukupno iznosi 3.050,00 eura, uvećano za trošak PDV-a od 25% (Tbr. 46) i troškove vještačenja od 700,00 eura, a što sve ukupno iznosi 4.512,50 eura.

45. Tužitelj nema pravo na naknadu troška za sastav ostalih podnesaka jer nisu bili neophodni za vođenje spora sukladno čl. 155. ZPP.

46. Odluka o zateznim kamatama na trošak parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO.

47. Na temelju odredbe čl. 11. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18) tužitelj je oslobođen obveze plaćanja sudskih pristojbi u ovoj pravnoj stvari.

U Zagrebu 15. travnja 2025.

Sutkinja:

Petra Hertelendi Lovrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi e-komunikacijom ili pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku po punomoćniku