REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

P-1012/2023-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Dini Jellin, u pravnoj stvari tužitelja MOIRA d.o.o., Budakovac, Novi Budakovac 1A, OIB: 75079408537, kojeg zastupa punomoćnik Jugoslav Puran, odvjetnik u Bjelovaru, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, kojeg zastupa punomoćnica Dora Hanžeković Žuža, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Hanžeković i Partneri d.o.o., Zagreb, radi naknade štete, nakon javne, glavne rasprave zaključene 26. ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, s danom objave 14. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d., Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862 naknaditi tužitelju MOIRA d.o.o. iz Budakovca, Novi Budakovac 1A, OIB: 75079408537 iznos od 63.480,78 EUR sa zateznim kamatama počev od 29. svibnja 2022. do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a u slučaju promjene po čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 118.110,90 EUR sa zateznim kamatama, kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 4.429,90 EUR sa zateznim kamatama počev od 14. travnja 2025. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu do 7.526,60 EUR sa zateznim kamatama, kao neosnovan

V. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnih postupka u iznosu od 3.875,00 EUR sa zateznim kamatama, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je u razdoblju od 25. do 28. svibnja 2022. na lokaciji nekretnina u vlasništvu tužitelja upisanih u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Virovitici u k. o. [katastarska općina], k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina] puhao je jaki olujni vjetar uslijed čega je došlo do štete na tužiteljevom usjevu kamilice u površini od 76,65 ha. Oštećenje usjeva očitovalo se kroz ulegnuća stabljika kamilice, a polegnute stabljike kamilice nije bilo moguće obrati iz razloga što su glavice kamilice u potpunosti na tlu i samim time oštećene i neupotrebljive. Usjev kamilice je bio u završnoj vegetacijskoj fazi, neposredno pred kombajniranje. Tužitelj je svoje usjeve kamilice 2022. posadio na površini od 160,31 ha. S tuženikom je radi osiguranja usjeva od osiguranih rizika tuče, požara, udara groma i oluje sklopio policu osiguranja broj: [broj police osiguranja], iznos osiguranja je ugovoren u visini 1.538.976,00 kn / 204.257,22 €, a ugovorena je i obvezna odbitna franšiza 5% od iznosa osiguranja. U čl. 4 st. 1. t. 1. uvjeta za osiguranje usjeva, plodova nasada te ostalih proizvoda zemlje navedeno je kako se olujom smatra vjetar brzine 17,2 metara u sekundi, odnosno 62 km na sat (jačine 8 stupnjeva po Beaufortovoj skali). U katastarskim općinama gdje se nalaze osigurani usjevi vjetar je lomio grane stabla i oštetio stabljike kamilice u dva navrata i to 25. i 28. svibnja 2022. Drugi vlasnici susjednih oranica i usjeva su također pretrpjeli gubitke u vidu štete na brojnim trajnim nasadima-porušeno drveće kao i na stambenim objektima koja se ogleda u gubitku poljoprivredne proizvodnje veće od 20%, a sve upućuje na postojanje olujnog vjetra na mikrolokaciji neovisno o eventualno utvrđenoj brzini vjetra na mjernim postajama koje su udaljenije od mikrolokacije nastale štete. Dakle, ispunjen je uvjet iz čl. 4 st. 1. t. 1. uvjeta za osiguranje usjeva, plodova nasada te ostalih proizvoda zemlje. Slijedom navedenog, tužitelj je prijavio nastalu štetu uslijed oluje te su zaposlenici tuženika izvršili očevid kojim je utvrđena šteta od 100% usjeva na površini od 76,65 ha od inače posađenih 160,31 ha, te su o svojim utvrđenjima zatečenog stanja sastavili zapisnik. Tužitelj je zatim uputio odštetni zahtjev tuženiku koji je isti odbio navodeći kako nije nastupio osigurani rizik oluje, jer kako navodi na tim lokacijama brzina vjetra nije bila veća od 62 km/h odnosno 17,2 m/s te se referirao na podatke od Državnog hidrometeorološkog zavoda i podacima sa svoje mjerne postaje. U prigovoru na odluku kojim tuženik otklanja odštetni zahtjev, tužitelj poziva tuženika na dostavu dokaza o podacima kojima raspolaže te se poziva na zapisnik o očevidu koji je sastavljen upravo od strane tužitelja. Na isti je odgovoreno ponovno otklanjajući odštetni zahtjev. Tijekom 2022. tužitelj je kako je naprijed navedeno imao posađenu veliku površinu pod kulturom kamilice, a veliki dio sazrelog ploda je uspio pokombajnirati-ubrati te je na ubranoj površini ostvario prinos od oko 100.000,00 kg što daje prinos od oko 1.190,00 kg/ha. Tužitelj bi očekivano i na olujom uništenoj površini zasađenoj kamilicom od 76,65 ha ostvario jednake prinose kamilice tim više što su pojedine površine već bile djelomično pobrane kako je to konstatirano u zapisniku o očevidu. Samim zapisnikom o očevidu zaposlenici tuženika su naveli da troškovi za neizvršene radove iznose 35%, te da se šteta treba obračunati na bazi 65% cijene suhog ploda. Tužitelj je suglasan s takvim obračunom ovlaštenih zaposlenika tuženika i suglasan je da mu se na uništenoj površini obračuna 65% stvarno nastale štete. a kada se na to primjeni ugovorena odbitna franšiza od 5% dobiva se iznos od 60% na bazi kojeg se treba obračunati šteta nastala na usjevima tužitelja. Kako je naprijed rečeno, urod koji je tužitelj ostvario na površinama koje nisu uništene olujom bio je u 2022. 1.190,00 kg/ha, što znači da bi na uništenim površinama od 76,65 ha ostvario 91.213,50 kg suhog ploda kamilice. Cijena suhog ploda kamilice u 2022. iznosi 25,00 kn/kg, što znači da je tužitelju na uništenoj površini nastala šteta od 2.280.337,50 kn. Kada se taj iznos štete pomnoži da faktorom 0,6 (60%) koji uključuje umanjenje s naslova troškova ubiranja i sušenja te uz obračun odbitne franšize dolazimo do iznosa nastale štete tužitelju od 1.368.202,50 kn / 181.591,68 EUR.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju i štetni događaj. Osporava osnov i visinu. Objašnjava da tužitelj u ovoj pravnoj stvari traži isplatu po polici osiguranja usjeva i nasada, odnosno da se ovdje radi o ugovornoj odgovornosti. Visinu osigurnine treba utvrditi sukladno uvjetima osiguranja. Ističe da iz podataka dobivenih od DHMZ-a i tuženikovih mjernih postaja za kritični vremenski period proizlazi da brzina vjetra nije bila veća od ugovorene za rizik oluje iz čl. 4. uvjeta. Oštećenja u vidu nalijeganja i polijeganja stabljika kamilice nisu uzrokovana djelovanjem osiguranog rizika (oluje). Brzina vjetra na predmetnoj lokaciji iznosila je 30,6 m/s, odnosno duplo manje od ugovorene brzine vjetra uvjetima. Prema obračunu stručne službe tuženika visina štete u omjeru od 65 %, odnosno 100 % - 35 %, što je ugovorna franšiza, troškovi za neizvršene radove berbe, sušenja, transporta, radnika, koji iznose 60 %, to se dobije iznos od 63.480,78 EUR. Stoga predlaže odbiti tužbeni zahtjev, kao neosnovan.

3. Tužitelj u podnesku od 17. listopada 2023. navodi da tuženik pogrešno tumači izvješća DHMZ-a. Ističe da je za vrijeme štetnog događaja brzina vjetra bila 30,6 m/s, što je 110,16 km/h, po Beaufortovoj ljestvici predstavlja 11 stupanj, odnosno jaki orkanski vjetar čija je brzina vjetra veća za 13,4 m/s od uvjeta. Stoga uređuje tužbeni zahtjev na način da traži od tuženika isplatu iznosa od 63.480,78 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 29. svibnja 2022. do isplate (listovi 98. i 99. spisa).

4. Tuženik u podnesku od 26. listopada 2023. ističe da je smanjenje tužbenog zahtjeva, iako nije preinaka tužbe, jest djelomično povlačenje tužbe. Protivi se djelomičnom povlačenju tužbe (list 100. spisa).

5. Na pripremnom ročištu održanom 14. ožujka 2024. (list 103. spisa) stranke su suglasno izjavile da visina štete iz ovog predmeta iznosi 63.480,78 EUR / 478.296,00 kn.

6. Tijekom postupka sud je pročitao policu osiguranja usjeva i nasada (listovi 5. i 6. spisa), zapisnik o očevidu o procjeni štete na usjevima i nasadima (listovi 7. i 8. spisa), dopis DHMZ-a od 10. listopada 2022. (listovi 9. i 10. spisa), prilog polici (list 34. – 44. spisa), razgledao fotografije (59. – 87. spisa), pročitao uvjete za osiguranja usjeva, plodova nasada te ostalih proizvoda zemlji (listovi 88. – 96. spisa), dopis DHMZ-a od 11. travnja 2024. (listovi 108. – 110. spisa), nalaz i mišljenje od 24. srpnja 2024. (listovi 120. – 173. spisa) te podatke o količini oborina (list 217. spisa).

7. Raspravnim rješenjem od 26. ožujka 2025. sud je odbio sve preostale predložene, a neizvedene dokazne prijedloga, kao nevažne, u odnosu na odlučne činjenice u ovoj pravnoj stvari. Navedeno posebice stoga jer je činjenično stanje s obzirom na navode stranaka, njihova osporavanja, sve vezano uz provedene dokaze, bilo u dovoljnoj mjeri razjašnjeno za donošenje meritorne odluke. Pritom sud nije uzeo u obzir dokazni prijedlog tuženika iz podneska od 31. listopada 2024. za pribavu knjigovodstvenih podataka o prodanoj kamilici prije nastanka štetnog događaja jer je tuženik navedeni dokazni prijedlog stavio nakon zaključenja prethodnog postupka (čl. 299. st. 3. ZPP-a), a posebice stoga što su stranke nesporno utvrdile visinu osigurnine, odnosno nastale štete na usjevima kamilice. Nadalje, sud je odbio dokazne prijedloge tužitelja za saslušanjem EA i DA, odnosno dokazni prijedlog tuženika za saslušanjem DA. Navedeno stoga jer su i EA i DA procjenitelji i zaposlenici tuženika koji su sačinili i svojim potpisima ovjerili zapisnik o očevidu i procjeni štete na usjevima i nasadima, koju ispravu su u sudski spis dostavile obje stranke te koju ispravu stranke nisu pobijale, već su se na njen sadržaj obje stranke i pozivale.

8. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, kako svaki dokaz zasebno, tako i sve dokaze zajedno, a na osnovi odredbe iz čl. 8. Zakon o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023. - dalje u tekstu: ZPP), ovaj sud je zaključio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

9. Predmet ovog spora je tužiteljev zahtjev za isplatu iznosa od 181.591,98 EUR na ime osigurnine za uništene usjeve kamilice, u površini od 76,65 ha, sve po polici osiguranja usjeva i nasada br. 469021006709.

10. Između stranaka nije sporno da su u obveznom odnosu na temelju ugovora o osiguranju usjeva i nasada po polici osiguranja br. [broj police osiguranja]. Između stranaka nije sporno da visina štete na usjevima kamilice iz ovog predmeta iznosi 63.480,78 EUR.

11. Između stranaka je sporna jačina vjetra na području Virovitice, k. o. [katastarska općina], k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina] u vremenskom razdoblju počev od 25. – 28. svibnja 2022. Između stranaka je sporno jesu li usjevi kamilice oštećeni uslijed olujnog vjetra iznad brzine vjetra ugovorene ugovorom odnosno, uvjetima tuženika.

12. Prema odredbi čl. 7. st. 1. ZPP-a stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.

13. Svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika (čl. 219. st. 1. ZPP-a).

14. Ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja (čl. 221.a ZPP-a).

15. Uvidom u zapisnik o očevidu i procjeni štete na usjevima i nasadima od 28. svibnja 2022. (listovi 7. i 8. spisa) vidljivo je da su radnici tuženika i to procjenitelj tuženika EA i DA izvršili pregled usjeva kamilice tužitelja. Vidljivo je da su procjenitelji tuženika naznačili kao datum nastanka štete 25. svibnja do 28. svibnja 2022., a kao uzrok štete da su naznačili – oluja. Procjenitelji su na zapisnik konstatira d a su oštećenja na usjevima nastali isključivo od oluje. Ujedno su konstatirali da je na nekretnini tužitelja bila zasijana kamilica kasnije sorte te je usjev bio u punoj fazi zriobe, odnosno u fazi spremnoj za berbu tj. kombajniranje. Procjenitelj tuženika na zapisniku o očevidu su utvrdili da je na dan očevida (28. svibnja 2022.) usjev u potpunosti polegao, stabljike su s glavicama na tlu, te da usjev nije moguće pobrati zbog izrazitog polegnuća. Utvrđeno je da je šteta totalna. Konstatirano je da će se kod obračuna štete odbiti troškovi za neizvršene radove i to troškovi berbe, troškovi suđenja, troškovi transporta i troškovi radnika, što iznosi 35 % dok će se kod obračuna štete obračunavati omjer od 65 % (100 – 35 = 65 %). Zapisnik o očevidu na obje strane potpisan je od strane oba procjenitelja tuženika te zakonskog zastupnika tužitelja. Zapisnik o očevidu sačinjen je na memorandumu tuženika. S navedenim u vezi, valja navesti da tuženik, sukladno odredbi iz čl. 219. st. 1. ZPP-a, ne osporava potpise i utvrđenja na zapisniku o očevidu od strane svojih vlastitih procjenitelja. Također, zapisnik o očevidu načinjen je 28. svibnja 2022., a što je na sam dan nakon druge oluje koja je poharala nekretninu tužitelja. Zapisnik o očevidu sačinjen po procjeniteljima tuženika dostavlja tužitelj uz tužbu (listovi 7. i 8. spisa), kao i tuženik uz odgovor na tužbu (list 46. spisa).

16. Uvidom u fotografije usjeva kamilice (listovi 58. – 87. spisa) vidljivo je da snimljene fotografije potvrđuju navode iz zapisnik o očevidu procjenitelja tuženika jer su glavice kamilice posve polegnute na zemlji.

17. U pravu je tužitelj kada ističe da se u ovoj pravnoj stvari ne radi o institutu naknade štete već o ugovornom osiguranju po polici koju stranke nesporno imaju sklopljenu između sebe, a to je polica osiguranja usjeva i nasada br. 469021006709 (list 30. spisa). Kao dio navedene police primjenjuju se Uvjeti za osiguranje usjeva, plodova nasada te ostalih proizvoda zemlje tuženika od 1. veljače 2022., a što, također, između stranaka nije sporno (dalje u tekstu: Uvjeti - listovi 88. – 96. spisa).

18. Ako se posebno ugovori i obračuna dodatna premija osiguranja, uz osnovne rizike, predmeti osiguranja iz čl. 2. st. 1., mogu se osigurati i od, među ostalim, oluje – brzina vjetra veća od 62 km/h (17,2 m/s). U tom slučaju šteta se nadoknađuje samo ako je nastanak oluje dokazan izvješćem DHMZ-a o jačini vjetra i podacima iz meteoroloških instrumenata ako su isti postavljeni na određeno proizvodnoj jedinici. Ako za područje gdje je prijavljena šteta nema navedenih dokaza, oluja se dokazuje prema Beaufortovoj skali i oštećenjima na predmetu osiguranja (npr. lomovi, otkidanja i sl. – čl. 4. st. 1. t. 1. Uvjeta). Između stranaka nije sporno da je dogovoren dopunski rizik – oluja.

19. Iznos osiguranja utvrđuje se uzimajući u obzir površini osiguranog usjeva/nasada, očekivani urod/prinos i cijenu poljoprivredne kultura (čl. 12. st. 1.)

20. Ovisno o ugovorenoj vrsti predmeta osiguranja i/ili riziku ovo se osiguranje ugovara uz obvezu sudjelovanja osiguranika u odšteti pri isplati osigurnine s određenim iznosom (obvezna odbitna franšiza) i kada je ugovaratelj primjenom st. 2. toga čl. odlučio ugovoriti osiguranje uz sudjelovanje osiguranika u odšteti pri isplati osigurnine (odbitna franšiza – čl. 13. st. 3. Uvjeta).

21. Vezano uz navedeno, a kao što je već prethodno obrazloženo, između stranaka nije sporna visina osigurnine, što je i utvrđeno na pripremnom ročištu 14. ožujka 2024. (list 103. spisa). U navedenom iznosu sadržan je iznos od 60 %. Ovo stoga jer je sto postotni iznos umanjen za 35 % na ime troškova koje tužitelj nije imao, poput troškova berbe, sušenja, transporta i radnika te iznos od 5 % na ime obvezne odbitne franšize, koja po osnovi i visini, također, između stranaka nije sporna.

22. Iz dopisa DHMZ-a od 10. listopada 2022. (listovi 9. i 10. spisa) vidljivo je da je na dan 27. svibnja i 28. svibnja 2022. na postaji GMP Bilogora evidentiran maksimalni udar vjetra 30.6 m/s i to 27. svibnja 2022., na GMP Bjelovar maksimalni udar vjetra od 22,9 m/s i to istoga dana dok je maksimalni udar vjetra na GMP Daruvar bio 17,6 m/s 28. svibnja 2022.

23. Iz dopisa DHMZ-a od 11. travnja 2024. (listovi 107. – 110. spisa) vidljivo je da su području Virovitice, točno k. o. [katastarska općina], k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina] na klimatološkoj meteorološkoj postaji (KMP) Virovitica evidentirane atmosferske pojave rosa i to jaka, grmljavina, za koju nije zabilježen intenzitet, kiša i to slaba te pljusak kiše za kojeg nije zabilježen intenzitet (na dan 25. svibnja), rosa i to umjerena (na dan 26. svibnja), umjerena rosa (na dan 27. svibnja) te slaba do jaka kiša (na dan 28. svibnja). U odnosu na vjetar 25. svibnja zabilježen je u 7 sati vjetar jačine 1 Bf, u 14 sati i u 21 sat 1 Bf, 26 svibnja u 7.14 i 21 sat 1 Bf, jednako 27. svibnja te 28. svibnja 2022. vjetar jačine 1 Bf u 7 sati, 2 Bf u 14 sati, 1 Bf u 21 sat.

24. Na okolnost utvrđenja jačine i vrste vjetra u razdoblju od 25. do 28. svibnja na području nekretnina tužitelja odnosno na okolnost utvrđenja je li bilo olujnog nevremena sud je proveo meteorološko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za meteorologiju mr.sc. Dragoslavu Dragojloviću koji je sačinio nalaz i mišljenje od 24. srpnja 2024. (listovi 120. -173. spisa).

25. Iz nalaza i mišljenja od 24. srpnja 2024. proizlazi da je vještak detaljno pregledao sve isprave u spisu te samostalno pribavio isprave, koje je i dostavio uz nalaz i mišljenje te je prema svim navedenim podacima utvrdio da su nad područjem štetnog događaja na području k. o. [katastarska općina], k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina], u razdoblju od 25. svibnja do 28. svibnja 2022. bila dva olujna nevremena. Prvo olujno nevrijeme bilo je 25. svibnja u razdoblju od 18.00 do 21.00 sati po lokalnom vremenu, a karakterizirao ga je olujni i orkanski vjetar što je zabilježeno na postajama Bilogora (21,3 m/s (76,7 km/h) iz smjera 30° (WNW), na postaji Kutjevo – Vidim 25. svibnja zabilježen je maksimalni udar vjetra između 19 i 20 sati po lokalnom vremenu (LT) od 19,3 m/s (69,5 km/h) iz smjera 02° (NNE), a između 20 i 21 sati po lokalnom vremenu (LT) od 21,1 m/s (76,0 km/h) iz smjera 02° (NNE). Drugo olujno nevrijeme bilo je u noći od 27. svibnja na 28. svibnja 2022. Preko nas se tada premještala hladna fronta s izrazito nestabilnim zrakom što je uvjetovalo jake oborine, olujni i orkanski vjetar na mjestu štetnog događaja. To potvrđuju podaci s mjernih postaja. Na postaji Bilogora 27. svibnja zabilježen je maksimalni udar vjetra u 23.30 sati po lokalnom vremenu (LT) od 30,6 m/s (110,2 km/h) iz smjera 26° (WSW) što je i maksimalni udar vjetra za taj mjesec za 2022.. Na postaji Daruvar 28. svibnja zabilježen je maksimalni udar vjetra u 00.05 sati po lokalnom vremenu (LT) od 17,6 m/s (63,4 km/h) iz smjera 28° (WNW) što je i maksimalni udar vjetra za taj mjesec za 2022. Na postaji Kutjevo-Vidim 28. svibnja zabilježen je maksimalni udar vjetra između 00 i 01 sati po lokalnom vremenu (LT) od 23,9 m/s (86,0 km/h) iz smjera 32° (NW), a između 01 i 02 sata po lokalnom vremenu (LT) od 22,8 m/s (81,1 km/h) iz smjera 32° (NW). Vještak je naveo da je nesporno da su na području štetnog događaja u razdoblju od 25. svibnja do 28. svibnja 2022. bila dva olujna nevremena s vjetrovima brzine i preko 20 m/s (72 km/h) do čak 110 km/h, što je moglo uzrokovati velike štete na navedenom području.

26. Na nalaz i mišljenje tužitelj nije imao prigovora (podnesak od 11. rujna 2024. – list 184. spisa), dok je tuženik prigovore istakao u podnesku od 31. listopada 2024.

(listovi 189. – 151. spisa).

27. Zbog prigovora tuženika, sud je pozvao stalnog sudskog vještaka na glavnu raspravu radi usmenog iznošenja nalaza i mišljenja. Na glavnoj raspravi 26. ožujka 2025. (listovi 214. i 215. spisa) mr. sc. Dragoslav Dragojlović naveo je da ostaje u cijelosti kod pisano izrađenog nalaza i mišljenja od 24. srpnja 2024. Objasnio je da što se tiče spominjanja meteoroloških postaja bližih mjestu štetnog događaja, pa tako Suhopolje i Virovitica, radi se o amaterskim meteorološkim postajama koje nemaju umjerene meteorološke instrumente od strane ovlaštenog laboratorija. Jedino se rezultati mjereni s umjerenim instrumentima mogu uzeti u obzir za razmatranje, kao vjerodostojni. Istakao je da je on upravo takve rezultate, s takvih meteoroloških postaja, uzeo u obzir. Pojam umjereni instrumenti, npr. termometar znači da taj termometar mora biti umjeren u ovlaštenom laboratoriju koji upravo ima Državni hidrometeorološki zavod i termometar mora biti umjeren na točnost od jedne desetinke stupnja. Podatke koje je je uporabljao s postaja s kojih je uzimao su svi izmjereni s daleko kvalitetnim instrumentima. Također, svi ti instrumenti u postajama koje je koristio postavljeni su na pravilan način. Pod tim misli, objasnio je, da su uređaji postavljeni po standardima svjetske meteorološke organizacije. Klimatološko meteorološke postaje mjere i opažaju vrijeme tri puta na dan, u 7, 14, i 21 sat po lokalnom vremenu. Podaci za vjetar s automatskih meteoroloških postaja koje su na glavnim meteorološkim postajama vrše mjerenja kontinuirano tijekom 24 sata i svakih 10 minuta se zabilježi srednja brzina i smjer vjetra u tom razdoblju, kao i maksimalni udari vjetra. U odnosu na navode tuženika o količinama oborina u razdoblju od 30 dana prije štetnog događaja vještak je predao podatke o količini oborina po kišomjeru te je naveo da se radi o sušnom razdoblju. Jedina značajnija količina oborina zabilježena je 18. svibnja ujutro u 7 sati od 14 litara, a radi se o količini oborina od prethodno dana 17. svibnja u 7 sati do 18. svibnja u 7 sati, što je uobičajena kiša i ne radi se o značajnijoj oborini.

28. Nalaz i mišljenje vještaka mr. sc. Dragoslava Dragojlovića sud je prihvatio jer je sačinjeno detaljno, stručno, obrazloženo dok je vještak prilikom usmenog iznošenja nalaza i mišljenja konstruktivno odgovorio na sve prigovore tuženika otklonivši ih, kao neosnovane. Dapače, vještak je otklonio i prigovore tuženika da bi polegnuće i uništenje usjeva kamilice moglo nastati uslijed velike količine padalina 30 dana prije samog štetnog događaja i to na način da je izvršio uvid i predao na glavnoj raspravi, a na kojoj je iznosio nalaz i mišljenje podatke o količinama oborina u prethodnih 30 dana te obrazložio koje su bile najveće padaline i jasno odgovorio da se radilo o sušnom razdoblju.

29. Slijedom iznesenog, a kako između stranaka nije sporno da su bile u ugovornom odnosu po polici osiguranja usjeva i nasada, sud je ocjenom svakog dokaza posebno, svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka utvrdio da su usjevi kamilice na nekretninama tužitelja i to na području Virovitice, točnije k. o. [katastarska općina], k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina] u potpunosti polegnuti i to na način da se glava kamilice sa cvijetom nalazi na tlu (posebice uvid u zapisnik o očevidu procjenitelja tuženika, kao i ostale isprave u spisu). Nadalje, sud je utvrdio da su usjevi kamilice oštećeni u razdoblju od 25. do 28. svibnja 2022. (posebice zapisnik o očevidu procjenitelja tuženika sačinjenom neto poslije drugog olujnog nevremena 28. svibnja 2022., sve isprave u spisu, nalaz i mišljenje). Ujedno je sud utvrdio da su usjevi kamilice uništeni uslijed olujnog nevremena i to dva olujna nevremena u razdoblju počev od 25. do 28. svibnja 2022. (zapisnik o očevidu, isprave u spisu, nalaz i mišljenje). Naime, prvo olujno nevrijeme bilo je 25. svibnja, između 18 – 21 sat, kada je puhao olujni orkanski vjetar brzine 21,3 m/s (76,7 km/h) i između 19 – 20 sati brzine od 19,3 m/2, 96,5 km/h te između 20 i 21 sat brzine od 21,1 m/s (76 km/h). Drugo olujno nevrijeme bilo je u noći sa 27. svibnja na 28. svibnja kada su bile jake oborine te olujan i orkanski vjetar, pa tako 27. svibnja, u 23.30 sati vjetar brzine od 30,6 m/s (110,2 km/h), 28. svibnja 17,6 m/s (63,4 km/h) i 28. svibnja 23,9 m/s (86 km/h), odnosno 22,8 m/2 (81,1 km/h). Dakle, dva olujna nevremena bila su sva preko 20 m/s (72 km/h) pa sve do čak 110 km/h. S obzirom na to da je između stranaka nesporno ugovoren dodatan rizik oluje, a koji je definiran odredbom iz čl. 4. st. 1. t. 1. Uvjeta i to da je potrebno da brzina vjetra bude veća od 62 km/h (17,2 m/s), to je sasvim sigurno puhanjem olujnog vjetra čak brzinom od 110 km/h, ostvaren osigurani rizik iz čl. 4. st. 1. t. 1. Uvjeta. Kako je visina osigurnine, odnosno naknade štete između stranaka nesporna, a sukladno čl. 12. – 14. Uvjeta, to je osnovan tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 63.480,78 EUR.

30. Stoga je valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev za iznos od 63.480,78 EUR. Na navedeni iznos glavnice valjalo je dosuditi zatezne kamate počev od 29. svibnja 2022. do isplate, sve primjenom čl. 21. st. 1. ZOO-a, a po stopi koja se primjenjuje u ostalim odnosima iz čl. 29. st. 2. ZOO-a. Navedeno zbog odredbe iz čl. 41.st. 4. Uvjeta, a sve zbog toga što je očevid izvršen 28. svibnja 2022., čime je tuženik dužan platiti i zatezne kamate od dana primitka obavijesti o osiguranom slučaju.

31. Zbog navedenog, valjalo je odlučiti kao u t. I. izreke.

32. Međutim, tužitelj je tužbom potraživao isplatu iznosa od 181.591,68 EUR. Kao što je već obrazloženo stranke su učinile nespornim visinu štete, a sve sukladno odredbama Općih uvjeta, zbog čega je sud i dosudio iznos od 63.480,78 EUR. Takav tužbeni zahtjev tužitelj je i postavio u podnesku od 17. listopada 2023. Tuženik se protivio djelomičnom povlačenju tužbe. Stoga je sud odlučivao o prvotno postavljenom tužbenom zahtjevu od 181.591,68 EUR. Kako je sud prihvatio iznos od 63.480,78 EUR, tako je valjalo, kao neosnovan, odbiti dio tužbenog zaljeva u iznosu od 118.110,90 EUR, a zbog čega je valjalo odlučiti kao u t. II. izreke.

33. O troškovima parničnog postupka sud je odlučivao na temelju odredbi iz čl. 151. st. 1., čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a te odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/2023. - dalje u tekstu: Tarife). ž

34. U ovom predmetu tužitelj je uspio 100 % s osnovom te 35 % u odnosu na visinu, odnosno s 135 %, a koji postotak valja podijeliti s dva, zbog čega dolazi do uspjeha tužitelja, sve primjenom odredbe iz čl. 154. st. 2. ZPP-a, u omjeru od 67,5 %. Zbog navedenog, tuženik je u ovom sporu uspio s 32,5 %. Stoga je, sve primjenom čl. 154. st. 2. ZPP-a, tužitelju valjalo dosuditi troškove parničnog postupka u omjeru od 35 % (67,5 – 32,5 = 35 %).

35. Stoga je, kao potrebne za vođenje parnice, u smislu odredbe iz čl. 155. st. 1. ZPP-a, tužitelju valjalo priznati trošak sastava tužbu u iznosu od 1.000,00 EUR na temelju Tbr. 7.1. Tarife, troškove sastava podnesaka od 17. listopada 2023., 18. travnja 2024., 11. rujna 2024. i 8. studenoga 2024., za svaki iznos od 1.000,00 EUR na temelju 8.1. Tarife, kao i troškove zastupanja, po punomoćniku, na ročištima 14. ožujka 2024. i 26. ožujka 2025., za svaki iznos od 1.000,00 EUR, na temelju Tbr. 9.1. Tarife, sve uvećano za PDV (25 %). Nadalje, tužitelju je valjalo priznati trošak vještačenja u iznosu od 1.750,00 EUR, kao i troškove sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 331,81 EUR i presudu u iznosu od 663,61 EUR. Stoga tužitelju pripadaju troškovi parničnog postupka u omjeru od 35 % u iznosu od 3.410,90 EUR uvećani za cjelokupne troškove vještačenja u iznosu od 1.019,00 EUR, odnosno troškovi parničnog postupka u iznosu od 4.429,90 EUR. Na troškove parničnog postupka dosuđene su zakonske zatezne kamate koje teku od presuđenja do isplate na temelju čl. 151. st. 3. ZPP-a, a po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-a koja se primjenjuje u ostalim odnosima. Stoga je valjalo odlučiti kao u t. III. izreke.

36. Međutim, tužitelju ne pripadaju troškovi iznad dosuđenog omjera uspjeha od 35%, kao i trošak sastava podneska od 29. travnja 2024. jer nije bio potreban za vođenje parnice u smislu čl. 155. st. 1. ZPP-a. Nadalje, tužitelju ne pripada trošak zastupanja na ročištu za objavu presude jer nije pristupio na navedeno ročište. Sudska pristojba dosuđena je kao što je već obrazloženo, a ne u ukupnom iznosu kako ju tužitelj potražuje. Stoga je valjalo odbiti dio tužbenog zahtjeva tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 7.526,60 EUR sa zateznim kamatama, zbog čega je odlučeno kao u t. IV. izreke.

37. Također, valjalo je odbiti zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 3.875,00 EUR sa zateznim kamatama jer je tuženik stranka koja je u manjoj mjeri uspjela u sporu, sve primjenom odredbe iz čl. 154. st. 2. ZPP-a. Stoga je odlučeno kao u t. V. izreke presude.

U Zagrebu 14. travnja 2025.

Sutkinja:

Dina Jellin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke su ovlaštene izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu i to u dva primjerka za sud i po jedan primjerak za svaku protivnu stranu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

DNA:

1. tužitelju, po pun., uz nalog za sudsku pristojbu na presudu 663,61 EUR

2. tuženiku, po pun.

3. kal. 30 dana