Poslovni broj: 12 Gž-662/2023-2

1

Poslovni broj: 12 Gž-662/2023-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Županijski sud u Zadru, po sutkinji Franki Zenić, u pravnoj stvari predlagateljice B. P. iz K., …, OIB: …, zastupane po punomoćnici V. Š., odvjetnici iz V., …, protiv protustranke N. P. iz K., …, OIB: …, zastupane po punomoćniku T. P., odvjetniku iz V., …, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, povodom žalbe protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj R1-84/21-15 od 22. svibnja 2023., dana 9. studenoga 2023.  

r i j e š i o    j e

Usvaja se žalba protustranke N. P., ukida rješenje Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj R1-84/21-15 od 22. svibnja 2023. i predmet vraća istom sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

Obrazloženje

              1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

"Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnine upisane u zk.ul. … k.o. K., koja se sastoji od kč.br. 469 kuća i dvor. selo sa 851 m2, na kojim nekretninama su upisani kao suvlasnici predlagateljica B. P. iz K. …, OIB … u 2/3 dijela i protustranka N. P. iz K., …, OIB … u 1/3 dijela sudskim putem isplatom vrijednosti suvlasničkog dijela protustranke u iznosu od 4.707,65 eur/35.448,59 kn - u roku od 15 dana."

2. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavila protustranka zbog bitnih povreda odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi da se na ročištu održanom 11. travnja 2022. punomoćnik protustranke očitovao o prijedlogu za razvrgnuće isplatom kada je istaknuo da se protivi prijedlogu za takvo razvrgnuće, navodeći da su obje stranke u ovom postupku korisnice socijalne pomoći, obje su narušenog tjelesnog i duševnog zdravlja, te da ako bi došlo do eventualnog ovršnog postupka jedna od stranaka bi izgubila krov nad glavom jer je predmetna nekretnina jedina nekretnina u vlasništvu stranaka. Također je istaknuo i činjenicu da je ovaj prijedlog podnesen u nevrijeme zbog zdravstvenog stanja stranaka o čemu sud u pobijanom rješenju nije dao svoju ocjenu niti je uopće o tome vodio računa, niti je dao razloge za takvu svoju odluku budući da je protustranka po punomoćniku na navedenom ročištu istaknula da za razvrgnuće isplatom nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 51. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima jer predlagateljica kao suvlasnik nije učinila vjerojatnim da za razvrgnuće isplatom ima osobito ozbiljan razlog. Stoga je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 11. Zakona o parničnom postupku budući da pobijano rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka rješenja je nerazumljiva i proturječi sama sebi, a u obrazloženju pobijanog rješenja nema razloga o odlučnim činjenicama. Nadalje, ističe da obzirom da predmetna nekretnina čini jedinu nekretninu u suvlasništvu protustranke u kojoj ona živi, a protustranka je osoba narušenog fizičkog zdravlja i nema nikog tko može preuzeti potrebnu skrb o njoj, čini joj se šteta u vidu budućeg fizičkog i psihičkog pogoršanja zdravlja, a popratno i gubitka financija obzirom da će ista gubitkom doma morati živjeti u najmu, a pomanjkanjem financija i u prihvatilištu. Ističe da je sud prvog stupnja u pobijanom rješenju propustio odlučiti o prigovoru protustranke da je prijedlog podnesen u nevrijeme i da će razvrgnućem nastati šteta drugom suvlasniku čime nepotpuno utvrđuje činjenično stanje na način da bitne činjenice uopće ne utvrđuje niti o istima odlučuje u svom rješenju. Također je pogrešno primijenio odredbu čl. 47. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koja navodi kako suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno, a može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na štetu ostalih, te je propustio primijeniti odredbu čl. 50. st. 1. i 2. istog Zakona. U konkretnom slučaju sud prvog stupnja je trebao provesti test razmjernosti kako bi se odvagnuo interes protustranke kojoj prijeti gubitak doma nasuprot cilju koji se želi postići razvrgnućem, posljedično iseljenjem protustranke, a što je u ovom slučaju propustio učiniti. Predlaže da nadležni sud drugog stupnja prihvati žalbu i preinači pobijano rješenje na način da odbije prijedlog predlagateljice kao neosnovan i nedopušten u cijelosti i obveže istu da protustranci naknadi prouzrokovane troškove postupka, podredno da ukine pobijano rješenje u cijelosti i vrati predmet sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je osnovana. 

5. Pobijanim rješenjem usvojen je prijedlog predlagateljice za razvrgnućem suvlasničke zajednice nekretnine upisane u zk.ul. … k.o. K., oznake kč.br. 469, kuća i dvor. selo sa 851 m2, na kojoj su kao suvlasnici upisani predlagateljica za 2/3 dijela i protustranka za 1/3 dijela, sudskim putem isplatom vrijednosti suvlasničkog dijela protustranke u iznosu od 4.707,65 EUR (35.448,59 kn).

6. Prvostupanjski sud usvajajući prijedlog predlagateljice za razvrgnućem suvlasništva predmetne nekretnine utvrđuje da između stranaka nisu sporni suvlasnički omjeri, a niti predmet diobe, da je stalni sudski vještak S. Ž. utvrdio da fizička dioba po suvlasničkim omjerima prema zatečenom stanju nije moguća, jer nekretnina predstavlja jednu stambenu cjelinu, da je tržišna vrijednost cjelokupne nekretnine u iznosu od 14.122,94 EUR (106.345,77 kn), da je vrijednost suvlasničkog dijela nekretnine predlagateljice 2/3 dijela u iznosu od 9.415,30 EUR (70.897,18 kn), dok je vrijednost suvlasničkog omjera protustranke od 1/3 dijela utvrđena u visini od 4.707,65 EUR (35.448,59 kn), da na nalaz vještaka građevinske struke predlagateljica nije imala primjedbe, dok se protustranka nije očitovala na dostavljeni nalaz, dok je sud prvog stupnja isti ocijenio kao stručan, objektivan i izrađen u skladu s pravilima struke, te je prihvatio prijedlog predlagateljice za razvrgnućem suvlasničke zajednice predmetne nekretnine isplatom, sve sukladno odredbama čl. 51. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje ZV).

7. U smislu odredbe čl. 47 toč. 1. i 2. ZV suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, u pravilu, u bilo koje doba, pravo na razvrgnuće se u smislu odredbe čl. 48. toč. 2. ZV ostvaruje dobrovoljno ili putem suda, način razvrgnuća u smislu odredbe čl. 49. toč. 4. ZV određuju suvlasnici sporazumno ako je to moguće a u protivnom svaki suvlasnik može zahtijevati da o tome odluči sud.

8. Odredbom čl. 51. st. 1. ZV je propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom, ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima.

10. Međutim, ovaj sud drugog stupnja je ispitivanjem pobijanog rješenja u okviru žalbenih razloga utvrdio da je prvostupanjski sud propustio prepoznati po protustranci istaknuti prigovor prava na dom, a na koji upućuju njezine tvrdnje da živi u predmetnoj nekretnini, da bi izgubila krov nad glavom jer je predmetna nekretnina jedina nekretnina u vlasništvu stranaka te njezino protivljenje kako prijedlogu za diobu tako i predloženom načinu diobe time da je prema postojećoj praksi Europskog suda za ljudska prava prigovor prava na dom takve prirode da se može istaknuti neformalno, ukazivanjem na određene okolnosti koje koincidiraju s pravom na dom, pa kako je prvostupanjski sud propustio dati relevantne razloge u odnosu na taj prigovor to je time ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. stav. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 48/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje ZPP).

11. Naime, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (- dalje Konvencija - „Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj: 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10) koja je u odnosu na Republiku Hrvatsku stupila na snagu 5. studenog 1997., u čl. 8. propisuje da svatko ima pravo na poštovanje svoga privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja (st. 1.).

              12. Zbog toga je ovaj sud, primjenom čl. 380. toč. 3. ZPP prihvatio žalbu protustranke i ukinuo prvostupanjsko rješenje i predmet vratio istom sudu prvog stupnja na ponovni postupak tijekom kojeg će nastojati da se iznesu sve odlučne činjenice i predlože dokazna sredstva u pogledu predmetnog konvencijskog prigovora i provesti tzv. test razmjernosti u okviru kojeg će ispitati:

- radi li se o pravu koje spada pod doseg čl. 8. Konvencije odnosno može li se sporna nekretnina smatrati domom protustranke pri čemu je potrebno voditi računa o tome da je „dom“ činjenični pojam koji, prema praksi Europskog suda za ljudska prava, čine prostorije s kojima je pojedinac ostvario dovoljno jaku, stvarnu i trajnu (kontinuiranu) vezu,

-dolazi li civilnom prodajom predmetne nekretnine do miješanja u njezino pravo na dom,

-je li to miješanje u skladu sa zakonom,

-je li to miješanje u skladu s nekim od legitimnih ciljeva navedenih u čl. 8. stav. 2. Konvencije,

-je li to miješanje razmjerno i nužno u demokratskom društvu.

13. Pritom je teret dokaza da se radi o njezinu domu i da iseljenjem dolazi do miješanja u njezino pravo na dom na protustranci dok je u odnosu na pitanja je li miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja i je li prisilno iseljenje nužno u demokratskom društvu, teret dokaza na predlagateljici (isto proizlazi i iz zaključka broj 1. sa sastanka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova RH održanog 16. i 17. rujna 2015.).

14. U pogledu načina provođenja testa razmjernosti prvostupanjski sud se upućuje na odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-7534/2014 od 25. ožujka 2015. i broj U-III-3039/2015 od 23. rujna 2015. odnosno na odluku Europskog suda za ljudska prava u predmetu Galović protiv Hrvatske te se upozorava da iz stanja ovog spisa proizlazi mogućnost da se u konkretnoj situaciji radi o konkurenciji dva pojedinačna prava (pravo vlasništva predlagateljice i eventualno pravo na dom protustranke kao suvlasnice predmetne nekretnine) pa će prvostupanjski sud biti dužan brižljivo razmotriti sve okolnosti koje su bitne za odluku kojem od tih prava dati prednost.

U Zadru, 9. studenoga 2023.

                                                                                                         Sutkinja

                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                        Franka Zenić, v.r.