Psp- 163/2023-26

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U TROGIRU

Obala bana Berislavića 1

TROGIR

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Trogir, po sucu Divni Ivančev u pravnoj stvari tužitelja: KD OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupan po punomoćniku Sanja Jerković, odvjetniku u [adresa], protiv tuženika: VD OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnicima Nikola Božiković i Marku Udiljaku,odvjetnicima u Splitu, radi : smetanje posjeda, nakon zaključene glavne rasprave od 27. veljače 2025.godine, a objavljene na ročištu dana 11. travnja 2025.godine

r i j e š i o  j e

I.Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

“1/ Utvrđuje se da je tuženik neutvrđenog dana tijekom mjeseca studenog 2020.g. zasmetao tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] na način da je ušao u tužiteljičinu nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], na istoj porušio stari kameni suhozid, te izgradio ogradni betonski zid sa žardinjerom koji su na “Skici lica mjesta” koja je sastavni dio pisanog Nalaza i mišljenja vještaka Ivana Barbalić d.i.geod. iz listopada 2024.g. označeni, i to zid točkama D-C-G-F-E-D šrafiran smeđom bojom duljine 5,12 m, visine 95 cm, a žardinjera točkama R-S-T-U-P-R prema sjeveru duljine 5,12 m, prema jugu duljine 4,92 m, visine 0,5 m izgradnjom kojih je i zašao u predmetnu nekretninu tužiteljice cijelom dužinom betonskog zida, a u širini od cca 30-40 cm, te je u tom dijelu tužiteljici istu i oduzeo iz posjeda, dok je sa suhozida koji se dalje proteže prema istoku, a koji je u “Skici lica mjesta” koja je sastavni dio pisanog Nalaza i mišljenja vještaka Ivana Barbalić d.i.geod. iz listopada 2024.g. označen točkama B-O-N-M-L-K-J-I-H-G-C-B i šrafiran plavom bojom duljine 17,85 m promjenjive visine od 30 do 50 cm porušio i odnio dio kamenja, pa se nalaže tuženiku da u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe uspostavi ranije posjedovno stanje na predmetnoj nekretnini na način da sruši izgrađeni betonski zid sa žardinjerom koji su na “Skici lica mjesta” koja je sastavni dio pisanog Nalaza i mišljenja vještaka Ivana Barbalić d.i.geod. iz listopada 2024.g. označeni, i to zid točkama D-C-G-F-E-D šrafiran smeđom bojom duljine 5,12 m, visine 95 cm a žardinjera točkama R-S-T-U-P-R prema sjeveru duljine 5,12 m, prema jugu duljine 4,92 m, visine 0,5 m, kao i rekonstruira porušeni dio starog kamenog suhozida.

2/ Zabranjuje se tuženiku svako daljnjeg smetanje posjeda tužiteljice na gore opisani ili sličan način, pod prijetnjom ovrhe.

3/ Nalaže se tuženiku da u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe naknadi tužiteljici ovim postupkom prouzročeni parnični trošak sa zakonskim zateznim kamatama koje na dosuđeni iznos parničnog trošak teku od presuđenja do isplate, a po stopi koja se određuje sukladno čl. 29.st.2. ZOO-a.”

II.Dužna je tužiteljica u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tuženiku parnični trošak od 1.494,08 eura zajedno sa zateznom kamatom tekućom od presuđenja do konačne isplate a po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi za dan 01.siječnja,a za drugo polugodište referenta stopa koja je na snazi za dan 01.srpnja te godine.

III.Odbija se prijedlog za donošenjem privremene mjere kao neosnovan.

O b r a z l o ž e n j e

1.Tužiteljica u tužbi tvrdi da je vlasnica i posljednja mirna posjednica nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica], sve Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], koje nekretnine u naravi predstavljaju vikend kuću i okućnicu u [adresa]. Tuženik je vlasnik i posjednik susjedne nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], u naravi dvorište i stambena zgrada [adresa], koja nekretnina graniči sa tužiteljičinim nekretninama označenim kao čest. zem. [katastarska čestica], obje K. O. [katastarska općina]. Predmetne nekretnine oduvijek je razgraničavao stari kameni suhozid, položen na čest. zem. [katastarska čestica], a koji se nastavlja i duž granice tužiteljičine čest. zem. [katastarska čestica] sa susjednom čest. zem. [katastarska čestica]. Tuženik je tijekom mjeseca studenog 2020.g., bez znanja i suglasnosti tužiteljice, ušao u tužiteljičine nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], sa istih porušio dio starog kamenog suhozida, te izgradio ogradni betonski zid sa žardinjerom. Izgradnjom navedenog betonskog zida tuženik je i „zašao“ u predmetne nekretnine tužiteljice, i to cijelom dužinom betonskog zida, a u širini od cca 30-40 cm, pa je u tom dijelu tužiteljici predmetne nekretnine i oduzeo iz posjeda. Nadalje je tuženik i sa kamenog suhozida koji se dalje proteže između tužiteljičine čest. zem. [katastarska čestica] i susjedne čest. zem. [katastarska čestica] porušio i odnio dio kamenja (vidljivo na fotografiji br. 2). Na gore opisani način tuženik je protupravno i samovlasno zasmetao tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu predmetnih nekretnina. 3/ Za opisane čine smetanja tužiteljica je saznala dana 01.12.2020.g. kada je njen suprug ČD bio u obilasku istih. Posebno se napominje Sudu da je naprijed navedene radnje tuženik izvodio u vrijeme kada je znao da ni tužiteljica ni članovi njene obitelji ne borave u Okrugu, jer predmetne nekretnine, kao vikend kuću sa okućnicom koriste obično tijekom ljetnih mjeseci, dakle iskorištavajući njihovu odsutnost, a sve iz razloga što tuženik nije imao suglasnost tužiteljice za izgradnju ogradnog betonskog zida na mjestu gdje je isti sada izgrađen, budući postoji neslaganje stranaka oko toga gdje bi bila točno međa između tužiteljičinih i tuženikove nekretnine, a iz kog razloga je tuženik pred Naslovnim sudom 06.10.2020.g. pokrenuo i postupak uređenja međe, koji postupak se vodi pod posl. br.: R1-338/2020. Kako je iz svega naprijed iznijetog razvidno da je tuženik na gore opisani način samovlasno i protupravno zasmetao tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu naprijed označenih nekretnina. Zatraženo je i donošenje privremene mjere jer opisanim radnjama tuženika postoji ozbiljna i realna opasnost da bi daljnjim radnjama odnosno tuženik mogao u potpunosti promijeniti postojeće stanje stvari ( vidljive međe na terenu ) i time spriječiti ostvarenje tražbine predlagateljice osiguranja na uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja.

2.Tuženik u odgovoru na tužbu se istoj protivi,te predlaže sudu odbaciti tužbu kao ne blagovremenu,a podredno kao pravno neosnovanu ,uz dosudu parničnog troška tuženiku. Tuženik ujedno predlaže sudu donijeti slijedeću odluku o parničnom trošku: " Dužna je tužiteljica u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tuženiku parnični trošak zajedno s zateznom kamatom koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena računajući od dana presuđenja sve do konačne isplate." Nesporno je da je tuženik vlasnik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je tužiteljica vlasnica nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] upisanih u ZU 1187 k. o. [katastarska općina] Tuženik je pred Naslovnim sudom dana 06.10.2020. godine podnio prijedlog radi uređenja međe između čest. zem. [katastarska čestica] upisane u ZU 1256 k. o. [katastarska općina] s jedne strane i čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] upisanih u ZU 1187 k. o. [katastarska općina] s druge strane, a koji se postupak vodi pod poslovnim brojem R1-338/2020. Tuženik je poduzeo radove koje se u tužbi navode,međutim ne na nekretninama koje su u mirnom posjedu tužiteljice. Osim toga,radove je izvršio tijekom rujna i listopada 2020.g.,a ne tijekom studenog 2020.godine,što je tužiteljici bilo poznato,radi čega je tužba vandobna. Tuženik se protivi i prijedlogu za određivanje privremene mjere iz razloga je zahtjev sadržajno predstavlja tužbeni zahtjev prema čl. 167 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima o kojem se ne može raspravljati u postupku radi smetanja posjeda. Radi navedenog se predlaže kao uvodno.

3.U tijeku dokaznog postupka ovaj sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige ZU 1187 k. o. [katastarska općina] , ZU 1256 k. o. [katastarska općina] oba od 03.12.2020.g., pregledao kopiju katastarskog plana k. o. [katastarska općina] od 29.08.2012.g., pregledao fotografije lica mjesta ( list 9 i 10 spisa ) , te fotografije ( list 20-21 spisa ), proveo očevid na licu mjesta dana 19 veljače 2021.g., pregledao nalaz i mišljenje vještaka MD od 10.04.2021.g., pregledao usmeni nalaz i mišljenje istog vještaka od 13 srpnja 2021.g., proveo očevid na licu mjesta dana 29 listopada 2021.g., pregledao nalaz i mišljenje vještaka ŽD od 25.04.2022.g. , pregledao usmeni nalaz i mišljenje s ročišta od 21 rujna 2022.g.,proveo očevid na licu mjesta dana 23.svibnja 2024.godine, pregledao Nalaz i mišljenje vještaka Ivana Barbalić od 23.10.2024.godine,pregledao usmeno obrazloženje vještaka Ivana Barbalić od 22.siječnja 2025.godine, izvršio uvid u spis R1-388/2020 posebno u preslike zapisnika iz R1-338/2020 od 20.studenog 2024.godine, 28.ožujka 2024.godine, 10.rujna 2024.godine te Nalaz i mišljenje vještaka Dario Blažević od 28.02.2023.godine, saslušao svjedoke OD, GD te tužiteljicu i tuženika kao stranke.

4.Predmet spora je zahtjev tužiteljice za pružanjem posjedovne zaštite utvrđenjem čina smetanja posjeda koji se sastoji u rušenju starog kamenog zida i odnošenje kamenja i gradnjom novog betonskog zida sa žardinjerom te uspostava ranije posjedovnog stanja te zabrana daljnjeg smetanja posjeda tužiteljice.

5.Smetanje posjeda postoji ako je posjednik uznemiravan u faktičnoj vlasti u smislu članka 20. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( N.N. broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00,73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12-dalje ZV) bez obzira da li je kod onoga koji je samovlasno smetao posjednika u posjedu postojala volja za smetanjem posjeda ( animus turbandi) a prema članku 22. stavak 2. sud pruža zaštitu posjeda u posebnom hitnom postupku prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju bez obzira na pravo na posjed,pravni temelj posjeda, poštenje posjednika kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom,javnom ili sličnom interesu, dok sukladno odredbi članka 21. stavak 3. pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja.

6.Kako je tuženik u odgovoru na tužbu priznao da je on izveo ove radove i to u 11-om mjesecu 2020.godine,a kojim priznanjem je potvrdio da je tužiteljica posjedovnu tužbu podigla unutra roka od 30 dana od kada je saznala za čin smetanja,međutim sporno je da li je tim radnjama tuženik zasmetao tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu suhozida koji dijeli njihove nekretnine jer je tuženik tvrdio da bi on i tužiteljica bili suvlasnici starog suhozida te da je granica ušla polovinom suhozida pa radnjama koje je poduzeo nije zasmetao tužiteljicu u njenom mirnom suposjedu dijela suhozida koji pripada tužiteljici. Za utvrditi ove činjenice ovaj sud je proveo očevid na licu mjesta uz nazočnost mjernika vještaka te saslušao tužitelja i tuženu uz predložene svjedoke,posebno pregledao spis o uređenju međe po prijedlogu tuženika u predmetu R1-338/20.

7.Naime, očevidima koje je sud proveo u 3 navrata 19.veljače 2021.godine, 29.listopada 2021.godine i 23.svibnja 2024.godine po vještacima Zvonimir Rubić, ŽD i Ivan Barbalić, u bitnome je utvrđeno da bi predmet spora predstavljao dio ogradnog zida koji dijeli nekretninu tužiteljice i tuženika a položen istočno od obiteljske kuće tužiteljice anagrafske oznake [adresa] i to betonski zid koji se proteže od sjevera ka jugu cca 6,50 m kao i dio suhozida prema sjeveru a koji je prema kazivanju tužiteljice pomaknut cca 0,50m a čemu se tuženik protivio ističući da granicu čini željezni kolac koji je zabijen,odnosno stavljen 2003.godine od strane geodeta kada je Geobiro radio elaborat a za koji kolac je sada vezana maslina. Kao predmet spora tužiteljica je navela i problem odnošenja kamenja sa suhozida a koji je prije ovih radnji bio visine cca 1,20m i koji je bio uređen kao sjeverni zid koji omeđuje nekretninu tužiteljice a koje kamenje je prema kazivanju tužiteljice i procjeni vještaka bilo u dužini od cca 15m. Vještak je iskazao da bi predmet spora bio betonski zid položen u smjeru sjever-jug u dužini cca 6,5 m te u njegovom produžetku djelomično urušen suhozid u smjeru sjever-jug u duljini cca 15m a istočno prije betonskog zida se nalazi žardinjera širine cca 60cm. Nakon što bi i tužiteljica pokazala vještaku krajnje točke istočnog spornog dijela betonskog zida a koje bi išle vertikalno ispod južnog ruba žardinjere te u nastavku do točke 4 m udaljene od ruba stambenog objekta te u nastavku do postojećeg zida, a koji bi cijeli suhozid bio u posjedu tuženika,a tuženik isticao da od 2003.godine kada je kupio ovu nekretninu bivša vlasnica mu kazala da bi granica između njega i tužiteljice išla polovicom suhozida koji je takav od 1968.godine te pokazao sudu u južnom dijelu predmeta spora ostatak starog betonskog zida koji je predstavljao rub posjeda a sve iza da je tuženika, te porekao da bi on srušio stari kameni suhozid već da je to radila tužiteljica, to je vještak sukladno nalogu suda da označi sporni zid u njegovoj širini i visini uz prikaz ranijeg zida sa fotografija zida, a na traženje pun tužitelja, da vještak ne samo da identificira predmet spora već da na temelju arhivske i druge raspoložive dokumentacije katastra uključi i prikaz podesta u postupku nove izmjere, te koristeći se postojećim aviosnimkama prikaže i stanje terena te čin smetanja posjeda,vještak Ivan Barbalić u svom Nalazu i mišljenju od 23.10.2024. g iskazao da je izvršio identifikaciju čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] a u svrhu izrade Nalaza i mišljenja je preuzeo službeni digitalni katastarski plan koji je preklopljen sa stanjem na terenu. Iz arhive Područnog ureda za katastra pribavljeni su podaci geodetskog elaborata iz 1969.godine ( skica mjerenja - Prilog 1), podaci geodetskog elaborata iz 2003.godine ( skica mjerenja - Prilog2) i podaci geodetskog elaborata iz 2020.godine( skica mjerenja - Prilog 3) te da je za potrebe izrade tog Nalaz i mišljenja preuzeo podatke službenih ortofoto snimaka izrađenih 1968.godine ( Prilog 4) i 2011.godine ( Prilog 5). Nakon izvršenog terenskog očevida od 23.svibnja 2024.godine te sukladno nalogu suda kazao je da predmet spora predstavlja "novo" izgrađeni zid od točke vertikalno ispod žardinjere te u produžetku prema istoku, položen tik uz stari zid te urušeni suhozid s koje je odnošeno kamenje. Na skici lica mjesta "stari" zid predstavlja lik označen točkama A-B- C-D-A, šrafiran zelenom bojom duljine 4.21m, promjenjive visine od 10-30cm. Na skici lica mjesta "novo" izgrađeni zid predstavlja lik označen točkama D-C- G-F-E-D šrafiran smeđom bojom, duljine 5,12m visine 95 cm. "Novo" izgrađen zid je u cijeloj svojoj duljini prevješen za 5 cm preko "starog" zida. Na skici lica mjesta žardinjera predstavlja lik označen točkama R-S-T-U-P-R prema sjeveru duljine 5,12m, prema jugu duljine 4,92m, visine 0.5m. Na skici lica mjesta predmetni suhozid označen je točkama B-O-N-M-L-K-J-I-H-G-C-B šrafiran plavom bojom, duljine 17,85m, promjenjive visine od 30-50cm. Uvidom u dostupne i priložene ortofoto snimke predmetnog područja, zbog niske rezolucije snimanja i zelenila na predmetnom području isti se nije mogao očitovati o točnom položaju nekadašnjeg suhozida, jer podaci iz geodetskog elaborata iz 1969.godine su nečitljivi,rađeni bez terenskih podataka te se kao takvi u ovom slučaju ne mogu uzimati kao mjerodavni. Uvidom u skicu mjerenja iz 2003.godine vidljivo je da se međa između čest. zem. [katastarska čestica] protezao sredinom nekadašnjeg suhozida a podaci iz geodetskog elaborata iz 2020godine nije uzimao u obzir jer se odnose na u planu objekta na čest. zem. [katastarska čestica].

8.U usmenom obrazloženju svog nalaza i mišljenja od 22.siječnja 2025.godine, budući da je tužiteljica imala primjedbi na isti, jer nije prikazao ono što je tužiteljica pokazala kao predmet spora, odnosno nije identificirao predmet spora te nije prikazao ni stanje terena prije utuženog čina smetanja a prikazani stari betonski zid nije prikazan u stvarnoj dužini, vještak Ivan Barbalić je iskazao da predmet spora "stari" zid se proteže linijom AB u duljini od 99cm počevši od točke A a visina spornih zidova i žardinjere sumarno iznose 1,45m ( 0,95 + 0,5). Predmet spora predstavlja novi zid, žardinjera i urušeni suhozid sa kojeg su odnošena kamenja. Također je i kazao da uvidom u skicu mjerenja izrađenu od Geobiro a priloženu u Nalazu i mišljenju da je vidljivo da je na području predmeta spora postojao suhozid a čije dimenzije i položaj točnošću traženom u ovom predmetu ne može utvrditi iz razloga što na skici predmetni suhozid nije kotiran, dok je na upit tuženika može li obzirom na neposredan uvid na terenu i ostatke starog suhozida izjasniti gdje u odnosu na te ostatke starog suhozida se nalazi novi zid sa žardinjerom vještak je iskazao da predmet spora, a sukladno terenskom očevidu, je položen na nekadašnjem suhozidu.

9.Sukladno ovakvom nalazu i mišljenju tužiteljica je konačno uredila svoj tužbeni zahtjev točno onako kao što stoji u izreci, budući da raniji Nalazi i mišljenja vještaka MD i ŽD tužiteljica nije prihvaćala jer nisu identificirali što bi bio predmet spora.

10.S obzirom da je tuženik tvrdio da granicu između njihovih nekretnina čini polovica suhozida cijelom dužinom od sjevera ka jugu i to još od davne 1968.godine a za što su mu kazali njegovi prednici, to je ovaj sud izveo dokaz saslušanjem tužiteljice kao stranke iz čijeg je iskaza utvrđeno da je cijelom duljinom sporne međe bio suhozid licem okrenut prema susjedu, odnosno prema nekretnini koja je sada u vlasništvu tuženika a koja u naravi čini južnu granicu njene nekretnine i koja visina je bila nešto viša od 1m i koji kao takav je i zatečen kada su njeni roditelji kupili nekretninu a u razdoblju od 1988. - 1998. godine su na mjestu starog suhozida uklonili taj suhozid i izgradili betonski zid duljinom parcela susjeda K, V i Č koji im nikada nisu osporavali gradnju tog betonskog zida cijelom duljinom i koje je bilo sve u dogovoru sa susjedima a koje stanje je ostalo nepromijenjeno i u vrijeme kada je tuženik kupovao svoje zemljište, međutim taj betonski zid nisu nastavljali dalje, ostao je suhozid i to upravo u vrijeme kada je tuženik, kupio svoju nekretninu i koji ih je kontaktirao oko dogovora da se uredi međa,nisu se dogovorili i koji se njima tek obratio 2020.godine a ranije nije bilo nikakvih dogovara vezanih za ovu spornu među. Razlog zbog čega se nisu mogli dogovoriti je taj što je tuženik tvrdio da se na tom ostalom dijelu suhozida granica to jest međa proteže sredinom tog suhozida a na što ona nije pristala jer je suhozid licem okrenut prema tuženiku pa bi prema pravilima zid pripao njenoj nekretnini i koji tuženik je u studenom i prosincu 2020.godine srušio dio suhozida i izgradio betonski zid sa žardinjerom,a za koju gradnju da je uzimao kamenje od tog suhozida kao što je uzimao i kamenje sa susjednih suhozida. Kako isti nisu dali pristanak da je tuženi srušio suhozid i sagradio zid sa žardinjerom, pokrenuli ovaj postupak, budući da je takvom gradnjom zašao u njeno zemljište,odnosno zasmetao je u dotadašnjem mirnom posjedu i vlasništvu istog posebno što je udaljenost tog suhozida od zida njene kuće bilo 4 m a ovakvim radnjama isto je oduzeto 40-ak cm,odnosno da je takvim radnjama taj suhozid pomaknut na njenu štetu zalazeći u njenu nekretninu.

11.Sve ovo je potvrđeno iz iskaza njenog supruga,saslušanog svjedoka ČD a koji je kazao da su njemu poznate okolnosti još od 1974.godine i sve do kolovoza 2020.godine kada im se tuženik obratio da bi radio zid između njih a sa čime se on bio složio te mu objasnio gdje je njihova međa jer je otac njegove supruge pok. TD kazao da je međa između njihovih parcela na 4 m od njihove kuće a koja je najbliža točka u sredini i ona je 4 m. Druga točka da je definirana granicom između susjeda V i njih i Č od kojeg je tuženik kupio nekretninu dok je treća točka suhozid između susjeda M i njihove parcele a kojom prigodom mu je tuženik kazao da su zašli u njegovo zemljište 1m te su odlučili angažirati geodeta, međutim ljeto je završilo a kada je došao 01.prosinca 2020.godine vidio da tuženik izvodi radove suprotno njihovom dogovoru, da je napravio određene žardinjere, skinuo dio njihovog suhozida jer je taj suhozid za cijelo njihov i kojom izgradnjom betonskog zida da je zašao u njihov posjed na način što je na dijelu tog suhozida izgradio žardinjeru a ispod tog suhozida niže prema V se nalazio zid visine 30-40 cm. U jednom dijelu svojeg zida tuženik je stavio i novi zid i žardinjere iznad, kamena gomila je bila na njihovom terenu dalje prema parceli a koji suhozid,dok ga tuženik nije srušio, su ga čistili, rezali i na njemu držali drva za grill, posebno navodeći da bi granica između njihove parcele i tuženikove bila pravocrtna a u jednom dijelu krivudava.

12.Iz iskaza pak tuženika kao stranke utvrđeno je da je kupio ovu parcelu od V te da je oko 2000-e godine ovlastio svog rođaka Ž da na istoj izgradi kuću a koji je bio i ovlašten da se dogovori vezano uz međe sa susjedom M sa kojim je to i uspio dok sa susjedima O to nije uspio, posebno navodeći da taj njegov rođak je geodet po struci,kućni prijatelj tužiteljice i on je kao geodet odredio među između njihovih zemljišta koja je išla sredinom postojećeg suhozida te je zabio jednu čeličnu šipku nakon što je napravio međašni zid između njega i M i koja i dalje postoji. Tužiteljica da je napravila betonski zid u jednom dijelu između njihovih parcela i pritom ušla u njegovo, da je stari suhozid koji je postojao srušila i izgradila taj betonski zid duljine 6m, kao što je i drugi dio suhozida između njihovih parcela srušila a iz razloga da bi njen sin mogao odlaziti preko njegovog zemljišta do susjednog a koji prolazak im nikada nije branio. Na mjestu gdje je on izgradio žardinjere nije postojalo ništa jer je tužiteljica srušila stari kameni suhozid te je kod izvođenja radova, zbog koji se vodi ovaj postupak,kao točku uzeo upravo ostatak kamenog suhozida kojeg tužiteljica nije srušila a sve je to radio po sredini tog suhozida po kojoj sredini mu je bila jedna točka a druga točka je bio betonski zid kojeg je napravila tužiteljica na mjestu gdje je nekada postojao suhozid i na kojem mjestu gdje je on izveo radove je ostalo par kamenja nakon što je tužiteljica srušila kameni suhozid. Potvrdio je i da se obraćao u devetom mjesecu radi pokušaja dogovora,da je bio nazočan i suprug tužiteljice, a nakon što je suprug tužiteljice počeo vrijeđati jednog njegovog rođaka i nakon što su utvrdili da je međa unutar njegovog zemljišta za metar, prekinuo sve odnose te im kazao da će među između njih utvrditi ovlašteni sudski vještak što je pokretnu u 10-om mjesecu 2020.godine pokrenuo postupka uređenja međa. Ovaj zid sa žardinjerom da je napravio na svojoj nekretnini a na što je bio prisiljen napraviti iz razloga što ima unuke te nije htio da s parcele tužiteljice dolaze štakori i zmije.

13.Iz iskaza svjedoka GD je utvrđeno da je on kod tuženika dva puta radio zid. Prvi puta 2020.godine kada su radili ovaj zid ispod žardinjera te kada su napravili zid uz tužiteljičin zid ispod žardinjera, odnosno ovaj drugi zid da je izgrađen unutra već postojećeg zida za koji pretpostavlja da je vlasništvo tužiteljice i koji je išao kaskadno i u početku bio visok nekih metra, na tri metra a onda u dnu bio na nuli od strane VD a od strane tužiteljice bio visok pola metra a dug nekih 6m, također je naveo da je ispod ovih žardinjera vidljiv zid kojeg su oni radili a koji je rađen unutra oznaka koje su postojale na licu mjesta, prema tuženikovoj želji na njegovoj parceli a u nastavku gore je suhozid gdje su bile zabodene određene špicaste stine i da on nije uzimao kamenje od gore već je tuženik imao pripremljeno kamenje na svojoj parceli za izgradnju zida koji su mu trebali.

14.S obzirom na tvrdnje tuženika da bi granica njihovih nekretnina išla polovicom suhozida, potvrđeno je i iz nalaza i mišljenja vještaka ŽD i Ivana Barbalić, kao i iz iskaza svjedoka saslušanih u predmetu R1-338/2020 koje su stranke priložile na uvid i gdje je upravo svjedok ĆD geodet ( iskaz dan 20.studenog 2024.godine) iskazao da spornu među između nekretnine tužiteljice i tuženik smatra sredinu suhozida te da je postojao suhozid u kojem je bila vidljiva neka staza za čiju širinu on ne zna, navodeći nadalje da po njegovom sjećanju stanje na terenu je bilo istovjetno,zbog toga se ne može utvrditi što je lice a što naličje zida, a u skici mjerenja je on upravo kao među smatrao suhozid a koji suhozid se protezao do betonskog zidića koji su radili G a na mjestu kojeg je sada žardinjera, posebno navodeći da te 2003.godine skicom premjeravanja nije određivao niti utvrđivao granicu, odnosno među prema nekretnini ČD, dok je iz iskaza svjedoka ID, JD i ND utvrđeno da je posjed tuženikove nekretnine bio do sredine suhozida i iz čijih iskaza je u bitnom utvrđeno da se suhozid nije micao niti ga je moguće micati,odnosno da niti tuženik ni itko iz njegove obitelji nije micao niti je mogao micati suhozid. Međutim iz njegovog iskaza utvrđeno je i stanje kako je izgledao zid prije gradnje betonske žardinjere a to je da je postojao suhozid dužine cca 10- ak m , nakon toga dio koji je urušen gdje nije bilo ničega u duljini cca 2 m i nakon toga betonski zid koji je nizak i dug nekih 5-6 m, koji betonski zid nije bio nov već po njegovom mišljenju starije gradnje i taj betonski zid nije radio tuženik već su ga oni tamo zatekli a da je spor nastao 2020.godine kada tuženik je sagradio svoj zid ,odnosno betonski zid koji je viši pored tog postojećeg zida, ali na svojoj strani parcele cijelom duljinom do suhozida i da betonski žardinjera ne zadire u nekretninu tužiteljice budući da se njen rub nalazi s južne strane ranije postojećeg zida, a koji zid i žardinjeru je tuženik podigao da ogradi svoju nekretninu od štetočina,zmija,jer je zemljište s druge strane tog zida bilo zapušteno i neodržavano, a koji dio zida i suhozida je ranije tuženik koristio.

15.Iz iskaza svjedokinje JD koja sa suprugom dolazi na nekretninu tuženika od 2015.godine i gdje je uočila da bi granice prema nekretnini tužiteljice bio jedan betonski zid, nizak, nekih 20 cm, duljine 5-6 m, do kojeg zida je bio prolaz čiju duljinu nije mogla odrediti a iza kojeg se protezao suhozid koji je bio viši u odnosu na ovaj spomenuti betonski zid i da je taj suhozid završio sa nekom željeznom to jest metalnom cijevi, čak je i navela da iz priča svog supruga VD saznala kada je tuženik početkom 2000 –e godine kupio zemljište i da je sagradio kuću a da je ovaj prolaz u suhozidu služio za prolaz susjedima i da je tuženik radi zaštite svog mira zatvorio taj prolaz gradnjom zida te je na svom dijelu nekretnine do postojećeg zida betonirao plato a onom dijelu gdje nije bilo suhozida, taj plato jer završio žardinjerom i da je do gradnje betoniranog platoa, kada bi dolazila, čistila tu nekretninu od borovih iglica, da je bila tu trava i tuš te ranije priručni bazenčić a sada je tu napravljen bazen, odlagala grablje na taj suhozid i nikada nitko nije tražio uklanjanja niti micanje istih.

16.Iz iskaza SD je utvrđeno da je granicu činio djelomično betonski zidić, visine 15-20 cm, duljine 5-6 m te nakon toga u duljini 3-4 m nije bilo ničeg, bio je otvoren prostor a nakon toga do kraja parcele protezao se suhozid, a koji nekada je cijelom dužinom bio suhozid a za što su mu kazali prijašnji vlasnici da bi 2003.godine uočio da bi po sredini tog postojećeg suhozida bio postavljen metalni kolac a koji je prema kazivanju tuženika postavio geodet. Također je iskazao da je početkom 2020.godine tuženik od svoje kuće betonirao plato koji je išao do ruba suhozida,zatvarajući pri tome otvoreni prostor, tako da je njegov betonirani plato došao do ruba suhozida i zida i nije nastavljao dalje a žardinjeru da je sagradio na platou i da ona nigdje ne zadire u nekretninu tužitelja. Razlog betoniranja da je bio taj da preko tuženikove nekretnine ne prolazi sin protustranke pa je prolaz zatvorio žardinjerom a s druge strane obitelj se širila te je površina koja se koristila za tuširanje i igru tuženik proširio podlogu te je uredio žardinjerom a istovremeno i ogradio svoju nekretninu. Također je isti naveo da je postojeći suhozid na istom mjestu kojeg je vidio i 2003.godine.

17.Kako je iz iskaza ovih svjedoka i samih stranaka utvrđeno da je tuženik od 2000.godine postao vlasnik i posjednik čest. zem. [katastarska čestica] , kada su mu prodavateljice kazale da bi granicu njegove nekretnine sa nekretninom tužiteljice označene kao čest. zem. [katastarska čestica] sve K. O. [katastarska općina], predstavljala polovica suhozida koji dijeli njegovu nekretninu od tužiteljičin nekretnine i koja je išla od sjevera ka jugu, da je u trenutku kupoprodaje taj suhozid bio izmijenjen, njegov južni dio je bio betonski zidić visine 30-ak cm pa onda prolaz u suhozidu te suhozid sa gomilom,a što je utvrđeno iz iskaza saslušanih svjedoka (ĐD, DD, PD, ĆD), da je taj dio suhozida, tada prolaz, srušila tužiteljica, da je tim dijelom prolazio i sin tužiteljice za doći do trećih susjeda, da je 2002.godine postavljen međašnik,koji metalni stup je i prikazan u elaboratu 2003.godine,koji elaboratom je tužiteljica bila upoznata jer je međa išla sredinom tog suhozida, da od 2000-2020.godine da je tuženik mirno posjedovao svoju nekretninu i ovaj dio suhozida da je na svom dijelu nekretnine do tog suhozida posijao travu, imao bazenčić privremeni,da su na taj dio suhozida odlagali grablje međutim kada je tuženik 2020.godine u devetom mjesecu htio konačno riješiti granicu nekretnine sa tužiteljicom i istoj kazao da je granica njihovih nekretnina polovica suhozida koji je dijelio njihove nekretnine a tužiteljica tvrdila da je suhozid njen s obzirom da je lice suhozida prema tuženiku a što iz iskaza svjedoka ĆD,koji je radio po nalogu tuženika,kazao da prema stanju suhozida se nije moglo utvrditi gdje je lice a gdje naličje što tužiteljica nije prihvatila a tuženik u 11-om mjesecu podigao na tom prolazu-otvoru žardinjeru koju je podigao na polovini suhozida a što je utvrđeno i iz vještva a kojom gradnjom žardinjere nije srušio suhozid niti pomakao suhozid kako je to tvrdila tužiteljica jer je taj prolaz zatekao tuženik kada je kupio svoju nekretninu a posebno ne kako to tvrdi tužiteljica pomicao taj suhozid na štetu njene nekretnine za štetu oko 40 cm.

18.S obzirom da tužiteljica nije dokazala posljednji mirni posjed na ovom prolazu kroz koji je prolazio njen sin a ne ona, a na suhozidu uz nekretninu tuženika nije odlagala nikakvo granje ni slično već je tuženik koristeći svoju nekretninu,koseći travu i slično,na taj suhozid odlagao grablje,kako je utvrđeno iz iskaza saslušanje svjedokinje JD, gradnjom žardinjere nije pomakao suhozid kako to tvrdi tužiteljica, a što je utvrđeno i iz vještva vještaka Ivana Barbalić, na polovici postojećeg suhozida u tom prolazu podigao žardinjeru a za koju radnju žardinjere nije ni uzimao kamenje sa suhozida a što je opet utvrđeno iz iskaza saslušanog svjedoka GD koji je pomagao podizati ovu žardinjeru tuženiku i za koju je kazao da tuženik nije skidao niti uzimao nikakvo kamenje već je sve imao pripremljeno a gradio zid na polovici suhozida ili unutar nekretnine tuženika uz ranije postojeći mali betonski zidić koji je podigla tužiteljica.

19.Kako je dakle utvrđeno da tužiteljica nije posljednji mirni posjednik dijela suhozida na kojem je sagrađena žardinjera već da je to tuženik,to je ovaj sud odbio tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti jer nisu ispunjene pretpostavke iz članka 22. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim pravnim radnjama, gradnjom žardinjere nije zasmetao tužiteljicu u njenom posljednjem mirnom posjedu, budući da je tuženik sve radio na svojoj nekretnini.

20.Ovaj sud je odbio prijedlog za donošenje privremene mjere jer onako kako je zatražena u sebi sadrži i tužbeni zahtjev pa kao takvu zatraženu sud je nije mogao ni donijeti.

21.Sukladno čl. 154. st 2. Zakona o parničnom postupku ( "Narodne Novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13) i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( "Narodne Novine" broj: 142/12, dalje: Tarifa prema Tbr. 7 točka 2 Tarife), punomoćniku tuženika je dosuđena jednokratna naknada po tbr 7. točka 2. od 500,00 eura za zastupanje u predmetu Psp-159/20 i jednokratna naknada po tbr 7 točka 2 od 500,00 eura za zastupanje u predmetu Psp-163/23 uz zastupanje na ročištu od 27.02.2025.godine 100,00 eura što ukupno daje iznos od 1.100,00 eura a uvećano za iznos pdv-a od 275,00 eura, daje trošak punomoćnika tuženika od 1.375,00 eura a uvećano za troškove vještačenja od 199,08 eura daje trošak tuženika od 1.494,08 eura koliko je dosuđeno u točci

U Trogiru dana 11. travnja 2025.g.

S U D A C

DIVNA IVANČEV

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog Rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda pismeno u 3 primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud. Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se rješenje objavljuje, sud neće dostaviti rješenje prema odredbama ZPP-a o dostavi rješenja. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se rješenje objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava rješenja obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se rješenje objavljuje. Ovjereni prijepis rješenja stranka može preuzeti u sudskog zgradi. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se rješenje objavljuje, sud će rješenje dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena ( čl. 335 ZPP-a ) .

DNA:

- Pun. tužitelja

- Pun. tuženika

- u spis.