REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27, Split

Pr-6913/2021-70

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Eneji Stejskal Kanazir kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja LT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Jošku Jurašinu, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika Republike Hrvatske, Ministarstva obrane, OIB: 52634238587, zastupane po ODO-u Split, radi isplate, u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja i zz tuženika prilikom zaključenja glavne rasprave, prilikom objave, a nakon objave, dana 14. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e:

I/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju s osnova razlike plaće i mirovine za razdoblje od 10.04.2008.godine do 01.04.2017.godine ukupan iznos od 20.432,49 Eur-a/153.948,58 Kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja se obračunava po stopi od 14% godišnje, a u slučaju promjene stope zateznih kamata prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećano za 5% do konačne isplate, a koje zakonske zatezne kamate teku kako slijedi:

-na iznos od 270,44 Eur-a od 01.05.2008.godine do isplate;

-na iznos od 170,90 Eur-a od 01.06.2008.godine do isplate;

-na iznos od 170,90 Eur-a od 01.07.2008.godine do isplate;

-na iznos od 170,90 Eur-a od 01.08.2008.godine do isplate;

-na iznos od 146,53 Eur-a od 01.09.2008.godine do isplate;

-na iznos od 159,84 Eur-a od 01.10.2008.godine do isplate;

-na iznos od 159,84 Eur-a od 01.11.2008.godine do isplate;

-na iznos od 159,84 Eur-a od 01.12.2008.godine do isplate;

-na iznos od 159,84 Eur-a od 01.01.2009.godine do isplate;

-na iznos od 204,45 Eur-a od 01.02.2009.godine do isplate;

-na iznos od 204,45 Eur-a od 01.03.2009.godine do isplate;

-na iznos od 180,88 Eur-a od 01.04.2009.godine do isplate;

-na iznos od 196,59 Eur-a od 01.05.2009.godine do isplate;

-na iznos od 196,59 Eur-a od 01.06.2009.godine do isplate;

-na iznos od 196,59 Eur-a od 01.07.2009.godine do isplate;

-na iznos od 196,59 Eur-a od 01.08.2009.godine do isplate;

-na iznos od 187,09 Eur-a od 01.09.2009.godine do isplate;

-na iznos od 191,84 Eur-a od 01.10.2009.godine do isplate;

-na iznos od 191,84 Eur-a od 01.11.2009.godine do isplate;

-na iznos od 191,84 Eur-a od 01.12.2009.godine do isplate;

-na iznos od 191,84 Eur-a od 01.01.2010.godine do isplate;

-na iznos od 188,62 Eur-a od 01.02.2010.godine do isplate;

-na iznos od 188,62 Eur-a od 01.03.2010.godine do isplate;

-na iznos od 188,62 Eur-a od 01.04.2010.godine do isplate;

-na iznos od 188,62 Eur-a od 01.05.2010.godine do isplate;

-na iznos od 188,62 Eur-a od 01.06.2010.godine do isplate;

-na iznos od 188,62 Eur-a od 01.07.2010.godine do isplate;

-na iznos od 188,62 Eur-a od 01.08.2010.godine do isplate;

-na iznos od 188,62 Eur-a od 01.09.2010.godine do isplate;

-na iznos od 188,62 Eur-a od 01.10.2010.godine do isplate;

-na iznos od 188,62 Eur-a od 01.11.2010.godine do isplate;

-na iznos od 188,62 Eur-a od 01.12.2010.godine do isplate;

-na iznos od 188,62 Eur-a od 01.01.2011.godine do isplate;

-na iznos od 182,94 Eur-a od 01.02.2011.godine do isplate;

-na iznos od 182,94 Eur-a od 01.03.2011. godine do isplate;

-na iznos od 182,94 Eur-a od 01.04.2011.godine do isplate;

-na iznos od 182,94 Eur-a od 01.05.2011.godine do isplate;

-na iznos od 182,94 Eur-a od 01.06.2011.godine do isplate;

-na iznos od 182,94 Eur-a od 01.07.2011. godine do isplate;

-na iznos od 182,94 Eur-a od 01.08.2011.godine do isplate;

-na iznos od 182,94 Eur-a od 01.09.2011.godine do isplate;

-na iznos od 182,94 Eur-a od 01.10.2011.godine do isplate;

-na iznos od 182,94 Eur-a od 01.11.2011.godine do isplate;

-na iznos od 182,94 Eur-a od 01.12.2011.godine do isplate;

-na iznos od 182,94 Eur-a od 01.01.2012.godine do isplate;

-na iznos od 182,10 Eur-a od 01.02.2012.godine do isplate;

-na iznos od 182,10 Eur-a od 01.03.2012.godine do isplate;

-na iznos od 172,96 Eur-a od 01.04.2012.godine do isplate;

-na iznos od 179,05 Eur-a od 01.05.2012.godine do isplate;

-na iznos od 179,05 Eur-a od 01.06.2012.godine do isplate;

-na iznos od 179,05 Eur-a od 01.07.2012.godine do isplate;

-na iznos od 179,05 Eur-a od 01.08.2012.godine do isplate;

-na iznos od 170,41 Eur-a od 01.09.2012.godine do isplate;

-na iznos od 174,73 Eur-a od 01.10.2012.godine do isplate;

-na iznos od 174,73 Eur-a od 01.11.2012.godine do isplate;

-na iznos od 174,73 Eur-a od 01.12.2012.godine do isplate;

-na iznos od 174,73 Eur-a od 01.01.2013.godine do isplate;

-na iznos od 204,70 Eur-a od 01.02.2013.godine do isplate;

-na iznos od 204,70 Eur-a od 01.03.2013.godine do isplate;

-na iznos od 191,19 Eur-a od 01.04.2013.godine do isplate;

-na iznos od 200,20 Eur-a od 01.05.2013.godine do isplate;

-na iznos od 200,20 Eur-a od 01.06.2013.godine do isplate;

-na iznos od 200,20 Eur-a od 01.07.2013.godine do isplate;

-na iznos od 200,20 Eur-a od 01.08.2013.godine do isplate;

-na iznos od 192,89 Eur-a od 01.09.2013.godine do isplate;

-na iznos od 196,54 Eur-a od 01.10.2013.godine do isplate;

-na iznos od 196,54 Eur-a od 01.11.2013.godine do isplate;

-na iznos od 196,54 Eur-a od 01.12.2013.godine do isplate;

-na iznos od 196,54 Eur-a od 01.01.2014.godine do isplate;

-na iznos od 197,10 Eur-a od 01.02.2014.godine do isplate;

-na iznos od 197,10 Eur-a od 01.03.2014.godine do isplate;

-na iznos od 197,10 Eur-a od 01.04.2014.godine do isplate;

-na iznos od 197,10 Eur-a od 01.05.2014.godine do isplate;

-na iznos od 197,10 Eur-a od 01.06.2014.godine do isplate;

-na iznos od 197,10 Eur-a od 01.07.2014.godine do isplate;

-na iznos od 197,10 Eur-a od 01.08.2014.godine do isplate;

-na iznos od 197,10 Eur-a od 01.09.2014.godine do isplate;

-na iznos od 197,10 Eur-a od 01.10.2014.godine do isplate;

-na iznos od 197,10 Eur-a od 01.11.2014.godine do isplate;

-na iznos od 197,10 Eur-a od 01.12.2014.godine do isplate;

-na iznos od 197,10 Eur-a od 01.01.2014.godine do isplate;

-na iznos od 194,91 Eur-a od 01.02.2014.godine do isplate;

-na iznos od 194,91 Eur-a od 01.03.2014.godine do isplate;

-na iznos od 194,91 Eur-a od 01.04.2014.godine do isplate;

-na iznos od 194,91 Eur-a od 01.05.2015.godine do isplate;

-na iznos od 194,91 Eur-a od 01.06.2015.godine do isplate;

-na iznos od 194,91 Eur-a od 01.07.2015.godine do isplate;

-na iznos od 194,91 Eur-a od 01.08.2015.godine do isplate;

-na iznos od 194,40 Eur-a od 01.09.2015.godine do isplate;

-na iznos od 194,65 Eur-a od 01.10.2015.godine do isplate;

-na iznos od 194,65 Eur-a od 01.11.2015.godine do isplate;

-na iznos od 194,65 Eur-a od 01.12.2015.godine do isplate;

-na iznos od 194,65 Eur-a od 01.01.2016.godine do isplate;

-na iznos od 190,65 Eur-a od 01.02.2016.godine do isplate;

-na iznos od 190,65 Eur-a od 01.03.2016.godine do isplate;

-na iznos od 189,45 Eur-a od 01.04.2016.godine do isplate;

-na iznos od 190,25 Eur-a od 01.05.2016.godine do isplate;

-na iznos od 190,25 Eur-a od 01.06.2016.godine do isplate;

-na iznos od 190,25 Eur-a od 01.07.2016.godine do isplate;

-na iznos od 190,25 Eur-a od 01.08.2016.godine do isplate;

-na iznos od 189,65 Eur-a od 01.09.2016.godine do isplate;

-na iznos od 189,95 Eur-a od 01.10.2016.godine do isplate;

-na iznos od 189,95 Eur-a od 01.11.2016.godine do isplate;

-na iznos od 189,95 Eur-a od 01.12.2016.godine do isplate;

-na iznos od 189,95 Eur-a od 01.01.2017.godine do isplate;

-na iznos od 195,73 Eur-a od 01.02.2017.godine do isplate;

-na iznos od 195,73 Eur-a od 01.03.2017.godine do isplate;

-na iznos od 195,73 Eur-a od 01.04.2017.godine do isplate.

II/ Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan za više zatraženi iznos od 14.262,31 Eur-a.

III/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužitelju na ime troškova ovog parničnog postupka ukupan iznos od 13.027,77 Eur-a, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate te koja se zakonska zatezna kamata obračunava po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena.

Obrazloženje

1.U tužbi predanoj ovom sudu dana 01.08.2013.godine tužitelj navodi da je dana 17./18.10.2006. godine prilikom vojne vježbe s bojevim gađanjem haubicama 152 mm na poligonu u blizini Slunja tužitelj kao djelatna vojna osoba u vojarni Matijaš u Kninu po naredbi pretpostavljenih aktivirao jednu od 6 haubica u nizu uz jaku zvučnu detonaciju, a pri čemu da su tužitelju puknula oba bubnjića. Navodi se da je tužitelj radi navedenog događaja dana 13.02.2008.godine proglašen nesposobnim za djelatnu vojnu službu te da je umirovljen dana 01.08.2008.godine, te da je rješenjem od 02.02.2011.godine i dalje zbog profesionalne nesposobnosti ostao u invalidskoj mirovini s mirovinom od 2.482,84 kn počevši od 10.04.2008.godine. Ističe se da bi redovna plaća tužitelja iznosila oko 3.800,00 kuna mjesečno, a možda i više. Navodi se da tužitelj kao umirovljenik prima mirovinu manju od plaće od koju bi primao za oko 1.317,16 kn mjesečno, a što da do 01.08.2013.godine za ukupno 59 mjeseci iznosi ukupno 77.712,44 kn, a što da se i potražuje nadalje kao mjesečna renta u iznosu za sada 1.317,16 kn mjesečno plativo do 31. u mjesecu za prethodni mjesec. Navodi se da je u predmetu ovog suda broj II P-1426/07 utvrđena odgovornost i naknada štete presudom u korist tužitelja. Navodi se da tuženik na zahtjev za isplatu iz ovog osnova koji da mu je dostavljen 31.05.2012.godine nije niti odgovorio. U navedenom smislu tužitelj potražuje po navedenom osnovu naknadu imovinske štete-izgubljene zarade i to u vidu dospjelih iznosa razlike između plaće koju bi primao da nije umirovljen i mirovine koju je primao iznos od ukupno 77.712,44 Kuna za razdoblje od 10.04.2008.godine do 31.07.2013.godine sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, te na ime mjesečne rente iznos od 1.317,16 Kuna, te na ime razlike moguće plaće i mirovine iznos od 830,00 Kuna. Tužitelj je konačno uredio tužbeni zahtjev podneskom od 30.lipnja 2017.godine (list 71-74 spisa) , a kojim s osnove razlike plaće i mirovine od 10.04.2008.godine do 01.04.2017.godine potražuje ukupan iznos od 261.407,98 kuna zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

2. Tužena u odgovoru na tužbu (list 17 spisa) navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, te ističe da je nesporno među strankama da je pravomoćnom presudom ovog suda broj II P-1426/07 od 23.07.2013.godine tužena obvezana na isplatu iznosa od 13.000,00 Kuna tužitelju na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje budući je tužitelj rješenjem zdravstvene komisije MORH-a od 13.veljače 2008.godine proglašen nesposobnim za djelatnu vojnu službu zbog oštećenja sluha koje je nastalo prilikom vojne vježbe bojevog gađanja na poligonu u Slunju dana 18.10.2006. Istaknuto je da tužitelj potražuje naknadu imovinske štete u vidu izgubljene zarade u iznosu od 77.712,44 kn, a koji iznos predstavlja razliku između mirovine koju prima i plaće koju bi ostvarivao da je još u radnom odnosu. Međutim, tužena ističe da je tužitelj ocjenjen nesposobnim za djelatnu vojnu službu isključivo po osnovi dijagnosticiranih psihičkih bolesti u smislu anksiozno depresivnog poremećaja i posttraumatskog stresnog poremećaja, a ne zbog oštećenja sluha nastalog u navedenom štetnom događaju. U tom smislu tužena ističe da izostaje uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i štete koju tužitelj trpi u vidu izgubljene zarade. Navodi se da činjenica što je tužena pravomoćnom presudom obvezana na naknadu pretrpljene neimovinske štete da ne implicira automatizmom postojanje odštetne odgovornosti tužene za naknadu štete u vidu izgubljene zarade. Ističe se da je za zasnivanje takve odštetne odgovornosti odlučna činjenica postojanja uzročne veze između štetnog događaja i nastale štete koja da je u konkretnom slučaju izostala jer da tužitelj nije ocjenjen nesposobnim za vojnu službu zbog ozljeda zadobivenih u predmetnom štetnom događaju pa da je tužbeni zahtjev neosnovan.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom zahtjeva za mirno rješenje spora (list 3 spisa); rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Splitu od 02.02.2011.godine (list 4 spisa); rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu od 30.07.2008.godine (list 5 spisa); presude ovog suda II P-1426/07 od 23.srpnja 2013.godine (list 6-14 spisa); rješenja Ministarstva obrane Zagreb, Uprave za ljudske resurse, Službe za zdravstvenu zaštitu od 13.veljače 2008.godine (list 27-28 spisa); pregledom spisa HZMO-a, Područne Službe Split broj 222357; očitovanja Ministarstva obrane RH, Oružanih snaga RH, zapovjedništva za potporu, Vojno zdravstvenog središta, Zavoda za pomorsku medicinu Split od 24.05.2016.godine uz dostavljene nalaze (list 40-42 spisa); pisanog nalaza i mišljenja dr. Željke Ercegović, spec.medicine rada (list 44 spisa); nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za knjigovodstveno-financijske poslove PT (list 62-68 spisa); podataka o visini mirovinskih primanja tužitelja za razdoblje od 01.08.2013.godine do 31.10.2021.godine dostavljenih ovom sudu od strane HZMO-a, Područne službe u Splitu (list 155-157 spisa); medicinske dokumentacije (list 161-170, te 187-188, te 240-242, te 271,te 274 spisa); fotografija tužitelja (list 171 spisa), dopisa – očitovanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Regionalnog ureda Split od 04.04.2022.godine (list 194-195 spisa); očitovanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Regionalnog ureda Split od 03.06.2022.godine ovom sudu (list 234-236 spisa); potvrde Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, PS Split od 01.06.2022.godine (list 237 spisa); očitovanja tvrtke Domus gradnja d.o.o. sa obračunskim listama radnika JT (list 283-286 spisa); dostave mišljenja stručnog tima o profesionalnom usmjeravanju i procjeni radne sposobnosti nezaposlenih osoba i ostalih tražitelja zaposlenja od 16.11.2023.godine (list 288 spisa); očitovanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područne službe Split (list 314 spisa); Izveden je i dokaz saslušanjem tužitelja na ročištu od 17.11.2014.godine te vještačenjem po vještakinji medicine rada Željki Ercegovac (list 26 te list 38 spisa); dopunskim saslušanjem tužitelja na ročištu od 21.siječnja 2022.godine;vještačenjem po vještakinji medicine rada Mariji Muše Danijelov na ročištu od 20.05.2022.godine; vještačenjem po vještaku dr. Nikoli Sikirica, psihijatru na ročištu od 10.veljače 2023.godine (list 250-252 spisa); dopune usmenog vještačenja od strane vještakinje medicine rada LTO na ročištu od 31.ožujka 2023.godine (list 261- 263 spisa); nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za računovodstvo, financije i bankarstvo Ivana Buljan (list 346-353, te 354-361 spisa). Sudu su dostavljeni i primjerci sudske prakse.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja djelomično je osnovan.

5. Prvenstveno je potrebno istaći da je u predmetnoj pravnoj stvari već jednom donesena prvostupanjska presuda ovog suda Pr-468/13 od 20.10.2017.godine (list 81-87 spisa), a koja je bila potvrđena presudom Županijskog suda u Osijeku broj Gž R-92/2018-3 od 28.studenog 2019.godine (list 97-102 spisa). Rješenjem Vrhovnog suda RH broj Rev-397/2021-2 od 20.travnja 2021.godine (list 142-145 spisa) ukinuta je presuda Županijskog suda u Osijeku broj Gž R-92/2018-3 od 28.11.2019. i presuda ovog suda Pr-468/13 od 20.10.2017.godine te je predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje. U ponovljenom postupku, a po naputku iz rješenja Vrhovnog suda RH od 20.travnja 2021.godine proizlazi da prvostupanjski sud treba raspraviti u predmetnoj pravnoj stvari može li se tužitelj zaposliti sa preostalom radnom sposobnošću jer je Vrhovni sud RH zauzeo stav da kad je kod oštećenika nastala nesposobnost za obavljanje dotadašnjeg posla, ali je preostala sposobnost za obavljanje drugih poslova da bi štetu predstavljala eventualna razlika između plaće koju bi tužitelj mogao objektivno ostvariti sa svojom preostalom radnom sposobnošću i mirovine koju prima, a koju štetu da tužitelj mora dokazati prema općim pravilima o predmetu dokazivanja.

6. Među strankama nije sporna činjenica da se tužitelj prije pokretanja ovog spora sukladno odredbi članka 186 a ZPP-a obratio nadležnom ODO-u Split sa zahtjevom za mirno rješenje spora (list 3 spisa), te budući o tom zahtjevu nije odlučeno u roku od tri mjeseca od njegova podnošenja tužitelj je u zakonskom roku iz članka 186 a st. 5 ZPP-a podnio tužbu u predmetnoj pravnoj stvari. Također među strankama nije sporna činjenica da je tužitelju rješenjem HZMO-a, Područne službe u Splitu od 02.02.2021.godine (list 4 spisa) priznato pravo na invalidsku mirovinu i nadalje zbog profesionalne nesposobnosti za rad, te mu je također i rješenjem HZMO-a, Područne službe u Zagrebu od 30.07.2008.godine (list 5 spisa) priznato počevši od 10.04.2008.godine pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad u svoti od 2.482,84 kune mjesečno počevši od 01.08.2008.godine. Također među strankama u ovom postupku nije sporna činjenica da je u predmetu koji se vodio pod poslovnim brojem II P-1426/07 utvrđena odgovornost tužene tužitelju za nastalu štetu prilikom izvođenja vojne vježbe na vojnom poligonu u blizini Slunja, te je tužena bila obvezana da temeljem pravomoćne presude ovog suda II P – 1426/07 od 23.srpnja 2013.godine naknadi tužitelju na ime pravične novčane naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznos od 13.000,00 Kuna sa pripadajućom kamatom, te 400,00 Kuna na ime imovinske štete s osnova troškova liječenja s pripadajućom kamatom, te parnični trošak u iznosu od 20.216,00 Kuna, a koje činjenice nedvojbeno proizlaze iz pregledane presude ovog suda II P-1426/07 od 23.srpnja 2013.godine (list 6-14 spisa).

7. Sporno je da li kod tuženika postoji preostala radna sposobnost za obavljanje drugih poslova , te da li je istome sukladno tome nastala šteta koju bi predstavljala eventualna razlika između plaće koju bi tužitelj mogao objektivno ostvariti sa svojom preostalom radnom sposobnošću i mirovine koju prima.

8. Iz pregledanog rješenja Ministarstva obrane, Uprave za ljudske resurse, Službe za zdravstvenu zaštitu, VII. Zdravstvene komisije od 13.veljače 2008.godine (list 27-28 spisa) proizlazi da je ovim rješenjem tužitelj kao djelatna vojna osoba bio proglašen nesposobnim za djelatnu vojnu službu.

9. Iz očitovanja-dopisa Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Regionalnog ureda Split ODO-u Split od 04.04.2022.godine (list 194-195 spisa) proizlazi da se tužitelj prijavio Zavodu za zapošljavanje kao umirovljenik zbog profesionalne nesposobnosti za rad u svrhu zapošljavanja po osnovi preostale radne sposobnosti dana 29.12.2017.godine kada da je kategoriziran kao teže zapošljiv zbog zdravstvenih problema i to psihofizičkih problema-profesionalna invalidska mirovina. Navedeno je da je tužitelju u više navrata nuđen posao i da je pozivan na moguće prekvalifikacije, te na sajmove zapošljavanja, a sve u svrhu pronalaska odgovarajućeg zapošljavanja, a da isti to nije bio u mogućnosti zbog svog psihofizičkog stanja prihvatiti. Istaknuto je da se tužitelj liječi kod neurologa, fizijatra, psihijatra i spec. orl te da je izjavio da nije u mogućnosti prihvatiti ni javni rad, te da su mu smetnje od ranije pogoršane (zaglušenost, zujanje u ušima, obostrana slabočujnost, bol u vratu i ramenu, trnjenje ruku, glavobolje, psihički problemi). Istaknuto je da je prema zadnjem kontaktu sa tužiteljem 28.02.2022.godine tužitelj izjavio da mu je psihofizičko stanje protekom vremena još gore i da nije u mogućnosti raditi niti ima motivacije za rad pa da je sa strankom i službom profesionalnog savjetovanja dogovorena stručno timska obrada za dan 09.03.2022.godine. Navodi se da što se tiče prava i mogućnosti osoba koje se vode kao umirovljene po osnovu profesionalne radne nesposobnosti za rad da stranka koja ostvaruje invalidsku mirovinu temeljem profesionalne nesposobnosti za rad ima pravo biti prijavljena u evidenciji zavoda za zapošljavanje i ima pravo ići na osposobljavanje ili prekvalifikaciju ako stručni tim zavoda za zapošljavanje zaključi da je ista sposobna za to, te da to znači da osobu treba poslati na stručno-timsku obradu i vidjeti ima li mogućnosti za nešto od spomenutih usluga, te da li je osoba uopće motivirana za zapošljavanje ili prekvalifikaciju, te je navedeno da se tužitelj nije odazvao na stručno timsku obradu.

10. Iz pregledanog očitovanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Regionalnog ureda Split od 03.06.2022.godine (list 234-236 spisa) proizlazi da je tužitelj prijavljen u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 29.12.2017.godine do 09.10.2019.godine, te od 07.01.2020.godine i nadalje neprekidno. Navodi se da od ulaska tužitelja u navedenu evidenciju kroz čitavo vrijeme prijavljivanja da je tužitelj obzirom na njegovo psihofizičko zdravstveno stanje u više navrata kategoriziran kao teže zapošljiva osoba te da su tužitelju u više navrata nuđeni uglavnom pomoćni poslovi u raznim tvrtkama koje da tužitelj nije mogao prihvatiti, a i da su poslodavci bili mišljenja da tužitelj ne bi udovoljio općim uvjetima zapošljavanja. Navodi se da je upitno zapošljavanje tužitelja obzirom na njegovu opću fizičku zdravstvenu sposobnost imajući u vidu da se isti liječi kod neurologa, fizijatra, psihijatra i spec. otorinolaringologa, te da ima obostranu zaglušenost i ostalo. Također je navedeno da je isto i sa prekvalifikacijama-osposobljavanjima jer da ono što HZZ ima u ponudi tužitelj nije u mogućnosti uslijed navedenog prihvatiti, a da ne bi prošao ni psihologijsko testiranje ni stručno timsku obradu kandidata. Navodi se da je zadnje mišljenje stručnog tima HZZ-a od 12.04.2022.godine upućenog OFOZ-a za tužitelja navodi da zbog brojnih zapreka za rad privremeno nesposoban, te da je kontrola za godinu dana te je stavljena napomena da se radi o stručnom timu HZZ-a koje uključuje i pregled liječnika medicine rada i psihologa, a čije mišljenje da se odnosi isključivo kao smjernica djelatnicima HZZ-a u rješavanju situacije tužitelja, a da nema značaj prema vani. O svemu navedenom se izjasnila viša stručna savjetnica za zapošljavanje ET.

11. Iz pregledanog očitovanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područne službe Split od 04.srpnja 2023.godine (list 314 spisa) proizlazi da stručno-timska obrada stručnog tima o profesionalnom usmjeravanju i procjeni radne sposobnosti nezaposlenih osoba i ostalih tražitelja zaposlenja služi za interne potrebe HZZ-a, te da se provodi na zahtjev savjetnika za zapošljavanje u svrhu definiranja poslova koje korisnici mogu obavljati s obzirom na to da imaju određenih zdravstvenih problema koji bi im mogli ograničiti mogućnosti zapošljavanja i rada, te da nakon završene obrade mišljenje stručnog tima se upućuje u Odjel za tržište rada savjetniku za zapošljavanje i ponekad u obliku SM-1 mišljenja. Istaknuto je da navedeni tip mišljenja stručnog tima nema pravno-obvezujući učinak u smislu ostvarivanja bilo kakvih prava u drugim institucijama već da je osim za već navedene interne potrebne HZZ-a preporuka nezaposlenoj osobi/tražitelju zaposlenja za daljnje postupanje pred nadležnim institucijama. Navodi se da stručni tim za profesionalno usmjeravanje nije nadležan za davanje ocjene preostale radne sposobnosti kandidata te da je upravo tužitelju preporučio pokretanje postupka vještačenja na Zavodu za vještačenje u svrhu ostvarivanja pripadajućih prava, a ne u Centru za profesionalnu rehabilitaciju kako navodi sudska vještakinja Marija Muše Danijelov. Zaključno je navedeno da stručni tim utvrđuje trenutačno stanje korisnika te da općenito nije u njegovoj nadležnosti razdvojiti pitanje profesionalne nesposobnosti za rad zbog ozljede na radu od profesionalne nesposobnosti za rad kao posljedice drugih bolesti, a pogotovo ne za utuženo razdoblje od 10.travnja 2008.godine do 31.srpnja 2013.godine budući da je tužitelj prvi put prijavljen u evidenciju HZZ-a 29.prosinca 2017.godine.

12. Iz pregledanog mišljenja stručnog tima o profesionalnom usmjeravanju i procjeni radne sposobnosti nezaposlenih osoba i ostalih tražitelja zaposlenja od 16.11.2023.godine (list 288 spisa) proizlazi da je temeljem dobivenih rezultata ispitivanja i utvrđenih psihologijskih i medicinskih indikacija stručni tim za profesionalno usmjeravanje donio zaključak da tužitelj ne može obavljati poslove koji iziskuju veće tjelesno naprezanje i uredno emocionalno funkcioniranje. Navodi se da je tužitelj ostvario invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti, te da ima trajnu nesposobnost za obavljanje poslova u svom i bilo kojem drugom zanimanju te da navedeno tijelo preporučuje ponovno pokrenuti postupak vještačenja na Zavodu za vještačenje u svrhu ostvarivanja pripadajućih prava.

13. Iz pregledane potvrde Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područne službe Split od 01.06.2022.godine (list 237 spisa) proizlazi da je tužitelj prijavljen u evidenciji nezaposlenih osoba u razdoblju od 29.12.2017.godine do 09.10.2019.gidine te od 07.01.2020.godine pa nadalje.

14. Iz očitovanja tvrtke Domus gradnja d.o.o. (list 283 spisa) proizlazi da ova tvrtka izvješćuje sud da kod njih postoji radno mjesto upravitelja strojevima na mehanizirani pogon, te da navedena tvrtka dostavlja ovom sudu podatak o plaći za to radno mjesto te navodi da radniku isplaćuju i terenski dodatak jer da radnik boravi izvan mjesta svog prebivališta s obzirom da poslodavac obavlja vrstu djelatnosti koja je vezana za rad na terenu (mjesto rada da je udaljeno najmanje 30 kilometara). U prilog ovog očitovanja tvrtka Domus gradnja d.o.o. je dostavila ovom sud zadnje obračunske liste za mjesec 6, 7, 8/2023 za djelatnika ST (list 284-286 spisa).

15. Iz iskaza saslušane vještakinje medicine rada dr. Željke Ercegović na ročištu od 17.11.2014.godine (list 26 spisa) proizlazi da je ista nakon uvida u spis ovog suda utvrdila da je medicinska i ostala dokumentacija nedostatna da bi se mogao utvrditi točan razlog umirovljenja pa predlaže da se dostavi zdravstveni karton od liječnika opće medicine i spis za HZMO-a.

16. Iz pisanog nalaza i mišljenja vještakinje medicine rada dr. Željke Ercegović (list 44 spisa) proizlazi da je navedeno da je vještakinja izvršila uvid u predmetni spis te da je utvrdila da je tijekom izvođenja vojnog gađanja iz haubice prilikom detonacije dana 17.10.2006.godine tužitelj stradao kao profesionalni vojnik, te da je postavljena dijagnoza obostrana akustička trauma: posttraumatska perforacija bubnjića desno, te da je naknadno postavljena dijagnoza pareza vestibularnog živca i perceptivna nagluhost desno. Ističe se da od dana 14.10.2007.godine datira prvi nalaz psihijatra gdje da se navodi da je 18.10.2006.godine doživio traumu tijekom gađanja iz haubice, te da je kao posljedica nastala psihoneuroza. Istaknuto je da je tužitelj u studenom 2007.godine hospitaliziran na Klinici za psihijatriju kao prva hospitalizacija, a nakon traumatskog iskustva tijekom bojovnog gađanja iz haubice, te da je tužitelju postavljena dijagnoza PTSP-a i anksiozno-depresivnog sindroma, a da su daljnji nalazi psihologijsko-psihijatrijske obrade i kontrole ukazale na PTSP chr i trajne promjene osobnosti. Istaknuto je da je uvidom u zdravstveni karton razvidno da tužitelj ranije nije liječen od psihičkih tegoba, te da je dostavljen traženi audiogram sa prethodnog pregleda za zaposlenje iz 2002, a koji da je bio u granici normale. Istaknuto je da je rješenjem Uprave za ljudske resurse za službu za zdravstvenu zaštitu tužitelj proglašen nesposobnim za djelatnu vojnu službu po točkama T 18.2 L- 1 (neurotski i somatoforni poremećaji) i T 22.2 L-1 (akutna reakcija na stres i postraumatski stresni poremećaj), te je istaknuto da je rješenjem Uprave za ljudske resurse za službu za zdravstvenu zaštitu tužitelj proglašen nesposobnim za djelatnu vojnu službu po točkama T 18.2 L-1 (neurotski i somatoforni poremećaji) i T 22.2 L-1 (akutna reakcija na stres i posttraumatski stresni poremećaj), te da je istome rješenjem HZMO-a od 02.02.2011.godine priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad. Zaključno vještakinja navodi da su kod tužitelja profesionalna nesposobnost za rad kao i nesposobnost za djelatnu vojnu službu uzrokovane nezgodom na poslu koja je rezultirala oštećenjem sluha i vestibularnog živca desno, te psihičkim smetnjama kroničnog tijeka.

17. Tužitelj nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještakinje Željke Ercegović, dok je tuženik u podnesku od 28.11.2016.godine (list 50 spisa) istakao da nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještakinje Ercegović, ali da smatra da nepotpun za donošenje odluke o osnovanosti tužbenog zahtjeva. Ističe se da sama pretpostavka da bi tužitelj bio proglašen nesposobnim za djelatnu vojnu službu zbog posljedica ozljeda na radu sama po sebi ne čini osnovanim tužbeni zahtjev radi naknade štete s osnova izgubljene zarade. Navodi se da je tužitelju priznata invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad, a ne zbog opće nesposobnosti za rad, te da s obzirom da kod profesionalne nesposobnosti za rad postoji preostala radna sposobnost da je medicinskim vještačenjem nužno utvrditi utjecaj ozljeđivanja iz štetnog događaja za koji je odgovorna tužena, te oštećenikovu radnu sposobnost i obavljanje poslova za koje je kroz stečeno obrazovanje osposobljen, te ovisno o tome i postojanje i visinu eventualne štete. Navodi se da je u brojnim odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzet jasan stav u pogledu priznavanja prava na naknadu štete zbog izgubljene zarade u situacijama postojanja preostale radne sposobnosti. U navedenom smislu tuženik ističe da sud smatra u situacijama kad nije došlo do gubitka opće nesposobnosti za rad i postoji preostala radna sposobnost da činjenica da se tužitelj nije pokušao zaposliti sa preostalom radnom sposobnošću, te da se nije prijavio na Zavod za zapošljavanje u svrhu traženja posla u okviru preostale radne sposobnosti da ukazuje da tužitelj nije poduzeo ništa da spriječi nastanak štete u vidu izgubljene zarade, te da mu zato ne pripada pravo na naknadu sa tog osnova neovisno o tome da li je prethodno bio u radnom odnosu ili ne.

18. Iz nalaza i mišljenja vještakinje LTO danog na ročištu od 20.svibnja 2022.godine danog na okolnost utvrđenja preostale radne sposobnosti tužitelja , nakon što je utvrđena nesposobnost za djelatnu vojnu službu proizlazi da je tužitelj je u listopadu 2006. ozljedom na radu zadobio akustičnu traumu s posljedičnim oštećenjem sluha u iznosu od 6%, lezijom desnog vestibularnog živca i postupnim razvojem neurotskog poremećaja i kroničnog PTSP-a. Ista ističe da obzirom da se zdravstvena sposobnost u djelatnoj vojnoj službi utvrđuje Pravilnikom o zdravstvenoj i psihičkoj sposobnosti (NN 51/07), da je tužitelju sukladno pravilniku utvrđena trajna nesposobnost za djelatnu vojnu službu 13.veljače 2008. temeljem psihičkih bolesti nastalih uzročno posljedično s ozljeđivanjem na radu. Ističe se da je prema pravilima struke slijedila ocjena radne sposobnosti u sustavu mirovinskog osiguranja pa da je tužitelju 16. svibnja 2008. rješenjem stručnog povjerenstva za reviziju HZMO utvrđena profesionalna nesposobnost za rad uz postojanje preostale radne sposobnosti za poslove koji se ne obavljaju u buci iznad 85 dba i nezaštićenoj visini većoj od 3 m. Navodi se da je uzrok invalidnosti je 100% ozljeda na radu, te da je ta ocjena utemeljena na pravilima struke, ali obzirom na kasniji razvoj trajnih promjena osobnosti koje da je utvrdio psihijatar kontraindikacija da se odnosi i na poslove koji traže pojačane emocionalne zahtjeve i profesionalnu vožnju. Vještakinja navodi da obzirom da je prema podacima iz radne knjižice tužitelj obrazovan za mehaničara alatnih strojeva koji poslovi zahtijevaju rad u buci iznad 85 dba, i urednu psihičku sposobnost, da je tužitelj nesposoban za svoje stručno zanimanje. Istaknuto je da je tužitelj nakon rješenja HZMO-a kojim je utvrđen invaliditet imao mogućnost profesionalne rehabilitacije u sustavu mirovinskog osiguranja, ali da nema podataka da je koristio tu mogućnost. Istaknuto je da je imao mogućnost prijaviti se na HZZ, a o čemu u spisu da nema dokaza da je to obavljeno. Ističe se da je od 2013. na snazi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom kojem se prijavom na HZZ osobe s invalidnošću u odnosu na rad upisuju u očevidnik osoba s invaliditetom, upućuju u Centar za profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom u kojem stručni tim sa spec. medicine rada utvrđuje stupanj invaliditeta u odnosu na rad sa stupnjom poteškoća i prepreka (od 1-4), utvrđuje motivaciju za rad i prekvalifikaciju, pa da nakon pribavljenog nalaza i mišljenja centra osoba dobila uvjerenje Zavoda za vještačenje i prof. rehabilitaciju. Ističe se da navedeno tužitelj obzirom na godine života može koristiti u cilju plasiranja preostale radne sposobnosti na otvorenom tržištu rada. Vještakinja navodi da je za napomenuti je da su prema citiranom zakonu poslodavci financijski stimulirani za zapošljavanje osoba s invaliditetom, a čime da je povećana mogućnost zapošljavanja tužitelja. U odnosu na činjenicu kakav je stav vještakinje s obzirom na spomenuti nalaz i mišljenje dr. IT, a iz kojeg da bi proizlazilo loše psihičko stanje tužitelja, te kako cijeni sposobnost tužitelja za rad i da li bi tužitelj u ikakvom omjeru bio radno sposoban, vještakinja je navela da kako je već navela u odnosu na psihičko stanje kod tužitelja da postoji nesposobnost samo za poslove koji traže pojačani emocionalni zahtjev, a koji su poslovi s posebnim uvjetima na radu regulirani Pravilnikom o poslovima s posebnim uvjetima na radu, dok je za ostale poslove sposoban ovisno o motivaciji za profesionalnu rehabilitaciju. Nadalje vještakinja napominje da tužitelj ima veliku preostalu radnu sposobnost, ali da je pitanje da li je isti spreman ići na profesionalnu rehabilitaciju i da li je isti za to motiviran. Vještakinja napominje da se tužitelj već nalazi u invalidskoj mirovini zbog profesionalne nesposobnosti za rad, te ukoliko isti nije motiviran da može i nadalje koristiti navedenu mirovinu i da nije dužan ići na profesionalnu rehabilitaciju i rad premda mu to postoji kao mogućnost. Vještakinja ističe da Centar za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom timski (spec.medicine rada, psihijatar, psiholog, soc. radnik logoped) donosi zaključno mišljenje o daljnjoj profesionalnoj rehabilitaciji, pri čemu da je od odlučujućeg faktora motivacija ispitivane osobe ili tužitelja u ovom slučaju. U odnosu na činjenicu da li navedenu motivaciju procjenjuje struka ili tužitelj vještakinja je navela da je motivacija ovisna o samom ispitaniku ili tužitelju koji da u posebnom upitniku i razgovoru iznosi sve svoje opservacije u svezi s tim. U odnosu na činjenicu da obzirom da se u nalazu spec. neurologa ČT navode bolovi u vratu, ramenima, trnjenje ruku, glavobolja, križobolja, bolovi u nogama, intolerancija na napor, povremena nestabilnost pri hodu i smetnji koordinacije, značajne psihičke promjene te posebno ptsp, koje bi to poslove bilo moguće obavljati kod ovakvog zdravstvenog stanja tužitelja vještakinja je navela da ovakav popis simptoma koje tužitelj daje da je nužno objektivizirati funkcijskom dijagnostikom koja kod tužitelja da nije napravljena. Također je vještakinja istakla da u slučaju kao što je nalaz neurologa ČT da je potrebno dodatno dijagnostikom utvrditi degenerativne promjene vratne i leđne kralježnice i emng nalaz obje ruke i obje noge kako bi se objektivizirali navedeni simptomi. Ukoliko postoje jače funkcijske oštećenje živaca ruku i nogu, u tom slučaju da se dodaje i kontraindikacija za rad: nesposoban za dizanje, nošenje ili guranje težih i teških tereta za više od 1/3 radnog vremena. Vještakinja je istakla da obzirom na sve navedeno ona jedino može sa sigurnošću reći da bi tužitelj mogao sa svojom preostalom radnom sposobnošću obavljati prilagođene poslove mehaničara alatnih strojeva uz isključenje rada u buci i to u vlastitom obrtu ili kod privatnika, a ne u većim industrijskih pogonima u kojima da je gotovo uvijek prisutna okolišna buka. Također vještakinja navodi da je tužitelj prošao psihološko testiranje, te da je izvršen njegov pregled na medicini rada kod dr. Ercegović, te da je otprilike na medicini rada bio prije 2 mjeseca te isti navodi da ga je upravo HZZ poslao na psihološko testiranje, a da je odatle upućen na medicinu rada te da on osobno ne posjeduje tu dokumentaciju, a koja da se vjerojatno nalazi na samom Zavodu za zapošljavanje.

19. Na navedeni nalaz i mišljenje vještakinje Muše Danijelov dan na ročištu od 20.svibnja 2022.godine zz tuženika je istakla da nema primjedbi, a ni punomoćnik tužitelja nije isticao primjedbe na nalaz i mišljenje vještakinje Danijelov.

20. Iz pregledanog nalaza i mišljenja vještaka dr. Nikole Sikirica danog na ročištu od 10.veljače 2023.godine (list 250-251 spisa) proizlazi da je vještak pregledao spis i medicinsku dokumentaciju tužitelja LT iz čega da je vidljivo da je isti dana 17. listopada 2006. doživio nezgodu tijekom vojne vježbe na način na koji je to detaljno opisano u spisu. Vještak navodi da je nakon toga uslijedilo tužiteljevo liječenje po spec. različitih specijalnosti uključujući i spec. psihijatra. Iz medicinske dokumentacije ističe da je evidentno da je kao posljedica traumatskog događaja kod tužitelja došlo do razvoja simptoma koji su bili dostatni za postavljanje psihijatrijskih dijagnoza i to posttraumatskog stresnog poremećaja, trajnih promjena osobnosti i depresivnog poremećaja. Nadalje, vještak ističe da je od strane spec.psihijatrije tužitelju preporučeno uzimanje lijekova iz klase antidepresiva, antipsihotika i anksiolitika. Uzevši u obzir psihijatrijske nalaze tužitelja vještak ističe da je evidentno da postoji potreba za njegovim kontinuiranim liječenjem i uzimanjem psihofarmaka što sigurno da reducira njegovu opću i radnu funkcionalnost. Vještak je ujedno istakao da nema elemenata na osnovu kojih bi zaključio da je sposobnost tužitelja za očitovanje o nesposobnosti za rad kompromitirana. Vještak navodi da osoba koja ne može biti sposobna ispunjavati psihologijsko testiranje mora imati teže kognitivne deficite, ali da on navedeno ne iščitava iz zdravstvene dokumentacije tužitelja. Ističe da se u dokumentaciji tužitelja nigdje ne spominje psihoorganski poremećaj ličnosti, a da je upravo to okolnost koja bi mogla utjecati na rješavanje navedenih testova. U odnosu na činjenicu da vještak pojasni u kojem omjeru je opća i radna sposobnost tužitelja reducirana vještak je naveo da to znači da je tužiteljevo psihičko stanje sigurno utjecalo na ono što je opisano u vještvu vještakinje medicine rada, a u odnosu na činjenicu u kolikom bi navedeno bilo omjeru isti odgovara da dr. medicine rada sublimira sve nalaze te da eventualno može odgovoriti na pitanja vezana za umanjenje radne sposobnosti.

21. Na navedeni nalaz i mišljenje vještaka dr.Nikole Sikirica nije bio primjedbi, te je sud odlučio da će se provesti dopunsko vještačenje po vještakinji medicine rada Mariji Muše Danijelov.

22. Iz dopune nalaza i mišljenja vještakinje LTO danog na ročištu od 31.ožujka 2023.godine proizlazi da je ista nakon uvida u dostavljeni nalaz EMNG obje ruke i noge, uvidom nalaz i mišljenje vještaka psihijatra dr. Sikirice i dva dopisa Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 4. travnja 2022. i 3. lipnja 2022. dala nadopunu mom usmenom nalazu i mišljenju od 20. svibnja 2022. U tom smislu ista je navela da u cijelosti ostaje kod svog ranijeg usmenog nalaza i mišljenja o preostaloj radnoj sposobnosti tužitelja nakon predmetne ozljede na radu iz 2006. Ista ističe da subjektivne tegobe u nogama i vratu koje su objektivizirane EMNG nalazom od srpnja 2022. i koji je dostavljen u spis nakon njenog nalaza i mišljenja nisu u uzročnoj posljedičnoj svezi s ozljedom na radu, nego da su degenerativne prirode i predstavljaju kontraindikaciju za rad na poslovima koji traže nošenje, dizanje ili guranje težih i teških tereta (iznad 15 kg) i to za više od 1/3 radnog vremena. Također vještakinja navodi da je vještak psihijatar dr. Sikirica imao nalaz i mišljenje dr. IT i da je potvrdio dijagnozu tužitelja (PTSP, trajne promjene osobnosti i depresivni poremećaji) te da je potvrdio redukciju ili smanjenje, ali ne i potpuni gubitak radne funkcionalnosti. Klinički psihijatrijski pregled tužitelja, prema nalazu i mišljenju vještaka psihijatra da nije potreban, a niti je zatražio psihologijsko testiranje. U navedenom smislu vještakinja ističe da obzirom na trajne posljedice ozljede na radu postoje kontraindikacije samo za rad u buci iznad 80 dBa, nezaštićenoj visini većoj od 3 metra i poslovima koji traže pojačane psihičke zahtjeve (primjerice profesionalna vožnja, rukovodeći poslovi, rad sa strujom iznad 220 volti, rad u policiji, vojsci i td.). Vještakinja navodi da iz dopisa HZZ-a od 4. travnja 2022. se utvrđuje slijedeće: da se tužitelj prijavio HZZ-u 29.12.2017. i da je kategoriziran kao teže zapošljiva osoba, nuđen mu je posao, pozivan je na sajmove, ali da se na to nije odazvao. U drugom dopisu je navedeno da je ispitanik osoba koja je također teže zapošljiva koja ima određene zdravstvene kontraindikacije za rad, da je privremeno nesposoban za rad i određuje se kontrola u lipnju ove godine.Također je vještakinja navela da tužitelj nije stručno obrađen od strane stručnog tima HZZ-a a da je po njenom mišljenju isti trebao biti stručno obrađen. Ujedno ista navodi da ako do obrade i dođe i postave se kontraindikacije za rad kod preostale radne sposobnosti da ih treba razdvojiti one koje su nastale zbog ozljede na radu i one koje su nastale zbog drugih bolesti koje s ozljedom nisu u uzročno posljedičnoj svezi.Vještakinja navodi da za svoju ocjenu zdravstvenog stanja tužitelja ne smatra bitnim psihologijsko testiranje, a obzirom na postojeće ocjene zdravstvenog stanja tužitelja ocjenjenog od strane dr. Nikole Sikirice i dr. IT, budući da iz njihovih nalaza i mišljenja proizlazi jasno potvrđena dijagnoza PTSP-a, trajnih promjena osobnosti i depresivnog sindroma.Ista navodi da mišljenje stručnog tima HZZ-a nije dano na temelju stručne obrade i pregleda tužitelja što bi bilo potrebno već da je ocjena dana na temelju medicinske dokumentacije i izjava tužitelja u prethodnim pozivima za posao. Zaključno tužiteljica ističe da može reći da tužitelj ima preostalu radnu sposobnost koju treba utvrditi Centar za profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom u koji ga upućuje Stručni tim HZZ-a nakon utvrđenih kontraindikacija. Također vještakinja navodi da bi prilikom procjene i ocjene preostale radne sposobnosti tužitelja, a za koju ističe da tužitelj nedvojbeno ima trebalo razdvojiti pitanje profesionalne nesposobnosti za rad zbog ozljede na radu od profesionalne nesposobnosti za rad zbog bolesti. Prema sadašnjoj preostaloj zdravstvenoj sposobnosti vještakinja navodi da tužitelj može obavljati obzirom na psihičko stanje sve poslove koji traže intelektualnu i emocionalnu sposobnost iznad donje granice prosjeka, primjerice poslovi elektromontera, viličara, upravljanja strojevima na mehanizirani pogon u okviru poslodavca itd. Nadalje ista navodi da pod pojmom kontraindikacija za obavljanje poslova vještakinja odgovara da se pod tim podrazumijevaju sve zapreke i poteškoće objektivizirane dijagnostičkom obradom zbog kojeg se ne mogu obavljati određeni poslovi. U odnosu na činjenicu može li se na temelju medicinske dokumentacije u spisu bez izjašnjavanja vezano za dopise HZZ-a izjasniti u kolikom postotku je u odnosu na zdravo stanje radna sposobnost tužitelja bila umanjena, vještakinja odgovara da je to vrlo teško dati preciznu ocjenu ali obzirom da je u rješenju HZMO-a 2008. utvrđena profesionalna nesposobnost za obavljanje njegovih dotadašnjih poslova da se ona odnosi na gubitak više od 50% sposobnosti uz dodatak degenerativne bolesti kralježnice s posljedičnim neurološkim oštećenjima pa da bi mogla otprilike procijeniti da je to negdje 60-65 %. Ista ističe da se ovi postotci odnose se općenito na utvrđenu zdravstvenu sposobnost rješenjem liječničkog povjerenstva HZMO-a, dok da u realitetu ako on može obavljati neki posao za koji ima preostalu radnu sposobnost da je onda ta radna sposobnost u stopostotnom iznosu u odnosu na to konkretno zanimanje.

23. Stranke nisu imale primjedbe na navedenu dopunu nalaza i mišljenje vještakinje LTO.

24. Iz iskaza saslušanog tužitelja danog na ročištu od 17.11.2014.godine proizlazi da je isti istakao da je bio na bolovanju od dana kad je nastradao na poslu pri obavljanju vojne vježbe kao pripadnik MORH-a, 4. brigade, te da je umirovljen 10. travnja 2008. upravo zbog ozljede na radu. Navodi da od trenutka ozljeđivanja nije imao ni dana bolovanja,te da nije bolovao od nekih bolesti niti se liječio kod psihijatra. Psihijatru da je odlazio nakon ozljeđivanja na radu. Ističe da sad prima mirovinu od 2.500,00 kn, te da se ne sjećam se koliko mu je iznosila plaća u trenutku ozljeđivanja.

25. Iz dopunskog saslušanja tužitelja danog na ročištu od 21.01.2022.godine proizlazi da je on invalidsku mirovinu radi ozljede na radu kod tuženika ostvario 2008. jer da mu se dogodilo da je prilikom pucanja iz haubica došlo pošto mu nisu dane slušalice za uši da mu se oštetio centar za sluh u desnom uhu te da mu je puknuo bubnjić u uhu. Navodi da je psihičke probleme uslijed navedene ozljede imao odmah nakon štetnog događaja a od strane psihijatra kad da mu je utvrđena dijagnoza PTSP šifra F43 te depresija. Ističe da u rješenju o utvrđivanju invalidske mirovine ne stoje nikakvi postotci već da je samo navedeno da je ostvario pravo na invalidsku mirovinu s osnova ozljede na radu. Ističe da nikad nije tražio da mu ovlašteno mirovinsko tijelo utvrdi opću nesposobnost za rad, a prije ozljeđivanja da je radio na radnom mjestu ciljač na haubici 122. Isti navodi da njemu nikada od tuženika nije ponuđeno nakon ozljeđivanja na radu neko drugo odgovarajuće radno mjesto sukladno njegovoj stručnoj spremi premda je on pitao u kancelariji za eventualno drugo radno mjesto. Po struci je mehaničar alatnih strojeva. Ističe da je po ozljeđivanju na radu bio na bolovanju te postoji ti podaci, a on točno ne zna precizno kad je to vremenski bilo. U odnosu na činjenicu da li je još negdje pitao za posao isti je naveo da je pitao u civilstvu, ali da ga nitko ne želi zaposliti zbog njegove dijagnoze PTSP te da je tražio i zaposlenje putem Zavoda za zapošljavanje. Nadalje isti navodi u odnosu na činjenicu da li mu je po utuženom osnovu rente od tuženika isplaćen ikakav iznos do sada, da mu je isplaćen na ime rente iznos od 542.000,00 kn te da mu je to isplaćeno početkom korone u 2020. te da ne zna precizno za koje razdoblje je istome isplaćen taj iznos. Tužitelj je ujedno istakao da mu se pogoršalo zdravstveno stanje jer da ima brojne probleme vezano za socijalnu prilagodljivost, manjak koncentracije i osnovne životne potrebe kod uzimanja hrane i sl., te da ne može davati krv niti raditi kao dobrovoljni vatrogasac te da mu je invalidska mirovina cca. 2.800 kn mjesečno. U odnosu na traženje posla isti je istakao da je dobivao odbijenice zbog zdravstvenog stanja te da je tražio posao u možda nekih 10-ak firmi a poslije i da je izgubio volju za traženjem posla. Također tužitelj ističe da kod MORH-a u okvirima svoje preostale radne sposobnosti pisanim putem nije tražio da mu se potraži drugo odgovarajuće radno mjesto. Nadalje isti ističe da se prijavio na Zavod za zapošljavanje, ali da nikad nije primio naknadu s Zavoda za zapošljavanje po osnovi nezaposlenosti, te ističe da po pitanju naknade za nezaposlene osobe nije predavao nikakvu dokumentaciju zavodu za zapošljavanje te da mu oni nisu ni spominjali da bi na to imao pravo niti su ga išta o tome pitali. Tužitelj ističe da mu Zavod za zapošljavanje nije nudio zaposlenje ni prekvalifikaciju za neko drugo radno mjesto. Ističe da bi došao u firmu kod poslodavca vezano za zaposlenje te da bi ga oni odbili s njegovim usmenim zahtjevom za zaposlenje, te da se nije pokušavao prekvalificirati u drugo zanimanje.

26. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za knjigovodstveno-financijske poslove PT (list 63-65 spisa) proizlazi da je vještak pregledom dokumentacije u spisu utvrdio da spisu prileže rješenje HZMO-a od 30.07.2008.godine kojim da se tužitelju počevši od 10.04.2008.godine priznaje pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad u svoti od 2.482,84 kn (list 5 spisa). Također vještak navodi da mu je HZMO dostavio podatke o visini mirovine koju je tužitelj ostvario u spornom razdoblju, a da je tuženik dostavio podatke o visini pretpostavljene neto plaće koju bi tužitelj ostvarivao radeći kod tuženika u spornom razdoblju budući da ne raspolaže podacima o visini neto plaće usporednih radnika tužitelja. Vještak navodi da je uvidom u navedene podatke utvrdio visinu izgubljene zarade tužitelja u razdoblju od 10.04.2008.godine do 31.03.2017.godine, te da je obračun izgubljene zarade tužitelja u spornom razdoblju vršen kao razlika između pretpostavljene neto plaće koju bi tužitelj ostvario radeći kod tuženika i mirovine koju je tužitelj ostvario u spornom razdoblju. Vještak navodi da je obračun izgubljene zarade tužitelja prikazan u Tablici 1 koja je prilog vještva, a da je u koloni broj 3. Tablice 1. prikazana pretpostavljena neto plaća koju bi tužitelj ostvario radeći kod tuženika u spornom razdoblju, a u koloni broj 5. Tablice 1. razlika navedenih primanja odnosno da je prikazana izgubljena zarada tužitelja za razdoblje od 10.travnja 2008.godine do 31.ožujka 2017.godine. Zaključno vještak u nalazu i mišljenju navodi da izgubljena zarada tužitelja u razdoblju od 10.travnja 2008.godine do 31.ožujka 2017.godine iznosi neto 261.407,98 kn ili po mjesecima kako je prikazano u koloni broj 5. Tablice 1. koja je prilog vještva. Vještvu prileže Tablica 1 sa navedenim izračunom.

27. Navedeni nalaz i mišljenje vještaka PT tužitelj nije osporavao budući je uredio tužbeni zahtjev na temelju tog nalaza i mišljenja podneskom od 30.06.2017.godine (list 71-74 spisa), a zz tuženika na ročištu od 06.rujna 2017.godine se nije protivila matematičkoj ispravnosti navedenog vještva.

28. Iz pregledanog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za računovodstvo, financije i bankarstvo Ivana Buljan (list 346-353, te 354-361 spisa) proizlazi da vještak navodi da tuženik za utvrđenje da li je tužitelju u utuženom razdoblju od travnja 2008.godine do ožujka 2017.godine isplaćena manja plaća no što bi imao da je radio radnom mjestu sukladno svojim zdravstvenim mogućnostima traži dostavu podataka tvrtki o plaćama za koje smatra da ima klasifikacije te da je tvrtka Domus gradnja dostavila tri plaće, ali vještak ističe da navedene plaće nisu iz utuženog razdoblja već osjetno kasnije pa da nisu mjerodavne za plaće u utuženom razdoblju pa da je vještak uradio dodatnu analizu. Navodi da je zatražio podatke o plaćama od četiri tvrtke i to Ima-projekt d.o.o., Šinkić gradnja d.o.o., Domus-gradnja d.o.o. i Mikrez d.o.o., te da se radi o dvije djelatnosti u kojima da se smatra da je tužitelj mogao raditi. Vještak navodi da su uzeti podaci po povijesnim plaćama u djelatnostima u utuženim godinama i to sa Hrvatskog zavoda za statistiku i to prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih po obračunskim razdobljima u 2008, prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih za srpanj 2009, za svibanj 2010, za prosinac 2011., za svibanj 2012, za svibanj 2013, za listopad 2014.godine, te za siječanj 2015, te je navedeno da se podaci o ostvarenim primanjima uzimaju iz osnovnog vještva, a na koje da nije bilo primjedbi. Vještak je istakao da je izračun napravljen na način da je uzeto u obzir za svaki mjesec prosječna plaća u navedenim djelatnostima te da će se dobiveno staviti u omjer sa stvarno ostvarenim primanjima po mjesecima u utuženom razdoblju. Vještak je dao u Tablici 1 izračun prosječnih plaća u djelatnostima kroz godine, te je naveo da će se podaci dobiveni u Tablici 1 koristiti za sve mjesece u pripadajućoj godini u utuženom razdoblju, te da stavljeno u omjer sa stvarnim primanjima se dobivaju rezultati izračuna koji su dani u Tablici 2 vještva. Vještak je naveo da je sav izračun napravljen sukladno javno dostupnim podacima te da je nemoguće dobiti 100% ispravne podatke bez točnih platnih lista za određeno radno mjesto i to baš za utuženo razdoblje. Zaključno u nalazu i mišljenju vještak navodi da je tužitelju u razdoblju od travnja 2018 do ožujka 2017 isplaćeno manje naknade plaće nego što mu je trebalo biti isplaćeno kada bi radio u usporednim djelatnostima i to ukupnom iznosu od 20.432,49 Eur-a/153.948,58 kn.

29. Temeljem odredbe članka 102. Zakona o radu (''NN'' br. 38/95, 54/95, 65/95, 17/01, 82/01, 114/03, 142/03, 30/04, 137/04-pročišćeni tekst), a koji je bio na snazi u utuženom razdoblju je propisano da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi sa radom poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava. Opći propisi obveznog prava su odredbe članka 1045.stavak 3. i članak 1063. do 1067. Zakona o obveznim odnosima (''NN'' br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15- u daljnjem tekstu ZOO). Temeljem odredbe članka 1063. ZOO-a je propisano da šteta nastala u vezi sa opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari odnosno djelatnosti osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete. Temeljem odredbe članka 1067. ZOO-a je propisano da se vlasnik oslobađa odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći ni otkloniti, a oslobađa se djelomično, ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete. Temeljem odredbe članka 1095.ZOO-a je propisano da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja, a ako ozlijeđeni zbog potpune ili djelomične nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja gubi zaradu ili su mu potrebe trajno povećane, ili su mogućnosti njegova daljnjeg razvijanja i napredovanja uništene ili umanjene odgovorna osoba dužna je plaćati ozlijeđenom određenu novčanu rentu, kao naknadu za štetu.

30. Nesporno je da je tužitelj kao djelatna vojna osoba sudjelovao u vojnoj vježbi u kojoj se izvodilo gađanje haubicama i da je ozlijeđen te ovaj sud smatra nesporno utvrđenim da takva djelatnost predstavlja opasnu djelatnost jer po redovnom tijeku stvari, tehničkoj prirodi i načinu obavljanja vojne vježbe može biti ugroženo zdravlje, ljudi i imovina. Među strankama je nesporno da je odgovornost tužene i naknada neimovinske i imovinske štete s navedenog osnova utvrđena presudom u korist tužitelja, a koja činjenica nesporno proizlazi iz pregledane presude ovog suda II P- 1426/07, a iz koje je razvidno da je zbog navedenog štetnog događaja od 17.10.2006.godine kad se ozljedio prilikom vježbe gađanja isti ostvario na ime neimovinske štete 13.000,00 kn, te s osnova imovinske štete s osnova troškova liječenja 400,00 Kuna.

31. Iz svih pregledanih i provedenih dokaza u ovom postupku nedvojbeno proizlazi kao utvrđena činjenica da tužitelj nije rješenjem nadležnog tijela utvrđen opće nesposobnim za rad već nedvojbeno proizlazi iz pregledanog rješenja Ministarstva obrane, Uprave za ljudske resurse, Službe za zdravstvenu zaštitu, VII. Zdravstvene komisije od 13.veljače 2008.godine (list 27-28 spisa) proizlazi da je ovim rješenjem tužitelj kao djelatna vojna osoba bio proglašen nesposobnim za djelatnu vojnu službu, ali je tužitelju rješenjem HZMO-a, Područne službe u Zagrebu od 30.07.2008.godine (list 5 spisa) utvrđeno pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad u iznosu od 2.482,84 Kuna mjesečno , a rješenjem HZMO-a, Područne službe u Splitu od 02.02.2011.godine (list 4 spisa) je utvrđeno da kod tužitelja i nadalje postoji profesionalna nesposobnost za rad. Iz navedenih rješenja je razvidno da je tužitelju nesporno nastala nesposobnost za rad za obavljanje dotadašnjeg posla djelatne vojne osobe, a zbog čega je isti i proglašen nesposobnim za vojnu službu navedenim rješenjem Ministarstva obrane, Uprave za ljudske resurse od 13.veljače 2008.godine. U ponovljenom postupku je trebalo utvrditi može li se tužitelj zaposliti sa preostalom radnom sposobnošću, te da li se tužitelj pokušao zaposliti sa preostalom radnom sposobnošću. U predmetnom slučaju iz pregledanog očitovanja-dopisa Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Regionalnog ureda Split od 04.04.2022.godine (list 194-195 spisa) nedvojbeno proizlazi kao utvrđena činjenica da se tužitelj prijavio Zavodu za zapošljavanje kao umirovljenik zbog profesionalne nesposobnosti za rad u svrhu zapošljavanja po osnovi preostale radne sposobnosti dana 29.12.2017.godine budući mu je najprije rješenjem HZMO-a, Područne službe u Zagrebu od 30.07.2008.godine (list 5 spisa) priznato počevši od 10.04.2008.g. pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, a potom mu je ovo pravo dalje nastavljeno kao priznato rješenjem HZMO-a, Područne službe u Splitu od 02.02.2021.godine (list 9 spisa). Nadalje, iz navedenog očitovanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Regionalnog ureda Split od 04.04.2022.godine jasno proizlazi da je tužitelj od strane ovog tijela kategoriziran kao teže zapošljiva osoba i to upravo zbog zdravstvenih problema uzrokovanih tijekom izvođenja vojne vježbe gađanja iz haubice 17.10.2006.godine i to zdravstvenih problema zbog kojih je isti i otišao u invalidsku mirovinu. Također iz ovog očitovanja proizlazi da su tužitelju od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nuđeni poslovi i moguće prekvalifikacije, te da je pozivan na sajmove zapošljavanja, sve u svrhu zapošljavanja tužitelja sa preostalom radnom sposobnošću, ali upravo Zavod za zapošljavanje ističe da tužitelj navedene poslove nije mogao prihvatiti zbog svog psihofizičkog stanja. Zavod za zapošljavanje u navedenom očitovanju navodi da se tužitelj liječi kod neurologa, fizijatra, psihijatra i specijaliste orl, te da je sam tužitelj istakao da mu se zdravlje pogoršalo te da nije u mogućnosti prihvatiti ni javni rad. Sa tužiteljem je od strane Zavoda za zapošljavanje prema navedenom očitovanju bila dogovorena stručna obrada za dan 09.03.2022.godine, te je navedeno da se tužitelj nije odazvao na stručnu obradu. Hrvatski zavod za zapošljavanje, Regionalni ured Split se u još dva navrata očitovao vezano za mogućnosti zapošljavanja tužitelja sa njegovom preostalom zdravstvenom sposobnošću i to očitovanjem od 03.06.2022.godine i očitovanjem od 04.srpnja 2023.godine. U tom smislu iz pregledanog očitovanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Regionalnog ureda Split od 03.06.2022.godine (list 234-236 spisa) proizlazi također da se tužitelj u svrhu zapošljavanja sa preostalom radnom sposobnošću i prijavio u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 29.12.2017.godine do 09.10.2019.godine te od 07.01.2020.godine pa nadalje neprekidno, a što nedvojbeno i proizlazi iz pregledane potvrde Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područne službe Split od 01.06.2022.godine (list 237 spisa). Hrvatski zavod za zapošljavanje u navedenom dopisu od 02.06.2022.godine ponovno ističe da je tužitelj od ulaska istog u evidenciju Zavoda za zapošljavanje kroz čitavo vrijeme njegovog prijavljivanja na Zavod za zapošljavanje isti kategoriziran kao teže zapošljiva osoba te da su tužitelju u više navrata nuđeni od strane Zavoda samo pomoćni poslovi u raznim tvrtkama, a koje da tužitelj nije mogao prihvatiti, a i da su poslodavci bili mišljenja da tužitelj ne bi udovoljio općim uvjetima zapošljavanja. Istaknuto je da od strane Zavoda za zapošljavanje da je upitno zapošljavanje tužitelja obzirom na njegovu opću fizičku zdravstvenu sposobnost imajući u vidu da se isti liječi kod neurologa, fizijatra, psihijatra i spec. otorinolaringologa, te da ima obostranu zaglušenost i ostalo. Također je Zavod za zapošljavanje u navedenom očitovanju istakao da je HZZ tužitelju nudio i prekvalifikaciju – osposobljavanje i to ono što je imao u ponudi, ali da tužitelj uslijed svog navedenog zdravstvenog stanja navedeno nije bio u mogućnosti prihvatiti, te da isti ne bi prošao psihologijsko testiranje kao ni stručno timsku obradu kandidata. Navedeno je i da je zadnje mišljenje stručnog tima HZZ -a od 12.04.2022.godine da je tužitelj privremeno nesposoban za rad. Iz očitovanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Regionalnog ureda Split od 04.07.2023.godine (list 314 spisa) nedvojbeno proizlazi da stručni tim za profesionalno usmjeravanje nije nadležan za davanje ocjene preostale radne sposobnosti kandidata te da je tužitelju stoga preporučio pokretanje postupka vještačenja na Zavodu za vještačenje u svrhu ostvarivanja pripadajućih prava, a ne u Centru za profesionalnu rehabilitaciju kako je navela vještakinja medicine rada Marija Muše Danijelov u svom nalazu i mišljenju, a pri čemu je ovo tijelo istaklo da stručni tim utvrđuje samo trenutačno stanje korisnika i da nije u njihovoj nadležnosti razdvojiti pitanje profesionalne nesposobnosti za rad zbog ozljede na radu od profesionalne nesposobnosti za rad kao posljedice drugih bolesti, a pogotovo ne za utuženo razdoblje od 10.04.2008.godine do 31.07.2013. Također je Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Split u navedenom dopisu istakao da stručno-timska obrada stručnog tima o profesionalnom usmjeravanju i procjeni radne sposobnosti nezaposlenih osoba i ostalih tražitelja zaposlenja služi samo za interne potrebe HZZ-ai to isključivo u svrhu definiranja poslova koje korisnici mogu obavljati s obzirom na to da imaju određenih zdravstvenih problema koji bi im mogli ograničiti mogućnost zapošljavanja i rada. U navedenom smislu, a imajući u vidu navedeno očitovanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područne službe Split od 04.srpnja 2023.godine (list 314 spisa) proizlazi da premda iz pregledanog mišljenja stručnog tima o profesionalnom usavršavanju i procjeni radne sposobnosti nezaposlenih osoba i ostalih tražitelja zaposlenja od 16.11.2023.godine (list 288 spisa) proizlazi da je temeljem dobivenih rezultata ispitivanja i utvrđenih psihologijskih i medicinskih indikacija stručni tim za profesionalno usmjeravanje donio zaključak da tužitelj ne može zbog profesionalne nesposobnosti obavljati poslove te da ima trajnu nesposobnost za obavljanje poslova u svom i bilo kojem drugom zanimanju navedeno mišljenje stručnog tima nije obvezujućeg karaktera već samo internog karaktera jer navedeno mišljenje služi samo za potrebe HZZ-a prilikom zapošljavanja, a ne predstavlja dokaz o radnoj sposobnosti tužitelja, a kako je to istaknuto i u očitovanju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područne službe Split od 04.srpnja 2023. Radi svega navedenog tužitelj je i upućen od strane stručnog tima o profesionalnom usmjeravanju i procjeni radne sposobnosti nezaposlenih osoba i ostalih tražitelja zaposlenja od 16.11.2023.godine (list 288 spisa) da ponovo pokrene postupak vještačenja na Zavodu za vještačenje u svrhu ostvarivanja pripadajućih prava, te nije dvojbeno da je tužitelj ovaj postupak i pokrenuo, a o čemu prileže i dopis Sektora za vještačenje, Područnog ureda u Splitu od 21.01.2025.godine koji je upućen tužitelju (list 370 spisa), te tijekom trajanja ovog postupka navedeni kod Zavoda za vještačenja pri HZMO-u, Područnoj službi Split nije bio dovršen. Dana 03.ožujka 2025.godine zaključeno je raspravljanje u predmetnoj pravnoj stvari, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Područna služba Split , je tek dopisom kojeg je ovaj sud zaprimio 08.04.2025.godine od ovog suda zatražio dijelove mirovinskog spisa koji je dostavljen ovom sudu na uvid, te je ovaj sud HZMO-u dopisom od 09.04.2025.godine dostavio traženu dokumentaciju. U pogledu pokušaja zapošljavanja tužitelja sa preostalom radnom sposobnosti iz dopunskog saslušanja tužitelja na ročištu od 21.01.2022.godine proizlazi da je on invalidsku mirovinu radi ozljede na radu kod tuženika ostvario 2008.godine kad se ozlijedio na način da mu prilikom vojne vježbe pucanja iz haubica nisu dane slušalice za uši pa da mu se oštetio centar za sluh u desnom uhu i da mu je puknuo bubnjić u desnom uhu, te da je njemu nakon navedenog kod psihijatra utvrđena dijagnoza PTSP šifra F43 depresija. Tužitelj je istakao da je ostvario invalidsku mirovinu s osnova navedene ozljede na radu, ali da nikad nije tražio da mu ovlašteno mirovinsko tijelo utvrdi opću nesposobnost za rad. Navodi da mu tuženik nikad nije nakon ozljeđivanja na radu ponudio neko drugo odgovarajuće radno mjesto sukladno njegovoj stručnoj spremi premda da je to tražio, te da je po struci mehaničar alatnih strojeva, te je istakao da je odmah po ozljeđivanju na radu bio na bolovanju. Također iz iskaza tužitelja decidirano proizlazi da je isti pitao za posao, ali da ga nitko ne želi zaposliti zbog njegove dijagnoze PTSP, te da je tražio zaposlenje i putem Zavoda za zapošljavanje, ali da je dobivao odbijenice zbog svog zdravstvenog stanja vezano za traženje posla, te da je tražio posao u nekih 10-ak firmi. Tužitelj je u iskazu ujedno potvrdio da mu Zavod za zapošljavanje nije nudio zaposlenje ni prekvalifikaciju za neko drugo radno mjesto već da bi on sam odlazio kod poslodavaca vezano za zaposlenje, a da bi ga oni odbili s njegovim usmenim zahtjevom za zaposlenje, te da se u tom smislu nije ni pokušao prekvalificirati za drugo zanimanje.

32. Iz svega prethodno navedenog u pogledu preostale radne sposobnosti tužitelja nakon što mu je rješenjem HZMO-a utvrđeno pravo na navedenu invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad nedvojbeno proizlazi da je Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba u Splitu u svojim očitovanjima od 04.04.2022, 03.06.2022.g. kao i 04.07.2023.godine jasno istakao da je tužitelj kategoriziran kod navedenog Zavoda kao teže zapošljiva osoba zbog svog zdravstvenog stanja nakon predmetne ozljede prilikom izvođenja vojne vježbe 17.10.2006.godine te da su mu nudili uglavnom pomoćne poslove, te da je isti pozivan na moguće prekvalifikacije i sajmove rada, ali da isti navedene poslove nije bio u mogućnosti prihvatiti zbog svog lošeg psihofizičkog zdravstvenog stanja nakon navedene ozljede. Iz dopunskog iskaza tužitelja u ovom postupku, navedenih očitovanja HZZ-a, kao i iz pregledane potvrde Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područne službe Split od 01.06.2022.godine proizlazi da se tužitelj kao umirovljenik koji je u invalidskoj mirovini kao posljedica navedenog štetnog događaja prijavio Zavodu za zapošljavanje zbog profesionalne nesposobnosti za rad u svrhu zapošljavanja po osnovi preostale radne sposobnosti i to počevši od 29.12.2017.godine, te je isti prema svom iskazu se pokušavao zaposliti kod raznih poslodavaca, ali su ga isti odbijali zbog njegovog zdravstvenog stanja uzrokovanog navedenom ozljedom na radu. Imajući u vidu sve navedeno upotpunosti je razvidno da je tužitelj pokušavao pronaći posao sa svojom preostalom radnom sposobnošću, ali da je to bilo neuspješno budući je isti zbog svog zdravstvenog stanja uzrokovanog ozljedom povodom navedenog štetnog događaja prilikom izvođenja vojne vježbe spadao u teže zapošljivu kategoriju radnika. Dakle, tužitelj je prema mišljenju ovog suda uradio sve što je bilo u njegovoj mogućnosti da umanji štetu nastalu navedenim štetnim događajem kad je nesporno dana 17.10.2006.godine prilikom izvođenja vojne vježbe ozljeđen. Također je i sam Zavod za zapošljavanje u navedenim očitovanjima potvrdio činjenicu da tužitelj zbog svog zdravstvenog stanja nije mogao prihvatiti ni poslove koje mu je zavod nudio niti prekvalifikaciju, a koja nemogućnost tužiteljevog zapošljavanja unatoč njegovoj volji je i rezultirala time da je stručni tim za profesionalno usmjeravanje i procjenu radne sposobnosti nezaposlenih osoba i ostalih tražitelja posla u svom mišljenju od 16.11.2023.godine uputio tužitelja da ponovo pred Zavodom za vještačenje pokrene postupak vještačenja vezano za utvrđivanje njegove radne sposobnosti. Iz nalaza i mišljenja vještakinje Željke Ercegović (list 44 spisa) jasno proizlazi da je tužitelj 17.10.2006.godine, a što ne osporava ni tužena u ovom postupku stradao tijekom izvođenja vojnog gađanja iz haubice prilikom detonacije, te da mu je postavljena dijagnoza obostrana akustička trauma i to posttraumatska perforacija bubnjića desno i naknadno dijagnoza pareza vestibularnog živca i perceptivna nagluhost desno, te da je tužitelj 2007.godine hospitaliziran na Klinici za psihijatriju nakon navedenog traumatskog iskustva kad mu je postavljena dijagnoza PTSP-a i anksiozno- depresivnog sindroma, kao i dijagnoza trajne promjene osobnosti. Iz nalaza vještakinje dr. Ercegović jasno proizlazi da su sve navedene dijagnoze u direktnoj uzročno-posljedičnoj vezi sa navedenim traumatskim događajem budući je ista zaključno u nalazu navela da su kod tužitelja profesionalna nesposobnost za rad kao i nesposobnost za djelatnu vojnu službu uzrokovane nezgodom na poslu koja da je da rezultirala oštećenjem sluha i vestibularnog živca desno te psihičkim smetnjama kroničnog tijeka. U navedenom smislu postoji direktna uzročno – posljedična veza između navedenog štetnog događaja i navedenih dijagnoza tužitelja te nesporno proizlazi da je kod tužitelja profesionalna nesposobnost za rad i nesposobnost za djelatnu vojnu službu uzrokovana navedenom nezgodom na poslu za koju je odgovorna tužena. Tužena ničim nije dokazala postojanje elemenata iz članka 1067.stavka 1. i 2. ZOO-a , a temeljem kojih bi se mogla osloboditi odgovornosti za nastalu štetu tužitelju u vidu navedenih zdravstvenih dijagnoza budući nije dokazala da je šteta nastala od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan same stvari, a koji se nije mogao spriječiti, otkloniti i izbjeći, a tužitelj kao oštećenik nije ničim doprinio nastanku navedene štete. Odgovornost tužene za nastalu štetu tužitelju nedvojbeno je utvrđena u postupku koji se vodio pod poslovnim brojem II P-1426/07, a u kojem je tužitelju pravomoćno dosuđena neimovinska i imovinska šteta povodom navedenog štetnog događaja od 17.10.2006.godine, a koja činjenica i proizlazi iz pregledane presude ovog suda II P-1426/07 od 23.07.2013.godine (list 6-14 spisa). Nesporno je da je tužitelj kao djelatna vojna osoba sudjelovao u vojnoj vježbi u kojoj se izvodilo gađanje haubicama pri čemu je ozljeđen pa ovaj sud smatra utvrđenim da takva djelatnost predstavlja opasnu djelatnost jer prema redovnom tijeku stvari, tehničkoj prirodi i načinu obavljanja vojne vježbe može biti ugroženo zdravlje ljudi i imovine. S obzirom na obvezu tužene da skrbi da se sigurno odvija rad, odnosno vježba gađanja obavlja na siguran i primjeran način da se njome ne utječe štetno na sigurnost i zdravlje vojnike te nije dokazala činjenice na temelju kojih bi eventualno mogla izbjeći ili umanjiti svoju odgovornost pa je ovaj sud mišljenja. da je tužena odgovorna za štetu koju tužitelj trpi zbog predmetnog događaja.

33. U predmetnom postupku, a obzirom na naputak iz rješenja Vrhovnog suda RH broj Rev-397/2021-2 od 20.travnja 2021.godine (list 142-145 spisa) prije utvrđivanja same visine predmetnog potraživanja ovaj sud je trebao utvrditi kolika je preostala radna sposobnost tužitelja nakon što je istome utvrđena nesposobnost za obavljanje djelatne vojne službe. U tom smislu je provedeno vještačenje po vještakinji medicine rada Mariji Muše Danijelov, dopuna tog vještačenja,kao i vještačenje po vještaku psihijatru dr. Nikoli Sikirica. Vještakinja medicine rada Marija Muše Danijelov je u nalazu i mišljenju na ročištu od 20.svibnja 2022.godine istakla da je tužitelj u listopadu 2006.godine ozljedom na radu zadobio akustičnu traumu s posljedičnim oštećenjem sluha u iznosu od 6%, leziju desnog vestibularnog živca i postupan razvoj neurotskog poremećaja i kroničnog PTSP-a. Navela je da je tužitelju sukladno Pravilniku o zdravstvenoj i psihičkoj sposobnosti (''NN'' 51/07) utvrđena trajna nesposobnost za djelatnu vojnu službu 13.02.2008.godine temeljem psihičkih bolesti nastalih uzročno posljedično u vezi sa ozljeđivanjem na radu. Vještakinja Muše Danijelov je istakla da je prema pravilima struke uslijedila ocjena radne sposobnosti u sustavu mirovinskog osiguranja pa da je tužitelju 16.svibnja 2008.godine rješenjem stručnog povjerenstva za reviziju HZMO-a utvrđena profesionalna sposobnost za rad uz postojanje preostale radne sposobnosti za poslove koji se ne obavljaju u buci iznad 85 dba i nezaštićenoj visini većoj od 3 m. Vještakinja je istakla da je uzrok tužiteljeve invalidnosti 100% ozljeda na radu, te da su se kasnije kod tužitelja razvile trajne promjene osobnosti koje je utvrdio psihijatar pa da se kontraindikacija kod tužitelja vezano za rad odnosi i na poslove koje traže pojačane emocionalne zahtjeve i profesionalnu vožnju. Također, vještakinja je istakla da je tužitelj nesposoban za obavljanje svog stručnog zanimanja mehaničara alatnih strojeva jer da se radi o poslu koji zahtjeva rad u buci iznad 85 dba. Vještakinja je u nalazu i mišljenju istakla da se tužitelj već nalazi u invalidskoj mirovini zbog profesionalne nesposobnosti za rad, te da ukoliko nije motiviran da i nadalje može koristiti tu mirovinu i da nije dužan ići na profesionalnu rehabilitaciju. U odnosu na poslove koje bi tužitelj mogao obavljati sa svojom preostalom radnom sposobnošću vještakinja je navela da bi tužitelj mogao sa svojom preostalom radnom sposobnošću obavljati prilagođene poslove mehaničara alatnih strojeva uz isključenje rada u buci i to u vlastitom obrtu ili kod privatnika, a ne u većim industrijskim poslovima u kojima je gotovo uvijek prisutna okolišna buka. Vještakinja je ujedno navela da je tužitelj prošao psihološko testiranje i da je bio na medicini rada na pregledu kod dr. Ercegović, te da ga je HZZ poslao na psihološko testiranje i da je odatle bio upućen na medicinu rada. Vještak dr. Nikola Sikirica je u nalazu i mišljenju na ročištu od 10.02.2023.godine istakao da je tužitelj doživio nezgodu 17.10.2006.godine prilikom izvođenja vojne vježbe te da iz medicinske dokumentacije proizlazi da je kao posljedica traumatskog događaja kod tužitelja došlo razvoja simptoma dovoljnih za postavljanje psihijatrijskih dijagnoza i to posttraumatskog stresnog poremećaja, trajnih promjena osobnosti i depresivnog poremećaja. Vještak dr. Sikirica navodi da je tužitelju preporučeno uzimanje lijekova iz klase antidepresiva, antipsihotika i anksiolitika, te da uzimajući u obzir nalaze tužitelja je evidentno da postoji potreba za tužiteljevim kontinuiranim liječenjem i uzimanjem psihofarmaka, a što da reducira njegovu opću i radnu funkcionalnost. Vještakinja dr. Marija Muše Danijelov je na ročištu od 31.03.2023.godine dopunila svoj nalaz i mišljenje, a nakon što je dostavljen nalaz EMNG obje ruke i noge, te uvidom nalaz i mišljenje dr. Nikole Sikirica, te dopise HZZ-a, te je ista navela da u cijelosti ostaje kod svog ranijeg nalaza i mišljenja. Pri tome je vještakinja Muše Danijelov istakla da subjektivne tegobe u nogama i vratu koje su objektivizirane EMNG nalazom nisu u uzročno posljedičnoj vezi sa predmetnim štetnim događajem, ozljedom na radu već je iste okarakterizirala da su degenerativne prirode, te da kod tužitelja predstavljaju kontraindikaciju za rad na poslovima koji zahtijevaju nošenje, dizanje ili guranje težih i teških tereta iznad 15 kg i to za više od 1/3 radnog vremena. Vještakinja je navela da je dr. Sikirica imao nalaz i mišljenje dr. IT te da je potvrdio dijagnoze tužitelja (PTSP, trajne promjene osobnosti i depresivni poremećaji) te da je potvrdio redukciju ili smanjenje, ali ne i potpuni gubitak radne funkcionalnosti. Nadalje je vještakinja Muše Danijelov istakla da nije potreban klinički psihijatrijski pregled tužitelja prema onome što je istaknuo dr. Sikirica kao ni psihologijsko testiranje tužitelja. Vještakinja je u navedenom smislu istakla da obzirom na trajne posljedice ozljede na radu kontraindikacije kod tužitelja za rad postoje samo za rad u buci iznad 80 dba, nezaštićenoj visini većoj od 3 metra i poslovima koji traže pojačane psihičke zahtjeve. Zaključno iz dopune nalaza i mišljenja vještakinje Muše Danijelov proizlazi da ista navodi da prema sadašnjoj preostaloj zdravstvenoj sposobnosti tužitelj obzirom na psihičko stanje može obavljati sve poslove koji traže intelektualnu i emocionalnu sposobnost iznad donje granice prosjeka, primjerice poslove elektromontera, viličara, upravljanja strojevima na mehanizirani pogon.

34. Navedene nalaze i mišljenja dr. Željke Ercegović u pogledu postojanje uzročno posljedične veze između štetnog događaja od 17.10.2006.godine i profesionalne nesposobnosti za rad te nesposobnosti za djelatnu vojnu službu, te mišljenja dr. LTOK vezano za postojanje preostale radne sposobnosti tužitelja, kao i mišljenje dr. Nikole Sikirica vezano za psihičko zdravstveno stanje tužitelja ovaj sud smatra u cijelosti logičnim i vjerodostojnim budući su isti zasnovani na podacima iz zdravstvenog kartona tužitelja, medicinskog dokumentaciji tužitelja te podacima iz pregledanog spisa HZMO-a, Područne službe Split broj 222357, a kojeg je ovaj sud dobio na uvid, a stranke nisu imale primjedbi na navedene nalaze i mišljenja.

35. Iz navedenog nalaza i mišljenja vještakinje LTO, kao i dopune tog nalaza i mišljenja, a uračunavajući i navedenu dokumentaciju koju je ista pregledala kao i spis HZMO-a, Područne službe Split, te imajući u vidu da je ista uzela u obzir i nalaz i mišljenje vještaka dr. Sikirica u ovom postupku nedvojbeno proizlazi kao utvrđena činjenica da je tužitelj umirovljen zbog profesionalne nesposobnosti za rad, te da isti ima u ovom trenutku preostalu zdravstvenu sposobnost s kojom obzirom na psihičko stanje može obavljati poslove koji traže intelektualnu i emocionalnu sposobnost iznad donje granice prosjeka, poslove elektromontera, viličara, upravljanja strojevima na mehanizirani pogon. Tužitelj je temeljem mišljenja stručnog tima za profesionalno usmjeravanje i procjenu radne sposobnosti nezaposlenih osoba i ostalih tražitelja posla upućen ponovo pokrenuti postupak vještačenja na Zavodu za vještačenja, a kojeg je isti pokrenuo i koji do trenutka zaključenja predmetne pravne stvari nije dovršen, a što među strankama u ovom postupku nije sporno slijedom čega je ovaj sud mišljenja da kod takve situacije u ovom trenutku je tužitelj i nadalje prema postojećim i navedenim rješenjima HZMO- a, Područne službe u Splitu u statusu umirovljenika koji prima invalidsku mirovinu s osnove profesionalne nesposobnosti za rad, a kod istog prema nalazu i mišljenju vještakinje dr. Muše Danijelov postoji preostala radna sposobnost za rad na poslovima koji traže intelektualnu i emocionalnu sposobnost iznad donje granice prosjeka, primjerice poslove elektromontera, viličara, upravljanja strojevima na mehanizirani pogon. Vještakinja Muše Danijelov je istakla da kod tužitelja postoje kontraindikacije samo za rad u buci iznad 80 dba, nezaštićenoj visini većoj od 3 metra i poslovima koji traže pojačane psihičke zahtjeve kao što su profesionalna vožnja, rukovodeći poslovi, rad sa strujom iznad 220 volti, rad u policiji, vojsci i sl.). a iz iskaza tužitelja u ovom postupku i njegovog dopunskog iskaza kao i očitovanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Regionalnog ureda Split jasno proizlazi da je tužitelj zbog navedene nezgode koju je doživio 17.10.2006.godine prilikom izvođenja vojne vježbe teže zapošljiva osoba, a isti se prijavio na Zavod za zapošljavanje kako bi pokušao pronaći posao sa preostalom radnom sposobnošću, ali je to bilo neuspješno jer su ga poslodavci odbijali zbog njegovog zdravstvenog stanja. U navedenom smislu ovaj sud je mišljenja da tužitelj ničim nije doprinio predmetnoj šteti i da je pokušao umanjiti navedenu štetu jer je pokušavao naći posao te istog pripada naknada štete koja predstavlja razliku između plaće koju bi mogao ostvariti sa svojom preostalom radnom sposobnošću u utuženom razdoblju i invalidske mirovine koju je primao u utuženom razdoblju budući isti do trenutka zaključenja raspravljanja u predmetnoj pravnoj stvari nije bio utvrđen odstrane nadležnog tijela opće radno nesposobnim.

36. Budući je prema nalazu i mišljenju vještakinje medicine rada LTO, te dopuni tog nalaza i mišljenja kod tužitelja preostala radna sposobnost za rad na navedenim poslovima, a kod tužitelja u ovom trenutku još uvijek nije utvrđeno da li postoji opća radna nesposobnost budući tijekom trajanja ovog postupka vještačenje tužitelja na Zavodu za vještačenja još uvijek nije dovršeno ovaj sud je mišljenja da bi štetu u predmetnoj pravnoj stvari koju je tužena tužitelju dužna naknaditi za utuženo razdoblje predstavljala razlika između plaće koju bi tužitelj objektivno mogao ostvariti sa svojom preostalom radnom sposobnošću, a vezano za radna mjesta na kojima bi mogao raditi obzirom na svoje zdravstveno stanje, a o kojima u nalazu i mišljenju govori vještakinja Muše Danijelov i invalidske mirovine koju prima. U svrhu izračune visine naknade navedene štete ovaj sud je proveo vještačenje po vještaku Ivanu Buljanu, dok je u odnosu na nalaz i mišljenje vještaka PT (list 63-65 spisa) u ponovljenom postupku uzeta u obzir samo dokumentacija koju je vještak koristio, a ne i sam izračun vještaka PT budući je vještak PT izračun naknade štete u vidu izgubljene zarade vršio na način da je uzimao u obzir razliku između pretpostavljene neto plaće koju bi tužitelj ostvarivao radeći kod tuženika u spornom razdoblju i invalidske mirovine tužitelja. Međutim, u ponovljenom postupku se premda matematički točan ne može uzeti u obzir izračun vještaka PT budući je potrebno vještačenje iz navedenih razloga provesti na način da se prilikom izračuna uzme u obzir plaća koju je tužitelj mogao objektivno ostvariti radeći sa preostalom radnom sposobnošću, a u odnosu na invalidsku mirovinu tužitelja. Iz nalaza i mišljenja vještaka Ivana Buljan (list 346-353, spisa, te 354-361 spisa) proizlazi da je vještak za izračun uzeo relevantne podatke o prosječnim bruto plaćama u firmama ostvarenim u utuženom razdoblju, te je navedeno doveo u relaciju sa isplaćenim invalidskim mirovinama tužitelju u utuženom razdoblju, te je tako došao do izračuna ističući da je tužitelju u razdoblju od travnja 2018.godine do ožujka 2017. isplaćeno na ime naknade štete zbog izgubljene zarade,manje isplaćene naknade plaće od onog što mu je trebalo biti isplaćeno da nije umirovljen zbog ozljede na radu ukupan iznos od 20.432,49 Eur-a/153.948,58 Eur-a.

37. Navedeni nalaz i mišljenje vještaka Ivana Buljan ovaj sud smatra u cijelosti vjerodostojnim i logičnim budući je isti zasnovan na nalogu ovog suda i dokumentaciji u predmetnom spisu, kao i dokumentaciji koju je vještak zatražio za potrebe predmetnog vještačenja. ZZ tužene je na ročištu od 03.ožujka 2025.godine istakla da nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka Ivana Buljan, dok je tužitelj istakao primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka Buljan u podnesku od 21.02.2025.godine, sa prijedlogom za dopunu navedenog vještačenja, a isti u podnesku od 21.02.2025. prigovara da je vještak Ivan Buljan uzeo krive parametre za izračun naknade štete (izgubljene zarade) jer da je uzeo parametre različite od vještaka PT smatrajući da je vještak trebao uzeti podatke o invalidskoj mirovini tužitelja od HZMO- a, te navedene podatke odvesti u relaciju sa mjesečnom mogućom plaćom tužitelja kao djelatne osobe u činu razvodnika. Navedeno je upotpunosti pogrešno budući se invalidska mirovina koju je tužitelj primao u utuženom razdoblju ne može nikako dovesti u relaciju sa mjesečnom mogućom plaćom tužitelja kao djelatne osobe u činu razvodnika. Naime, tužitelj je radi navedene ozljede radu na radu kod tuženika tijekom vojne vježbe 17.10.2006.godine proglašen nesposobnim za djelatnu vojnu službu, a invalidska mirovina koja mu je priznata vezano za to rješenjem HZMO-a, Područne službe u Zagrebu od 30.07.2008.godine počevši od 10.04.2008.godine (list 5 spisa) mu nije priznata s osnova opće nesposobnosti za rad koja istome tijekom trajanja ovog postupka nije utvrđena već s osnova profesionalne nesposobnosti za rad, a koja podrazumijeva da tužitelj ima preostalu radnu sposobnost. Prema nalazu i mišljenju vještakinje LTO tužitelj je upotpunosti nesposoban za svoje stručno zanimanje mehaničara alatnih strojeva i za djelatnu vojnu službu, te isti može samo obavljati sa preostalom radnom sposobnošću prilagođene poslove mehaničara alatnih strojeva uz isključenje rada u buci te poslove koji traže intelektualnu i emocionalnu sposobnost iznad donje granice prosjeka, kao što su poslovi elektromontera, viličara, upravljanja strojevima na mehanizirani pogon u okviru poslodavca. U navedenom smislu je i provedeno novo vještačenje po novom financijskom vještaku na način da je izvršen izračun da se uzmu u relaciju podaci o prosječnim bruto plaćama u djelatnostima u kojima je tužitelj mogao raditi u utuženom razdoblju u skladu sa svojom preostalom radnom sposobnošću i invalidske mirovine za koje je HZMO podatke dostavio u predmetni spis, a na koji način je vještak i dobio navedeni izračun. Slijedom navedenog prigovori tužitelja na nalaz i mišljenje vještaka Ivana Buljan u cijelosti su neosnovani.

38. U navedenom smislu trebalo je tužitelju na ime naknade štete s osnova izgubljene zarade dosuditi iznos od 20.432,49 Eur-a/153.948,58 Kuna, a sukladno izračunu iz nalaza i mišljenja vještaka Ivana Buljan. Na navedeni iznos glavnice potraživanja tužitelja pripada i zakonska zatezna kamata koja se obračunava sukladno odredbi članka 29.stavka 1. i 2. ZOO-a (''NN'' 35/05, 41/08, 125/11, 78/15- u daljnjem tekstu ZOO-a), te ista teče na svaki pojedinačni mjesečni iznos iz kolone 6 Tablice 2 nalaza i mišljenja vještaka Ivana Buljan svakog prvog u mjesecu za prethodni mjesec do isplate. Tužitelja je trebalo odbiti za više zatraženi iznos od 14.262,31 Eur-a/107.459,37 Kuna kao neosnovan budući je tužitelj konačno uređenim tužbenim zahtjevom potraživao iznos od 34.694,80 Eur-a/261.407,98 Kuna, a kako je i odlučeno u točki II/ izreke ove presude. Radi navedenog odlučeno je kao u točki I/ i II/ izreke ove presude.

39. Što se tiče troškova ovog parničnog postupka tužitelj je djelomično uspio u ovom postupku, te mu je tužena dužna sukladno odredbi članka 154.stavka 2. ZPP-a naknaditi razmjeran dio troškova u ovoj parnici. Tužitelj je uspio 100% u pogledu pravnog osnova i 58,89 % u pogledu visine potraživanja, a koji iznos se dobije kad se uzme u obzir ostvareni iznos od 20.432,49 Eur-a prema zatraženom iznosu od 34.694,80 Eur-a te je u tom smislu tužitelj uspio u omjeru od 79,44 % (158,89:2), a tužena je uspjela 20,56 %. Kad se od uspjeha tužitelja u ovoj parnici oduzme uspjeh tužene tad se dobije iznos od 58,88 % (79,44% - 20,56%), a koji iznos predstavlja uspjeh tužitelja u ovoj parnici. U navedenom smislu tužitelja kao opravdani, a sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''NN'' 138/23) pripadaju trošak sastava tužbe u iznosu od 250 bodova; zastupanja na ročištu od 10.02.2016.godine u iznosu od 250 bodova; zastupanja na ročištu od 21.04.2016.godine u iznosu od 250 bodova; zastupanja na ročištu od 19.10.2016.godine u iznosu od 250 bodova; zastupanja na ročištu od 06.09.2017.godine u iznosu 500 bodova; zastupanja na ročištu od 20.10.2017.godine za objavu presude u iznosu od 250 bodova; trošak sastava podneska od 02.09.2016.godine u iznosu od 250 bodova; trošak sastava podneska od 25.04.2017.godine u iznosu od 500 bodova; trošak sastava podneska od 30.06.2017.godine u iznosu od 500 bodova; trošak sastava žalbe u iznosu od 250 bodova; trošak zastupanja na ročištu od 28.09.2021.godine u iznosu od 250 bodova; zastupanja na ročištu od 21.01.2021.godine u iznosu od 250 bodova; zastupanja na ročištu od 20.05.2022.godine u iznosu od 250 bodova; zastupanja na ročištu od 21.09.2022.godine u iznosu od 250 bodova; zastupanja na ročištu od 30.11.2022.godine u iznosu od 125 bodova; zastupanja na ročištu od 10.02.2023.godine u iznosu od 250 bodova; zastupanja na ročištu od 31.03.2023.godine u iznosu od 250 bodova; zastupanja na ročištu od 28.11.2023.godine u iznosu od 250 bodova; zastupanja na ročištu od 03.04.2024.godine u iznosu od 250 bodova; zastupanja na ročištu od 03.03.2025.godine u iznosu od 250 bodova; zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od 125 bodova; trošak sastava podneska od 13.03.2020.godine u iznosu od 250 bodova; trošak sastava podneska od 29.10.2021.godine u iznosu od 250 bodova; trošak sastava podneska od 02.11.2021.godine u iznosu od 250 bodova; trošak sastava podneska od 03.03.2021.godine u iznosu od 250 bodova; trošak sastava podneska od 06.09.2023.godine u iznosu od 250 bodova; trošak sastava podneska od 15.09.2023.godine u iznosu od 250 bodova; trošak sastava podneska od 28.11.2023.godine u iznosu od 250 bodova; trošak sastava podneska od 21.01.2021.godine u iznosu od 250 bodova; trošak sastava podneska 29.05.2021.godine u iznosu od 250 bodova; trošak sastava podneska od 02.07.2024.godine u iznosu od 250 bodova; trošak sastava podneska od 20.02.2025.godine u iznosu od 250 bodova, a što ukupno iznosi 8500 bodova, te što s obzirom na vrijednost boda od 2,00 Eur-a ukupno iznosi 17.000,00 Eur-a, te što uz dodatak od 25% PDV-a u iznosu od 4.250,00 Eur-a ukupno iznosi 21.250,00 Eur-a, te što uz trošak vještačenja u iznosu od 875,98 Eur-a ukupno iznosi 22.125,98 Eur-a, te kad se navedeni iznos troška dovede u relaciju sa postotkom uspjeha tužitelja u ovoj parnici od 58,88% tada se dobije iznos od 13.027,77 Eur-a, a koji iznos je tužena dužna isplatiti tužitelju na ime troškova ovog parničnog postupka zajedno sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate, te koja se zakonska zatezna kamata obračunava sukladno izmijenjenoj odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 114/22), te Uredbe o izmjeni ZOO-a (''NN'' 156/22), te kako je i odlučeno u točki III/ izreke ove presude.

U Splitu, 14. travnja 2025.

Sudac

Eneja Stejskal Kanazir

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem ovog suda za Županijski sud. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DN-a:

1/ tužitelju-po punomoćniku

2/ tuženiku – po ODO-u Split