REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola

Posl. br. Psp-7/2025-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Puli-Pola po sucu toga suda Danieli Subotić Biondić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja JE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Tei Tončić, odvjetnici iz Pule, protiv tužene BURŠIĆ ESTER iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Željku Pavletiću, odvjetniku iz Pule, radi smetanja posjeda, izvan ročišta za glavnu raspravu, nakon glavne rasprave zaključene dana 14. ožujka 2025. godine u prisutnosti tužitelja i njegove punomoćnice Tee Tončić, odvjetnice u Puli, tužene i njezinog punomoćnika Željka Pavletića, odvjetnika iz Pule, te rješenja objavljenog dana 14. travnja 2025. godine

r i j e š i o  j e

I Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I Utvrđuje se da je tuženica NE, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] smetala tužitelja ŽE, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom posjedu nekretnine k. č. [katastarska čestica] šuma sa 1790 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da je tuženica izvršila krčenje nekretnine k. č. [katastarska čestica] šuma sa 1790 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koju nekretninu koristi i obrađuje tužitelj.

II Nalaže se tuženici da uspostavi ranije posjedovno stanje kakvo je bilo prije počinjenog smetanja na način da tužitelju omogući nesmetani posjed predmetne nekretnine.

III Zabranjuje se tuženici NE, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] bilo kakvo daljnje uznemiravanje posjeda tužitelja na nekretnini k. č. [katastarska čestica] u naravi šuma sa 1790 m2 upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pod prijetnjom novčane kazne, sve u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe."

II Nalaže se tužitelju da tuženici naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 625,00 eur, u roku od 15 dana, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 14. travnja 2025. pa do isplate.

III Odbija se tužitelj sa zahtjevom za naknadu parničnog troška u cijelosti.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi da je tužitelj posljednji mirni posjednik nekretnine k. č. [katastarska čestica] šuma sa 1790 m2 upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok je tuženica samo formalno upisana kao vlasnik na istoj. Tužitelj je pred Naslovnim sudom podnio tužbu radi utvrđenja prava vlasništva dosjelošću, protiv ovdje tužene, a predmet koje tužbe je između ostalih i navedena nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Navedena parnica vodi se pod brojem P-442/2022. Tužitelj je zajedno sa svojom obitelji u posjedu navedene nekretnine, istu iskorištava i obrađuje već dugi niz godina. Uz to, tužitelj je prije nekoliko godina očistio predmetnu nekretninu te su tužitelj i njegova obitelj drva s predmetne nekretnine pilili i koristili za grijanje zimi, međutim dana 17.06.2022. tužitelj je primijetio da je na predmetnoj nekretnini započeto s krčenjem iste i to od strane tuženice. Dakle, tužena je započela s krčenjem predmetne nekretnine te je time izvršila čin smetanja posjeda budući je u posjedu predmetne nekretnine isključivo tužitelj zajedno sa svojom obitelji. S obzirom da je takvim postupanjem tuženica smetala tužitelja u posljednjem mirnom i faktičnom posjedu nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], to tužitelj traži da mu sud pruži posjedovnu zaštitu te da nakon provedenog postupka donese rješenje kako je pobliže opisano u izreci.

2. Tuženica u odgovoru na tužbu prije svega ističe protek prekluzivnog subjektivnog roka od mjesec dana za sudsku zaštitu od smetanja posjeda te predlaže da sud radi navedenoga tužbu odbaci. Naime, krčenje predmetne nekretnine, po kojemu je tužitelj navodno po prvi puta primijetio da se tuženica nalazi u njenom posjedu, obavljeno je dana 6. lipnja 2022. godine, dok je tužbu tužitelj podnio 8. srpnja 2022. godine, dakle nakon proteka toga roka. Da tužitelju nije moglo ostati nepoznato da se toga dana tuženica nalazi u posjedu predmetne nekretnine proizlazi iz činjenice da tužitelj živi u kući koja se nalazi u neposrednoj blizini (zračne udaljenosti cca 80 metara) od predmetne nekretnine, da kako tužitelj, tako i članovi njegovog obiteljskog domaćinstva, prebivaju u toj kući i u njoj svakodnevno borave (tužitelj je umirovljenik), da je toga dana na istu po nalogu tužiteljice izvođač radova pristupio mehanizacijom i na istoj obavljao vrlo bučne radove, da je mjesto događaja naselje sa svega nekoliko kuća i vrlo slabim prometom. Nije točna tvrdnja tužitelja da bi bio posljednji mirni posjednik predmetne k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Po smrti njihove majke 1977. godine, tužitelj i tuženičin pravni prednik, njezin otac i tužiteljev brat pok. FE, kao jedini nasljednici, podijelili su majčinu imovinu na način da je tužitelj stekao u vlasništvo obiteljsku kuću u mjestu [adresa], a njegov brat i otac tuženice sve preostale nekretnine, u naravi neizgrađena zemljišta, te su tako i stupili u posjed istih. Iako je za razliku od brata pok. FE prebivao u [adresa], redovito je obilazio svoje nekretnine, pa tako i predmetnu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojoj je prikupljao drvenu masu za ogrjev, isprva sam, a u poznijim godinama bi za isto koristio usluge trećih osoba. Još prije svoje smrti pok. FE darovao je tuženici, svojoj kćeri, predmetnu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], obzirom da je izrazila želju prenamijeniti to zemljište i na njemu izgraditi obiteljsku kuću. Predmetnu nekretninu darovao joj je u lipnju 2020. godine i istovremeno uveo u posjed iste, kada su zajedno obišli nekretninu te joj je otac pokazao njene međe. Otkad je tuženica u vlasništvu i posjedu nekretnine svakih nekoliko mjeseci ju je obilazila i nije nikada primijetila znakove posjeda treće osobe, niti je nju itko u njenom posjedu nekretnine uznemiravao. U svrhu privođenja planiranoj namjeni, tuženica je za predmetnu nekretninu zatražila i ishodila snimanje nekretnine od strane ovlaštenog geodeta, od kojega također nije dobila nikakve obavijesti o mogućem posjedu treće osobe. Od općinskih vlasti zatražila je prenamjenu zemljišta. Ni prije stjecanja vlasništva i posjeda predmetne nekretnine od svoga oca, pa sve do primitka tužbe u označenom predmetu, ni tuženica ni njen otac nisu imali nikakvih saznanja, niti raspolagali ikakvim pokazateljima da bi se tužitelj nalazio u posjedu predmetne nekretnine. Predmetna nekretnina u vrijeme stupanja tuženice u njen posjed u naravi je činila obraslo i neodržavano šumsko zemljište, jasno omeđeno starim suhozidom, na kojemu nisu vidljive nikakve recentne preinake, kako je vidljivo i iz priložene fotodokumentacije koju je tuženica sačinila prije krčenja. Tužitelj od stupanja u posjed nekretnine od strane tuženice nije ni na koji način označio vlastiti posjed te nekretnine, obnovio međe ili ogradio zemljište, niti na zemljištu izvodio radove bilo kakve vrste. Indikativno je da tužitelj nije nikada, od 1977. godine pa do današnjeg dana, isticao bilo kakve zahtjeve u pogledu predmetne nekretnine prema vlastitom bratu, tuženičinom ocu, iako je nesporno znao da se zemljište nalazi u njegovom vlasništvu i posjedu za čitavog njegovog života, već je s tim postupcima započeo tek sada prema njegovoj pravnoj slijednici, a godinu dana nakon bratove smrti, 2021. godine. Na susjednim k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], recentno su građene tri obiteljske kuće, pa se predlaže kao svjedoke saslušati investitore, na okolnost je li tužitelj na ikoji način manifestirao vlastiti posjed na predmetnoj nekretnini, obzirom da je za pretpostaviti da su tijekom pripreme gradnje, same gradnje, te nakon toga, često boravili u neposrednoj blizini predmetne nekretnine. Zaključno, ukoliko se iz nekog razloga tužitelj i smatrao posjednikom predmetne nekretnine, on to nesporno nije od lipnja 2020. godine, dakle pune dvije godine, kada je u posjed nekretnine stupila tuženica, uvedena u isti od strane njenog oca i u čvrstom uvjerenju da je upravo on bio posljednji mirni posjednik nekretnine. Vlastiti posjed na stvari tuženica je manifestirala obilascima nekretnine i njenim gospodarenjem kako je razloženo i dokazano pod I, II. i III. da se tužitelj i na neki način i nalazio u posjedu predmetne nekretnine, i da je tužitelju ostalo nepoznato da je tuženica u njenom posjedu od lipnja 2020. godine, što je, opet se naglašava, nevjerojatno iz razloga što sa članovima svoje obitelji prebiva i svakodnevno boravi na udaljenosti manjoj od stotinu metara od iste, protekao je objektivni rok za zaštitu njegovog posjeda od godine dana. Slijedom svega navedenog, tuženica predlaže da Naslovni sud provede postupak, izvede predložene dokaze i odbaci, odnosno odbije tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u zemljišno knjižni izvadak (lis 11 i 12), orto foto snimke (list 13-16), prijamni list i dokumentaciju (lis 17-36), fotografije (list 37- 43), proveden je dokaz saslušanjem svjedoka RE, BE, IE, DE, CE (list 54-59), proveden je uviđaj na licu mjesta (list 64-66) i vještačenje po vještaku mjernične struke ČE (list 67-73), proveden je dokaz saslušanjem svjedoka HE, PE, EE (list 88-91) tužitelja i tužene te je izvršen uvid u svu dokumentaciju priležeću spisu.

4. Na temelju tako provedenih dokaza sud tužbeni zahtjev nalazi neosnovanim.

5. Svjedok RE u svom je iskazu navela da je ovdje tužitelj njezin djed i sa predmetom ovog spora je upoznata po onome što zna iz pričanja pa tako zna i koja parcela je predmet ovog postupka a tužba se vodi radi smetanja posjeda. Ta parcela je u naravi obična parcela gdje je nekad bila šuma i zna da ju je njezin djed oduvijek koristio a nalazi se u selu u kojem živi a i mama je pomagala u održavanju te parcele. Zapravo se najviše koristila za sječu drva. Na upit suda da li je tužena na neki način koristila tu parcelu navodi koliko zna nije, ona niti ne živi u tom selu te na daljnji upit suda zbog čega je nastao problem i zbog čega se uopće vodi ovaj postupak navodi koliko je shvatila jer tužena smatra da je to njezina parcela i valjda ima nekakve namjere, da li ju želi prodati ili upotrebljavati na neki drugi način. Na upit tko sada koristi tu parcelu navodi koliko zna djed te na upit suda da li djed može pristupiti na tu parcelu, da li mu tužena brani, koliko zna djed je uvijek mogao doći na tu parcelu. Nije joj poznato da li je tužena nešto radila na toj nekretnini te na upit suda da li je nešto krčila navodi koliko zna da nije, oduvijek su tu parcelu održavali djed i njezina mama. Ona nekad tamo dođe povremeno, nekada vikendom. Na upit suda da li zna što znači smetanje posjeda obzirom je spomenula na početku iskaza navodi da pravno ne razumije to ali da netko koristi prava na tuđem posjedu ili želi koristiti prava. Nije nikada vidjela ovdje tuženu da bi koristila ili sjekla šumu na toj parceli pa tako ni u 6. mjesecu 2022. Predmetnu parcelu su prošle godine u 6. mjesecu koristili djed i njena majka. Koliko zna nitko nikad nije prigovarao to što oni koriste. Na upit tužene navodi da je vidjela svog djeda da koristi predmetnu parcelu dok je živjela u mjestu [adresa], čak je osobno odlazila pomoći djedu i mami kad su slagali i sjekli drva. Tamo je živjela do svoje 19. godine, to je moglo biti do 2013. ili 2014. godine. Pok. FE je vidjela dva puta u životu i to kad sam imala nekih 5 li 6 godina. Teško je ocijeniti kakav je odnos bio između djeda i pok. FE, nisu imali neki neprijateljski odnos, zapravo su se samo telefonski čuli povremeno ali tada je bila dijete. Inače pok. FE je živio u [adresa].

6. Svjedok TE je u svom iskazu naveo da poznaje ovdje tužitelja obzirom živi u istome selu, odmah iza njegove kuće ali kad ga sud pita koja parcela je predmet ovog spora navodi da ne zna a niti ne zna zašto se ovaj spor vodi. Kako je rekao ja poznaje ovdje tužitelja ali poznaje i sada pok. FE, odnosno poznavao ga je a misli da bi mu ovdje tužena trebala biti kćer, a nju ne poznaje. Kada mu se pokazuju fotografije koje prileže spisu na listu 37 do 43 spisa navodi da mu je i dalje teško reći o kojim se nekretninama i putu radi. Može samo reći da je prošle godine, negdje u maju dolazio s traktorom do svoje parcele Majoli od pok. GE koju obrađuje i tada je primijetio s desne strane kada ide na svoju njivu da je jedna parcela "majčerana" što znači izmalčirana. To je bilo negdje u maju 2022. godine a tko je to napravio ja ne zna. Isto tako ne zna čija je ta parcela. Znao je nekada vidjeti JE da je znao hodati tamo po selu. Na upit suda da li mu je tužitelj nekada nešto pričao za neku parcelu ili nešto slično navodi da je tužitelj znao sa biciklom doći do njega i ostaviti bicikl i potom otići u [adresa] kada je trebao i to vlakom pa kada bi se vratio da je znao zastati i pričao je da ne zna šta će napraviti sa tom "kampanjom" i sa svojim bratom, odnosno kako će riješiti zemlju s bratom. Na upit suda da li je govorio nešto konkretnije navodi zašto bi ga pitao kada je bio u njegovoj kući. Nije vidio nekoga da sječe drva, prolazio je s traktorom a i kad je čuvao ovce čuvao ih je na parceli niže. Nije vidio tuženu da koristi kampanju o kojoj priča već ju niti ne poznaje. Na upit suda navodi da nije niti nikog drugog vidio, moguće da je ali se ne sjeća. Na daljnji upit da li mu je tužitelj ikada pričao da je sjekao drva za grijanje na ovoj parceli navodi da zna da je on sjekao drva dole u vali gdje i on ima parcelu, to je i vidio, ali to je udaljeno nekih 500m od ove izmalčirane. Vidio je tužitelja da je kosio i orao i sijao odmah na kampanji do njegove a to su ovi J koje je spominjao.

7. Svjedok ĆE (kćerka tužitelja) u svom je iskazu navela da živi sa tužiteljem u istom kućanstvu i zna što je predmet ovoga spora. Naime radi se o parceli koju je njezin otac oduvijek pomagao a i njezina sestra. Oni su to održavali, u pravilu su sjekli drva, i sestra je čak pomogla. Ranijih godina nije vidjela da bi tužena dolazila i radila na toj nekretnini sve do prošle godine kada je ona to sve počistila bez njihova znanja a vidjela ju je u dva navrata da se kreće okolo kuće s time da im se nije obratila. Po cijele dane je kući pa je to vidjela a njezina sestra je na poslu pa to nije vidjela. Pretpostavlja da je ona to napravila jer je imala namjeru prodati. Inače je već jedan dio zemlje prodala a da to nisu znali. Na upit suda da li su joj se obratili navodi da nisu već su podigli ovu tužbu. To inače stoji kako je ona očistila a oni mogu doći slobodno do te parcele. Nikad ih nije nitko smetao da to koriste. Negdje u 8. ili 9. mjesecu prošle godine su vidjeli tuženu da čisti tu parcelu, odnosno negdje krajem ljeta ili početkom jeseni. Na upit suda da li je to moguće bilo u 6.mjesecu prošle godine navodi da nije više sigurna, zna da je to bilo prošle godine. Sad kad malo bolje razmili moguće da je to bilo u 6. mjesecu jer kad je njezina sestra brala šparuge još je tamo bila šuma. Nakon ovog događaja tužena više ne dolazi tamo kao što niti ne dolazi zadnjih 20 godina. U selu tu parcelu zovu Grmić. Kao što je rekla to su oduvijek koristili, naime to nije zemlja za obrađivanje ali kad su im trebala drva slobodno su ih sjekli i brali. Inače sada zemlju slabije koriste jer su tata i mama starije dobi, ona je bolesna tako da i ono što se koristi se koristi u manjem opsegu, a ranije se više koristila zemlja. Na upit da li zna kad je podnesena tužba navodi moguće u 11. mjesecu a moguće i ranije, nakon što su vidjeli da je tužena okrčila parcelu obratili su se odvjetniku u to dosta brzo, moguće i nakon mjesec dana ali dosta brzo. Tuženu prije nego je odradila ovo krčenje nije nikada vidjela da bi na bilo koji drugi način koristila predmetnu nekretninu a ni neku drugu zemlju. Koliko zna NE živi u [adresa]. Inače ona nikad nije odlazila u selo osim sa tatom kad je bila mala. Kad su se krcala drva i klale svinje tada je dolazila, a inače nikad nije obrađivala zemlju. Pok. FE je isto živio u [adresa]. Ova parcela N ne graniči s parcelama svjedoka TE koji je saslušan. Njezina je sestra na predmetnoj parceli drva sjekla prije 7 godina. Navodi da je pok. FE znao dolaziti u selo i uzimati drva ali ne samo od N već i od druge šume. Više je nakrcao za sebe nego što je za njih ostavio. Samo za te stvari je i dolazio. Prije ovog spora nisu niti znali tko je upisan na predmetnoj nekretnini kao vlasnik. Inače njezin tata je govorio da ima pravo na pola predmetne parcele, valjda su se trebali tata i pok. FE dogovoriti ranije.

8. Svjedok AE u svom je iskazu naveo da živi relativno blizu tužitelja, jedno 2,5 km udaljenosti, i poznaje ga jer su išli u školu skupa a poznavao je i pok. FE. Ne zna o kojoj parceli je riječ odnosno što je predmet spora ali zna da je te parcele u selu Rino obrađivao pa na ukazivanje suda da ovu predmetnu parcelu nazivaju N navodi da i dalje ne zna o kojoj parceli se radi. Koliko zna ŽE i FE su bili dobri, FE je vidio možda dva puta tamo jer on živi u [adresa] a šta je poslije bilo to ne zna. Tuženicu ne poznaje a na ukazivanje suda da bi to trebala biti kćer od FE navodi da ja ne poznaje niti sina a niti kćer od FE. Kad mu se pokazuju fotografije sa lista 37-42 spisa navodi da vidi da je to nekakva "boška" ali i dalje ne zna gdje je to. Nikada joj ŽE nije govorio da sječe drva i gdje sječe drva.

9. Svjedok CE je u svom iskazu navela da živi u istom kućanstvu sa roditeljima i sestrom koja je saslušana i zna što je predmet spora. Predmet spora je bila šuma koju su oduvijek koristili, ona je zadnji put sjekla prije 7 godina a nakon toga su ju koristili kad im je trebalo kolce za vinograd i općenito smo ju mi obilazili. Tuženu nikad nije vidjela tamo da bi obilazila. Problem je nastao prošle godine kad je umro otac od NE i čuli su da je ona prodala jednu parcelu, a potom joj je Ž, pod time misli na TE koji je saslušan, rekao da je na toj parceli iskrčeno što ju je čudilo jer zna da nitko od njih nije to radio. Na upit suda navodi da je to moglo biti u 4. ili 5. mjesecu prošle godine, ne može točno reći kada, te kad je to Ž rekao onda je otišla vidjeti. Na upit suda kako su znali da je to krčila tužena navodi da su pretpostavili a inače je tužena u to vrijeme i obilazila oko kuće. Na upit suda da li je prošle godine na toj nekretnini brala šparuge dok je bila šuma navodi da je brala, bila je šuma i nije još bilo ovo iskrčeno. Inače FE je umro negdje u 8. mjesecu 2021. godine i to su čuli od susjeda, on je dolazio tamo kad su bili mali ali zadnjih 20 godina nije dolazio. Živio je u [adresa]. Ovu nekretninu koja je predmet spora zovu N. Na daljnji upit od kad su saznali da je tužena iskrčila šumu do kad su se obratili odvjetniku navodi da misli da nije prošlo niti mjesec dana. U 6.mjesecu prošle godine su isto obilazili tu nekretninu, nisu imali šta za obrađivati ali su ju obilazili. Na upit da li zna što znači biti u posjedu neke parcele navodi da misli da to znači koristiti. Po njoj tužena nije nikad bila u posjedu te parcele jer ju nije koristila. Ne zna da li je tužena u lipnju prošle godine koristila predmetnu nekretninu i da li je bila u posjedu ali zna da oni jesu i nikad im nitko nije ni rekao da ne bi bili posjednici odnosno da nemaju pravo je koristiti. Predmetna parcela koju zovu N ne graniči s parcelama svjedoka Ž. Inače i tužitelja su odmah, oca, obavijestili šta se desilo a on je u dobi od 85 godina. On u pravilu ne ide uokolo, ide s njima kada treba nešto napraviti. Tuženu je samo jednom vidjela da je prošla oko kuće, kada je došla s posla. Na upit kad ju je vidjela navodi negdje u ljeti, da li u 6. ili 8. mjesecu nije sigurna. Na ukazivanje suda da u iskazu spominje period od 4. do 8. mjeseca te da li zna ili može locirati period kada je to bilo, navodi da jedino može reći da je bilo ljetno doba. Sada kad razmisli tuženu nije vidjela prije 6. mjeseca da obilazi oko kuće.

10. Svjedok ME u svom je iskazu navela da misli da zna koja parcela je predmet spora jer dolazi često u blizini ove parcele na koju sud ukazuje, iako sada tamo na žalost nitko ne živi, ona živi u [adresa] i to nije daleko. Ono što zna da je oduvijek ŽE to koristio a na upit suda kako je izgledala ta parcela od kad pamti, navodi da je to bila "boška" (šuma) dok je nisu zmalčali (posjekli). Na upit suda tko je to napravio navodi kako je čula je to napravio pok. FE. Na upit da li poznaje ovdje gospođu, tuženu, navodi da ne poznaje. Na ponovni upit suda navodi da nije u svađi s nikim od stranaka. Pojašnjava da je pok. FE bio brat od JE. Na upit suda dali zna zbog čega bi se posjekla ta šuma navodi da je to iz razloga da bi se prodalo a na upit tko bi to radio navodi nasljednici od pok. FE. Čula je još navodno da su i prodali jednu parcelu a na upit suda da pojasni tko su to oni navodi da su to familija od pok. FE a tu vani su svjedoci koji će znati o tome, pri tome misli na svjedoke koji su pozvani. Ovo što je rekla da je živa istina i da joj je jako teško doći na sud i smatra samo da je prisutna među ljudima jedna obična pohlepa. Na daljnji upit koliko često prolazi pored te parcele navodi skoro svaki dan.

11. Svjedok PE u svom je iskazu naveo da da zna da je na predmetnoj parceli bilo nekakvo niže raslinje, kako kažu "boška", i to je tako bilo dok se to nije posjeklo. To je posjekao OE a na upit suda tko mu je to rekao da to napravi, navodi da mu je to NE rekla, tako mu je on rekao. Na daljnji upit tko je prije toga to koristio navodi da su pok. FE i ŽE a na upit šta su radili navodi da su posjekli drva kad je trebalo za grijanje. Na drugi način se to nije održavalo jer se tu nema šta održavati, to je oduvijek tamo. Njegov dojam kao mještanina je da su to koristili oba brata, a to su ŽE i FE. Po njegovu pamćenju to je oduvijek bio pašnjak i nisko raslinje. Živi cca 1km dalje od te parcele koju zovu Grmić. Na daljnji upit navodi da svaki dan prolazi skoro pored te parcele jer ima kampanju (njivu) blizu predmetne, tako funkcionira selo koje ima nekretnine tamo blizu. FE je živio odmah blizu njega i to je bilo tako do 1956. kada je odselio u [adresa]. Od kada je FE otišao u [adresa] viđao ga je barem sedmično da dođe. JE je isto viđao jer on je radio isto poljoprivredu ali ne može ni on više.

12. Svjedok EE je u svom iskazu naveo da iako živi u [adresa] ne zna kako točno sad ta parcela izgleda niti često prolazi, naime to mu nije usput u odnosu na poziciju gdje živi a i u odnosu na zemlju koju obrađuje. Na ukazivanje suda da je svjedok prije, a koji mu je otac, iskazao da je to nekada bilo određeno nisko raslinje navodi da je to točno. Na daljnji upit suda tko je to koristio i na koji način, navodi da pretpostavlja da je to ŽE koristio jer je on tamo u blizini. Na daljnje ukazivanje da je to sada očišćeno, odnosno da nije raslinje, navodi da zna jer mu je to NE rekla a rekla je jer da je htjela to urbanizirati i nešto napravit s tim. Na ponovni upit da li je u svađi sa NE, navodi da nije, čak je i neku zemlju kupio od nje odnosno otac je kupio.

13. Tužitelj LE je u svom iskazu naveo da je na ovoj parceli koja je predmet spora uvijek sjekao drva, sjekao je pred zimu i tu parcelu je koristio upravo za tu svrhu, naravno sve je to radio dok je mogao i to do nekih prije 10 godina. Poslije toga njegova kćer to radi a i on joj je pomagao ali tvrdi da kćer zna uzeti pilu i ona zna sama sječi drva, ona i pili drva a dok je mogao on je bio na traktoru to bi pokupio na prikolicu i odvezao. Na upit suda da li je kćerka dala nalog nekom drugom da za njih pili drva navodi da nije, ona je to sama radila. Na daljnji upit da li mu je poznata osoba OE navodi da zna tko je OE on živi u susjednom selu ali koliko zna on nije za njih pilio drva. Nitko nikome nije zapravo davao da se ta drva koriste nego kad je zima to su koristili isključivo za sebe. Svakako nije pustio tuženoj da učini ovo zbog čega vode ovaj spor, ona je to sve spržila, ona nikada nije bila blizu te nekretnine a najbolje će ona reći kada je to napravila i zašto, svakako on nije bio blizu kada je ona to napravila. Na tu parcelu su dolazili krave čuvati, a i šparuge su se brale. Na upit suda da li je tužena znala dolaziti na tu parcelu brati šparuge navodi šta će joj šparuge, ima i drugih parcela na kojim može brati šparuge. Samo zna da je tužena to malčirala i sve uništila i to je gotovo. Još nisu narasla drva i još uvijek ne može ništa sjeći. Nešto mlado raste ali još treba vremena. Koliko zna tužena više ne dolazi tamo na tu parcelu. Njegov brat FE nije tamo sjekao drva, on je drugdje sjekao drva jer ima te "boške" (šume) dovoljno. On je imao druge dvije parcele na kojima je uzimao drva i grijao se s time. Opet ponavlja da FE nikada na ovoj predmetnoj nije sjekao drva niti su to zajedno radili. Na daljnji upit da li siječe drva i na nekoj drugoj parceli navodi da on ima dovoljno parcela na kojima može to činiti.

14. Tužena NE je u svom iskazu navela da prije svega mora reći da je i ona koristila predmetnu nekretninu i to najviše sa svojim ocem dok je bio živ jer je otac dolazio sječi drva. Konačno je on njoj 2020. darovao tu parcelu jer tamo nije imao ništa izgrađeno a ona je imala namjeru to uraditi a 2021. je otac umro. Iz tog razloga je predala zahtjev za urbanizaciju i svim tim vođena je krenula raskrčavati odnosno malčati tu parcelu. Kad je započela s tim radnjama bila je šuma i opisala bi to kao jako zarašteno i nije primijetila da bi tamo neko sjekao a izričito tvrdi da je otac dolazio tamo s kamionom i sjekao drva a to je moguće bilo prije nekih 10 godina. Tužitelja nije nikada vidjela na toj parceli niti ima saznanja da bi on to koristio niti sjekao drva. Isto tako nema saznanja da bi on pomogao ocu prilikom sječe niti da su zajedno sjekli. Misli da bi joj otac to bio rekao ukoliko su to zajedno činili. Na upit suda da li bi krenula u raskrčavanje te nekretnine da je znala da tužitelj to koristi navodi vjerojatno bi tužitelja pitala. Dolazila je često u te krajeve prije nego se desio ovaj događaj odnosno prije nego je krenula sama s malčanjem, dolazila je brati šparuge prije toga ali nikada nije vidjela tužitelja niti ikoga od njegovih na toj parceli. Inače su prije ovog spora bili u normalnim odnosima, primjerice kada bi došla brati šparuge ako bi prošla pored njegove kuće javila bi mu se ali ciljano ne bi odlazila kod njega, a kao dijete su stalno dolazili i družili se. Nakon što joj je otac darovao predmetnu parcelu, angažirala je geodeta ali geodet nije spominjao da bi ga treće osobe smetale prilikom obavljanja svog posla to što je radio. Kada bi odlazila na ovu parcelu koja je predmet spora nije susretala tužitelja, inače njegova kuća je od ove predmetne parcele udaljena 100m ali ne prolazi pored nje nego se ide zaobilazno da bi se došlo do predmetne parcele u odnosu na kuću tužitelja.

15. Tijekom dokaznog postupka je proveden uviđaj na licu mjesta pa je utvrđeno da je predmetna nekretnina u trenutku uviđaja i dalje zaraštena na što su tužitelj i tužena suglasno naveli da je prije predmetnog događaja bila u drugačijem stanju, odnosno u smislu da je bila zaraštena sa višim raslinjem.

16. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka mjernične struke Tina Verbanca proizlazi da je izvršena je identifikacija predmetne nekretnine k. č. [katastarska čestica] upisana je kao pašnjak površine 1790 m2. U naravi predstavlja šumu – šikaru koja je sa tri strane definirana suhozidom. Ulaz u parcelu je sa puta k. č. br. [katastarska čestica].

16.1. Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Tina Verbanca sud prihvaća u cijelosti kao stručan i objektivan a niti stranke nisu isticale primjedbe na isti.

17. Sukladno odredbi čl. 21. st. 1. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, a pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja. Nadalje prema čl. 22. st. 1. i 2. ZV-a posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, a sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

18. U provedenom dokaznom postupku utvrđeno je a što nije niti sporno između parničnih stranaka da je tužena u zemljišnim knjigama Naslovnog suda upisana kao vlasnik nekretnine k. č. [katastarska čestica] šuma sa 1790 m2 upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da je pred Naslovnim sudom u tijeku i parnični postupak radi utvrđenja prava vlasništva dosjelošću po tužbi ovdje tužitelja protiv ovdje tužene predmet koje tužbe je između ostalih i predmetna nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Isto tako nije sporno da je tužena u lipnju 2022. izvršila krčenje predmetne nekretnine. Sporno je prije svega tko je do lipnja 2022. do krčenja predmetne nekretnine bio u posjedu iste odnosno da li je tužitelj bio u posjedu te nekretnine.

19. Iz iskaza naprijed navedenih svjedoka u bitnome proizlazi da je predmetna nekretnina do krčenja u naravi bila kako to svjedoci nazivaju „boška“ što u prijevodu znači šuma iako se iz iskaza svjedoka daje zaključiti da je na istoj bilo određeno niže raslinje kako je to u svom iskazu pojasnio svjedok PE. Svjedokinje CE i ĆE inače kćerke tužitelja koje sa njim žive u istom kućanstvu u svom su iskazu navele da je predmetnu nekretninu koristila njihova obitelj i to najviše za sječu drva međutim svjedokinja CE je u svom iskazu navela da su zadnji put sjekli drva prije 7 godina što je i sam tužitelj potvrdio. Naime iz iskaza tužitelja proizlazi da je na parceli koja je predmet spora sjekao drva i da je tu parcelu koristio upravo za tu svrhu ali da sve je to radio dok je mogao i to do nekih prije 10 godina. Poslije toga da to njegova kćer radi, s time da iz iskaza CE proizlazi da je to zadnji put činila prije 7 godina. Tužitelj je isto tako na izričit upit suda u više navrata naveo kako on nikada nije davao nalog kćerki niti ikom drugom da sječe drva na predmetnoj parceli. Iz iskaza ostalih saslušanih svjedoka nije moguće na nedvojben način utvrditi tko je i koliko često koristio predmetnu nekretninu jer svjedoci nemaju detaljna saznanja o tome a to i iz razloga što tužitelj koristi, moguće ima i u vlasništvu, i druge nekretnine u blizini predmetne pa tako svjedok TE u svom iskazu na upit da li mu je tužitelj ikada pričao da je sjekao drva za grijanje na predmetnoj parceli navodi da zna da je on sjekao drva „dole u vali“ gdje i svjedok ima parcelu, to da je i vidio, ali to je udaljeno nekih 500m od ove izmalčirane – iskrčene parcele. Nastavno svjedok PE u svom iskazu navodi da zna da je na predmetnoj parceli bilo nekakvo niže raslinje - "boška" sve dok se to nije posjeklo a prije toga tu parcelu da su koristili sada pok. FE i LE (tužitelj i njegov sada pok. brat) i to na način da su posjekli drva kad je trebalo za grijanje, ali da se na drugi način to nije održavalo jer se tu nema šta održavati.

20. Valja napomenuti kako sud cijeni iskaze saslušanih svjedoka vjerodostojnim, svjedoci su iskazivali o predmetu spora prema saznajima kojima raspolažu a pri tom sud nije našao nelogičnosti u iskazivanju pa iste cijeni životnim i uvjerljivim. Nastavno iz iskaza imenovanih svjedoka proizlazi da osim povremene sječe stabala na predmetnoj parceli od prije 7 do 10 godina tužitelj niti njegova obitelj nisu na drugi način istu nekretninu koristili, nisu je obrađivali, iz provedenih dokaza ne proizlazi da su je nešto posebno niti održavali pa je stajalište suda da tužitelj prije svega nije dokazao posljednji mirni posjed predmetne nekretnine. Pritom kraj nesporne činjenice da je u lipnju 2022. po nalogu tužene predmetna parcela iskrčena ali tužitelju na niti jedan način nije ograničen pristup istoj to je stajalište da u konkretnom slučaju nema niti čina smetanja posjeda. Kćerka tužitelja svjedokinja CE u svom iskazu kao posljednje spominje branje šparuga na predmetnoj nekretnini negdje u ljeto 2022. a u čemu niti nju a niti njezina oca ovdje tužitelja nije nitko pa niti tužena sprečavao nakon krčenja kao što to ne čini niti danas. Slijedom svega navedenog stajalište je suda da tužitelj dugi niz godina pa tako niti u vrijeme sječe i čišćenja parcele od strane tužene nije bio u posjedu predmetne nekretnine u svrhu sječe drva a za što je primarno nekada istu koristio. U svemu ostalom kao što je prvenstveno pristup na tu nekretninu radi branja šparuga ili drugih prirodnih plodova tužitelj nije smetan u posjedu nekretnine od strane tužene.

21. Konačno tužena se prije odluke da započne sa čišćenjem (malčanjem) predmetne nekretnine prema stajalištu ovog suda vodila zemljišno knjižnim stanjem odnosno činjenicom da joj je otac darovao tu nekretninu kako to navodi i u svom iskazu te isto tako navodi da je prije toga angažirala i geodeta koji joj isto nije spominjao da bi ga treće osobe smetale prilikom obavljanja svog posla. Naime, mišljenje je suda da tužena čak nije postupala s namjerom smetanja tužitelja u bilo kakvoj vrsti posjeda predmetne nekretnine pa je tako na upit suda da li bi uopće krenula sa krčenjem te nekretnine ukoliko bi znala da tužitelj to koristi navela da bi u tom slučaju vjerojatno tužitelja o tome pitala, a da nije znala da je tužitelj uopće ikada sjekao drva na toj parceli niti joj je otac nešto o tome pričao. Slijedom svega navedenog sud tužbeni zahtjev nije našao osnovanim zbog čega je valjalo odlučiti kao u izreci a svoje vlasničkopravne odnose glede predmetne nekretnine stranke će konačno riješiti u vlasničkoj parnici koji postupak je kod ovoga suda već u tijeku.

22. Valja još napomenuti kako sud nije našao osnovanim niti prigovor prekluzije, naime tužena tvrdi da je krčenje predmetne nekretnine obavljeno dana 06. lipnja 2022. a da je tužba podnesena 08. srpnja 2022. pa da je protekao subjektivni rok od 30 dana za podnošenje tužbe, međutim tužena u provedenom dokaznom postupku nije dokazala da je isto obavljeno upravo 06. lipnja 2022. Nitko od saslušanih svjedoka nije bio u mogućnosti navesti točan datum kada je obavljeno krčenje predmetne nekretnine, iako se spominje mjesec lipanj, međutim iz iskaza svjedoka IE i CE kao i iz iskaza tužitelja proizlazi da su se odvjetniku radi podnošenja tužbe obratili u roku manje od mjesec dana od kada su saznali da je izvršeno krčenje na predmetnoj parceli. Kako iz niti jednog drugog dokaza ne proizlazi tvrdnja tužene da bi se krčenje obavilo upravo 06. lipnja 2022,. a tužba je podnesena 08. srpnja 2022., stajalište je suda da tužena nije dokazala svoju tvrdnju odnosno da je tužba podnesena unutar rokova propisanih odredbom čl. 21. ZV-a.

23. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku, pa je tuženoj priznat trošak zastupanja po odvjetniku u visini jednokratne nagrade i to 250 bodova (Tbr.7 st. 2. toč. 1.) što uvećano za PDV iznosi 625,00 eur.

U Puli, 14. travnja 2025. godine

S u d a c

Daniela Subotić Biondić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu, u roku od petnaest (15) dana od dana ročišta za objavu rješenja za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa rješenja za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dna:

1.tužitelju po pun.

2.tuženoj po pun.