REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Turinina 3

Poslovni broj: K-442/2015-213

U  IME  REPUBLIKE  HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu po predsjedniku vijeća kao sucu pojedincu Zvjezdani Murat Milas uz sudjelovanje zapisničara Andree Sesvečan u kaznenom predmetu protiv okrivljenika FM zbog kaznenog djela iz članka 256. stavak 3. Kaznenog zakona (Narodne Novine br.: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 - dalje u tekstu KZ/11) u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva (dalje u tekstu ODO) u Sesvetama broj K- DO-536/2011 od 31. listopada 2013. sada ODO u Novom Zagrebu broj KO-DO- 50/2020 s izmjenama od 4. svibnja 2022., 30. lipnja 2022., 20. prosinca 2022. i 30. kolovoza 2024. (list 5655-5656 spisa), nakon provedene javne rasprave zaključene 9. travnja 2025. u prisustvu zamjenice ODO u Novom Zagrebu MM, okrivljenika FM, branitelja okrivljenika odvjetnice Aleksandre Horvat i odvjetnika Igora Buturca, 14. travnja 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

Okrivljeni FM, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin F i M djevojački E, rođen **.**.1970. u [adresa], državljanin RH, s prebivalištem u [adresa], pismen sa završenom SSS, geodetski tehničar, zaposlen u TD Tapa projekt d.o.o. u Zagrebu, s mjesečnom plaćom od 900,00 eura, bez imovine, oženjen za N, supruga zaposlena, bez djece, vojsku služio 1988. u Derventi, sudionik Domovinskog rata 1991./1992., neosuđivan,

k r i v  j e

što je

u vremenu od 28. veljače 2007. do 30. travnja 2009., u Dugom Selu, kao direktor i odgovorna osoba trgovačkog društva A.B. Petrol d.o.o., u nakani da ne plaćanjem poreza to trgovačko društvo ostvari znatnu nepripadnu imovinsku dobit, protivno odredbama članka 17. stavak 1. i članka 20. stavak 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN 47/95 – NN 76/07), te članka 104. stavak 1. točka 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN 60/96 – NN 34/08), u mjesečnim poreznim prijavama, kao i konačnim prijavama poreza za razdoblje poslovanja tijekom 2007. i 2008., te u knjizi ulaznih i izlaznih računa tvrtke AB Petrol d.o.o., neosnovano odbio pretporez temeljem ulaznih računa ispostavljenih od trgovačkih društva Vizemkis Promet d.o.o., Cervus d.o.o., Atisdo d.o.o., Alp Impex d.o.o. i obrta [obrt], a koji se odnose na isporuku roba, uglavnom naftnih derivata, i to od tvrtke Vizemkis promet d.o.o. ispostavljenih tijekom 2008. u ukupnom iznosu 553.950,84 kuna, od tvrtke Cervus d.o.o. ispostavljenih tijekom 2007. u ukupnom iznosu 1.345.117,42 kuna i tijekom 2008. u ukupnom iznosu 2.014.884,59 kuna, od tvrtke Atisdo d.o.o. ispostavljenih tijekom 2007. u ukupnom iznosu 48.779,55 kuna i tijekom 2008. u ukupnom iznosu 5.016.021,74 kuna, od tvrtke Alp Impex d.o.o. ispostavljenih tijekom 2007. u ukupnom iznosu 1.572.163,92 kuna i tijekom 2008. u ukupnom iznosu 1.987.136,34 kuna i od obrta [obrt] ispostavljenih tijekom 2007. u ukupnom iznosu 4.492.758,59 kuna, iako je bio svjestan da se radi o računima nepodobnim za odbitak pretporeza, iz kojih se, kao i priležeće im dokumentacije, ne može utvrditi sljedivost robe i dobavljača, te da robe deklarirane u istima nisu isporučene, na koji je način temeljem neosnovano odbijenog pretporeza po navedenim ulaznim računima tijekom 2007. u iznosu 7.458.819,48 kuna i tijekom 2008. u iznosu 9.571.993,51 kuna, odnosno u sveukupnom iznosu 17.030.812,99 kuna pribavio znatnu nepripadnu imovinsku dobit trgovačkom društvu A.B. Petrol d.o.o., te ujedno neplaćanjem dužnog poreza na dodanu vrijednost u navedenom iznosu, oštetio Državni proračun Republike Hrvatske,

- d a k l e , s ciljem da druga osoba potpuno izbjegne plaćanje poreza u slučaju obvezne prijave nije prijavio prihod i druge činjenice koje su od utjecaja na utvrđivanje porezne obveze pa je zbog toga došlo do neutvrđenja porezne obveze u iznosu koji prelazi 20.000,00 kuna, a kazneno djelo je dovelo do neutvrđenja porezne obveze velikih razmjera,

čime je počinio kazneno djelo protiv gospodarstva – utajom poreza ili carine – opisano u članku 256. stavak 1. i 3. KZ/11, a kažnjivo po članku 256. stavak 3. KZ/11.

Temeljem članka 256. stavak 3. KZ/11 okrivljeni FM se osuđuje na

KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 3 (TRI) GODINE.

Temeljem članka 158. stavak 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku (Narodne Novine br.: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 - dalje u tekstu ZKP/08) usvaja se imovinskopravni zahtjev Republike Hrvatske te se nalaže okrivljenom FM iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], isplatiti Republici Hrvatskoj iznos od 2.260.377,33 €, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 1. svibnja 2009. po čl. 29.st.2 Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana, nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Temeljem članka 148. stavak 1. ZKP/08 okrivljeni FM dužan je naknaditi troškove kaznenog postupka pa se nalaže okrivljeniku FM da u roku od 15 dana podmiri troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. i 6. ZKP/08 u ukupnom iznosu od 14.000,00 eura od čega se iznos od 12.683,13 eura odnosi na troškove provedenog financijsko-knjigovodstvenog vještačenja, iznos od 35,84 na troškove svjedoka EM, a iznos od 1.281,03 eura.

Obrazloženje

ODO u Sesvetama tereti okrivljenika FM da je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja – zlouporabom ovlasti u gospodarskom poslovanju – opisano u članku 292. stavak 2. u svezi stavak 1. alineja 4. Kaznenog zakona (Narodne novine br.: 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 105/04, 84/05 i 71/06 – dalje u tekstu KZ/97), a koje je djelo činjenično opisano u optužnici broj K-DO- 536/2011 od 31. listopada 2013. sada ODO u Novom Zagrebu broj KO-DO-50/2020 s izmjenama od 4. svibnja 2022., 30. lipnja 2022., 20. prosinca 2022. i 30. kolovoza 2024. (list 5655-5656 spisa).

Pred ovim sudom provedena je javna rasprava na kojoj se o osnovanosti optužbe izjasnio okrivljenik te je proveden dokazni postupak.

Upitan kakav stav zauzima prema optužbi okrivljenik je odgovorio da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.

U dokaznom postupku sud je pregledao i pročitao zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru kod poreznog obveznika Alp Impex d.o.o., klasa: UP/I-471-02- 08-01/899 od 30. siječnja 2009. (list 9-44 spisa), rješenje Ministarstva financija, Samostalne službe za drugostupanjski upravni postupak klasa: UP/II-470-05/11-01/4 od 23. veljače 2011. (list 47-52 spisa), rješenje Financijske policije Ministarstva financija Klasa: UP/I-470-05/09-03/13 od 18. listopada 2010. (list 58-66 spisa), dopunski zapisnik Ministarstva financija, Financijske policije, Klasa: UP/I-470-05/09-

03/13 od 18. listopada 2010. (list 69-80 spisa), rješenje Ministarstva financija, Financijske policije, Klasa: UP/I-470-05/09-03/13 od 9. ožujka 2010. (list 137-152 spisa), dopunski zapisnik Ministarstva financija, Financijske policije, Klasa: UP/I-470-

05/09-03/13 od 8. ožujka 2010. (list 154-189 spisa), zaključak (list 211-212 spisa), zaključak (list 235-236 spisa), zapisnik Financijske policije, Ministarstva financija, Klasa: UP/I-470-05/09-03/13 od 3. studenoga 2009. (list 238-265), zaključak (list 269- 270 spisa), nalog (list 271-272 spisa), dopis Ministarstva financija s prilozima (list 276- 288 spisa), zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru kod Trgovačkog društva Atisdo d.o.o. Ministarstva financija, Financijska policija, Klasa: UP/I-470-05/08-10/33 od 9. lipnja 2009. (list 303-327 spisa), obračun kamata (list 328-331 i 334-341 spisa), dohodak od kapitala (list 332-333 spisa), dopis Ministarstva financija (list 342-344 spisa), zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru Ministarstva financija, Financijske policije za tvrtku Cervus d.o.o, klasa: UP/I-470-05/09-10/15 od 31. prosinca 2009. s prilozima (list 347-631 spisa), zapisnik o provedenom inspekcijskom nadzoru Financijske policije, Ministarstva financija za obrt [obrt] u vlasništvu EM, Klasa: UP/I-470-05/09-10/14 od 7. siječnja 2010. s prilozima (list 632-691 spisa), zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od strane Financijske policije Ministarstva financija kod tvrtke Vizemkis promet d.o.o., klasa: 470-05/08-10- 48 od 27. siječnja 2009. (list 692-719 spisa), povijesni izvadak iz Sudskog registra za tvrtku AB Petrol d.o.o. (list 741-745 spisa), povijesni izvadak iz Sudskog registra za tvrtku Gomolava d.o.o. (list 746-752 spisa), povijesni izvadak iz Sudskog registra za tvrtku Paf Citrus d.o.o. (list 753-755 spisa), povijesni izvadak iz Sudskog registra za tvrtku Atisdo d.o.o. (list 756-757 spisa), povijesni izvadak iz Sudskog registra za tvrtku Alp Impex d.o.o. (list 758-762 spisa), povijesni izvadak iz Sudskog registra za tvrtku Vizemkis d.o.o: (list 763-764 spisa), povijesni izvadak iz Obrtnog registra za obrt [obrt] (list 765-766 spisa), izvadak iz Obrtnog registra (list 767 spisa), dopis Hrvatske energetske regulatorne agencije Klasa: 030-02/11-01/71 od 22. srpnja 2011. (list 768-770 spisa), konto kartice kupaca (list 787-796 spisa), račune-otpremnice, dostavnice, izvješća o prijevozu (list 797-1281 spisa), potvrdu i izjavu (list 1297 i 1298 spisa), ugovor o prijenosu poslovnog udjela s prilozima (list 1299-1305 spisa), potvrdu (list 1306 spisa), e-izvadak iz zemljišnih knjiga (list 1307-1308 spisa), ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta od 1. veljače 2007. između NM kao zakupodavca i tvrtke Gomolava d.d. kao zakupnika (list 1309-1310 spisa), zk izvadak (list 1311-1314 spisa), ugovor o podzakupu poljoprivrednog zemljišta od 1. veljače 2007., zaključen između podzakupodavca tvrtke Gomolava d.d. i podzakupnika tvrtke A.B. Petrol d.o.o. (list 1315 spisa), ugovor o najmu od 2. siječnja 2007. zaključen između tvrtke Gomolava d.d. i tvrtke A.B. Petrol d.o.o. (list 1316 spisa), analitičku karticu (list 1317 spisa), računi tvrtke Gomolava d.o.o. s dokumentacijom o uplati, ispostavljeni tvrtki A.B. Petrol d.o.o. broj: 18 od 30. lipnja 2007., na ukupni iznos od 366.000,00 kuna, broj: 21 od 2. srpnja 2007. na ukupni iznos od 366.000,00 kuna, broj: 23 od 31. srpnja 2007. na ukupni iznos od 366.000,00 kuna, broj: 28 od 30. rujna 2007. na ukupni iznos od 366.000,00 kuna, te račun: 64 od 30. rujna 2007. na ukupni iznos od 2.562.000,00 kuna (list 1318-1341 spisa), e-izvadak iz zemljišne knjige (list 1342- 1344 spisa), ugovor o najmu od 2. siječnja 2007. zaključen između tvrtke Pafcitrus d.o.o. kao najmodavca i tvrtke A.B. Petrol kao zastupnika (list 1345 spisa), računi tvrtke Pafcitrus d.o.o. ispostavljeni tvrtki A.B. Petrol d.o.o. slijedećih brojeva: 50 od 31. srpnja 2007. na ukupni iznos od 183.000,00 kuna, broj: 39 od 29. lipnja 2007. na ukupni iznos od 183.000,00 kuna, broj: 46 od 1. srpnja 2007. na ukupni iznos od 183.000,00 kuna, te broj: 63 od 30. rujna 2007. na ukupni iznos od 183.000,00 kuna (list 1347- 1356 spisa), sporazumni raskid ugovora o podzakupu (list 1357 spisa), financijsku karticu (list 1361-1363 spisa), račune tvrtke Vizemkis promet d.o.o., račune- otpremnice, izjave o suglasnosti, izvješća o prijevozu i ostalu dokumentaciju (list 1364- 1485, 1492-1633, 1789-2212, 2217-2272 spisa), financijsku karticu kupca dobavljača Vectum (list 1487-1491 spisa), zapisnik o pretrazi doma i drugih prostorija (list 1641- 1646 spisa), potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta (list 1647-1656 spisa), zapisnik o pretrazi pokretne stvari (list 1657-1660 spisa), zapisnik o pretrazi pokretne stvari (list 1667-1669 i 1670-1673 spisa), rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu br. St- 1208/11 (list 1674-1675 spisa), zapisnik br. St-1208/11 (list 1676-1677 i 1678-1679 spisa), rješenje Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi (list 1680 spisa), sigurnosno tehnički test (list 1681-1684 spisa), promet i stanje artikala po partnerima (list 1685 i 1698 spisa), račune-otpremnice (list 1686-1697 i 1699-1700 spisa), zapisnik Carinarnice Zagreb (list 1704-1705 spisa), potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta i dokumentacije (list 1711-1712 spisa), zapisnik o uzimanju uzoraka (list 1713-1721 spisa), analizu (list 1722-1730 spisa), preslike fotografija (list 1734-1737 spisa), dokumentaciju (list 1786-1788 spisa), financijsku karticu kupca (list 2214-2215 spisa), izjavu o višestrukom prijeboju i kompenzaciji (list 2216 spisa), financijsku karticu dobavljača – kupca (list 2273-2275 spisa), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta PUZ, Odjel gospodarskog kriminaliteta broj: 511-19-13/3-38/3-K-133/12 od 11. svibnja 2012. (list 2327 spisa), potvrde o privremenom oduzimanju predmeta PUZ,

Odjela gospodarskog kriminaliteta slijedećih serijskih brojeva: [serijski broj], 0475883, 0458378, 0458379, 0458380, 0458381, 0458382, 0458383, 0458384, 0458385, 0453386, 0458388, 0458389, 561261, 561262, 561263, 561264, 561265, 561266, 561267, 561268, 561269, 561270, 561271, 561272 (list 2328-2352 spisa), salda konti kartice (list 2353-2530, 2551 spisa), zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta (list 2531 spisa), potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta (list 2532-2534 spisa), ugovor o prodaji robe (list 2535-2537 i 2538-2540, 2541-2542, 2543-2545, 2546-2547, 2548-2550 spisa), račune trgovačkog društva Atisdo d.o.o. s dokumentacijom (list 2552-2608 i 2617-2961 spisa), salda konti kartice dobavljača (list 2609-2616 spisa), dopis FINE s prilozima (list 2974-2976 spisa), dopis Porezne uprave s prilozima (list 2995-2999 spisa), rješenje Ministarstva financija, porezne uprave (list 3000-3008 spisa), dopis Porezne uprave s prilozima (list 3019-3028 spisa), rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu br. St-1263/11 (list 3036-3039 spisa), prijave poreza na dodanu vrijednost tvrtke A.B. Petrol d.o.o. (list 3486-3509, 3511-3518 spisa), salda konti kartice (list 3521-3524 spisa), račune tvrtke Cervus d.o.o. s dokumentacijom (list 3525- 3654, 3674-3764 spisa), salda konti kartice (list 3655-3673 spisa), salda konti kartice (list 3765-3768 spisa), e izvadak iz sudskog registra (list 3769 spisa), račune obrta [obrt] s dokumentacijom (list 3777-4252 spisa), salda konti kartice dobavljača (list 4255-4257 spisa), račune trgovačkog društva Alp Impex d.o.o. s dokumentacijom (list 4258-4402, 4411-4580 spisa), salda konti kartice (list 4403-4410 spisa), salda konti kartice (list 4581-4585 spisa), knjige izlaznih računa tvrtke A.B. Petrol d.o.o. (list 4592-4625 spisa), dopunski zapisnik (list 4644-4655 spisa), dopis stečajnog upravitelja tvrtke A.B. Petrol d.o.o. u stečaju LM sa prilozima (list 4658-4695 spisa), uz suglasnost stranaka pročitao je iskaz svjedoka ČM (list 4851-4852 spisa), iskaz svjedoka HM (list 4869-4873 spisa), iskaz svjedoka ĐM (list 4901-4903 spisa), iskaz svjedoka PM (list 4903- 4907 spisa), iskaz svjedoka NM (list 4920-4920/2 spisa), iskaz svjedoka ŽM (list 4920/2-4921/2 spisa), iskaz svjedoka RM (list 4921/2-4922 spisa), iskaz svjedoka ĆM (list 4923-4926 spisa), iskaz svjedoka VM (list 4939-4940 spisa), iskaz svjedoka ZM (list 4940-4941 spisa), iskaz svjedoka KM (list 4943-4945 spisa) iskaz svjedoka BM (list 4945-4946 spisa), iskaz svjedoka CM (list 4946-4947 spisa), iskaz svjedoka ŠM (list 4951-4952 spisa), iskaz svjedoka UM (list 4955-4958 spisa), iskaz svjedoka JM (list 4958-4960 spisa), iskaz svjedokinje SM (list 5000-5001 spisa), iskaz svjedoka OM (list 5001-5001/2 spisa), iskaz svjedoka AM (list 5030-5031 spisa), iskaz svjedoka IM (list 5563-5564 spisa), presudu Upravnog suda u Zagrebu od 22. ožujka 2018. (list 4962-4966 spisa), storno izvješće (list 5003 spisa), presudu Visokog upravnog suda RH od 18. listopada 2018. (list 5004-5006 spisa), računi za TD Iskop gradnja d.o.o., Koller d.o.o. i Maxima- exim d.o.o. s dokumentacijom (list 5032-5076 spisa), nalaz i mišljenje vještaka (list 5093-5241 spisa), dokumentaciju (list 5307-5549 spisa), usmeno očitovanje vještaka Zrinka Ručevića (list 5564-5566, 5583-5584, 5590-5591, 5649-5652 spisa), dopunsko knjigovodstveno financijsko vještačenje (list 5569-5575 spisa), dokumentaciju (list 5594-5597 spisa), dokumentacija (list 5619-5629 spisa), e-mail (list 5630 spisa), e- izvadak iz sudskog registra (list 5631-5632 spisa), dokumentaciju (list 5633-5635 spisa), očitovanje TM za TD AB Petrol u stečaju (list 5641 spisa), drugo dopunsko knjigovodstveno vještačenje (list 5645 spisa), dokumentaciju predanu po branitelju odvj. Igoru Butorcu (list 5670-5681 spisa), izvršio je uvid u spis Ministarstva financija klasa: UP/I-470-05/09-03/13, urbroj: 513-19-02-01-01-09-5 i spis ovog suda posl. br. K-372/2015, te u poslovnu dokumentaciju koja se nalazi u registratorima kao prilog spisu, potom je pregledao i pročitao izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenika (list 5601 spisa) i izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika (list 5602 spisa), dok je na kraju dokaznog postupka ispitao okrivljenika FM.

Okrivljeni FM u svom je iskazu naveo da je zajedno sa svojim ocem ušao u posao vezao za naftne derivate još 90-tih godina te su prvu pumpu otvorili u Hruščici kao najmoprimci. Od tih 90-tih godina cijelo vrijeme bavi se tim poslom izuzev vremena koje je proveo kao dragovoljac Domovinskog rata. Negdje 1995. godine otac je sav posao prenio na njega te je na svoje osobno ime preko firme AB Petrol prvu benzinsku postaju otvorio u [adresa]. Nakon toga posao se proširio na ukupno 5 benzinskih postaja pri čemu su osim benzinskih postaja imali i rezervoare za veleprodaju i kamione za prijevoz, tj. cisterne. Tvrtka AB Petrol bavila se trgovinom naftnih derivata. Sve firme koje se spominju u optužnici također su se bavile trgovinom naftnih derivata pri čemu tvrtka AB Petrol nije bila jedini kupac tih firmi. Dodao je da je gospodin GM koji je bio direktor nabave u TD AB Petrol, bio zadužen za nabavu naftnih derivata, on ju nije vodio, vodio je prodaju. Istaknuo je da je tvrtka AB Petrol imala puno svojih kupaca, a među inima bilo je i Ministarstvo financija. Ukupni prihodi tvrtke AB Petrol iznosili su između 500 i 700 milijuna kuna godišnje i uredno je poslovala. Svaka od benzinskih pumpi u vlasništvu tvrtke AB Petrol imala je svog poslovođu tako da on osobno robu koja je dolazila na benzinske pumpe nije zaprimao. Osim toga, firma AB Petrol imala je zaposlena i 4 djelatnice u knjigovodstvu pri čemu je jedna od njih bila SM, koja je bila šefica računovodstva. Gospodin BM bio je zadužen za prijevoz, odnosno organizaciju prijevoza. Svu dokumentaciju tvrtke AB Petrol uredno su predali poreznoj prilikom nadzora, međutim iz nekog razloga, njima nepoznatog, porezna uprava nije vratila TNG obrasce, očito ih je negdje zagubila. Navedeni obrasci su zapravo obrasci o kvaliteti robe. Već ranije spomenuo je da su imali rezervoare za veleprodaju koji su se nalazili u [adresa] i [adresa] pri čemu su obzirom da su bili veliki porezni obveznik, konstantno imali nadzore financijske policije. Tijekom provedenih nadzora koji su se vršili svake godine nikakve nepravilnosti u poslovanju tvrtke AB Petrol nikada nisu nađene. Osim toga svaki nadzor započinjao je kada je prethodni završio tako da zapravo nije bilo vremena kada bi firma bila bez nadzora. Prethodni nadzor, prije ovog spornog nadzora Porezne uprave vršen je godinu prije po gospodinu DM, pri čemu su nadzor vršili na temelju istih ulaznih i izlaznih faktura i sve je štimalo, te nikakve nepravilnosti niti tada, a niti prije nisu utvrđene. Nastavno je naveo da u to vrijeme nije bilo neobično da su se potraživanja međusobno kompenzirala pa su se tako među firmama koje su trgovale naftom našle tako i građevinske firme i druge firme kako bi mogli naplatiti svoja potraživanja. Danas se tržište suzilo. Na jednaki način kao što se roba uzimala od tih firmi uzimala se i od INA- e, Crodux-a, Tifona, Petrola i drugih. Sama financijska policija koja je vršila nadzor kontrolirala je svu poslovnu dokumentaciju tvrtke AB Petrol pri čemu firme koje su navedene u optužnici nisu firme koje su bile izvučene tko zna od kuda već se radilo o firmama koje su imale svoje pumpe. Tako je primjerice firma Atisdo, odnosno njezin direktor JM imao dvije pumpe, a u trećoj je bio suvlasnik, dok je primjerice gospodin EM imao 3 ili 4 pumpe. Gospodin ŽM također u Čučerju, a gospodin iznad Jastrebarskog. Svi oni prodavali su osim AB Petrolu robu i drugim svojim kupcima i imali su i svoja prijevozna sredstva i na takva način su se figurativno borili za svoje kupce. Robu su prodavali i Petrolu, Europetrolu, Čazmatransu, a koja društva nisu navedena u ovoj optužnici, niti se za išta terete. Kada opisuje sam proces prodaje robe mora reći da je šofer koji je dovezao robu dokumentaciju predao poslovođi na benzinskoj postaji, odnosno u skladištu. Poslovođa je provjeravao uzorak, odnosno uzimao uzorak iz svake komore cisterne, mjerio je temperaturu kako bi ju sveo na 15 stupnjeva, kao i specifičnu težinu koja govori i vrsti derivata. Tek nakon što je sve to skupa poslovođa provjerio gorivo se istakalo na benzinsku pumpu putem mjernih uređaja. Svaka pumpa raspolaže i snimkama nadzornih kamera pa su financijskoj policiji predlagali i pregled kamera kako bi se utvrdilo da je doista roba isporučena na pumpu. Osim toga, u rezervoarima su postojale i sonde u svakom spremniku koje mjere i količinu u spremniku te temperaturu u spremniku. Nakon svih tih provjera i nakon što je gorivo istočeno dostavljao se račun koji se dostavljao u računovodstvo. Što se tiče dokumentacije koju je zaprimao poslovođa naveo je da je poslovođa zaprimao otpremnicu, prijevoznicu i TNG obrazac nakon čega je poslovođa sačinjavao primku-kalkulaciju. Što se tiče dostavljenih računa iste je provjeravala računovotkinja te njihov revizor FT koji nisu pronašli ikakve nedostatke u istima. Kao što je već ranije naveo sva dokumentacija tvrtke AB Petrol uredno je predana poreznoj upravi, međutim porezna uprava nije dostavila dostavljenu dokumentaciju, odnosno nije vratila dostavljenu dokumentaciju pa tako ni originalne TNG obrasce iako postoji dokumentacija, tj. zapisnik da su svu dokumentaciju preuzeli. Kao što je već rekao, BM nadzirao je prijevoz pa je tako on bio zadužen za organizaciju prijevoza robe i cisterne iz čega svega je vidljivo da nije niti znao koliko je i kakve robe bilo na pojedinim benzinskim pumpama. Međutim, ono što može pouzdano reći jest da je sva roba koja je kupljena uredno i preuzeta i prodana dalje te doista ne zna što su još poslovođe trebali činiti na pumpama kako bi dokazali da je sva roba koja je kupljena doista preuzeta i prodana dalje. Isto tako ne vidi način na koji bi on, na bilo koji način, ostvario nekakvu dobit od PDV-a. To je mogao učiniti jedino da robu nije prodao dalje već da ju je držao u rezervoarima. Svu robu koja je kupljena su prodali, uredno su plaćali PDV i nikada nije tražio povrat PDV-a. Pojasnio je da je svaki nadzor započinjao provjerom stanja u rezervoarima kako bi se utvrdilo početno stanje, a onda se je dalje provjeravalo stanje robe koja se nalazi na pumpama te se to onda usklađivalo sa stanjem robe koja je prodana. Istaknuo je i da su brojne druge firme pa tako primjerice Osijek Koteks, Autoprijevoz Sinj, Autoprijevoz Makarska, Čazmatrans, dobile pravo na odgodu plaćanja kazne koja im je utvrđena nadzorom porezne uprave, tj. odgodu plaćanja PDV-a do okončanja postupaka koji se vode u pogledu toga na Upravnom sudu, međutim takvu mogućnost AB Petrol nije dobio, AB Petrol se sada nalazi u stečaju koji se još uvijek vodi pred Trgovačkim sudom. Poriče stoga da bi počinio ikakvo kazneno djelo. Sami navodi iz optužnice apsurdni su tim više što on nikada sa računa društva AB Petrol nije podigao ikakav novac neosnovano i doista ne zna zbog čega ga se ovdje tereti. Također je želio reći da su primjerice tovarili robu u INA-i pa bi onda i INA sudjelovala u tom nekakvom lancu prodaje "zraka". Pored toga, roba u Rugvici oduzeta mu je na utovaru pri čemu je na utovaru tada bilo diesel gorivo, a prijevoznik je bio gospodin KM. Sva roba koju je AB Petrol kupio uredno je dobavljačima i plaćena. Među kupcima TD AB Petrol bili Hrvatske šume i Ministarstvo financija. Prilikom oduzimanja robe na utovaru u Rugvici na pumpi TD Atisda iz cisterne uzet uzorak goriva, to zna iako tamo nije bio, javio mu je to šofer. Podnio je kaznenu prijavu protiv TD Atisdo i to čini mu se zbog neplaćanja iznosa od nekakvih 300.000.00 do 500.000,00 kuna. Od svih kupaca uzimao je garanciju plaćanja temeljem kojih je onda u slučaju neplaćanja pokretao ovršne postupke. Pojasnio je da je tvrtka Vizemkis imala svoju pumpu u Krašiću. Poslovanje sa tvrtkom Vizemkis odvijalo se između ostalog i putem tranzitnog skladišta. Naime, tranzitno skladište je napravljeno po uputi financijske policije negdje 2001. ili 2002. godine kada ih je financijska policija uputila da to naprave čisto radi kontrole ulaznih i izlaznih računa za robu koja fizički ne završi u njihovom skladištu nego se dostavlja izravno kupcu. To nije imaginarno, već je isključivo napravljeno kao kontrola izlaznih i ulaznih računa i količine, da se točno vidi koliko robe je i gdje dostavljeno. To je zapravo dodatno skladište radi dodatne kontrole. Tranzitno skladište napravili su negdje 2001. ili 2002. po uputi financijske policije i to njihovo tranzitno skladište bilo je predmetom kontrole nazora financijske policije. I u Bistri je vršena kontrola rezervoara, kao i drugdje na način da se uzimao uzorak koji je morao odgovarati po kakvoći i nikada nije bilo primjedbi na kakvoću uzorka. Nadzor nad tvrtkom AB Petrol, osim Porezne uprave koja je vršila kontrolu poslovanja, u financijskom dijelu obavljala je financijska policija, Carina je vršila kontrolu naftnih derivata, Državni inspektorat je radio nadzor mjernih uređaja i dr. Nedaleko pumpe u Bistri bila pumpa Miha benz, a sada Lukoil. Nije mu jasno na što se odnosi konkretno inkriminacija koja se tiče vode Oxygizer obzirom da za tu vodu postoji dokumentacija TD Atisdo, ulaznih i izlaznih računa, kao i dokumentacija carine. FT bio je angažiran kao osoba za kontrolu prijema robe i to konkretno goriva obzirom da je tako bilo propisano zakonom da svaka firma mora imati vještaka koji mora biti prisutan konstantno prilikom zaprimanja robe, mora podnositi svoja izvješća, konkretno goriva i obzirom mu je gospodin FT dao najpovoljniju ponudu njega su angažirali i on je dolazio, ne svaki puta, ali je obavljao kontrolu zaprimljene robe, kao i dobavljače naftnih derivata. On je na svaku pumpu odlazio barem jedanput mjesečno. Nekad je dolazio i na "blic" kontrole. Bio je angažiran da ukaže na neke nepravilnosti, zato je bio i plaćen i to u postocima od prometa. Nikada nije našao nikakve nepravilnosti, niti mu je ikada na ikakve nepravilnosti ukazao. Jednako tako kontrolirao je i prijem robe od firmi koje se spominju u optužnici, pa tako i od Vizemkis i Atisdo. Upravni postupak, koji je TD AB Petrol pokrenulo, završio je na način da je Visoki upravni sud donio presudu u korist TD AB Petrol i sukus te presude je zapravo bio da ja ne može odgovarati za poslovanje svojih dobavljača. Koliko mu je poznato stečajni upravitelj podnio je zahtjev za povrat neosnovano uskraćenih sredstava TD AB Petrol. Sve to skupa dostavljeno je u spis predmeta. Pojasnio je da je on od tvrtke Atisdo d.o.o. kupio gorivo i svojom cisternom odlazio je po gorivo u Sisak ili u rafineriju. Bez obzira što se u računu koji je TD Atisdo izdalo tvrtki od koje je kupilo naftu AB Petrol navodi kao prijevoznik, u stvarnosti je AB Petrol bio i prijevoznik i kupac istog goriva. Na pitanja optužbe okrivljenik nije želio odgovarati.

Slijedom ovako iznesene obrane okrivljenika za utvrditi je da tijekom ovog postupka nije bilo sporno da je okrivljeni L bio direktor i odgovorna trgovačkog društva AB Petrol d.o.o. sa sjedištem na adresi [adresa].

Jednako tako nije bilo sporno da je u tom vremenu kao direktor i odgovorna osoba tog trgovačkog društva poslovno surađivao sa trgovačkim društvima Vizemkis Promet d.o.o., Cervus d.o.o., Atisdo d.o.o., Alp Impex d.o.o. i obrta [obrt]. Nije bilo sporno da su navedena trgovačka društva trgovačkom društvu AB Petrol na ime isporuke robe ispostavile račune i to tvrtka Vizemkis promet d.o.o. tijekom 2008. u ukupnom iznosu 553.950,84 kuna, tvrtka Cervus d.o.o. tijekom 2007. u ukupnom iznosu 1.345.117,42 kuna i tijekom 2008. u ukupnom iznosu 2.014.884,59 kuna, tvrtka Atisdo d.o.o. tijekom 2007. u ukupnom iznosu 48.779,55 kuna i tijekom 2008. u ukupnom iznosu 5.016.021,74 kuna, tvrtka Alp Impex d.o.o. tijekom 2007. u ukupnom iznosu 1.572.163,92 kuna i tijekom 2008. u ukupnom iznosu 1.987.136,34 kuna i obrt [obrt] tijekom 2007. u ukupnom iznosu 4.492.758,59 kuna.

Navedeno osim što okrivljenik nije osporavao proizlazi i iz ranije pobrojanih dokaza ispravom, ali dijelom i iz iskaza tijekom postupka ispitanih svjedoka te nalaza i mišljenja vještaka kao i njegovih dopuna te usmenih očitovanja.

Ono što je tijekom ovog postupka bilo sporno je li okrivljenik temeljem gore navedenih računa neosnovano zatražio odbitak pretporeza te temeljem neosnovano odbijenog pretporeza po navedenim ulaznim računima tijekom 2007. u iznosu 7.458.819,48 kuna i tijekom 2008. u iznosu 9.571.993,51 kuna, odnosno u sveukupnom iznosu 17.030.812,99 kuna pribavio znatnu nepripadnu imovinsku dobit trgovačkom društvu A.B. Petrol d.o.o., te ujedno neplaćanjem dužnog poreza na dodanu vrijednost u navedenom iznosu, oštetio Državni proračun Republike Hrvatske.

Naime, okrivljenik u svojoj obrani u bitnome navodi da su trgovačka društva navedena u optužnici ispostavila svoje račune nakon uredno izvršenih isporuka robe i dobara odnosno da se u konkretnom slučaju radi o stvarnim poslovnim događajima. Okrivljenik tako u svojoj obrani ističe da on nije kupovao (niti prodavao) zrak, sva roba koja je kupljena doista je preuzeta i prodana dalje. Tvrdi i da je nad TD AB Petrol kontinuirano vršen nadzor i sve je uvijek "štimalo", nikakve nepravilnosti nisu utvrđene. Osim toga, detaljno je opisao na koji način se zaprimala roba na pumpi, za što je sve bio zadužen poslovođa koji je robu na pumpi zaprimio, za što je bio zadužen revizor FT, kako su se i kada zaprimali (i izdavali računi u računovodstvu) kao i tko je bio zadužen za računovodstvo u TD AB Petrol d.o.o. te transport robe. Nastavno na odbitak pretporeza istaknuo je da isti nikada nije tražio niti da je TD AB Petrol ostvarilo ikakvu nepripadnu dobit slijedom čega poriče da bi počinio ikakvo kazneno djelo.

Svjedok ČM u svom iskazu je naveo nije točno siguran kada je to bilo, da li 2006., 2007. ili možda neke druge godine, kada ga je prijatelj MT, kojeg inače poznaje od ranije, zamolio da na dva tjedna na sebe preuzme tvrtku Alp Impex d.o.o. Rekao mu je da će to biti samo na dva tjedna i da će se nakon dva tjedna firma prebaciti na drugu osobu, a za koju mu je ET rekao da se trenutno nalazi na moru. No to je pristao, čisto iz prijateljskih razloga s ET i zajedno s njim i bivšim vlasnikom firme NT otišao je kod javnog bilježnika gdje je potpisao ugovor kojim tvrtku preuzima na svoje ime. Tom prilikom dakle bili su prisutni on, NT i ET. Nikakvu dokumentaciju od predmetne tvrtke nije imao, imao je samo jedan njezin žig, iako je tvrtka, koliko mu je poznato, imala tri pečata. Nije mu poznato čime se tvrtka ALP Impex d.o.o. bavila niti je li ona imala kakve zaposlenike. Sigurno zna da, za vrijeme dok je on bio direktor, ništa za tu tvrtku nije potpisivao niti je igdje drugdje u vezi te firme odlazio osim kod javnog bilježnika. Nije odlazio u banku. Nikakvu novčanu naknadu na ime prebacivanja firme na svoje ime nije primio od MT i NT, oni su platili jedino troškove javnog bilježnika. Tvrtka AB Petrol d.o.o. mu nije poznata i siguran je da za vrijeme dok je bio direktor tvrtke ALP Impex d.o.o. ništa nije potpisivao niti radio s tom firmom. On se i nadalje vodi kao direktor tvrtke ALP Impex d.o.o. jer se nakon nekog vremena LT izgubio i nije mogao firmu maknuti sa svog imena, tako da se i dalje vodi njezinim direktorom. Jedino što može navesti jest da, unatoč tome što je prebacio firmu na njegovo ime, je ČT i dalje njome stvarno upravljao, podizao novčane iznose s računa te tvrtke, a radilo se o većim iznosima od 300.000,00, 400.000,00 kn. Ne zna je li ČT primio kakvu novčanu naknadu, tj. kupoprodajnu cijenu na ime prodaje poslovnih udjela tvrtke ALP Impex d.o.o. Jedini koji bi to mogao znati je LT. On je dobio rješenje sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu, a osim toga dobio je i izvode iz kojih je vidljivo da je ČT, za vrijeme dok se on nalazio na izdržavanju kazne zatvora, podizao različite novčane iznose s računa, a o čemu su obojica ispitivani pred državnim odvjetnikom. Protiv njega se ne vodi ikakav kazneni postupak u vezi te tvrtke ALP Impex d.o.o. Okrivljenog FM ne poznaje, danas ga prvi puta vidi.

Svjedok ŽM u svom je iskazu naveo da je 1991. godine osnovao tvrtku "Alp impex" d.d. i s tom firmom poslovao je sve do 2007. kada je njegova supruga obolila te je tada bio prisiljen prodati "Alp impex" d.d. gospodinu ČM, a koji je nakon preuzimanja firme s tom tvrtkom jedno kraće vrijeme poslovao, nakon toga je otišao u stečaj i poslije stečaja je firma zatvorena. Što se tiče suradnje s "AB Petrolom" iskazao je da se tvrtka "Alp impex" d.d. bavila pretežno razvozom lož ulja po gradu te je u to vrijeme to bilo i dosta interesantno iz razloga što je INA u to vrijeme imala monopol u državi. S obzirom na takav status INA-e, INA je od njih dosta toga tražila pa je primjerice ako je netko želio kupiti dvije cisterne nafte INA uvjetovala kupnju istoga kupnjom i jedne cisterne benzina. Sve to skupa dovelo je do toga da su se manji poduzetnici povezali između sebe i tako on došao do raznih firmi pa tako i do tvrtke "AB Petrol". U to vrijeme imao je jednu cisternu te je tu cisternu vozio za potrebe INA- e, a nešto i za svoje potrebe. Koliko se danas sjeća misli da je sa tvrtkom "AB Petrol" sačinio ugovor, predmetom kojeg ugovora je bila kupoprodaja robe, konkretno nafte i naftnih derivata. Narudžbe su uglavnom išle telefonom, a misli da je njegovoj firmi "AB Petrol" izdao i mjenicu kao garanciju plaćanja, a isto tako i njegova firma "AB Petrolu". Ta kupoprodaja odvijala se na način da bi on od "AB Petrola" kupovao robu, a isto tako i on od njega. Misli da se je to odvijalo negdje 2006. pa sve do 2007. kada je tvrtku prodao. Robu koju je prodavao "AB Petrolu" dobavljao je od različiti tvrtki, primjerice Nafta trans, Crodux, Tifon, Antunović i drugi, pri čemu je i radio za INA-u, ali je od INA- e i uzimao robu. Za svoje poslovanje imao je, dakle, tu jednu cisternu koja mu je bila dostatna za obavljanje poslova, međutim ako bi uzimao veću količinu goriva tada bi unajmljivao veću cisternu. Prijevoz robe "AB Petrolu" bio je organiziran na način da je robu prevozio svojom cisternom, ili je pak "AB Petrol" svojim cisternama dovozio ili razvozio robu, ovisno o situaciji. Što se tiče plaćanja može reći da je poteškoća bilo, plaćalo se je svakako i to u vidu asignacija, cesija, kompenzacija i slično. Misli da nema ikakvih dugovanja tvrtke "AB Petrol" prema tvrtki "Alp impex" iako u to nije siguran obzirom da je tvrtku prodao ČM sa svim pravima i obvezama. Jednako tako misli da niti tvrtka "Alp impex" d.o.o. s osnova kupoprodaje nije ostala ništa dužna "AB Petrolu". Tvrtka "Alp impex" d.d. nije imala vlastitog skladišta radi čega je roba bila samo u tranzitu. Otpremnicu je sačinjavao onaj koji je prodavao robu (dobavljač), a onda bi on sačinjavao otpremnicu prema kupcu. Pojasnio je da je otpremnicu dobivao od svog dobavljača i potom je on sačinjavao novu otpremnicu prema kupcu, dok je ona otpremnica koju je dobivao od dobavljača ostajala kod njega. Na otpremnici koju je sačinjavao za krajnjeg kupca, primjerice za "AB Petrol" nije upisivao tko je bio prvotni dobavljač. Od "AB Petrola" uzimao je različite vrste goriva, ovisno o tome za koju vrstu goriva je imao kupca. Kupovao je i lož ulje, a budući da se bavio distribucijom lož ulja za domaćinstva po gradu. Isto tako prodavao je i eurodiesel. Uglavnom je uzimao i prodavao gorivo u omjeru 50% loživog ulja, 20-30% diesel goriva i nekih 10-20% benzina. Poslovne udjele tvrtke prodao negdje 2007., time da dozvoljava mogućnost da je to bilo početkom 2008. Za gospodina ČM čuo je da je još jedno kraće vrijeme poslovao, da se je potom predao nekim opijatima, alkoholu, nakon toga je otišao u stečaj. Misli da je i ČM poslovno surađivao sa "AB Petrolom" iako u to nije 100% siguran. Poznata mu je osoba imena MT jer mu je ta osoba našla kupca za poslovne udjele. Nakon što je prodao poslovne udjele tvrtke "Alp impex" nije imao nikakav utjecaj na daljnje poslovanje iste tvrtke. Nakon predočavanja dijela iskaza svjedoka ČM iz kojeg proizlazi da je nakon što je firma prebačena na gospodina ČM podizao novac, naveo je kako je tvrtku gospodinu ČM prodao za 0 kuna. Od ranije je imao kupce koji su mu trebali platiti jer je često puta osobno robu plaćao avansno, pa je odmah bilo dogovoreno da se novac plaća direktno na njegov račun što je bilo nakon što je ČM preuzeo firmu, što je bilo nekih 15-20 dana nakon toga. Nakon preuzimanja firme od strane gospodina ČM porezna uprava vršila je nadzor, a jer gospodin ČM nije predavao potrebnu dokumentaciju. Predmetom nadzora bio je i period od nekih par godina unatrag kada je on bio odgovorna osoba firme. Porezna uprava je nakon nadzora protiv njega podnijela prekršajnu prijavu zbog podizanja novca, međutim od 1991. do 2007., odnosno 2008. nije podizao dobit tvrtke, iako je na to imao pravo. Nakon toga porezna uprava ukinula je svoje rješenje te je državno odvjetništvo povuklo prijavu i odustalo od progona, dakle, nikakvih repova nema. Za vrijeme dok je on bio direktor tvrtke "Alp impex" d.d. "AB Petrolu" nikada nije izdavao fiktivne račune. Njega se teretilo za kazneno djelo krivotvorenja nekakvih isprava. MT upoznao je u jednom kafiću, rekao mu je da ima tvrtku za prodati te je on rekao da će pokušati pronaći kupca. Prošlo je možda kakvih 2-3 mjeseca nakon kojih mu se MT javio i rekao da ima kupca za njegovu firmu. MT bio je prisutan prilikom ovjere potpisa na ugovoru o prodaji poslovnog udjela. Sva poslovna dokumentacija predana je preuzimatelju osobnih udjela, čak je on imao primjedbu, a jer je firma imala dva leasinga, pa su napravili novi ugovor za leasing na koji način je leasing prešao na njega kao fizičku osobu. ČM je bio rekao da kupuje firmu za svog prijatelja na tjedan dana. Pretpostavlja da je ČM nastavio poslovati sa tvrtkom "AB Petrol" jer mu je dao određene informacije o svojim poslovnim partnerima pa tako i o "AB Petrolu" zbog čega pretpostavlja da je nastavio suradnju i sa "AB Petrolom". No, ne zna koliko je i na koji način poslovala tvrtka "Alp impex" nakon što ju je preuzeo gospodin ČM. Pretpostavlja da je ona nekih par mjeseci još nešto radila, a što zaključuje iz toga što porezna uprava nije imala nikakvih primjedbi vezano za dostavu dokumentacije od strane gospodina ČM poreznoj upravi nekih par mjeseci nakon što ju je on preuzeo. Međutim nakon toga on je prestao dostavljati dokumentaciju i jednostavno je nestao, radi čega je i izvršen nadzor. U predmetnom nadzoru nije utvrđeno nikakvo neplaćanje poreza u doba kada je on još bio direktor firme, niti ga se teretilo za odbitak pretporeza i odgovorno tvrdi da se poslovanje odvijalo legalno koliko se u to vrijeme i moglo, nikakvih fiktivnih računa nije bilo jer je roba bila preskupa i to svakako ne bi bilo nikome isplativo, a zbog obveze plaćanja PDV-a. Osobno nije upoznao ČM sa okrivljenim HT. Jednom prilikom mu je ČM rekao da su se čuli telefonom.

Svjedok HM naveo je da je najprije bio direktor TD Dragičević i sa tom firmom je poslovao do 2006.g.,a kada je osnovao tvrtku Atisdo d.o.o. čiji je bio direktor. Poznata mu je tvrtka AB Petrol i sa tom tvrtkom AB Petrol poslovno je surađivao. U to vrijeme imao je iznajmljen prostor u Samoborskoj i poslovno je surađivao sa AB Petrolom na način da su uglavnom kompenzirali robu. Predmetom te poslovne suradnje bile su sve vrste naftnih derivata. Poslovna suradnja odvijala se na način da je tvrtka Atisdo d.o.o. od tvrtke AB Petrol kupovala različite vrste naftnih derivata, a isto tako naftne derivate je i prodavala tvrtki AB Petrol. Sama roba prevozila se dijelom preko prijevoznika AB Petrola, a dijelom je tvrtka Atisdo d.o.o. angažirala različite vozače koji su vršili prijevoz. Što se tiče samih računa zna da su ispostavljani R1 računi sa odvojeno iskazanim PDV-om. U to vrijeme direktor TD AB Petrol bio je FM. Ne može se očitovati o točnoj vrijednosti te poslovne suradnje. Naime, u to vrijeme imao je dosta velikih problema sa alkoholom, a i nikada nije zbrajao sve te iznose tako da se o ukupnoj vrijednosti ne može očitovati. To se sve skupa događalo negdje 2008. On je samostalno vodio poslovanje tvrtke Atisdo d.o.o. Ponovio je da je imao skladište i poslovni prostor, radilo se o bivšoj benzinskoj postaji u Rugvici preko tvrtke Dragičević. U svom posjedu imao je dva pečata tvrtke Atisdo i jedan faksimil. FM nije dao pečat i faksimil po jedan primjerak bili su na skladištu u Rugvici. Nastavno je ponovio da je bio samostalan u poslovanju tvrtke Atisdo d.o.o., a na upit je li radio po uputama i na zahtjev FM odgovorio je da su se njih dvojica uvijek dogovarali o pogledu primjerice koja vrsta robe treba u kojoj količini i sl. Tvrtka Atisdo d.o.o. je osim tvrtke AB Petrol imala par kupaca i to čini mu se Radić transport i Miki benz i jedan građevinarac kojemu se ne može sjetiti imena. Nema saznanja da bi se na tom skladištu u Rugvici odvijale kakve nelegalne radnje u vidu patvorenja naftnih derivata. Zna da je FM dolazio na to skladište u Rugvici, međutim to skladište iznajmio je Ecol trgovini. Zna da je na to skladište u Rugvici došla kontrola i policija i da su pronašli skladište derivata. Kasnije je čuo da je tamo pronađen patvoreni dizel. FM tražio ga je da mu da bjanko otpremnice radi robe, ne zna o kojoj robi se radilo, zna samo da mu je rekao da mu treba radi robe. Ne zna da bi ga on to tražio upravo povodom kontrole tog skladišta u Rugvici. Za tu kontrolu saznao je tek kasnije, kasnije je čuo da je prilikom te kontrole zatečena jedna cisterna tvrtke AB Petrol d.o.o. Nakon te kontrole napustio je teritorij RH jer se uplašio pa je jednostavno otišao, ilegalno je prešao granicu. Imao je nešto svog novca, a nešto vrlo malo novaca dobio je od jedne osobe koju nije tada poznavao. Misli da mu je FM organizirao bijeg iz RH, međutim u to nije siguran. Naime, došao mu je jedan čovjek koji mu je rekao da će mu pomoći, da ima sve spremno za njegov odlazak. Međutim, ne poznaje tog čovjeka. Na upit je li ikada na otpremnicama na zahtjev FM upisivao datum otpreme unatrag odgovorio je da vjerojatno jest, ukoliko je bio odsutan na putu ili pijan, ako mu je to tada trebalo. Svi računi koje je on ispostavio su vjerodostojni, a što se tiče robe naveo je da on robu nije fizički vidio jer je račune radio na Samoborskoj, a ne u Rugvici. Nije imao ključeve od skladišta u Rugvici, ključeve je dao OM i najam skladišta u Rugvici plaćao je OM. OM bio je prijevoznik firme Ecol trgovina za kojega je kasnije saznao da je bio zaposlenik AB Petrola. ZM mu je poznat, on je bio vozač ili Ecol trgovine ili AB Petrola i upravo je ZM po njegovim saznanjima bio zatečen kada je došla kontrola i policija u skladište u Rugvici, a na upit je li on tamo dolazio odgovorio je da ne zna jer je na skladištu bio svega jednom. Od FM posudio je iznos od 330.000,00 kn, rok za vraćanje novca nije bio posebno dogovoren, već mu je FM rekao da mu vraća novac kako bude mogao. FM nije mogao vraćati novac, međutim nije mu prepustio cjelokupno poslovanje tvrtke Atisdo već je s tom firmom zajedno sa njim poslovao, dogovarali su se u pogledu robe, načinio mu je nekoliko usluga koliko je mogao. Naime dogovor je bio takav da FM iz poslovanja tvrtke Atisdo vrati posuđeni novac. Kada mu je predočen dio iskaza od 27.4.2012. naveo je doista nije mogao vratiti novce FM što je mu je stvaralo nelagodu, pa su se dogovorili da mu kroz poslovanje tvrtke Atisdo vraća dug, a što se tiče nekakvih drugih dogovara ponovio je da je tada puno pio tako da se oko dosta stvari nisu uspjeli dogovoriti. Skladište i benzinsku pumpu na Rugvici koristio je FM, to je bilo negdje krajem 2007, početkom 2008. g. Pečat i faksimil tvrtke Atisdo d.o.o nalazio se je na skladištu u Rugvici u vrijeme kada je FM počeo koristiti skladište i benzinsku. Nikakav ugovor o najmu sa ĐT nije potpisao radilo se o njihovom usmenom dogovoru. Tvrtka Atisdo d.o.o. nikada formalno nije bila u najmu skladišta i benzinske postaje u Rugvcii, najam se vodio na firmu Dragičević prijevoz i trgovina. PT iz [adresa] ponudio je uslugu dobavljanja naftnih derivata, dao mu je i neki rabat jer ga poznaje dugo godina, a isto tako i odgodu plaćanja. Gorivo koje mu je isporučivao on je kupovao od AB Petrola i Petrola, te je potom preko Atisda prodavao PT. Gorivo za gospodina PT prevozio je Miki benz. Na upit zašto je prijevoz vršen preko Miki benza zašto nije išlo direktno od AB Petrola do Stjepana Radića odgovorio je da su mu u AB Petrolu rekli da su zauzeti da svi vozači rade, da neka se sam pobrine za prijevoz. Nije mu bilo poznato što se radi točno u tom skladištu i benzinskoj pumpi u Rugvici jer je tamo bio u svega 2-3 navrata na par minuta i otišao. Kada mu je predočen dio iskaza od 27. travnja 2012., a u kojem je naveo da ga je FM tražio da mu da 4 krivotvorene otpremnice TD Atisdo d.o.o, odgovorio je da ga je tražio da mu preda 4 bjanko otpremnice što je on i učinio. Ponovio je da ne zna tko je osoba koja mu je ponudila pomoć i rekla da je osigurala sve za njegov odlazak iz RH, a predstavila mu se kao neki prijatelj od nekog "popa". FM rekao mu je da će se sve to skupa u svezi kontrole riješiti na što mu je kazao da je u strahu i da bi želio otići vani, on mu je na to rekao neka ide, da će mu se javiti kada se riješi to sa kontrolom. Pojasnio je da je bio u velikoj panici i u strahu zato što je FM pitao da li je tamo sve u redu na što mu je on kazao da jest, međutim u to skladište došla su 24 naoružana specijalca, pa je FM rekao da kako je sve u redu, a došla su 24 specijalca, pa se uslijed svega toga izgubio i bio ustrašen. Granicu je prešao ilegalno iz razloga što mu i brat i dosta ljudi reklo da ne znaju da li će za njim biti kakva tjeralica. Na predočenje dijela iskaza od 27.4.2012. u kojem je naveo da mu je FM rekao da ga carina i policija traže i da je za njim raspisana potjera, naveo je da je tu informaciju dobio od svog brata kasnije. Kada je FM od njega tražio te bjanko otpremnice bio je kod kuće i misli da je on nekoga poslao ŽT da dođe k njemu po te otpremnice jer su se otpremnice nalazile kod njega. Kada je došao u Brčko preko prijatelja dojavio je FM da je u Brčkom i da je uspješno prešao granicu i taj mu je prijatelj povratno prenio poruku od FM da ja tamo i ostane. Primio je dva puta po 2.000 eura koji novac mu je donio taj prijatelj, a pretpostavlja da su mu ga poslali OM i ĐT. Misli da su prijevoz čamcem preko Save platili OM i AB Petrol. Zapravo su mu prijatelji, ljudi od tog "popa" organizirali prijelaz preko granice te su mu rekli da su sve platili OM i ĐT. On tog "popa" nikada nije vidio, ljudi od "popa " prilikom prelaska granice su ga opljačkali, uzeli su mu garderobu i novce i pretpostavlja da su imali plan baciti ga iz čamca u Savu, međutim jedan od njih bio je prepijan, pa ih je nekako uspio savladati i doći čamcem u BIH. Na nastavno predočenje dijela iskaza od 27.04.2012. naveo je kako se zapravo komunikacija s HT odvijala preko tog prijatelja koji mu je kazao da mu je FM rekao kako mu prisluškuju telefon te mu se neće javiti. S njim se doista našao u Banja Luci kada mu je rekao da on rješava probleme i dao mu novce za život. Točno je da je da je odlučio napustiti BIH te da je iz Banja Luke preko Srbije, Slovenije te Italije otišao za Njemačku. U RH se vratio 2010.g., a za cijelo to vrijeme njegova obitelj je bila u RH. Kada se vratio u RH odmah je bio uhićen i prepraćen u Zatvor u Zagrebu. Neke novce dobivao od FM, a nešto i od prometa tvrtke Atisdo i taj novac je polagao na račun Atisda. Sa računa TD Atiso d.o.o. podizao je novčane iznose i predavao ih FM, a to je činio kada se nešto trebalo platiti npr. u vidu najma ili kada je trebalo avansirati robu. To je činio iz razloga što oni nisu bili sigurni da će on doista taj novac dati za najam ili platiti avansnu robu, pa se je to kasnije plaćalo općim uplatnicama. On je izdavao i i bjanko zadužnice, sjeća se da je izdavao i bjanko zadužnice na milijun kuna i zna da je i neke od zadužnica izdao za AB Petrol, čak misli da je jedna od njih puštena na naplatu. Kada mu je predočen dio iskaza od 27.04.2012. u kojem govori o osobi ZM naveo je da je jednom prilikom vrlo rano navratio na skladište na Rugvici jer je trebao svog brata JM, a koji je tamo imao iznajmljen prostor za pržionicu kave. Tamo je zatekao ZM kojega je upitao "gdje je moj brat", a on mu je rekao da njegov brat spava, da on sam ima ključeve od skladišta i da si sam toči, ali da za to ne smije saznati FM jer ZM nije smio imati ključeve od skladišta već ga je tamo trebao sačekati brat koji mu je tabao otvoriti skladište. Njegov brat JM također imao ključeve od skladišta, a budući da je u tom prostoru bio prekidač od struje, tako da je on struju uključivao iz skladišta tako da je imao i ključeve. Jedne ključeve dao je OM, a on je vjerojatno dao jedan primjerak tog ključa i njegovom bratu kako bi on mogao uključiti struju. Kada mu je predočen dio iskaza od 27.4.2012 u dijelu u kojem govori o bjanko zadužnicama koje su izdane između ostalog i tvrtki AB Petrol naveo je i ponovio kako je FM bio dosta dužan te mu je on sugerirao, a budući mu nije mogao vratiti novce neka otvori stečaj. Ne zna koji je bio točno plan FM sa tim zadužnicama, zna da mu ih je on izdao, zna da je jedna bila puštena na naplatu, a poslije povučena. Do stečaja TD Atisdo nije došlo jer nije niti pokrenut. Na upit je li FM sam ispisivao otpremnice, odgovorio je da ne zna, on mu je izdao bjanko zadužnice. FM samostalno nije radio račune ime TD Atisdo d.o.o., a koje mu bi mu potpisivao. On je uredno dostavio svu robu koju je fakturirao. Pojasnio je da je on potpisivao otpremnice, žig i faksimil koji su se nalazili na skladištu u Rugvici korišteni su u situacijama kada je roba stigla na skladište, a njega nije bilo jer je bio odsutan ili pijan, a trebalo je robu preuzeti. U tom slučaju su koristili pečat tvrtke Atisdo i faksimil. Njemu FM nije davao na potpis račune izdane na ime Atisdo d.o.o., a koje je on prethodno sam izradio. FM vodio je kompletno poslovanje u svezi njegovog dugovanja prema njemu, pa je on tako vodio i evidenciju u pogledu kompenzacija, tako da je on FM potpisivao sve ono što je on napravio na ime tog dugovanja prema njemu i obratno. Koliko se danas sjeća FM ovjeravao je otpremnice, kompenzacije, međutim ne i račune. Tvrtka Atisdo formalno je imala sjedište u [adresa]. Na predočenje dijela iskaza od 27.4.2012. u kojem je naveo da na zahtjev FM na skladište u Rugvici nije dolazio niti je sudjelovao u velikoj većini poslovanja Atisdo d.o.o. osim u jednom slučaju kada je na prijedlog i zahtjev FM pronašao jednoga kupca da ne bude sumnjivo da je TD AB Petrol jedini kupac odgovorio je da je sjedište firme Atisdo d.o.o. bilo u [adresa], poslovalo je u pogledu robe koja se je nalazila u tranzitu, radio je preko tvrtke Atisdo no ne može reći u kojoj mjeri, a u skladište u Rugvici nije išao. Ne zna točnu vrijednost predmetne poslovne suradnje s AB Perolom, zna da se radilo o svim vrstama naftnih derivata- benzin, dizel, plavi dizel, loš ulje. Pojasnio je da se radilo o tome da je on imao svoje dobavljače od kojih je uzimao naftne derivate, a koja roba je bila i u tranzitu i koju je prodavao na benzinskoj pumpi u Samoborskoj. Robu je uzimao primjerice i u Petrolu i kako je tu robu prodavao zatvarao sam dug prema FM. Robu je skladištio u Samoborskoj, misli da su se tamo nalazila dva tanka od 50 tona, a bila je i benzinska pumpa. Ne može se sjetiti svih svojih dobavljača misli da je najviše robe uzimao od Petrola. Poslovne knjige za tvrtku Atisdo d.o.o. jedno vrijeme vodila je tvrtka Joja prom dok je njihove usluge mogao plaćati, a kada to više nije mogao knjigovodstvo je vodio sam. U sjedištu firme Atisdo u Samborskoj imao je dosta osoblja i to osoblje je izrađivalo fakture prema kupcima. U trenutku kada više nije imao mogućnosti plaćati knjigovođu fakture je izdavalo njegovo osoblje i on osobno s tim da je tražio pomoć od različitih stručnih ljudi koji su mu pomagali u knjigovodstvu. U to vrijeme imao je samo jednu pumpu i to onu u Samoborskoj. Ne može se točno izjasniti o točnim imenima svojih zaposlenika koji su manipulirali robom koju je primjerice prodavao Atisdo AB Perolu, zna da je bio jedan HM koji je bio voditelj pumpe u Samoborskoj, a imao je nešto drugih radnika. Ne može se očitovati da li su te 4 bjanko otpremnice, a koje je FM tražio da mu ih preda i po koje otpremnice je poslao čovjeka kod njega kući odnosile na robu koja je doista i otpremljena AB Petrolu. U to vrijeme 2007-2009 nije bio na liječenju od alkoholizma, prvi puta liječio se od alkohola 1997, a drugi puta 2011. na 2012. g. U inkriminirano vrijeme na liječenju nije bio međutim imao je problema sa alkoholom tako da mu je u pogledu poslovanja tvrtke u Samoborskoj puno pomagao bivši vlasnik gosp. Č koji mu je ustupio i dio kupaca i koji je u više navrata preuzimao robu i sl. Dodao je da tada nije niti bilo nužno da bi se vidjela roba koja se fakturira iz razloga što su robu fakturirali u Samoborskoj i robu u puno navrata nikada nisu niti vidjeli. Ne može reći niti zna je li ikada fakturirana roba za AB Petrol, a da ta roba nikada doista nije stvarno isporučena AB Petrolu. U vrijeme kada je kupovao firmu i dobio opremu od H, a budući da je ta firma između ostalog bila namijenjena i za djelatnost njege tijela, kada je upao u poteškoće i više nije mogao plaćati najam jednostavno je izbačen, a sve te stvari i oprema, ali i roba su mu zaplijenjeni. Na upit zašto je prilikom ranijeg ispitivanja 27.04.2012. ispitivanju bila prisutna i njegova odvj. Vesna Rogulj naveo je u to vrijeme nikome nije vjerovao, bilo je tu puno nejasnoća, pa je zato ona bila prisutna. Ponovio je da je pečat, faksimil i svoje druge stvari držao u skladištu u Rugvici, a to je bilo i prije nego što su počeli problemi sa sjedištem tvrtke u Samoborskoj. Te stvari, pečat i faksimil je tamo držao jer je tamo imao prostor i skladištio je tamo raznu robu. Ondje je skladištio robu i od firme Dragičević prijevoz i trgovina, a na koju firmu se je vodilo skladište u Rugvici. Vjerojatno se u tom skladištu skladištila roba od AB Petrola, a i Atisdo je tamo nešto malo skladištilo. Zaključno je naveo da je paralelno vodio firme Dragičević prijevoz i trgovina i Atisdo d.o.o.

Svjedok JM (brat svjedoka HM) naveo je da je upoznat sa firmom AB Petrol jer je AB Petrol znalo dovoziti robu na benzinsku pumpu koja se nalazila u Rugvici. Naime, njegov brat HM imao je tu benzinsku u Rugvici zatim na Samoborskoj cesti, a bio je i suglasnik u firmi Miki benz. Firma njegovog brata najprije se zvala Dragičević prijevoz i trgovina, a kasnije je poslovala pod nazivom Atisdo d.o.o. Koliko mu je poznato firma AB Petrol na pumpu u Rugvici uglavnom je isporučivala Dizel gorivo. To mu je poznato iz razloga što je on pored benzinske imao svoj objekt pa se je znalo događati da prilikom isporuke on potpisujem dokumentaciju. Njegov brat imao je kamion. Na toj benzinskoj u Rugvici bio je i dovoz i odvoz robe. Brat je tu pumpu koristio negdje od 1992. ili 1993. godine. Osim AB Petrola dolazili su kamioni i drugih firmi pa je tako znao vidjeti kamione od INE, Miki benza, Niko, kamion HV i drugih. Vidio je i kamion i od firme Petrol. Osim u Rugvici brat je imao pumpu u Samoborskoj cesti i u mjestu Đurđenovac ili Đurđevac gdje je bio Miki benz, negdje u Podravini. Njegov brat tu pumpu u Rugvici iznajmio je od firme Energo petrol. On je vršio utovar robe za AB Petrol na toj pumpi i sjećam se da su se vozači zvali KM, ZM, Đ i drugi. Kada mu je predočena dokumentacija priložena u spisu na stranici 2711 naveo je da je on u potpisu iste, na istome je navedeno i što se vozi i ime vozača KM i na taj se dokument potpisao za svog brata a u ime firme Atisdo d.o.o. Ista stvar je i primjerice i na dokumentima na listu 2630 gdje je navedeno mjesto istovara [adresa] za AB Petrol d.o.o. i isto je navedeno i ime vozača KM. Njegov je brat u to vrijeme dosta pio, imao je problema sam sa sobom i često nije mogao doći na utovar/istovar zbog čega je onu potpisu dokumentacije za Atisdo d.o.o. Benzinska postaja Dolinar iz Ribnika dolazila je po gorivo na benzinsku pumpu u Rugvicu, a poznato mu je i da je vozač znao voziti u Našice, a isto tako u šljunčaru Trstenik. Na benzinsku postaju dolazio je i prijevoznik Juretrans. Osim njih na pumpu je dolazila i firma Aldea, konkretno RT koji je utvarao gorivo i vozio ga dalje svojim kupcima. Njegov brat znao je biti na tom skladištu, on bi dolazio i odlazio i često je dolazio kod njega u pržionicu, a i imao je ključeve toga skladišta. Osoba OM mu je poznat čini mu se da je jednom prilikom oca dovezao kod njih jer je njegov otac kod njih parkirao kamion. Na upit tko je plaćao najam za to skladište odgovorio je kako misli da ga je plaćao HM, ali nije siguran. Ne zna je li OM imao ključeve toga skladišta. Nakon što mu je predočen dio iskaza svjedoka HM u dijelu u kojem navodi da nije imao ključeve od skladišta te da je ključeve dao OM naveo je da je njegov brat HM imao ključeve od tog skladišta. Pečat i faksimil TD Atisdo nalazili su se u stolu u ladici na benzinskoj u Rugvici. I on i brat su se koristili pečatom i faksimilom, nije vidio da bi se tko drugi njima koristio. FM poznaje no ne zna je li njegov brat od njega posudio novce. Ne zna koja je bila uloga okrivljenika u firmi AB Petrol, zna da je bio kupac njegovog brata, a i da je imao kafić u [adresa] u kojem kafiću je on znao održavati caffe aparate. Nikada nije vidio da bi okrivljeni dolazio na pumpu u Rugvicu. Na predočenje dijela iskaza svjedoka HM, a u kojem svjedok navodi da je skladište i benzinsku pumpu u Rugvici koristio FM i da je to bilo krajem 2007 početkom 2008 naveo je da on FM poznaje i stalno je bio kod sebe u pržionici pa mu ne bi promaklo da je okrivljenik koristio predmetni prostor. Dodao je da je jednom prilikom na dvorište benzinske pumpe došao kombi od carine, a tada je baš vozač ZM bio na utovaru. Djelatnici carine rekli su mu da prekine utovar, međutim on utovar nije htio prekidati jer mu je brat HM rekao koju količinu treba utovariti i imao je drugog posla pa utovar nisam prekidao. S obzirom na to djelatnici carine čekali su da završi sa utovarom i da dođe njegov brat HM. Vozač ZM vozio je za AB Petrol. Kako brat nije došao djelatnici carine pozvali su policiju i rekli da cisternu od ZM voze u carinsko dvorište. Tom prilikom djelatnici carine nisu ništa pronašli, a nije mu poznato da bi tom prilikom bilo pronađeno postrojenje za patvorenje nafte. Ne zna je li njegov brat nakon toga napustio teritorij RH jer su se i ranije znale događati faze da sa svojim bratom ne komunicira i on bi jednostavno na neko vrijeme nestao ponekad je bio kod ljubavnice, a ponekad tko zna gdje. Ne zna je li firma Atisdo nastavila poslovati, firma je nakon toga bila zapečaćena. Poznato mu je da je ta cisterna koja je zaplijenjena vraćena AB Petrolu. Zaključno je naveo da mu nisu poznati rezultati analize robe koja je pronađena u cisterni.

Svjedok OM naveo je da je jedno vrijeme poslije fakulteta radio u firmi AB Petrol negdje od 2004. odnosno 2005. godine, pa do 2008., odnosno 2009.. Nakon zasnivanja radnog odnosa najprije je radio kao praktikant, a kasnije je radio na administrativnim poslovima. Njegov otac bio je vlasnik firme Ekol trgovina i on je bio prijevoznik tvrtke AB Petrol. U vlasništvu firme Ekol trgovina bile su samo cisterne, tako da se otac bavio prijevozom nafte i naftnih derivata. Koliko mu je poznato otac je imao neki dogovor oko parkiranja kamiona, ali ne zna kakav. Nije imao ključeve od mjesta gdje je otac parkirao kamion u Rugvici. Poznata mu je osoba HM, jer je njegov otac prije nego je osnovao svoju firmu radio kod HM. Nema saznanja da bi njegov otac nakon osnivanja firme Ekol trgovina bilo što radio u Rugvici, zna da je radio prije 2000. godine kod HM u firmi, no nema saznanja je li HM nešto radio nakon toga u Rugvici i što. U vrijeme kada je njegov otac radio kod HM on se bavio naftnim derivatima. Nakon što mu je predočen iskaz svjedoka HM, odgovorio je da nije točno da bi on bio prijevoznik Ekol trgovine, niti je uopće ikada bio zaposlenik Ekol trgovine. Isto tako nije točno da bi on plaćao najam skladišta u Rugvici niti da bi imao ključeve toga skladišta, pogotovo ne 2007. odnosno 2008. godine. Niti kao zaposlenik AB Petrola nije odlazio na skladište u Rugvicu, svoj posao obavljao je u sjedištu firme AB Petrol u [adresa]. Nema saznanja o tome da bi u to vrijeme dok je on radio u AB Petrolu bilo što radio sa HM i tim skladištem u Rugvici. Ne zna zašto ga je HM spominjao u svom iskazu, može reći da je njegov otac s njime usko surađivao dok je za njega radio i isto tako može reći da je HM kod njih dolazio doma u tom istom periodu, međutim, ne zna zašto bi ga on spominjao, iako su se poznavali. U ovom drugom periodu kada je radio u AB Petrolu, njegov otac nije surađivao sa HM. Zna da je otac tamo parkirao kamione, no ne zna kakav je dogovor imao sa HM. Prije, dok je još otac radio sa HM bio je u tom prostoru u Rugvici, ali nakon što je osnovana firma Ekol trgovina, tamo više nije odlazio.

Svjedok UM iskazao je da je bio zaposlenik TD Ekol trgovina d.o.o. čiji je direktor bio vlasnik pokojni ĆT. Predmetna firma bavila se pružanjem usluge prijevoza za ostale firme. U toj firmi bio je zaposlen na radnom mjestu vozača međutim danas se više točno ne sjeća kada je to bilo. Zna da je kao vozač tvrtke Ekol trgovina obavljao prijevoz robe konkretno svih vrsti goriva za tvrtku AB Petrol. Radilo se o usluzi prijevoza nafte, benzina, lož ulja i dr. koju je prevozio najčešće iz rafinerije [adresa] u [adresa] i drugdje. Ono što može reći jest da je tih prijevoza bilo dosta. Ne može se sjetiti je li osim njega još koji vozač tvrtke Ekol trgovina vršio uslugu prijevoza za AB Petrol. Okrivljenog FM poznaje iz viđenja i misli da je on bio vlasnik tvrtke AB Petrol. Inače se proces prijevoza odvijao se na način da bi ga nazvao gazda koji mu je rekao gdje je mjesto utovara i za koju firmu. Također bi mu rekao i koju količinu robe tovari kao i mjesto istovara. Potom se on uputio na mjesto utovara gdje bi mu bila utovarena roba odnosno gorivo. Dobio bi otpremni nalog, TNG obrazac, ispravu prijevoza opasnih tvari, a on bi sačinio tovarni list ili prijevozni list ovisno o praksi firme gdje bi robu tovario. Nakon toga je s robom odlazio na mjesto istovara gdje bi mu bila ovjerena prijevoznica tj. teretni list da je roba istovarena i potom je on sa predmetnom dokumentacijom odlazio u sjedište firme gdje ju je predavao gazdi. Sjedište firme Ekol trgovina je bilo u Ivanić-Gradu. Za Ekol trgovinu vozio je kamion marke Scania sa cisternom zapremnine oko 35.000 litara. Uslugu prijevoza vršio je više puta tjedno za firmu AB Petrol. Poznate su mu firme Cervus, obrt [obrt], Atisdo i sjeća se da su i za te firme vršili usluge prijevoza, a procedura je bila ista i kao kod AB Petrola jer bi on uvijek dobio nalog od svog gazde ĆT tako da mu je bilo svejedno ide li po robu u [adresa] ili Rijeku. Više puta bio je u Velikom Grđevcu i tamo tovario robu. Misli da je tamo bio obrt [obrt] odnosno da je tamo bila benzinska pumpa koja je imala agregate i način utovara je bio isti kao i drugdje. Robu su vozili na puno mjesta od kojih se danas sjeća prometa Makarska, prometa Sinj, a vozili su na doista puno mjesta. I u firmama promet Makarska i Sinj procedura bila ista, roba bi se istovarala u podzemne spremnike, nakon istovara bi se ovjerila prijevoznica da je roba isporučena koju je on onda kao i u ostalim situacijama predavao u sjedište firme. Nikada prilikom istovara robe nije imao primjedbi na isporučenu robu u smislu njezine kvalitete, količine ili slično. Konkretno zna da je u Velikom Grđevcu prilikom isporuke robe pretežno bio prisutan jedan gospodin P ili Ž za kojeg pretpostavlja da je bio gazda firme i s njime je bio još jedan radnik koji bi kada je on isporučivao robu potpisivali i ovjeravali dokumentaciju. Na tom mjestu u Velikom Grđevcu vidio je i malih osobnih vozila koja su točila gorivo jer se radilo o benzinskoj pumpi, vidio je i druge kamione koji su dolazili na istovar/utovar, nekada se znalo desiti da je morao pričekati jer je neki drugi kamion bio ispred njega. Čini mu se da je taj isti gazda imao pume na tri ili četiri mjesta u Trnovitički Popovec, Ivanovo selo i dr. Firma Atisdo bila je smještena koliko se sjeća u Rugvici i kod te firme Atisdo bila je ista procedura vezano za utovar/istovar kao kod svih firmi u kojima su radili. Kada mu je predočena dokumentacija koja prilaži spisu na stranici 3778 i 3779 odgovorio je da je istima njegov potpis i te je te prijevoze on vršio. Na listu 3779 navedeno je da je naručitelj usluge prijevoza AB Petrol pošiljatelj je [obrt] 31.032 litre goriva točilo se u Velikom Grđevcu, a isporučilo se u [adresa]. Kada mu je predočena dokumentacija koja priloži spisu na stranici 3782 i 3783 naveo je da se na listu 3782 nalazi otpremnica a na listu 3783 nalazi se prijevoznica iz koje je vidljivo da je prijevoz izvršen i roba isporučena. Kada mu je predočena dokumentacija koji prilaži spisu na stranici 3786 i 3787 naveo je da je i taj prijevoz on vršio, pošiljatelj je [obrt], tovarilo se u Velikom Grđevcu, a isporuka je bila za naručitelja AB Petrol pri čemu je roba istovarena u [adresa]. Ne zna od koga je gazda naplaćivao isporuku prijevoza, to njemu nije bitno. Iz Velikog Grđevca vozio je naftu i na druge benzinske postaje, vozio je i za promet Makarska kako je ranije rekao, ali i na jednu benzinsku postaju u Zagorju, bilo ih je svakako više, no ne sjeća kako su se zvale jer je vozio posvuda. Ne sjeća se da bi robu vozio iz Rugvice, zna da ju je tamo dovozio ili iz INE ili od kuda drugdje najčešće iz Rijeke. Iz AB Petrola se ne sjeća da bi vozio robu u Rugvicu, tamo je znao parkirati svoj kamion. U Rugvici su bila dvojica muškaraca koji su preuzimali robu isto se je radilo o benzinskoj pumpi međutim ne sjeća se imena tih ljudi. Osoba OM mu je poznata on je sin pokojnog ĆT i vlasnik firme u kojoj on i danas radi. Po njegovim saznanjima OM nije imao ikakve veze sa tom pumpom u Rugvici, on je bio dijete kada je počeo raditi u firmi njegovog oca. Nije mu poznat termin patvorenje niti ima bilo kakvog saznanja da bi se patvorila nafta u Rugvici niti uopće zna što je to. Nije se previše interesirao o vrstama spremnika koji su bili u Velikom Grđevcu niti ih je on osobno vidio. Zna da je tamo vidio jednu kućicu u kojoj je bio volometar, on bi spojio cisternu i natovario količinu koja je iskazana i potom bi mu se ispunila dokumentacija i on je tu robu vozio. Ništa drugačije to utakalište nije izgledalo od onoga primjerice na Žitnjaku jedino je malo drugačije bilo u Rijeci gdje se roba utakala odozgo. Ne zna je li prevozio nekakvu robu u tranzitu niti zna što je roba u tranzitu. Na pratećoj dokumentaciji navedeno je tko je isporučitelj robe primjerice ako je tovario na INI tada je u rubrici isporučitelja pisala INA Industrija nafte, na otpremnici je bilo navedeno ime kupca. Ne sjeća se da bi imao situacija da bi robu preuzeo i uslugu prijevoza vršio za AB Petrol i odmah tu robu prevozio njihovom kupcu, a ne u njihovo skladište. Ne sjeća se da bi čuo za firme Paf Citrus i Gomolava. Nije vozio ikakvu drugu robu osim goriva jer je vozio cisternu, ne zna ima li gazda kiper. Životna je i učestala situacija bila da bi on primjerice robu utovario u Rijeci i bilo je rečeno da se ta roba primjerice vozi u Bistru, ujutro bi ga gazda nazvao i pitao je li istovario i ako robu nije istovario da ju ne vozi u Bistru već primjerice u [adresa]. To se znalo često događati tako da bi u konačnici umjesto u Bistru robu dovezao u Sop. Slična situacija se zbila i u prometu Makarskoj, znali su ga nazvati i pitati kad će isporučiti robu pa kad im je rekao da ne može stići prije idućeg dana rekli su mu da će uzeti robu od drugog dobavljača, a da on svoju robu vozi u promet Sinj.

Svjedok ĐM iskazao je da mu nije poznato ništa u svezi poslovanja tvrtke AB Petrol d.o.o., jedino što može reći jest da je negdje dva puta s osobom pod imenom ŠM s cisternom išao na benzinsku postaju u Bistri pored Zaprešića. ŠM je vozio predmetnu cisternu, a on je bio suvozač. Ne zna čija je to cisterna bila. Zna da su na toj benzinskoj pumpi u dva navrata natakali loživo ulje u cisternu. Kada mu je predočen dio ranijeg iskaza od 10. svibnja 2012., a u kojem sam naveo da je zajedno s ŠM krajem 2008. do sredine 2009. godine išao na benzinsku postaju društva AB Petrol u Bistri pored Zaprešića gdje su u cisternu koju je vozio ŠM utakali lož ulje u količini od 20000 litara, koje su potom ŠM i on odvozili u Dugo Selo u jedan iznajmljeni prostor gdje su on i ŠM vršili patvorenje naftnog derivata na način da su u lož ulje koje su natočili na benzinskoj pumpi u Bistri pretočili u jednu zasebnu samostalnu cisternu, odnosno spremnik, u koju su dodavali određenu količinu najjače sumporne kiseline i bijeli prah, nakon čega su pomoću pogonskih pumpi nekoliko sati vršili cirkuliranje lož ulja i sumporne kiseline s tim bijelim prahom kako bi se uništila crvena boja lož ulja i tako dobila tekućina istog izgleda kao eurodiesel, koju su potom pomoću drugih pumpi vraćali nazad u auto cisternu s kojom su i dovezli lož ulje, a u koju su dodali aditiv ulja da bi boja bila što vjerodostojnija eurodieselu i da se ne bi uništili pogonski motori osobnih vozila, a koje gorivo su nakon toga vozili natrag na benzinsku postaju u Bistri AB Petrol d.o.o., gdje su tako patvoreni eurodiesel istakali u podzemne spremnike benzinske pumpe, naveo je da je to točno. Međutim, nije točno da bi se radilo o sveukupno nekih 10 do 12 cisterni od 20000 litara, već je bilo maksimalno dvije cisterne tjedno, odnosno šest cisterni mjesečno, time da su tako radili možda kroz kakvih četiri mjeseca ili tu negdje, ne može se točno sjetiti. Za to mu je plaćana naknada od strane vozača ŠM u visini od 5.000,00 kn mjesečno. Dodao je da se sasvim slučajno upoznao s gospodinom ŠM jer je radio građevinske poslove na kući koja se nalazi pored njegove, tako su se upoznali. On mu je rekao i pitao bi li on to s njim radio, na što se prvo nećkao, a kasnije, kako nije imao što raditi, pristao je to s njim na takav način raditi. Što se tiče samih omjera sumporne kiseline i bijelog praha, naveo je da je slučajno ranije to imao prilike vidjeti, prije nego što se uopće upoznao s ŠM, od jednog svog prijatelja kako to radi, tako da je znao koje omjere čega stavljati u loživo ulje. Pretpostavlja da je isto znao i ŠM. U to vrijeme nije nigdje radio, te je iz tog razloga i pristao raditi s ŠM. S ŠM već godinama nije u kontaktu. Nema saznanja koja bi bila uloga benzinske pumpe u Bistri sa cijelim ovim poslom jer je bio samo radnik. FM nikada nije upoznao. Ponovio je da je on tamo bio samo radnik i da nikakve detalje cjelokupnog posla nije znao. Po predočenju dijela iskaza od 10. svibnja 2012. g. u kojem je naveo da mu je u razgovoru ŠM u nekoliko navrata ispričao da je kupio navedenu cisternu koju treba otplatiti i da navedeno patvorenje radi kako bi čim prije otplatio kupljenu cisternu, odgovorio je da je to točno, njemu je doista tako pričao ŠM. S gospodinom ŠM prestao je raditi iz razloga što je sve to skupa odlučio prijaviti u PP u Nehajskoj, što je i učinio. To je napravio vjerojatno zbog svoje savjesti, ŠM to nije rekao. Na nastavno predočenje dijela iskaza od 10. svibnja 2012. g. u kojem je naveo da je sredinom 2009. godine ŠM rekao da više ne želi vršiti patvorenje naftnih derivata jer je shvatio da ne čini dobro, a s čime se ŠM nije složio najvjerojatnije jer se bojao da ga ne otkrije što, gdje i kako radi naveo kao i da je nakon što je s ŠM prestao patvoriti naftne derivate u banku u kojoj je radila njegova bivša supruga došla Damirova supruga koja je njegovoj bivšoj supruzi priopćila da se time zamjerio krivim ljudima, pri čemu je bivšoj supruzi ostavila kovertu u kojoj se nalazilo 5.000,00 kn s porukom da mu ju preda, što je supruga i učinila, naveo je da se doista ne sjeća da bi ŠM govorio išta o svojoj namjeri prestanka rada i o prijavi policiji, ali da je točno da je u banku gdje je radila njegova supruga došla Damirova supruga i da je supruzi dala kovertu s 5.000,00 kn. Danas se ne može sjetiti da li su tako patvoreno gorivo vozili samo na pumpu u Bistru ili na još neke benzinske postaje. Kada mu je predočen dio iskaza u kojem je naveo da su osim na benzinsku postaju u Bistri, patvoreno gorivo vozili i istakali u Karlovcu kod autoprijevoznika Renato, kojem su vozili oko 15000 litara tjedno, naveo je da je to točno. Svu prateću dokumentaciju za to gorivo imao je vozač ŠM, vidio je da ju je on ispunjavao i potpisivao i koliko se danas sjeća, misli da nikada u rukama nije držao primjerak kakve otpremnice te se ne sjeća da bi bio otisnut pečat neke firme niti koje firme. U tom postrojenju u Dugom Selu uglavnom je bio sam, ponekad ga je kontaktirao ŠM da vidi je li sve u redu. Koliko se danas sjeća, tamo se proizvodio šmirgl papir, a vrata im je otvarao čuvar. Jednom prilikom vidio je da je s ŠM bio netko, međutim ne zna je li to bio netko iz te tvornice šmirgl papira ili tko drugi. Vanjskih pumpi u tom postrojenju u Dugom Selu nije bilo, radilo se o jednom hangaru u kojem su bile te pogonske pumpe, a koje su bile postavljene pored cisterni. Ne zna točno čija je bila benzinska postaja u Bistri, zna da se na tom mjestu nalazi privatna benzinska postaja. Spremnici od te postaje su malo prije na desnoj strani, a malo dalje na desnoj strani je sama postaja., no ako je sigurno iskazao da je bila pumpa AB Petrola, onda je krivo iskazao, jer ne zna čija je ta pumpa bila. Danas, naime, ne može tvrditi da se radilo o benzinskoj postaji AB Petrola u Bistri, međutim 2012. godine vjerojatno je to mogao tvrditi, jer se svega bolje sjećao. Na upit da opiše samu benzinsku postaju odgovorio je da se ona nalazila s desne strane kada se ide iz smjera Zagreba, bila je kockasta, imala je prodajni prostor, međutim drugih njezinih karakteristika se ne sjeća, kao niti je li bila kakve specifične boje i da li je imala natpis. Zna da je imala natpis, ali se ne sjeća kakav. Misli da su bile dvije stanice za natakanje goriva. U toj postaji svega jednom kupio cigarete nakon čega se maknuo sa strane i čekao vozača. Zna da je djelatnik pumpe otvarao spremnike u koje smo utakali gorivo. To utakanje goriva vršili su po danu. Nije mu poznata osoba po imenu HM, niti je za to ime ikada čuo. Taj hangar u Dugom Selu nalazio se poslije jedne pilane, kada se vozi od Zagreba prema Dugom Selu vlakom, a taj se hangar nalazio prije zadnje stanice nekih kilometar.

Svjedok ŠM naveo je da se bavio uslugama prijevoza. Jedno vrijeme radio je za firmu VT vodogradnja, međutim, većinu usluga pružao je "na crno". Vozio je za puno firmi pa se tako sjeća da je uslugu prijevoza vršio i za firmu AB Petrol za koju je prevozio eurodizel. Što se tiče tog prijevoza može reći da je utovar bio negdje prema Jaski, misli u Krašiću, a mjesta istovara bila su različita. Vozio je u Bistru, Jakovlje i dr. Točnih mjesta se danas više ne sjeća zbog proteka vremena. Moguće je da je eurodizel prevozio i na benzinsku pumpu AB Petrola. Što se tiče konkretnog prijevoza za AB Petrol, u to vrijeme taj prijevoz je dogovarala firma VT vodogradnja, a njemu je bilo samo rečeno gdje je mjesto utovara odnosno istovara. FM od ranije poznaje, odnosno poznajem njegova oca jer je on ranije radio u Energopetrolu, a on je ranije radio u Jugopetrolu. U to vrijeme nije vršio prijevoz nikakve druge vrste goriva, osim eurodizela. U mjesto Rugvica nije išao niti na utovar niti na istovar. Ne sjeća se je li ikada čuo za imena firme Gomolava d.o.o., Pafcitrus d.o.o., Atisdo d.o.o., Al impex d.o.o., Vizemkis d.o.o, kao ni Cervus d.o.o., odnosno Croco nafta d.o.o. Osoba ĐM mu je poznata obzirom da je on radio na građevinskim radovima na kući njegove susjede. S njim nije prevozio ikakvu naftu niti je s njime patvorio naftu, tj. pretvarao loživo ulje u eurodizel, ne zna niti što je to. Nakon što mu je predočen dio iskaza ĐM od 11. siječnja 2017. g. i to prvi dio iskaza koji započinje riječima "meni nije poznato ništa" do "ne mogu se točno ni sjetiti" na 3. strani zapisnika, 1. i 2. pasus odgovorio je da ne zna zašto je ĐM dao takav iskaz. Ponovio je da ga poznaje jer je na kući od susjede izvodio građevinske radove, bilo je tu svega i svačega, u konačnici je susjedi uzeo 80.000,00 kuna i sa susjedom je njegov gazda danas u sporu. S njim osobno on nema nikakvih sporova, doduše, ne zna što si je on umislio. Nije točno da bi on ĐM platio 5.000,00 kuna na ime naknade za patvorenje niti mu je nudio da zajedno na takav način rade jer ni ne zna o čemu se radi. On je samo vozač, vozio sam i u tuzemstvu i u inozemstvu i uopće ne zna o čemu se tu radi. Prilikom utovara eurodizela u Krašiću dobio popratnu dokumentaciju u vidu otpremnice i TNG obrasca. Te 2008., odnosno 2009. g. nije imao cisternu u svom vlasništvu koju jeotplaćivao. Ne zna i ne se sjećam da bi ĐM bilo kuda išao sa njim na prijevoz. Ne zna odakle ĐM podaci koje je iznosio u svom iskazu, može reći samo da je bolestan, vidio je da on na +30º radi u vesti i jakni. ĐM sa svojom ekipom radio je na susjedinom dijelu zajedničkog dvojnog objekta dok su kod njega radili drugi dečki, međutim, oni su se svi međusobno znali. Niti ti dečki nisu nikada išli sa njim na prijevoz. Ponekad je u to vrijeme znao dolaziti kući sa cisternom i parkirao ju je na parkiralištu. Ta cisterna bila je zapremnine nekih 18000 litara. Prijevoze tada nije izvršavao svaki dan, već povremeno. U to vrijeme radio je svakako, radio je za njih 10 istovremeno pa se tako znalo desiti da danas odveze jednu turu, drugi dan već ide i vozi za [adresa]. Međutim, u to vrijeme radio je i na utovaru za Irak. Nikada nije bio pozvan od strane VII. PP u Nehajsku. Oženjen je, međutim ne zna da li njegova supruga poznaje suprugu od ĐM. Ne sjeća se, ali je moguće da je vozio i za autoprijevoznika R. Ne poznaje osobe pod imenom HM i JM.

Svjedok EM naveo je da je FM upoznao je prije više godina te je, obzirom da je otvorio obrt [obrt] sa AB Petrolom zaključio ugovor o poslovnoj suradnji. Naime, preko svog obrta [obrt] odlučio se baviti prodajom goriva jer je imao iznajmljenih pet benzinskih pumpi od strane tvrtke Zdenka d.o.o., Veliki Zdenci. Sjeća se da je jednom prilikom došao u AB Petrol i potpisao ugovor o poslovnoj suradnji, međutim tada nije bio prisutan FM, već neki drugi gospodin, ne zna koji, potpisao je ugovor i otišao. Ne zna tko je potpisao ugovor od strane AB Petrola. Dobavljač goriva za obrt [obrt] bio je AB Petrol, a [obrt] je imala nekih desetak svojih mušterija kojima je prodavala gorivo, od kojih se ne može sjetiti niti jedne. Nakon što je proživio obiteljsku tragediju kada mu je umro sin, odlučio je poslovanje obrta prepustiti AB Petrolu. Nakon toga ništa nije radio za Kroko naftu, međutim plaću si je uredno isplaćivao, a isto tako i plaću za jednog radnika koji je tamo bio stalno zaposlen. Što se tiče benzinskih postaja Zdenke, naveo je da su tamo radile Zdenkine osobe. Nikakav ugovor kojim je prepustio poslovanje Kroko nafte AB Petrolu nije potpisao. Sve pumpe radile su kroz taj period od nekih godinu do godinu i pol. Nakon toga, sve je nekako krenulo slabo, račun mu je bio blokiran, tako da je jednostavno prestalo poslovanje, pa je rekao FM da je potrebno odblokirati račun kako bi se nastavilo poslovati, međutim tada je cijeli posao prestao. Što se tiče same prateće dokumentacije, naveo je da je sve on potpisivao, međutim njemu je na potpis došla već ispunjena dokumentacija i ne zna tko je istu ispunjavao. Kada mu je predočen raniji iskaz od 30. travnja 2012. g. naveo je da je točno da je do 1987. godine radio u INI gdje je upoznao oca FM, a koji ga je upoznao sa svojim sinom HT. Točno je da je na benzinskoj postaji u [adresa] vršio nekakve popravke, međutim nije radio strujnu instalaciju. Alenov otac rekao je da je AB Petrol Alenov, pa je pretpostavljao da je on direktor tog trgovačkog društva. Točno je da je imao otvoren obrt za izradu ključeva i popravak obuće. Isto tako točno je da je odlučio promijeniti djelatnost poslovanja iz razloga što je prihod od izrade ključeva i popravka obuće bio slab, pa se odlučio baviti maloprodajom pogonskog goriva, a o čemu je preko telefona razgovarao sa, pretpostavlja, direktorom TD AB Petrol. Točno je da je s njime razgovarao o tome da mu bude dobavljač, odnosno da ga ne blokira ako bi plaćanje kasnilo, budući da od INE i drugih nije mogao kupovati gorivo jer su tražili avansno plaćanje ili hipotekarno osiguranje. Nije točno da bi mu u pregovorima s direktorom AB Petrola pomogao Alenov otac. Točno je da je u Trnovitičkom Popovcu iznajmio benzinsku postaju, a u kojoj je i radio, te je imao zaposlenika. Točno je da je dobavljač Kroko nafte bio AB Petrol. Nakon nekih godinu dana imao je i druge dobavljače, primjerice INA-u d.d. Točno je da je od Zdenke d.d. imao u najmu njihovih pet benzinskih pumpi, te je nakon što je iznajmio njihove pumpe, otkazao najam one u Trnovitičkom Popovcu. Točno je da je uslijed svoje obiteljske tragedije zbog smrti sina putem telefona kontaktirao direktora AB Petrola i zamolio ga bi li on mogao preuzeti poslovanje obrta [obrt], a u kojem bi on bio zaposlenik. Sam razgovor tekao je na način da je on pitao koliki bi bio rabat, odnosno postotak Kroka od zarade i sjeća se da je on osobno rekao da bi bilo pošteno da bude barem 10 lipa po litri, da bi ga to zadovoljavalo. Nije točnoda bi prije preuzimanja poslovanja obrta od strane AB Petrola, osobno i bez dogovora zatvorio sve benzinske pumpe osim one u Velikom Grđevcu, jer to nije rekao. Osim toga, zašto bi zatvarao pumpe. Sve pumpe radile su dok nije vidio da to ne ide, te je tada telefonski ponovno kontaktirao s direktorom AB Petrola kojeg je onda pitao da li bi mogli raditi samo veleprodaju. Nakon što je rečeno da može, dogovor je bio ponovno isti, da Ć pripada 10 lipa po litri, te je tek tada zatvorio sve pumpe, osim one u Velikom Grđevcu gdje su imali prodaju maziva i ulja. U toj benzinskoj u [adresa] radio je u jednoj smjeni, a u drugoj smjeni je radio zaposlenik. Sama veleprodaja trebala se odvijati na način da se mušterijama prodaju naftni derivati, a mušterije je on uglavnom pronalazio, obzirom da je prije radio u INA-i i imao je dosta poznatih, tako da je više mušterija pronašao on nego AB Petrol. Ne zna odakle su dolazili naftni derivati. Na nastavno predočenje dijela ranijeg iskaza, a vezano za sačinjavanje, potpisivanje i ovjeravanje računa obrta [obrt], a u kojem je naveo da je, nakon što je FM preuzeo poslovanje obrta [obrt], on davao usmene upute koji račun da sastavi, na koji iznos i na koju vrstu goriva, te da je po usmenim uputama FM sačinjavao i potpisivao račune obrta [obrt], pojasnio je i odgovorio da je primke goriva, primjerice ako je gorivo došlo iz INE d.d., potpisivao, čime je potvrđivao primitak goriva. Nakon toga ponekad ga je usmeno telefonski kontaktirao direktor ili onaj gospodin iz AB Petrola, koji mu je rekao kojoj mušteriji se gorivo predaje, tj. na koga se ima sačiniti račun, pa je sukladno tome ispisao račun s točnom količinom goriva i vrijednošću, koji račun je i potpisao. Isto tako, ponekad se znalo desiti da je već uz otpremnice dobio zapisano na komadu papira količinu, cijenu i naziv kupca kome gorivo ide. Što se tiče otpremnica, odnosno prateće dokumentacije uz račun, ne zna tko ih je sačinjavao. Po predočenju dijela iskaza u kojem je naveo da je najvjerojatnije FM, odnosno netko treći, sačinjavao otpremnice i primke obrta [obrt], odgovorio je da on to ne zna odnosno da ne zna tko je sačinjavao otpremnice i primke. Na upit tko je vršio transport naftnih derivata odgovorio je da je transport vršio valjda netko od Barkijevih, odnosno od AB Petrola, tako da on ikakve uloge oko organizacije transporta nije imao. Što se tiče potvrde o kvaliteti goriva pojasnio je da istu izdaje rafinerija, tj. ona tvrtka gdje je gorivo prvotno kupljeno i ona kao takva nema nikakve veze s [obrt] naftom, odnosno s njim. U ime Kroko nafte vršio je plaćanje dobavljačima, dok su krajnji kupci naftne derivate plaćali Kroko nafti, tj. njemu, a potom je on za prodane količine plaćao AB Petrolu. Kada mu je predočen dio iskaza od 30. travnja 2012. g. u kojem je naveo da je isključivo po nalogu FM vršio plaćanja dobavljačima naftnih derivata, odgovorio je da nije točno da bi plaćanje vršio po njegovim nalozima, gospođe koje su radile u računovodstvu su po primkama goriva zbrojile količinu, te se sukladno tome vršilo plaćanje dobavljačima. Kada je on dobio plaćeno, drugi dan je isto platio AB Petrolu, umanjeno za 10 lipa rabata. Gospođe iz njegovog računovodstva rekle su mu da preko obrta više ne može raditi s tako velikim količinama te da je potrebno da otvori firmu, pa je zatvorio obrt [obrt] i osnovao TD Cervus d.o.o. Što se tiče same poslovne suradnje s AB Petrolom, ona se samo nastavila i koliko se danas sjeća, misli da nije potpisivao novi ugovor o poslovnoj suradnji. Kada mu je predočen dio iskaza u kojem je naveo da je na prijedlog i zahtjev FM zatvorio obrt [obrt] i osnovao TD Cervus d.o.o., odgovorio je da to nije točno, to su mu rekle gospođe iz njegovog računovodstva. Na upit kako objašnjava različitosti u svom iskazivanju danom 30. travnja 2012. g. s ovim što govori danas naveo je da je tada bio umoran, ispitivali su ga tri – četiri sata, bio je u šoku, bez novca, i tada je svašta govorio, a sam zapisnik prije nego što ga je potpisao nije čitao. Dodao je da je kao direktor TD Cervus d.o.o. izdao AB Petrolu zadužnice na iznos od 3 do 4 milijuna kuna, a to je učinio iz razloga što je imao odgodu plaćanja, pa su te bjanko zadužnice bile sredstvo osiguranja naplate. Knjigovodstvo za obrt [obrt] i za TD Cervus d.o.o., vodilo je isto knjigovodstvo iz Garešnice. Od poslovne dokumentacije TD Cervus d.o.o. ne posjeduje ništa. Naime, nakon što je odlučio prestati raditi s naftom, tu firmu prodao je osobi koju je našao preko oglasnika, tako da se njegovog točnog imena niti ne sjeća, a ugovor posjeduje negdje doma. Prilikom same prodaje, kupcu je predao poslovnu dokumentaciju, i to kompletno sve od žiro računa pa nadalje. Čini mu se da je TD Cervus d.o.o. imalo otvoren račun ili u Zagrebačkoj ili Erste banci, pri čemu je on bio jedini ovlaštenik raspolaganja sredstvima. Na upit o stanju sredstava na računu, odgovorio je da je račun uvijek bio u pozitivi i uvijek je na računu bilo nekakvih desetak tisuća kuna. S tog računa dizao je određena sredstva koliko mu je trebalo za materijalne troškove i život, a je li što i polagao na taj račun, sada se više ne sjeća. Nakon što mu je predočen dio iskaza u kojem je naveo da je prema nalogu FM otprilike svaki mjesec jednom do dva puta uplaćivao iznose od 100 do 250 tisuća kuna na račun TD Cervus d.o.o., odgovorio je da je to točno, sada se toga sjetio. Naime, ako bi AB Petrol robu prodalo za gotovini ili ako drugačije, novac mu je bilo po vozaču, ili na drugi način, dostavljen da ga uplati na račun Cervusa kao polog gotovine. Taj novac nije se odnosio na rabat, već isključivo na prodaju robe. Naime, ako bi on zaprimio primjerice 30000 litara loživog ulja, AB Petrol je npr. prodao 10000 litara privatniku za gotovinu, on bi mu novac od te prodaje poslao po vozaču i on bi taj novac položio na račun kao polog gotovine i od tog novca dobavljaču, tj. AB Petrolu platio je onih prvotno zaprimljenih 30000 litara. Rabat mu se nije isplaćivao posebno, već se faktura jednostavno umanjila za taj iznos. Dakle, rabat od 10 lipa po prodanoj litri iskazivao se na samoj fakturi, tako da je ta faktura bila umanjena za iznos rabata, i na taj način je rabat društvu Cervus i isplaćen. To stoji i u samoj fakturi. Što se tiče samog ostalog raspolaganja sredstvima po tom žiro računu, naveo je da je sredstvima raspolagao sukladno zakonu, onako kako su mu rekle gospođe u računovodstvu. U to vrijeme imao je osobni automobil, a na TD Cervus d.o.o. bila su dva kombija, time da za automobil nije siguran, misli da je bio na njegovo ime još od vremena Kroko nafte. Pečat TD Cervus d.o.o. imao je on i njegove knjigovođe. Nakon što mu je predočen dio iskaza u kojem je naveo da je pečatom društva Cervus raspolagao FM, odnosno AB Petrol, on i njegove knjigovođe, odgovorio je da to nije točno. Dodao je da je u jednom trenutku u razgovoru sa svojim knjigovođama tijekom boravka u knjigovodstvenom servisu na kraju godine vidio da je dobit tvrtke Cervus d.o.o. bila ogromna, tj. na to su ga one upozorile. Tada se već pribrao, te uvidio da tu nešto ne štima, budući da je porez na dobit bila preko milijun kuna. Zna da je izvršio plaćanje, tj. uplatu poreza u iznosu od nekih 300 do 350 tisuća kuna. O tome nije razgovarao ni sa kim iz AB Petrola. Bez obzira na takvu dobit, nakon toga odlučio da se time više neće baviti jer mu toliki novac ne treba, razveden je, a sin mu je umro. Osim toga, sjela je i blokada od Porezne uprave te ga i sad duže za 75 milijuna kuna. Nakon što mu je predočen dio iskaza od 30. travnja 2012. g., a u kojem je naveo da je, nakon što sam utvrdio kolika je dobit, po rješenju Porezne uprave izvršio uplatu poreza na dobit, naveo je da je nakon što je izvršio uplatu poreza na dobit kontaktirao telefonski u AB Petrol, ne zna tko mu se tada javio i kome je tada rekao da je izvršio uplatu poreza i par dana nakon tog razgovora sjela je blokada tvrtke AB Petrol prema izdanim zadužnicama. Tako su prestali surađivati. Nakon par mjeseci sjela je i blokada Porezne uprave. U vezi samog poslovanja, tj. poslovne suradnje najprije obrta [obrt], a potom TD Cervus d.o.o. s jedne strane i TD AB Petrol s druge strane naveo je da je jedino u Velikom Grđevcu još za vrijeme obrta imao dvije cisterne za gorivo i kada se još odvijala maloprodaja naftnih derivata, a kasnije, kada je prešao na veleprodaju, ista se odvijala isključivo s robom u tranzitu. Svi poslovni odnosi doista su se i odvili za sve što je prodano izdavani su računi. Nakon što mu je predočen dio iskaza od 30. travnja 2012. g. u kojem je naveo da poslovni odnos između TD Cervus d.o.o. i TD AB Petrol d.o.o. nije bio vjerodostojan budući da roba koju je navodno Cervus kupovao od AB Petrola i istom društvu prodavalo nikada nije ušla u Cervus niti izašla iz društva, naveo je da to nije točno, uopće ne zna tko je to tako sročio niti je on to ikada rekao. Imao je dugovanje prema AB Petrolu s osnova robe koju je prodao, a nije mu bila plaćena od strane njegovih mušterija, te je radi toga AB Petrol i pustio na naplatu zadužnice. Po njegovoj procjeni tvrtka Cervus je bila dužna tvrtci AB Petrol nekih dva milijuna kuna. Po nastavnom predočenju dijela iskaza od 30. travnja 2012. g.u kojem je naveo da je, nakon što je posumnjao u zakonitost poslovanja društva Cervus, FM priopćio da ne želi više na taj način raditi i poslovati, na što je FM burno reagirao i odmah sutradan na naplatu pustio sve četiri zadužnice koje mu je u početku rada društvo Cervus izdalo, time da Cervus nikada društvu AB Petrol nije bilo dužno, a da je FM dva puta godišnje tijekom poslovanja obrta [obrt] i društva Cervus slao fakturu sa zateznim kamatama, svaku na iznos od 170.000,00 kn, koje su po njegovom nalogu odmah plaćane, i to u roku od maksimalno 24 sata. Nakon što je FM sa zadužnicama blokirao račun društva Cervus, istoga je molio da to ne čini, kako bi mogao poslovati s društvom Cervus, a za što on nije imao razumijevanja i nije želio odblokirati račun, vjerojatno iz straha da novac koji će naknadno sjesti na račun društva Cervus od prodaje naftnih derivata ne bi podigao i zadržao za sebe, odnosno njemu ukrao. Nakon blokade računa raspitao se na koji način može zatvoriti društvo, te je saznao da društvo ne može zatvoriti dok se ne podmire svi dobavljači, doprinosi i porez, kao i da se obveze prema dobavljačima, doprinosima i porezu mogu riješiti jedino prodajom društva, ako kupac prihvati uvjete. Nakon što je FM po zadužnicama naplatio svoje potraživanje, odblokirao je račun društva Cervus, a nakon dva mjeseca svoje udjele u društvu Cervus prodao je osobi kojoj se ne može sjetiti imena i kojoj je predao svu poslovnu i financijsku dokumentaciju društva Cervus, nakon čega je FM, odnosno društvo AB Petrol društvu Cervus izdalo jedan račun sa zateznim kamatama u iznosu od oko 150 do 160 tisuća kuna i drugi u iznosu od oko 50 tisuća kuna, pri čemu je prvi račun FM platio, dok drugi račun nije stigao platiti jer je društvo Cervus blokirala Porezna uprava, a kasnije i društvo AB Petrol za iznos drugog računa, odnosno onog na 50 tisuća kuna, kao i njegov privatni račun, budući da je na zadužnicama društva Cervus bio jamac platac kao fizička osoba iskazao je da sve to nije točno, da društvo Cervus društvu AB Petrol nikada nije bilo dužno, jer je društvo Cervus uvijek bilo dužno AB Petrolu. Unatoč tome što je dogovor bio da se ove fakture na zatezne kamate ne izdaju, one su unatoč dogovoru izdane. Taj dogovor postignut je s AB Petrolom još iz vremena Kroko nafte za slučaj kašnjenja, međutim ništa nije bilo napismeno. Što se tiče telefonskog razgovora nakon blokade računa Cervus zadužnicama AB Petrola, ponovio je da je telefonski zvao u AB Petrol, ne zna s kime je tada razgovarao u vezi toga, taj gospodin koji se javio na telefon predstavio se, ali nije zapamtio kako se on zove. Nekada su se javljale i ženske osobe koje su ga prespajale. Pojasnio je da je tijekom cijelog iskaza od 30. travnja 2012. navodio FM, a cijelo vrijeme barata s AB Petrol, možda je koji put i rekao FM, ali je zapravo FM njemu bio AB Petrol. Dodao je i pojasnio da je vjerojatno, 90% sigurno, rekao FM da više neće poslovati s naftom. Tom prilikom s HT je telefonski razgovarao, a na upit što znači da je on burno reagirao, odgovorio je da ga je FM pitao da zašto ne bi dalje poslovno surađivali i nešto u tom smislu. Kada mu je predočen dio iskaza u kojem je naveo da mu nije isplaćena dobit od 10 lipa rabata, pojasnio je da mu taj rabat nije bio plaćen za onu robu koja je naplaćena nakon što je AB Petrol pustio na naplatu zadužnice i na taj način blokirao račun. Ne zna da li se radilo o vjerodostojnoj dokumentaciji koju je on svu potpisao, jer nije imao razloga posumnjati u vjerodostojnost iste. Kada mu je predočen dio iskaza od 30. travnja 2012. g. u kojem je naveo da nije potpisao više od 2% primki i otpremnica u ukupnom poslovanju društva Cervus, te da su iste krivotvorene, naveo da to nije točno. On je naime potpisivao otpremnice i primke, jedino kada njega nije bilo, tada je njegov zaposlenik iste mogao potpisati, a imao je i pečat kojim je iste mogao ovjeriti. Nije rekao da su primke i otpremnice krivotvorene, iz razloga što nije stručnjak za krivotvorine, te kako bi mogao tvrditi da je nešto krivotvoreno. Na upit kako to da je potpisao zapisnik, a u kojem se upravo na takav decidiran način navodi, odgovorio je da je on potpisao zapisnik, da ga nije pročitao, te ne može objasniti zašto je to na takav način navedeno u istome. Točno je ono što je danas rekao i doista ne može objasniti zbog čega je u zapisniku od 30. travnja 2012. g. tako navedeno. Dakle, nije točno ono što je navedeno u zapisniku od 30. travnja 2012. g. u kojem je navedeno da je iskazao da su primke i otpremnice krivotvorene. Ne može se sjetiti je li TD Cervus d.o.o. prodavalo naftne derivate TD AB Petrol d.o.o. Čini mu se da je bilo par kompenzacija, sve je to navedeno u poslovnoj dokumentaciji, a te kompenzacije rađene su u dogovoru s direktorom AB Petrola. Na upit da pojasnio poslovanje robe u tranzitu, odgovorio je da je on zaprimio primku koju je potpisao, nakon toga našao je mušteriju, tj. kupca, kojem je izdao račun za određenu količinu robe i to fakturirao u poslovnim knjigama. Dakle fizički robu nikada nije niti vidio, osim u onom dijelu dok se poslovanje vršilo za potrebe maloprodaje. Zaključno je naveo da je tih 90-tih godina bio prvi u Hrvatskoj koji je imao privatnu pumpu preko koje se bavio naftnim derivatima.

Svjedok NM naveo je da je bio vlasnik i direktor tvrtke "Gomolava" d.d. kao i direktor i vlasnik TD "Paf citrus" d.o.o. U svezi tvrtke "AB Petrol " naveo je da je s tom tvrtkom stajao u poslovnoj suradnji, a predmetom koje poslovne suradnje je bio najam prostora u objektima i zemljištu. Sa tvrtkom "AB Petrol" zaključio je ugovor o najmu, dakle prostora u njegovim objektima i u zemljištu, uredno su fakturirali obveze tvrtki "AB Petrol" te je ista uredno ispunila svoje obveze. Imali su i neke dalje ideje da bi se radilo o jednom širem partnerstvu pri čemu je ideja bila da "AB Petrol" u potpunosti preuzme zemljište, međutim u tim idejama su se razišli, svatko je otišao na svoju stranu i ugovor su u konačnici raskinuli. Ne sjeća se točno sa kojom firmom, da li sa "Gomolava" d.d. ili sa "Paf citrus" d.o.o. je zaključen predmetni ugovor sa "AB Petrol" d.o.o., misli da ga je zaključio preko "Gomolava" d.d. jer je uglavnom i radio sve preko Gomolava d.d.. Radilo se zapravo o objektima budući da ja posjeduje najsuvremenije ulo-komore koje su namijenjene čuvanju voća i povrća i iste se nalaze u Ivanić Gradu u neposrednoj blizini autoputa. Na istome mjestu nalazi se i otvoreni prostor, tj. parcela, zemljište površine oko 70.000 m2. Upravo je to i bio predmet najma u odnosu na "AB Petrol". Napomenuo je da osim tih komora tj. hladnjača posjeduje i veći broj hala na istome mjestu i to zapravo naziva objektima, a koje hale mogu slobodno primiti veći broj šlepera tako da je "AB Petrol" koristio i te objekte, ali i taj otvoreni prostor. tj. zemljište, a korišteno je u cilju skladištenja šljunka. Ne može se točno očitovati kada se odvijala poslovna suradnja sa "AB Petrolom" u pogledu najma koji je opisao, međutim može reći da je od sklapanja tog ugovora posao, umjesto da je napredovao, jenjavao, radi čega je u konačnici i došlo do raskida ugovora. Na upit tko je u ime "AB Petrola" potpisao ugovor, odgovorio je kako pretpostavlja da ga je potpisao okrivljenik, sad se prisjeća da ga je potpisao upravo okrivljeni FM. Ti šleperi tj. kamioni dolazili od strane "AB Petrola" u predmetne hale, a to zna jer su ga ljudi znali zvati i reći mu da su došli neki kamioni, a radilo se o cisternama. Nije mu poznato što se nalazilo u tim cisternama, niti ga je to zanimalo. Ne zna koliko je iznosio najam koji je "AB Petrol" plaćao, međutim iznos najma naveden je u ugovoru. Ponovio je kako je iznajmio objekte i zemljište, uredno je sklopio ugovor o najmu i uredno je ispostavljao fakture koje su mu plaćene. Zajednički cilj zapravo je bio fokusiran na to zemljište, međutim kako posao nije išao u željenom smjeru predložio je da se ugovor o najmu raskine i okrivljeni je to prihvatio. On inače nije pružao usluge istovara ili utovara. U konkretnom slučaju nije niti bilo istovara, cisterne su dolazile, ušle i potom odlazile. Taj je prostor ograđen, na ulazu u prostor postoji čuvar, međutim on nije evidentirao ulaz svakog pojedinog kamiona, tim više što je ovaj ugovor bio specifičan, kamioni su dolazili i odlazili, da li su se oni zadržavali 2, 5 ili više sati to se nije evidentiralo.

Svjedok RM iskazao je da je za FM čuo negdje 2003. odnosno 2004. kada je radio u jednoj drugoj firmi i ta je firma nešto kupovala od AB Petrola. 2007. osnovao je svoju firmu "Vizemkis promet" d.o.o. te je preko te firme imao određenih potreba za naftnim derivatima. Kontaktirao je firmu AB Petrol koja je imala sjedište u [adresa], posjetio ih i tada upoznao okrivljenika te s njime načelno dogovorio poslovnu suradnju. U to vrijeme bio je isključivo zainteresiran za kupnju goriva i to plavog diesela i loživog ulja jer je za te vrste goriva imao kupce. Kasnije se desilo da njemu njegovi kupci ne bi platili, tj. kompenzirali su dugovanje na način da su mu dali eurodiesel, a kojeg je on onda ponudio na prodaju AB Petrolu i na takav način su kompenzirali međusobna potraživanja. Na takav način poslovna suradnja odvijala se kroz period od 3-4 godine. Nisu sačinjavali nikakav poseban ugovor o kupoprodaji jer se poslovna suradnja odvijala na način da je išla narudžba, nakon toga isporuka, a potom i račun. Sve je to tako funkcioniralo dok god "Vizemkis promet" nije počeo propadati, došao je nadzor i policija, porezna je sjela na račun i tada se zapravo osnovala tvrtka "Mir Ema" d.o.o. Ta tvrtka registrirana je na njegovu kćer, međutim stvarno ju je vodio ĆM kao njezin direktor, a osim toga i on je imao punomoć za zastupanje iste tvrtke koju punomoć mu je potpisao ĆM i koja je uredno ovjerena kod javnog bilježnika. To iz razloga jer je on zapravo organizirao sve što se tiče veleprodaje. Stoga je i tvrtka "Mir Ema" nastavila poslovno surađivati sa tvrtkom AB Petrol jer je svoje dobavljače i kupce kanalizirao na tu tvrtku. Inače sjedište i skladište "Mir Eme" bilo je u Krašiću, a osim toga imali su i vlastite cisterne. Inače se sama isporuka robe vršila na način da je roba od dobavljača dolazila u Krašić i ta roba se onda u Krašiću istovarala i utovarala u njihove cisterne te je tek nakon toga vožena kupcu, a to iz razloga što bi da je roba išla direktno sa dobavljača sa kupca oni izgubili posao i ne bi bilo ikakve zarade. Što se tiče prateće dokumentacije za nju je bio zadužen ĆM, a koji je ujedno bio i zadužen za skladište u Krašiću. Misli da ne postoje ni kakva dugovanja bilo tvrtke "Vizemkis promet" d.o.o. a poslije tvrtke "Mir Ema" d.o.o. prema "AB Petrolu", a niti "AB Petrola" prema njima. Po njegovom sjećanju njegovi su dobavljači bili tvrtke "DAHA" i "Vektum" i oni su mu dobavljali eurodiesel, koji je on potom prodavao "AB Petrolu". Tim svojim dobavljačima dijelom je kompenzirao, a dijelom plaćao robu. Kupcima je također dijelom plaćao, a dijelom je i s njima kompenzirao robu. U konkretnom slučaju nije se radilo o prodaji u tranzitu iz razloga što je roba pretovarana u skladištu u Krašiću. Skladište je bilo od ĆM, a tvrtka "Vizemkis promet" je to skladište unajmila od ĆM. Na otpremnicama koje su išle prema njihovim kupcima nisu navodili tko su njihovi dobavljači niti je on to bio dužan. Početkom 2008. zapravo je počela ozbiljnija suradnja sa "AB Petrolom", nešto jače bilo je tijekom 2009., tako da bi rekao da je zapravo prava poslovna suradnja sa tom tvrtkom započela u drugoj polovini 2008. Nikada nikome nije niti je mogao, izdati fiktivan račun jer bi time sebi stavio omču oko vrata. Naime, da se uopće može izdati račun za neku robu potrebno je imati i ulaz te robe, a kod fiktivnog računa toga ne bi bilo i time bi sam sebe doveo u nemoguću situaciju.

Svjedok ĆM u svom je iskazu naveo da je bio direktor tvrtke Mir-Ema d.o.o. i sjeća se da je odmah po osnutku navedenog trgovačkog društva za potrebe poslovanja novootvorene benzinske postaje u Krašiću od TD AB Petrol u jednom ili dva navrata kupljeno gorivo. Osobno ne poznaje okrivljenika, a samu kupnju goriva s AB Petrolom dogovarao je gospodin RM. Koliko se danas sjeća, u tom jednom ili dva navrata od AB Petrola je kupljeno nešto lož ulja, benzina i eurodiesela. O točnim količinama se danas ne može očitovati, misli da se radilo o količinama između 6 ili 7 tisuća litara svakog goriva. Po njegovim saznanjima to je bila jedina poslovna suradnja između TD Mir-Ema d.o.o. i TD AB Petrol. U tvrtki Vizemkis promet d.o.o. radio je na radnom mjestu vozača i to prije nego što je osnovano TD Mir- Ema d.o.o. Tvrtka Daha d.o.o. mu je poznata jer je tu tvrtku prije Vizemkisa imao gospodin RM. Pojasnio je da se gorivo koje je kupljeno od tvrtke AB Petrol prodavalo u maloprodaji na benzinskoj pumpi u Krašiću. Poznate su mu tvrtke Relej d.o.o. i obrt [obrt], nazive tih tvrtki viđao je na računima, no ne sjeća se da bi viđao tvrtke Osijek Koteks d.d., Autopromet Makarska, Autoprijevoz Sinj i Pivac d.o.o. RM mu je pokazao i predložio na koji način vršiti preradu loživog ulja u eurodiesel i to je bilo negdje pod kraj poslovanja TD Mir-Ema d.o.o., međutim nakon nekih dva – tri mjeseca došla je carina, oduzeli su pumpe i ostale stvari, tako da je tu prestalo svako poslovanje TD Mir-Ema, a isto tako i prerada tog loživog ulja. Nikakva konkretna osoba mu nije detaljno o tome govorila, već mu je gospodin RM rekao što i kako treba raditi. U pogledu goriva koje je kupljeno od TD AB Petrol, naveo je i ponovio kako je to gorivo koje je kupljeno od AB Petrola prodavano u sklopu pumpe u Krašiću u maloprodaji. Kada mu je predočen dio iskaza od 3. svibnja 2012. g., naveo da je točno da mu je VT objasnio proceduru prerade, te je on od njega iz [adresa] i dovezao protočnu pumpu, dok se za cisternu ne sjeća odakle je došla i tko ju je dovezao, tj. sada se prisjeća da je on i tu cisternu dovukao tegljačem u Krašić. Nikada nije razgovarao s RM u pogledu prerade loživog ulja i plavog diesela u eurodiesel i nije mu poznato da bi on miješao različite vrste goriva. Kada mu je predočen dio iskaza iz kojeg proizlazi da je RM naftne derivate koje je kupovao od AB Petrola i isporučivao u Koteks Osijek miješao na način da je utakao lož ulje kako bi dobio boju sličnu eurodieselu, odgovorio je da je to bilo još u sklopu poslovanja tvrtke Vizemkis promet. U tom periodu prerađene su dvije do tri cisterne loživog ulja i plavog diesela u eurodiesel, ne sjeća se točno više. Ne zna točno kuda se prodavalo takvo prerađeno gorivo, misli da je sve to išlo preko RM i misli da je većina tako prerađenog goriva otišla dolje na more V i drugima. Sada se prisjetio da je RM preko Vizemkis prometa od VT kupio jednu veliku cisternu i da je ta cisterna jedno vrijeme poslovala, odnosno vozila. Nekih četiri ili pet mjeseci prije kraja poslovanja TD Mir-Ema pao je sa cisterne, te je slomio ruku i nogu i u tom periodu nije radio. Nakon što se oporavio od zadobivenih ozljeda više nije niti uspio raditi na preradi nafte iz razloga što je nogu i ruku slomio negdje u prosincu 2009. godine, te je morao obaviti pretrage, fizikalnu terapiju i drugo, tako da je u ožujku ili travnju kada je bila carina još uvijek hodao na štakama. Nakon što mu je predočen dio iskaza od 3. svibnja 2012. g. naveo je da je dok je još bio na štakama u Krašiću izvršio preradu nekih 8000 litara goriva koje je i pronašla carina i policija, a koji su i oduzeli tako prerađeno gorivo i sredstva kojima je vršio preradu. Filter i pumpe potrebne za preradu u Jastrebarskom kupio je gospodin RM, isto tako i sumpor potreban za preradu, a on je dovezao protočnu pumpu i cisternu. Unatoč tome što je on bio direktor TD Mir-Ema d.o.o., nije osobno izdavao račune niti veleprodajne, a niti one maloprodajne. Maloprodajne račune izdavali su radnici zaposleni na pumpi, a one veleprodajne izdavao je RM. Tvrtka Mir-Ema imala je registriranu djelatnost za prodaju građevinskog materijala, te je ona i poslovala i s tom djelatnošću, a što se tiče izdavanja računa, naveo je da niti u odnosu na tu djelatnost nije izdavao račune, već je račune izdavao njegov sin koji je tamo radio, i to samo u maloprodaji. Na predočenje dijela iskaza od 3. svibnja 212. u kojem je naveo da je sačinjavao račune koji su se odnosili na maloprodaju građevinskog materijala, naveo je da ih on nije niti mogao izdavati jer nije niti radio u maloprodaji. Knjigovodstvo TD Mir-Ema d.o.o. vodila je knjigovotkinja ZT. RM sumpor je kupio od neke firme u [adresa], a po sumpor je išao vozač koji se zvao KT, zaposlenik Mir- Eme, i misli da je taj sumpor on dovezao malim autom. Račune za kupljeni sumpor nije vidio, a koliko se danas sjeća, misli da je plaćen gotovinom. Na nastavno predočenje dijela iskaza od 3. svibnja 2012. g. naveo je kako dozvoljava mogućnost da je RM kupovao na ime društva Daha i Vizemkis promet. Što se tiče kupljenog goriva od TD AB Petrol, vozač AB Petrola dostavio je kupljeno gorivo na pumpu u Krašić. Ne može se točno očitovati je li on s cisternom išao u AB Petrol po gorivo. Naime, zna da je jednom prilikom išao sa cisternom, no da li je s cisternom išao u AB Petrol ili negdje drugdje, ne može točno reći. Čini mu se da je po gorivo išao i vozač Mir- Z pod imenom K. Pojasnio je da je kao direktor TD Mir-Ema d.o.o. bio ovlaštenik raspolaganja sredstvima po računu, te je on s računa TD Mir-Ema podizao iznose od 50 ili 100 tisuća kuna, a koje novčane iznose je predavao gospodinu RM. Ne zna za što je on taj novac trebao niti u što ga je utrošio. Od tog novca on mu nije davao ništa iz razloga što je imao svoju plaću. Kada mu je predočen iskaz od 3. svibnja 2012. u kojem je rekao da je RM novac raspoređivao na kupove s usmenom naznakom da jedan dio novca mora dati FM, jedan dio BT, vlasniku društva Klasik Nova d.o.o., jedan manji dio njemu, a da je jedan dio zadržavao za sebe, naveo je da se sjeća da mu je jednom prilikom kada je on tako odvajao novac na kupove zazvonio telefon, te je on uzeo dio novca i rekao da mora odnijeti HT dolje. Nije točno da bi išta od tog novca RM davao njemu, ne zna zašto je to navedeno u zapisniku, te je ponovio da on nije niti imao potrebe njemu davati novac jer je imao plaću. Za FM čuo je samo jednom da mu ide odnijeti novac, dok je za gospodina VT iz [adresa] čuo u više navrata i to još za vrijeme dok je RM imao Dahu i Vizemkis. Kada mu je predočen dio iskaza u kojem je naveo da su od početka 2009. pa do sredine 2009. naftni derivati kupovani od društva AB Petrol, izjavio je kako ostaje kod toga da je u svega jednom ili dva navrata gorivo kupljeno od AB Petrola u količini od 6 do 7 tisuća litara svake vrste goriva, jer kroz taj period prodaja nije bila takva, prodali bi nekih 1000 litara dnevno, ali svih vrsti goriva ukupno. Moguće je da je vozač K vozio gorivo direktno od AB Petrola primjerice V u [adresa], budući da oni naftne derivate nisu skladištili jer skladište nisu niti imali. Veleprodajna roba nije se skladištila niti je u Krašiću postojalo skladište. Na pumpi u Krašiću postojali su rezervoari s kapacitetom od tridesetak tisuća litara, koji su se koristili samo za maloprodaju. Kada mu je predočen dio iskaza svjedoka RM u kojem je svjedok RM kazao da se sama isporuka robe vršila na način da bi roba od dobavljača dolazila u Krašić i ta se roba onda u Krašiću istovarala i utovarala u njihove cisterne, te je tek nakon toga vožena kupcu, a to iz razloga što bi, da je roba išla direktno s dobavljača kupcima, izgubili posao i ne bi bilo ikakve zarade, odgovorio je da to nije bilo tako, niti je to bilo moguće iz razloga što je u Krašiću mala pumpa i nema kapaciteta. Na nastavno predočenje dijela iskaza svjedoka RM u kojem je naveo da je on bio zadužen za prateću dokumentaciju i ujedno zadužen za skladište u Krašiću, odgovorio je da on nije sačinjavao ikakvu prateću dokumentaciju, niti je sačinjavao kakve račune, otpremnice i slično. Nije mu poznato je li tvrtka Vizemkis promet prodavala gorivo AB Petrolu. Ništa iz pumpe u Krašiću nije išlo AB Petrolu, jer u Krašiću nisu imali skladište. Bilo je govora između RM i FM oko daljnjih isporuka goriva od strane AB Petrola, međutim kako gospodinu HT roba nije bila plaćena, to nije došlo do daljnjih isporuka, pa su iz tog razloga kasnije gorivo uzimali od, čini mu se, tvrtke Grič. U početku je smatrao da je TD Daha d.o.o. bilo u vlasništvu RM i zna da je u toj firmi bio zaposlen njegov sin. Ne sjeća se je li ikada bio zaposlen u toj firmi, međutim to se može provjeriti u njegovoj radnoj knjižici. Tek kasnije saznao je, i to kada ga RM pitao ima li kakvog novca jer da mu je potrebno pokopati vlasnika Dahe, da Daha d.o.o. nije bila Vilimova, iako je on sačinjavao svu poslovnu dokumentaciju za TD Daha d.o.o. Čini mu se su i sin i on u policiju nosili na uvid radne knjižice iz kojih je vidljivo da su jedno vrijeme bili zaposleni u Dahi d.o.o., no ne zna kada je to točno bilo. Nije mu poznato ništa u vezi s tvrtkom Vektum d.o.o. Tvrtka Daha d.o.o. nije bila dobavljač tvrtke Mir-Ema d.o.o., već samo za Vizemkis. Tvrtka Daha je bila prva, iza nje je RM osnovao Vizemkis, a zadnja se osnovala B, a na upit kako to da je onda Daha d.o.o. bila dobavljač tvrtke Vizemkis, odgovorio je da očito RM sačinjavao fakture za vrijeme dok je bila blokada ili nešto slično, ne zna točno. Prerada goriva vršila se u periodu negdje od sredine 2009. pa do početka prosinca 2009. g., tj. on ju je vršio do početka prosinca 2009. g. pa do kada je pao s cisterne i završio na bolovanju. U 2010. godini u ožujku ili travnju, dok je još bio na štakama, preradio je nekih 8000 litara, kada je došla carina i policija, a koja je predmetno gorivo oduzela zajedno s pumpama i ostalim predmetima za preradu. On osobno nikada ni o čemu nije razgovarao s okrivljenim HT, niti je bio prisutan kakvom sastanku gdje bi bio FM. U Vizemkisovoj cisterni miješalo se gorivo na način da se u plavi diesel utakalo lož ulje u određenom omjeru, a kako bi se dobila boja slična boji eurodiesela. Naime, loživo ulje crvene boje, a plavi diesel ima neku žućkastu boju, nije skroz plavi. Roba je prodana tvrtki Relej i obrtu [obrt], jedino se tih dviju tvrtki sjeća, nije siguran za TD Pivac d.o.o., ali dopušta mogućnost da se prodavalo Autoprometu Makarska i Autoprijevozu Sinj. Autoprijevoz Sinj i Autopromet Makarska su autoprijevoznici. Nije sačinjavao ikakvu dokumentaciju u pogledu naftnih derivata, a na upit je li imao uvida u istu, odgovorio je da je nešto imao na uvidu iz razloga što mu je RM određenu dokumentaciju donosio na potpis, pri čemu se radilo isključivo o dokumentaciji tvrtke Mir-Ema d.o.o. Na upit je li postojalo kakvo dugovanje, odgovorio je da mu nije poznato da bi postojala kakva dugovanja kupaca prema C s osnova prodanog goriva. Ne zna koliko je Š imao kupaca. Koliko je njemu poznato, općenito govoreći, gorivo se ne bi prodavalo da nije bilo plaćeno, odnosno da nije bilo novca. On i nije bio toliko u tom trgovačkom društvu kao što je bio u Mir-Emi, pa i nema saznanja o navedenom. U Krašiću je pumpa bila u neposrednoj blizini skladišta građevinskog materijala, a koje skladište je imalo još TD Daha d.o.o. Nakon Dahe to skladište bilo je od TD Vizemkis, a nakon toga od Mir-Eme. Pretovar goriva nije se mogao vršiti niti na tom skladištu iz razloga što nije bilo adekvatnih pumpi, a i postojala je mogućnost da se gorivo razlije na tlo. Zaključno je ponovio da je gorivo AB Petrola išlo prema kupcima Autopromet Makarska, Autoprijevoz Sinj i obrtu [obrt] i te firme plaćale su to gorivo. Isti se nisu žalili na kvalitetu goriva niti je bilo kakvih problema s dostavljenim gorivom. Sve to provjerljivo je u fakturama.

Svjedok AM naveo je da je bio suvlasnik firme Iskop gradnja d.o.o., a koja se firma bavila uslugom prijevoza. Naime, u firmi su imali kamione za prijevoz rasutih tereta, strojeve za iskop i drugo, pa su tako obavljali usluge iskopa i prijevoza šljunka, kamena i slično. Uglavnom su prijevoz obavljali na gradilišta Hidroelektre koja su se nalazila u Vrgorcu, Ravči i dr. U Ivanić-Gradu imali su svoje deponije kamena odakle su uglavnom odvozili kamen na odredišta. Što se tiče tvrtke AB Petrol naveo je da su za njih između ostalog vršili uslugu prijevoza kamena za asfalt. Naime, to je specifičan kamen kojeg baš i nema svugdje, pa je zapamtio da se radilo o tom kamenu. Ni sa kim posebno nismo ugovarali predmetni prijevoz, dobivali su samo naloge od tvrtke AB Petrol. Taj im je posao bio uredno plaćen. Sve to skupa odvijalo negdje prije 10 ili 12 godina. Misli da je u to vrijeme direktor AB Petrola vjerojatno bio FM. Kamen su uglavnom utovarivali u kamenolomu Koler, kojeg su tovarili i odvozili na deponij u Ivanić-Gradu. Naime, tvrtka AB Petrol imala je u najmu deponij gdje su vozili kamen iz kamenoloma i onda ga po potrebi razvozili na gradilišta Hidroelektre, kako je već ranije naveo, u Vrgorac, Ravču, gdje je to bilo potrebno. Sjeća se i da je imao kod njih na deponiju svoj bager koji je služio da se njime, ukoliko kamenolom nije radio, moglo utovariti kamen i odvesti gdje je bilo potrebno. Takav način suradnje s AB Petrolom trajao je sigurno više od godinu dana. Naime, sa svoja dva kamiona vršio je prijevoz po potrebi, koliko točno puta ne zna, međutim to je trajalo sigurno više od godinu dana. Taj deponij u Ivaniću izgledao je kao i svaki drugi, ispred se nalazila hala, otraga je bio deponij. Naime, on je tamo bio jedan, dva ili tri puta, uglavnom je tamo odlazio vozač, dok je on bio tamo samo kada je trebala kakva ispomoć. Sjeća se da se tamo nalazila i kontrolna vaga za vaganje, kada je kamion bio prazan išao je otraga na utovar, kada je bio pun na istovar. U to vrijeme kod njega kamion su vozili djelatnici U i J, PT, međutim ne zna tko je konkretno vozio za Ivanić ili iz Ivanića. Zaprimanje naloga funkcioniralo je uglavnom 90% putem telefona. Ne zna točno tko ih je telefonski kontaktirao, zna da je tamo bio GM, S, O i drugi. Pisana dokumentacija bi trebala biti u arhivi firme, koja je i nadalje egzistentna, a u pogledu ove poslovne suradnje u vidu računa i otpremnica, obzirom da račun nije niti mogao ispostaviti bez pratećeg dokumenta, konkretno otpremnice. Sada je samo promijenjen naziv firme na IG Visokogradnja, sve ostalo je ostalo isto, uključujući i matični broj firme.

Osim ranije spomenutih tijekom postupka u svojstvu svjedoka ispitani su i zaposlenici TD AB Petrol.

Tako je svjedok VM naveo da je u AB Petrolu bio zaposlen u vremenu od 2006. pa negdje do 2009. g. Radio je na radnom mjestu vozača. Vozio je prikoličara, cisternu. Što se tiče tvrtke AB Petrol, zna da je ta tvrtka imala benzinske pumpe te da se bavila nabavom i prodajom goriva. U vrijeme dok je on tamo bio zaposlen direktor firme je bio FM. Pretežno je vozio preko tjedna jednu turu dnevno, iako se rijetko znalo desiti i da dnevno voze i po dvije ture. Gorivo je preuzimao iz Rafinerije Sisak i Rafinerije Rijeka te iz skladišta u Omišlju, Zadru i Solinu. Preuzeto gorivo vozio je na benzinske pumpe AB Petrola, iako je znao voziti gorivo i za Hidroelektru koja je izvodila radove na izgradnji autoceste jer je s tom firmom AB petrol imala ugovor. Isto tako znao je voziti gorivo i za Hrvatske šume. Uglavnom je prevozio eurodiesel, benzine, i loživo ulje. Po dolasku na mjesto preuzimanja goriva, primjerice u rafineriju, dao je broj shipmenta referentu i tada mu je referent prema navedenom broju davao nalog za utovar. U samom nalogu je bilo navedeno koja se vrsta goriva utovara. Obzirom da je vozio prikoličara, nekada je znao voziti i dvije vrste goriva, a nekada jednu. Po utovaru izdavala mu se otpremnica koju bi potpisao i potom vozio gorivo na odredište. Jednom prilikom vozio je gorivo u Krašić, nije siguran je li vozio gorivo iz rafinerije ili iz AB Petrola. Tamo u Krašiću bila je jedna cisterna u sklopu dućana koji se bavi prodajom građevinskog materijala u jednom dvorištu te je on tamo iz svoje cisterne gorivo istočio i utočio u njihovu cisternu. ZM i KM poznaje kao kolege s posla, i oni su vozili cisterne kao i on. Gorivo je vozio i u Rugvicu. Ne sjeća se koju je vrstu goriva vozio u Krašić jer je od toga prošlo već sigurno 9-10 godina. U Krašiću je bio u firmi Vizemkis. Ne zna jel Š kupio gorivo od AB Petrola, on je samo tamo dovezao gorivo. Od tuda nije uzimao ikakvo gorivo, već ga je samo istočio gorivo u njihovu cisternu. Na upit jesu li mu poznate firme Cervus odgovorio je da ne, za Atisdo nije siguran je li se tako zvala firma u Rugvici, obrt [obrt] nije mu poznat, a niti tvrtka Al-impex. U Rugvicu je vozio dizel i lož ulje. Iz Rugvice u AB Petrol nikada nije ništa vozio. Nije mu poznato da bi tvrtka AB Petrol imala u najmu kakve hladnjače. Nikada za tvrtku AB Petrol nije vozio šljunak niti mu je poznato da bi tvrtka AB Petrol negdje skladištila šljunak. Nisu mu poznate firme Gomolova i Pafcitrus, nikada za njih nije čuo. Nije mu poznato jesu li i gdje drugi vozači vršili prijevoz goriva.

Svjedok ZM naveo je za firmu AB Petrol radio negdje od 2003. do 2010. godine na radnom mjestu vozača, vozio je cisternu. U vrijeme dok je tamo bio zaposlen, direktor firme bio je FM. Po njegovim saznanjima firma AB Petrol bavila se prodajom i prijevozom goriva. Tvrtka AB Petrol imala je i 4 benzinske pumpe i to u [adresa] i [adresa]. Prijevoz goriva vršio je svaki dan. Prevozio je sve vrste goriva. Gorivo je preuzimao iz Ine, Siska, Rijeke, Splita, Omišlja, a nešto se vozilo i iz Zagreba sa Žitnjaka. Preuzeto gorivo prevozio je po cijeloj Hrvatskoj. Što se tiče papirologije, naloge za utovar otvarale su im dvije gospođe iz firme nakon čega bi im ili gospodin BM ili gospodin FM javili mjesto isporuke. Potom su otišli po gorivo primjerice u Rafineriju Sisak gdje bi izvršili utovar sukladno nalogu, nakon toga su dobivali otpremnu dokumentaciju, a po dolasku na odredište predavali bi predmetnu dokumentaciju i eventualno ispunjavali prijevoznice i otpremnice. Gorivo su prevozili za puno odredišta, isporuka goriva bila su u sjedištima puno tvrtki primjerice Hrvatskih šuma, Viadukta, Hidroelektre i dr. Misli da je gorivo prevozio i za tvrtku Vizemkis u Krašiću. Gorivo je prevozio i u tvrtku Atisdo u Rugvici, misli da je prevozio i za tvrtku Cervus dok se ne može sjetiti obrta [obrt]. Najviše se prevozio dizel. Firma Alp-impex mu je poznata, međutim ne zna je li prevozio gorivo u tu tvrtku. Osim njega i njegov otac KM puno je radio, osim njih dvojice bio je tu VM, a prijevoz za tvrtku AB Petrol vršila je i tvrtka Ecol trgovina, a iz te firme sjeća se dvojice vozača CT i ĆT. Njegov otac KM vršio je prijevoze iz tvrtki Vizemkis, Atisdo, Alimpex, Kro nafta prema AB Petrolu, a to je zato što su mladi vozači među kojima je bio i on, vozili na dužim turama, dok su stariji vozači kao i njegov otac vozili na kraćim relacijama od 250 km. Puno puta vozio je gorivo u Rugvicu, a svega je jednom trebao voziti gorivo iz Rugvice za AB Petrol, međutim tada je došla policija pa gorivo nije odvezao. Trebao je voziti dizelsko gorivo za AB Petrol. Misli da je jednom prilikom tamo tovario gorivo koje je vozio na pumpu na staroj Samoborskoj. Tada je prevozio za nekog drugog, a ne za firmu AB Petrol. U tvrtku Vizemkis, tj. u Krašić vozio je više puta, najviše puta gorivo je vozio u skladište građevinskog materijala u Krašiću, a čini mu se da se na ulazu u Krašić nalazila benzinska pumpa gdje je gorivo vozio jedanput ili dvaput. U Krašiću je iz svoje cisterne gorivo pretočio u cisternu koja je bila u sklopu tog skladišta građevinskog materijala pri čemu tamo nije utovarivao gorivo koje bi dalje vozio. To je bilo veliko skladište i bilo je sasvim dovoljno mjesta za pretovar. Dodao je da su započeli s utovarom dizelskog goriva u Rugvici kada je došla carina, oni su nastavili s utovarom, međutim gorivo nisu odvezli na predviđeno mjesto istovara, već je cisterna završila s gorivom na carini. Tamo je stajala nekih 2-3 mjeseca, a tada ju je u pratnji djelatnice carinarnice odvezao u Rafineriju Sisak gdje je ono istočeno. Ne zna je li s tim gorivom bilo sve u redu ili ne, zna samo da je to gorivo u Rafineriji Sisak istovareno. U Krašić i Rugvicu najviše je vozio plavi dizel, lož ulje i eurodizel, gorivo je tamo samo vozio. Ima saznanja da se gorivo i to lož ulje pretvaralo u eurodizel u Rugvici, a to je saznao preko televizije. Na isti način istovarili su gorivo iz cisterni u cisternu i u Krašiću kao i kod najjačih građevinskih firmi budući da se gorivo istakalo ili u cisternu kao što je bio slučaj u Krašiću ili u nadzemne rezervare. Misli da je takav način pretovara dozvoljen. Prilikom preuzimanja robe u nekoj od rafinerija ili skladišta dobivali su tri najbitnija dokumenta, a to su TNG obrazac, zatim isprava za prijevoz opasnih tvari i otpremnicu. Otpremnica je glasila na kupca, konkretno na tvrtku AB Petrol, u slučaju da se gorivo prevozilo u neku od benzinskih postaja AB Petrola, tada posebne isprave nisu trebali, već su s otpremnicom rafinerije dolazili direktno na pumpe. U slučaju da se gorivo vozilo primjerice u Hrvatske šume, tada bi vozač ispunjavao prijevoznicu i dostavnicu na kojoj bi naveo kamo točno, tj. kojoj firmi se gorivo vozi. U [adresa] gdje se nalazila pumpa AB petrola nije bilo drugih benzinskih pumpi barem koliko zna. Iz Krašića nije vozio gorivo za AB petrol. Isto tako nije niti iz tvrtke Cervus vozio gorivo za AB Petrol. Što se tiče tvrtki Alp-impex i obrta [obrt] naveo je da su mu obje tvrtke poznate, ali ne zna je li za njih što vozio. Ne zna je li tvrtka AB Petrol imala kakve hladnjače, s kamionom nije ulazio u prostore gdje se vrši hlađenje. Nije mu poznato da bi tvrtka AB Petrol skladištila šljunak niti je on ikada kao vozač vozio šljunak. Na upit je li ikada čuo za tvrtke Gomolava ili Pafcitrus odgovorio je da za Paf citrus prvi put čujem, a od Gomolave je nedavno vidio jedan kamion. Ne zna da li je tvrtka AB Petrol imala kakav poslovni odnos s tim tvrtkama. Zaključno je naveo da kao vozač nije imao uvida u cjelokupno poslovanje tvrtke AB petrol, s kime ona točno poslovno surađuje i na koji način te u kojem omjeru.

Svjedok KM naveo je da je u firmi AB Petrol bio zaposlen negdje od 2002. – 2010. g. Radio je na radnom mjestu vozača i vozio je cisternu. U vrijeme kad je on radio za AB Petrol direktor je bio FM. Kao vozač za tvrtku AB Petrol prevozio je gorivo i to tzv. bijelu robu, benzine, naftu, lož-ulje, no ne i mazute. Što se tiče samog prijevoza, po gorivo je odlazio na različita skladišta gdje mu je bilo rečeno da je utovar. Tamo bi preuzeo gorivo, izvršio utovar i dobio papire i potom je gorivo prevozio u mjesto istovara gdje bi gorivo istovario i kamionom se vraćao u firmu. Ovisno o turi vozilo se kako-kad. Nekad se vozilo puno i dnevno i tjedno, a nekad manje. Što se tiče Rugvice naveo je da je u Rugvicu i vozio gorivo, a isto je i vozio iz Rugvice. Koliko se sada sjeća, u Rugvici se nalazila firma Atisdo. Što se tiče Krašića, naveo je da je i u Krašić i iz Krašića vozio goriva, a danas koliko se sjeća, tamo je bila firma Vizemkis. Osim njega, u firmi su bili zaposleni i drugi vozači pa je tako bio zaposlen i njegov sin ZM. I VM je također bio zaposlen u AB Petrolu kao vozač. Što se tiče tvrtke Cervus iskazao je da mu je ta firma poznata i oni su bili negdje u [adresa] jednako kao i [obrt]. Tvrtka Gombolova mu nije poznata kao ni Paf citrus i Alp impex. Tvrtka AB Petrol u vrijeme kad je on bio zaposlen imala je vlastite pumpe, a gorivo su prevozili i za druge firme. Nije mu poznato da bi ta tvrtka u najmu imala kakve hladnjače. Nikada nije prevozio šljunak za AB Petrol, to su vozili kiperi, to nema veze sa cisternom. Kiperi su vozili, ali ne njihovi, oni kipere nisu imali, odnosno ne on u Ivaniću. To su bili kamioni od A. Njihov šef ŠT im je govorio točno gdje idu po robu i gdje je mjesto istovara. Njemu je osobno uvijek naloge davao ŠT. Prilikom utovara vozač ne može sam utovariti gorivo, uvijek mora netko biti na mjestu utovara. Uvijek je tamo skladištar ili netko odgovoran za to. U Rugvici je bio I, međutim više je bio njegov brat JM. Prilikom utovara dobivala se otpremnica, isprava o prijevozu opasnih tvari i TNG obrazac. Dokumentaciju se predaje na mjestu istovara. U Krašiću se nalazila jedna duga šodrana cesta na kojem su skladišta, bilo je mjesta za utovar i istovar i sjeća se da je tamo i utovarao i istovarao što za njega nije bio problem jer je na kamionu imao pumpu. Čini mu se da je na izlazu iz Krašića i benzinska pumpa. Ovakav način utovara i istovara ni na koji način nije se razlikovao primjerice od onog koje radi INA. Često su ga, obzirom da je puno vozio, zaustavljali djelatnici policije i provjeravali mu dokumente. Nikad nije bio izdvojen iz prometa jer da mu nešto ne bi štimalo. Možda je platio kakvu kaznu zbog krivog parkiranja, ali nikad nije isključen iz prometa. Jednom su ga čak i vagali u Osijeku. Imao je malo pretovara jer se preračunao. Kada mu je predočena otpremnica s lista 2625 spisa odgovorio je da je on potpisao predmetnu otpremnicu, a dolje je i potpis osobe koja je robu preuzela, time da danas ne može znati čiji je to potpis. U Rugvici je viđao i druge cisterne. Bile su neke slovenske cisterne, bio je tamo od T, i od G iz [adresa], bio je i pokojnog ĆT. Vozio je sve vrste goriva pa tako i u Rugvicu, kakav mu je bio nalog, a tako i iz Rugvice. Iz priče je samo čuo da je jedna cisterna koju je vozio njegov sin zadržana u Rugvici, ali ne zna radi čega niti ga to previše interesiralo niti je što pitao. Nije mu poznato da bi u Rugvici bilo patvorene nafte, odnosno da bi se iz lož ulja radila nafta, niti zna što je to patvorenje niti da je to moguće. Gorivo u Krašiću utovarao je i istovarao u cisterne, on u skladište nije ulazio. Pojasnio je da je eurodizel limun žute ili limun zelene boje, lož ulje je crvene boje, mutna je plava nafta i vizualno mogu već vidjeti o kojoj se robi radi. Zaključno je naveo da je tvrtka AB Petrol imala u Bistri svoju pumpu, a u blizini kilometar-dva dalje bila je još jedna pumpa Miki benz.

Svjedok BM u svom je iskazu naveo da je za firmu AB Petrol radio od 2000. do 2009. g. Najprije je radio na radnom mjestu poslovođe na benzinskoj pumpi u Prigorju Brdovečkom, a nakon toga vodio je brigu o transportu. U vrijeme kada je on radio za AB Petrol, njezin direktor je bio FM. Tvrtka AB Petrol se bavila prodajom i distribucijom nafte i naftnih derivata. Nakon što je radio kao poslovođa u Prigorju Brdovečkom na toj benzinskoj pumpi ga je zamijenio drugi poslovođa. Čini mu se da je tvrtka AB Petrol negdje 2001. g. iznajmila benzinsku pumpu od D u [adresa]. Dok se ta pumpa uhodala, radio je na toj benzinskoj pumpi, a potom je vozio i jednu manju cisternu za prijevoz goriva na kraćim relacijama. Nakon toga prešao je na transport, tj. vodio je brigu o transportu robe, narudžba, transport, utovar, istovar i slično. Za vrijeme dok je vozio tu manju cisternu goriva utakao je na pumpi u [adresa] jer je tamo bilo utakalište, tj. veći spremnici, a gorivo koje je vozio, vozio je za Hidroelektru, Hrvatske šume, razna skladišta, uglavnom se radilo o omanjim skladištima. S tom cisternom prevozio je eurodizel i lož ulje. Poznata mu je firma Vizemkis promet u mjestu Krašić i tamo je slao cisterne. Radilo se o većim cisternama kako bi bili što manji troškovi. Svi vozači su uglavnom išli i to ZM, KM, VM. Sjeća se i firme Atisdo u Rugvici. I od njih je AB Petrol kupovao gorivo. Poznate su mu firme Cervus i [obrt] iz [adresa], iako je prošlo već puno vremena. Isto tako i Al-impex. On je davao naloge pa tako i KM gdje ide na utovar, a roba se preuzimala iz [adresa], rafinerija, INA, INA Osijek, Sisak, tamo gdje su bili kupci. Vozači su morali imati otpremni dokument i TNG obrazac. Njihovi vozači su imali i ispravu o prijevozu opasnih tvari, tovarne listove, to se sve izdavalo kod kupaca. Vozač bi robu dovozio ili na skladište u Bistru ili na drugo mjesto istovara kod kupca. Nije bilo prigovora kupaca na isporučenu im robu. Često je dolazila carina na benzinsku pumpu radi vršenja kontrole. Dolazila je na sve pumpe, ali najviše u Bistru jer je tamo bilo utakalište. Koliko zna, nikada nije rečeno da je prilikom uzorkovanja bilo nekih nepravilnosti. Takav način rada ni po čemu nije se razlikovao od onog INA-inog, osim što je INA-in malo moderniji. On osobno nije bio u Krašiću, nije išao na mjesta svih kupaca jer je bilo puno posla. Pojasnio je da je ukoliko je AB Petrol kupio robu od Vizemkisa, tada Š izdaje otpremnicu AB Petrolu. Iz otpremnice se ne vidi tko je dobavljač Vizemkisu. U Bistri nema drugih pumpi, ali u selu na udaljenosti dva-tri kilometara ima. Ne zna da li se na otpremnici primjerice Croduxa vidi otkuda je stigla roba, to bi bolje znao poslovođa.

Svjedok CM iskazao je da je u TD AB Petrol radio 2003. do 2010. Radio je na radnom mjestu radnika na BP Bistra i to prve tri godine, a od 2006. je bio poslovođa na BP Bistra. Tvrtka AB Petrol bavila se prodajom nafte i naftnih derivata. U to vrijeme direktor AB Petrola je bio FM. Osim te benzinske postaje u Bistri, AB Petrol je imao benzinske postaje u [adresa]. Na BP u Donoj Bistri prodavala su se goriva i to eurodizel, eurosuper 95, lož ulje, auto plin te plinske boce. Goriva su uglavnom dovožena cisternama, a radilo se uglavnom o njihovim cisternama. Kada kaže "njihovim", misli na cisterne AB Petrola. Poznata mu je firma Vizemkis i od njih su uzimali gorivo kao i od Kroko nafte i Cervusa, oni su čini mu se u Velikom Grđevcu. I od Atisdo su kupovali gorivo, a isto tako i od Alp impexa. Kada mu je predočen račun s lista 2629 spisa i otpremnica s lista 2630 spisa, odgovorio je da je na otpremnici njegov potpis. To znači da je na konkretnoj otpremnici KM dovezao naftu u njihovu poslovnicu i on je tu robu zaprimio putem kalkulacije. To je od UT. Inače s robom dobivaju otpremnicu, TNG obrazac i ispravu o prijevozu opasnih tvari koje on zadužuje i šalje u računovodstvo. Iz računovodstva je komunicirao s gđom SM. Kada mu je predočen list 3814-3815 spisa, odgovorio je da su potpisi na otpremnici i na prijevoznici njegovi, tamo je kao vozač naveden UM iz tvrtke Ecol trgovina koji je također vozio i za njih. Radilo se o robi Kroko nafte iz [adresa]. I od njih je zaprimio sve isto – otpremnicu, TNG obrazac i obrazac za prijevoz opasnih tvari. Kada mu je predočen list 4259 spisa naveo je da je to također njegov potpis, a radi se o otpremnici tvrtke Alp impex. Sva ta procedura oko istovara robe na pumpi traje oko 2 sata. Cisterna dolazi kod njih na skladište, izračunaju početne centimetre i temperaturu, potom nakon istovara završne centimetre i temperaturu. Već se i vizualno prilikom dolaska cisterne vidi što je što. Iz te pumpe u Bistri znala se roba uzimati i za firme poput Hidroelektre. Ta roba vožena je s njihovim cisternama, a znali su i oni dolaziti sa svojim cisternama. Često je dolazila carina u kontrolu, uzimali su uzorke, iako nikada nisu dobili njihov nalaz, ali isto tako nikada nisu bili zatvoreni što bi značilo da nešto s uzorcima ne bi bilo u redu. Nikada nisu imali problema s inventurama. Niti u tom periodu istovara koji je trajao oko 2 sata u razgovorima s vozačima nije bilo govora da bi bilo nekih nepravilnosti, da bi morali raditi nešto što ne trebaju. Nekih 2-3 kilometara od pumpe u Bistri, bila je još jedna pumpa. Na pumpi je bilo 7 agregata (istakačkih mjesta). Pumpa je imala logo, a isto tako bile su postavljene i zastave. Ime ĐM nije mu poznato. U vrijeme dok je on bio poslovođa, nije bilo moguće da netko uzme ili ostavi robu, a da on s time nije upoznat jer su mjerili rezervare svaki dan. Ta druga pumpa koja se nalazila nekih 2-3 km od njihove je bila manja, imala je možda 2 ili 3 spremnika. Inventuru je vršila komisija sastavljena od tri člana i nisu utvrđeni manjkovi. Niti kad je carina dolazila u kontrolu, nisu utvrđeni manjkovi. Niti porezna uprava. Pojasnio je da je u Bistri bilo 9 tankova, a auto plin je bio 10. Prvi je bio kapaciteta nekih 50000 litara, drugi 10000 litara, treći 25000 litara i četvrti 49000-50000, a na utakalištu su bila 4 po 50000 litara, jedan od 30000 i jedan od 20000. Bilo je prodaje i u tranzitu. Kada mu je predočen list 1364 spisa naveo je da je to račun Vizemkisa za robu u tranzitu.

Svjedok SM navela je da je bila zaposlena u firmi AB Petrol u kojoj je radila do jeseni 2009. godine. Radila je za tu firmu nekih 7 godina i to na radnom mjestu voditelja računovodstva. Za vrijeme njezinog rada u AB Petrolu direktor je bio gospodin FM. Tvrtka AB Petrol bavila se prodajom bitumena, nafte, građevinskog materijala, te je imala svoje benzinske postaje koje su se normalno opskrbljivale robom potrebnom za pumpe. Te pumpe bile su u [adresa] i bila je i jedna u Rugvici koja je bila u izgradnji. Ona osobno nije bila na toj pumpi u Rugvici. Što se tiče većih dobavljača tvrtke AB Petrol navela je da je AB Petrol naftu i naftne derivate preuzimao iz INE, kasnije iz INE Osijek, a naftu i naftne derivate uglavnom je imao za opskrbu svojih pumpi, a nešto je išlo i većim kupcima. Od tih većih tvrtki izdvojila je TD Hidroelektra niskogradnja, kao i TD Zagrebačke ceste, a bilo je tu i manjih kupaca. Poznate su joj firme Vizemkis, [obrt], Cervus, Alp impex, to su također bili ili njihovi dobavljači, ili kupci. Nafta se uglavnom prevozila cisternama AB Petrola, ne može tvrditi da je vožena jedino tim cisternama, ali uglavnom je bilo tako, dok kod prijevoza ostalih vrsta materijala poput šljunka i drugog građevinskog materijala su prijevoz vršili manji prijevoznici svojim kiperima ili kamionima. Poslovanje je od preuzimanja pa do predaje robe bilo takvo da bi se nafta preuzela npr. iz INE onda bi se dovezla na benzinsku pumpu gdje bi je preuzimao skladištar. Roba bi se istočila, napravila bi se primka, zadužila roba i potom napravila kalkulacija. Također su poslovali i sa robom u tranzitu i u takvoj situaciji bi se roba koja je preuzeta iz skladišta dobavljača vozila direktno u skladište kupca, pri čemu bi se prilikom utovara dobila prateća dokumentacija koju su potom prijevoznici po istovaru robe predali kupcu. Vodili su tzv. skladište tranzita i to iz razloga što su gotovo svake godine imali neku vrstu inspekcije, pri čemu su inspektori tražili da se može pratiti ulaz i izlaz robe. Upravo kako bi se moglo pratiti količina ulazne robe i izlazne robe, vodili su skladište tranzita, kako bi se moglo pratiti koliko je npr. ušlo dizela, euro dizela, i koliko je takve robe izašlo. Stanje tog skladišta bilo je uvijek na 0, iz razloga što se roba nije zadržavala, već se je direktno odvozila od dobavljača kupcu. Na upit da pojasni kako se vodilo skladište veleprodajnih faktura, da li se je roba za benzinske pumpe vodila kroz maloprodajne primke, odgovorila je da se na pumpama koristio izraz mali razni kupci, to su bile osobe koje su npr. natočile 500 litara goriva, njima se fakturiralo preuzeto gorivo sa skladišta na kojem je zadužen R1 račun i onda smo 15. - tog ili na kraju mjeseca radili razduženja. Kako se ne bi dogodilo da čovjek mora platiti duplo, a i da oni ne moraju platiti PDV na maloprodajnu i veleprodajnu cijenu, vodile su se primjerice za benzinsku pumpu [adresa], svaka pumpa je imala svoje. Imali su i skladišta gdje je bio samo izlaz, na kojem je uvijek stanje bilo u minusu, a upravo kako bi stanje odgovaralo stvarnom stanju su se vodila navedena skladišta. Roba se preuzimala od dobavljača. Dovozila se na benzinsku pumpu gdje se preuzimala i radila se kalkulacija i tada je ta roba bila kao predporez. Nakon toga, ako je na benzinsku pumpu došao kupac koji ima odgodu plaćanja, ta se njemu gorivo natočilo, on je dobio običan račun na kojem je pisalo način plaćanja virman, a uz maloprodajni račun dobio je otpremni nalog. Oni su potom zbrajali te iznose na virmanima, što je činio svaki poslovođa na svojoj pumpi i onda su 15. odnosno, do 30. u mjesecu stornirali te izlaze i to kod obračuna PDV-a, a sve kako bi stanje izlaznih računa i skladišta robe iz maloprodaje odgovaralo stanju veleprodaje. U protivnom, da to nisu stornirali platili bi PDV i na maloprodajne, a i na veleprodajne prodaje za istu robu. Nakon što joj je predočena rekapitulacija prometa po načinima plaćanja od 31. prosinca 2008. godine, vrijeme 16:38 navela je da se navedeni promet odnosi na benzinsku postaju [adresa]. U Rubrici "način plaćanja" pod oznakom slova "V" naveden je virman. U istom retku pod rubrikom "ukupno" naznačen je iznos "1.204.935,50 kuna". To je upravo ono o čemu je govorila u svom iskazu. Taj iznos ona je tada isknjižila sa maloprodajnog mjesta benzinske postaje [adresa], imali su skraćenicu IRA, i tada se je taj isti iznos knjižio preko R1 računa, tj., on se je već odmah knjižio kada se je pisala faktura na veleprodajno skladište. Uvijek se je taj iznos koji je bio na virmanu poklapao sa onim za koje je zaduženo veleprodajno skladište sa R1 računom. Onaj PDV koji je storniran iz maloprodaje je zadužen u veleprodaji, radilo se o istoj robi i o istom poslovnom događaju. Prilikom svake inspekcije utvrđen je takav način vođenja poslovanja i nitko nije imao na to ikakvih primjedbi jer se uvijek utvrdilo da stanje štima. Ulazni računi uvijek su se knjižili isto, neovisno o tome da li se npr. radilo o INI ili o tvrtki Cervus. FM od nje i od njenih cura u računovodstvu nije tražio da u odnosu na tvrtke Cervus ili Alp impex rade drugačije. Poznata su joj imena firmi Gomolava i Paf Citrus, ne zna točno u kojem su periodu s njima radili, ali zna da je nešto bilo. Kao što je već uvodno navela AB Petrol bavio se prodajom bitumena, šljunka i građevinskog materijala i s time je jako puno poslovao. U odnosu na ove dvije firme Gomolava i Paf Citrus se radilo, čini joj se o ugovorima o najmu, kod Paf Citrus radilo o skladištenju šljunka. Poznato joj je da je AB Petrol bilo u najmu nekih hladnjača, to je bilo radi bitumena, jer koliko je ona upoznata u to vrijeme su se radile auto ceste i trebalo je dosta bitumena, a koji se je, koliko zna, mogao pretakati samo na određenoj temperaturi pa upravo kako bi se spriječili kvarovi je bila ta hladnjača u najmu. Misli da AB Petrol nije imalo kipera u vlasništvu, već samo cisterne. U jednom periodu koristile su se usluge do 15 različitih prijevoznika, tako da je tu između ostalih bio i Iskop gradnja. Šljunak se knjižio na način da bi prilikom dovoza šljunka od dobavljača prekontrolirali račun sa dostavnicom koje su štimale sa prijevoznicama i onda su te količine dalje prevozili svojim kupcima. Ukoliko je, npr. šljunak vožen preko 10 prijevoznika, ta količina morala je odgovarati stanju tog jednog računa. Komunicirali su sa računovodstvima tih kupaca i dobavljača, ako bi nešto bilo ili pogrešno navedeno, ili manje, i slično. AB Petrol imalo je mjesto za istovarivanje šljunka negdje kod Ivanića, a šljunak se je prevozio direktno i na gradilišta kupaca. Tvrtka je kupovala šljunak od tvrtke Schwartz Glina i iz Ljubešćice, bilo je i drugih ali se ih danas ne može sjetiti. Što se tiče kupaca može reći da su kupci bili Hidroelektra, Hrvatske šume i dr. Bitumen su kupovali najvećim dijelom od INE, AB Petrol ga nije proizvodio. Bitumen se prodavao Hidroelektri koja je u to vrijeme radila na izgradnji auto puta Zagreb-Rijeka, Zagreb- Split i HAC-u. Bitumen se u pravilu nije skladištio, osim ako je došlo do nekog kvara ili nešto, već se bitumen u pravilu odvozio direktno na gradilište. Dnevno je znalo biti i 5 do 10 cisterni bitumena.

I konačno IM, revizor angažiran od strane AB Petrol, ispitan u svojstvu svjedoka je naveo da su negdje u 2009. godini zaprimili zahtjev članova uprave TD AB Petrol za obavljanjem revizije koja se primarno odnosila na nabavu goriva u 2007. i 2008. godini s posebnim osvrtom na dobavljače Atisdo d.o.o., Alp- impex d.o.o., Cervus d.o.o., obrt [obrt] i Vizemkis promet d.o.o. Tijekom obavljanja revizije njihov zadatak je bio i prikupiti dokumentaciju od navedenih dobavljača, kao i pregledati dokumentaciju TD AB Petrol da li jedna prati jedna drugu. Proveli su revizijske postupke te nikakvih nepravilnosti koje bi bile od utjecaja na poslovanje društva nisu našli. Utvrdili su da je i preuzimanje i isporuka goriva, kao i prodaja na pumpama, dokumentirana u dokumentaciji, a upravo ta dokumentacija im je na njihov zahtjev i dostavljena. Sve navedeno evidentirano je u poslovnim knjigama, time da je napomenuo da su pregledali i dostupne im inventurne liste sačinjene tijekom 2007. i 2008. godine. Imali su na uvid dokumentaciju koja je navedena u revizorskom izvješću, primjerice u tablici 1. na stranici 4. revizorovog izvješća. U konkretnom slučaju od Maričević revizije zatražena je posebna revizija koja se traži na zahtjev stranke. Na njihov zahtjev poslali su im ponudu i koliko se sjeća, zaključen je ugovor. Ne može se danas sjetiti je li u tom trenutku znao za što konkretno tvrtka AB Petrol treba revizorovo izvješće, a niti je u tom trenutku za njega to bilo odlučno. Ne zna koliko je koštala usluga sačinjavanja revizorovog izvješća.

Tijekom postupka provedeno je knjigovodstveno financijsko vještačenje po vještaku Zrinku Ručeviću koji je u nalazu i mišljenju analizirao kompletnu poslovnu dokumentaciju koja prileži spisu, a odnosi se na poslovanje TD AB Petrol d.o.o. sa TD Vizemkis Promet d.o.o., TD Cervus d.o.o., TD Atisdo d.o.o., TD Alp Impex d.o.o., TD Gomolava d.d. i TD Paf citrus d.o.o. kao i s obrtom [obrt] tijekom inkriminiranih 2007. i 2008. godine.

U svom pisanom nalazu u mišljenju vještak je naveo kako s obzirom na inkriminaciju, kao i imajući u vidu zadatke na koje vještak treba odgovoriti, u nastavku prvo ukratko rekapitulira odredbe relevantnih propisa koji su u inkriminiranom razdoblju (2007. i 2008.) regulirali sadržaj i ispravnost knjigovodstvenih isprava te uvjete njihove vjerodostojnosti. Zakon o računovodstvu primjenjuje se (između ostaloga) na sva trgovačka društva, pa tako i na predmetna društva u inkriminiranom razdoblju, a u pogledu knjigovodstvenih isprava, između ostaloga, propisuje: knjigovodstvena isprava jest pisani dokaz ili memorirani elektronički zapis o nastalom poslovnom događaju, a služi kao podloga za unošenje podataka u poslovne knjige i nadzor nad obavljenim poslovnim događajem (čl. 3. st. 2. ZOR-05), knjigovodstvena isprava sastavlja se na mjestu i u vrijeme nastanka poslovnog događaja, osim onih isprava koje se sastavljaju u računovodstvu obveznika primjene ZOR-05 (čl. 4. st. 1. ZOR-05), Sadržaj knjigovodstvene isprave mora biti takav da nedvojbeno i istinito predstavlja poslovni događaj i da obuhvaća sve podatke potrebne za unos u poslovne knjige (čl. 4. st. 2. ZOR-05). Zastupnik po zakonu obveznika primjene ovoga Zakona ili osobe na koje je prenesena ovlast potpisom na ispravi jamče da je ona vjerodostojna i uredna. Isprave sastavljene na računalu mogu umjesto potpisa imati faksimil ili drugu prepoznatljivu oznaku ovlaštenih osoba koje su sastavile ispravu, odnosno samo ime i prezime ovlaštene osobe za izdavanje isprave o nastalom poslovnom događaju uz postupak propisan za elektronički potpis (čl. 5. ZOR-05), prije unosa u poslovne knjige knjigovodstvena isprava mora se kontrolirati u smislu njezine suštinske, računske i logične kontrole (čl. 6. st. 1. ZOR-05). Kontrolirana knjigovodstvena isprava i prezentirana informatička ili telekomunikacijska transakcija mora biti sastavljena tako da je nepristrana stručna osoba, koja nije sudjelovala u poslovnom događaju, može koristiti za nesmetanu spoznaju o prirodi poslovnog događaja (čl. 6. st. 3. ZOR-05). Zakon o računovodstvu/07 propisuje da je knjigovodstvena isprava pisani dokument ili elektronički zapis o nastalom poslovnom događaju (čl. 5. st. 1. ZOR-07). Knjigovodstvena isprava mora se sastaviti na mjestu i u vrijeme nastanka poslovnog događaja, osim onih isprava koje se sastavljaju u knjigovodstvu poduzetnika (čl. 5. st. 2. ZOR-07). Knjigovodstvena isprava mora se nedvojbeno i istinito sadržavati sve podatke o poslovnom događaju (čl. 5. st. 3. ZOR-07). Knjigovodstvena isprava mora biti vjerodostojna, uredna i sastavljena na način da osigurava pravodobni nadzor. Osoba ovlaštena za zastupanje poduzetnika ili osoba na koju je prenesena ovlast jamči potpisom na knjigovodstvenoj ispravi daje ona vjerodostojna i uredna (čl. 6. st. 1. ZOR-07). Knjigovodstvena isprava mora biti takva da stručna osoba može iz nje spoznati poslovni događaj (čl. 6. st. 3. ZOR-07). Poduzetnik je dužan, prije unosa podataka iz knjigovodstvene isprave u poslovne knjige, provjeriti ispravnost i potpunost knjigovodstvene isprave (čl. 6. st. 4. ZOR-07). Nadalje, u pogledu vođenja poslovnih knjiga, Zakon o računovodstvu, između ostaloga, propisuje da se poslovne knjige vode sukladno načelima sustava dvojnog knjigovodstva, a čine ih dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige (čl. 8. st. 1. i 2. ZOR-05), neovisno o tehnici unosa poslovnih promjena, poslovne knjige moraju biti utemeljene na načelu nepromjenjivog zapisa o nastalom poslovnom događaju (čl. 9. st. 1. ZOR-05), - unos podataka u poslovne knjige ustrojava se i obavlja tako da osigurava: zahtjeve kontrole unesenih podataka, ispravnost unosa podataka, čuvanje podataka, mogućnost uporabe podataka, mogućnost dobivanja uvida u promet i stanje konta glavne knjige te mogućnost uvida u kronologiju obavljenog unosa poslovnih događaja (čl. 9. st. 2. ZOR-05). Nadalje, Zakon o računovodstvu/07 propisuje i da se poslovne knjige vode se po načelu sustava dvojnog knjigovodstva, a čine ih dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige (čl. 8. st. 1. i 2. ZOR- 07). U poslovne knjige unose se podaci na temelju knjigovodstvenih isprava (čl. 9. ZOR-07), poslovne knjige moraju se voditi po načelu nepromjenjivog zapisa o nastalom poslovnom događaju te se vode se na način da osiguraju kontrolu unesenih podataka, ispravnost unosa podataka, čuvanje podataka, mogućnost korištenja podataka, mogućnost dobivanja uvida u promet i stanja na računima glavne knjige te mogućnost uvida u vremenski slijed obavljenog unosa poslovnih događaja. Opći porezni zakon primjenjuje se (između ostaloga) na sva trgovačka društva pa tako i na predmetna društva, a u svezi s evidencijom poslovnih događaja, knjigovodstvenom dokumentacijom i poslovnim knjigama propisuje sljedeće:

- porezni obveznici - poduzetnici dužni su voditi poslovne knjige i evidencije radi oporezivanja u skladu sa zakonima kojima se uređuju pojedine vrste poreza, bez obzira na to jesu li te knjige i evidencije dužni voditi i po drugim propisima i iz drugih razloga (čl. 53. OPZ-a),

- knjigovodstvo se mora voditi u skladu s propisima i na način da stručna treća osoba može u primjerenom roku steći pregled nad poslovanjem poduzetnika i poslovnim događajima o njihovu nastanku, razvoju i okončanju (čl. 54. OPZ-a),

- knjiženja i druga evidentiranja treba obavljati potpuno, točno, pravodobno i uredno (čl. 55. st. 1. OPZ-a), bilježenje podataka u poslovne knjige mora se temeljiti na urednim i vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama (čl. 55. st. 2. OPZ-a),

- smatra se da je isprava za knjiženje uredna kad se iz nje nedvosmisleno može utvrditi mjesto i vrijeme njezina sastavljanja i njezin materijalni sadržaj, što znači narav, vrijednost i vrijeme nastanka poslovne promjene povodom koje sastavljena; vjerodostojna je isprava ona koja potpuno i istinito odražava nastali poslovni događaj

(čl. 55. st. 3. OPZ-a),

- knjiženja i druga evidentiranja ne smiju se mijenjati na način da se prvotni sadržaj više ne može utvrditi; ne smiju se obaviti ni izmjene takvog značaja da je neizvjesno jesu li provedene odmah ili naknadno (čl. 55. st. 4. OPZ-a),

- smatra se da se poslovne knjige (osim evidencija o dnevnom gotovinskom prometu) vode pravodobno ako se njima osiguravaju podaci bitni za pravodobno utvrđivanje i prijavljivanje (izvješćivanje) te plaćanje poreznih obveza (čl. 55. st. 6. OPZ-a),

- poslovne knjige i druge evidencije moraju se voditi u skladu s načinom oporezivanja poreznog obveznika (čl. 55. st. 7. OPZ-a),

- pri vođenju knjiga i drugih evidencija na nosačima podataka mora se osigurati da podaci u roku čuvanja budu raspoloživi i da se u svako doba unutar primjerenog roka mogu učiniti čitljivima; tijek postupaka mora se zajedno sa svim promjenama dokazati s pomoću sustavne dokumentacije (čl. 55. st. 7. OPZ-a),

- poslovne knjige i druge evidencije s pripadajućom dokumentacijom moraju se voditi i čuvati na način da su dostupne poreznim tijelima i to: u poslovnim prostorijama ili, ako nema poslovnih prostorija, u stanu poreznog obveznika, ili kod opunomoćenika ili kod osobe koja za poreznog obveznika vodi poslovne knjige (čl. 55. st. 8. OPZ-a).

Porezni obveznik u sustavu poreza na dodanu vrijednost definiran je odredbom čl. 6. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, prema kojoj je porezni obveznik svaki poduzetnik koji obavlja isporuke oporezivih dobara ili usluga u godišnjem iznosu većem od 85.000,00 kn, pri čemu se poduzetnikom smatra fizička ili pravna osoba koja samostalno i trajno obavlja djelatnost s ciljem ostvarivanja prihoda. Nastanak porezne obveze (kod isporučivanja robe) je s istekom obračunskog razdoblja (konkretno: mjeseca) u kojem su isporuke robe obavljene (čl. 7. st. 1. al. 1. ZPDV). Porezna osnovica definirana je odredbom čl. 8. ZPDV, gdje je navedeno da je osnovica poreza na dodanu vrijednost naknada za isporučena dobra ili obavljene usluge, pri čemu se naknadom smatra sve ono što primatelj dobara ili usluga treba dati ili platiti za isporučena dobra i obavljene usluge, osim poreza na dodanu vrijednost. U poreznu osnovicu ulazi i sve ono što neka druga osoba, a ne primatelj dobara ili usluga, treba dati ili platiti poduzetniku za isporučena dobra ili obavljene usluge. Prilikom mjesečnih (ili tromjesečnih) prijava poreza na dodanu vrijednost, obveznik poreza na dodanu vrijednost može od ukupno iskazane porezne obveze odbiti porez na dodanu vrijednost koji je bio iskazan na ulaznim računima (računima primljenima od dobavljača koji su obveznici poreza na dodanu vrijednost) - tzv. pretporez. Na taj način, ukupna obveza plaćanja poreza na dodanu vrijednost u nekom obračunskom razdoblju iskazuje se kao razlika između poreza na dodanu vrijednost obračunatoga na isporučenu robu ili usluge i poreza na dodanu vrijednost obračunatoga na primljenu robu ili usluge. Konačno, vještak ističe da su trgovačka društva obveznici poreza na dodanu vrijednost na isporučenu robu ili usluge, a ne na naplaćenu robu ili usluge, tzv. porezni obveznici tipa R-1. Za takve porezne obveznike poreza na dodanu vrijednost u pogledu nastanka porezne obveze nije bitan trenutak naplate pojedine prodane robe ili usluge, već trenutak isporuke robe ili obavljanja usluge. U čl. 15. st. 5. ZPDV propisano je da ako netko u računu za isporučena dobra i obavljene usluge izdvojeno iskaže porez na dodanu vrijednost, iako za to nije ovlašten, tada duguje iskazani iznos, osim kad ispravi račun izdan primatelju u skladu s čl. 8. st. 3. ZPDV. U čl. 6. st. 1. ZPDV navedeno je da je porezni obveznik (između ostaloga) poduzetnik koji isporučuje dobra ili obavlja usluge iz članka 2. stavka 1. točke 1, 2. i 3., osim poduzetnika iz članka 22. stavka 1. ZPDV, a u čl. 22. st. 1. ZPDV navedeno je da poduzetnik čija godišnja vrijednost isporuka dobara i obavljenih usluga iz članka 2. stavka 1. točke 1. ZPDV, nakon odbitka vrijednosti isporuka koje su, prema članku 11. ZPDV oslobođene od poreza, u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 85.000,00 kuna, ne plaća porez na dodanu vrijednost, nema pravo na iskazivanje poreza na izdanim računima i ne može odbiti porez koji mu zaračunaju ostali poduzetnici.

Što se pak tiče uvjeta za ostvarenje prava poreznog obveznika na odbitak poreza iskazanog na ulaznim računima ispostavljenima od dobavljača (pretporez), isti su propisani u čl. 20. ZPDV, u kojem se članku (između ostaloga) utvrđuje:

- pretporez je iznos poreza na dodanu vrijednost iskazan na računima za isporuke dobara i usluge koje su drugi poduzetnici obavili poreznom obvezniku; također, pretporez je iznos poreza na dodanu vrijednost koji je obračunala i naplatila carinarnica pri uvozu (čl. 20. st. 1. i 2. ZPDV),

- porezni obveznik ne može odbiti pretporez sadržan u računima za primljena dobra i obavljene usluge što ih koristi za isporuke dobara i obavljanje usluga: oslobođenih plaćanja poreza na dodanu vrijednost u tuzemstvu; u inozemstvu, koje bi bile oslobođene od poreza da su obavljene u tuzemstvu; bez naknade, koje bi bile oslobođene od poreza (čl. 20. st. 3. ZPDV),

- pretporezi se mogu odbiti ako njihov odbitak nije isključen prema odredbama čl. 20. ZPDV, i to u obračunskom razdoblju u kojemu su primljeni računi za isporučena dobra ili obavljene usluge (čl. 20. st. 9. ZPDV),

- pretporez se može odbiti samo na temelju računa koji sadrže sve podatke iz čl. 15. st. 3. ZPDV, na temelju uvozne carinske dokumentacije u kojoj je iskazan porez na dodanu vrijednost obračunan pri uvozu, kao i dokaza o uplati poreza u slučaju iz čl. 19. st. 2. ZPDV (čl. 20. st. 10. ZPDV); s obzirom na ovaj uvjet, u nastavku se daju odredbe čl. 15. st. 3. ZPDV:

Račun mora sadržavati ove podatke:

1. mjesto izdavanja, broj i nadnevak,

2. ime (naziv), adresu i matični broj ili jedinstveni matični broj građana (porezni broj poduzetnika), koji je isporučio dobra ili obavio usluge (prodavatelja),

3. ime (naziv), adresu i porezni broj poduzetnika kome su isporučena dobra ili obavljene usluge (kupca),

4. količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu obavljenih usluga,

5. nadnevak isporuke dobara ili obavljenih usluga,

6. iznos naknade (cijene) isporučenih dobara ili obavljenih usluga, razvrstane po poreznoj stopi,

7. iznos poreza razvrstan po poreznoj stopi,

8. zbrojni iznos naknade i poreza.

Osim toga, Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost propisan je oblik i sadržaj računa iz čl. 15. st. 3. ZPDV, a u privitku tog Pravilnika nalaze se obrasci R-1 (za račune koje ispostavlja porezni obveznik koji porez plaća prema izdanim računima) odnosno R-2 (za račune koje ispostavlja porezni obveznik koji porez plaća prema primljenim (naplaćenim) naknadama. Dakle, uzevši u obzir ovdje navedene definicije i uvjete, te imajući u vidu inkriminaciju iz točke 1. naloga, proizlazi da je za odgovaranje na postavljene zadatke, tj. očitovanje na pitanja u svezi mogućnosti priznavanja pretporeza na inkriminiranim ulaznim računima društva AB Petrol d.o.o., Zagreb, potrebno odgovoriti na sljedeća pitanja:

- jesu li predmetne isporuke obavili poduzetnici (dakle, porezni obveznici PDV-a),

- jesu li isporuke dobara i usluga za koje su ispostavljeni inkriminirani računi stvarno obavljene te

- sadrže li svi inkriminirani računi elemente propisane čl. 15. st. 3. ZPDV, odnosno čl. 75. st. 3. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.

Poslovanje društva AB Petrol d.o.o. s društvima Gomolava d.d. i dr. te obrtom [obrt], tijekom 2007.

1.1. poslovanje s društvom Gomolava d.d.

Društvo Gomolava d.d. kao zakupnik, zastupano po predsjednici Nadzornog odbora JT i NM kao zakupodavac sklopili su 1. veljače 2007. Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta i to oranice kat. Čest. Br. [katastarska čestica] upisane u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Ivanić Gradu u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 37.738 m2.

Zakupnina za zakupljene nekretnine iznosila je 500,00 eura godišnje plativo u kunskoj protuvrijednosti na dan dospijeća (do 15og u mjesecu listopadu tekuće godine) prema kupovnom tečaju Hypo Alpe Adria Bank d.d. iz Zagreba.

Predmetnim Ugovorom određeno je da zakupnik nije ovlašten zakupljene nekretnine davati u podzakup trećoj osobi, a Ugovor je sklopljen na rok od pet godina nakon kojeg roka je zakupnik dužan vratiti zakupodavcu zakupljenu nekretninu, odnosno stranke se mogu usuglasiti da se Ugovor o zakupu produlji na daljnje određeno razdoblje.

Stranke su zaključile Ugovor o podzakupu 35.000 m2 zemljišta u Ivanić Gradu, podzakupnik je za 2007. u cijelosti izvršio svoje obveze po navedenom ugovoru, na zahtjev zakupnika, a radi promijenjenih okolnosti na tržištu, pristupilo se raskidu navedenog ugovora, danom potpisa Sporazuma o raskidu 1.11.2007. raskinut je ugovor o podzakupu, podzakupnik je vratio u posjed u ispravnom stanju navedenu nekretninu podzakupodavcu, stranke nemaju više nikakvih daljnjih potraživanja po navedenom raskinutom ugovoru, te podzakupodavac ne potražuje nikakvu daljnju štetu ili izgubljenu dobit od podzakupnika.

Stranke su potvrdile kako potpisom Sporazuma potvrđuju da isti odgovara njihovoj pravoj i ozbiljnoj volji, te se odriču prava pobijati ga. Sporazum je ovjeren pečatima i potpisan nečitkim potpisima obiju strana. Navedenim sporazumom raskinut je Ugovor o podzakupu voljom obiju strana 9 mjeseci nakon sklapanja Ugovora o podzakupu, a istovremeno je po tom Ugovoru ispostavljen račun broj 64 od 30. rujna 2007, kojim je obračunato 12 mjesečnih podnajmova, u iznosu od 2.562.000,00 kn (2.100.000,00 kn ukupna vrijednost podzakupa za 12 mjeseci, uvećano za obračunati PDV u iznosu od 462.000,00 kn). Sporazum o raskidu Ugovora sklopljen je 1.11.2007, a plaćanja AB Petrola prema Gomolava d.d. po tom računu djelomično su izvršena u 2007. u iznosu od 1.262.000,00 kn, nastavljena su sve do mjeseca travnja 2008., kada je u cijelosti izvršeno plaćanje u iznosu od 2.562.000,00 kn, iako je u čl 2. Sporazuma utvrđeno da je podzakupnik za 2007. u cijelosti izvršio svoje obveze po Ugovoru o podzakupu. Nadalje, do datuma sklapanja Sporazuma (1.11.2007.) plaćeno je dobavljaču Gomolava d.d. 462.000,00 kn. Nije izvršen storno (dijela) računa kojeg je ispostavilo društvo Gomolava d.d. odnosno dano odobrenje za plaćenu, a neisporučenu uslugu kupcu AB Petrol. Također, nije razvidno po kojoj osnovi su zadržana plaćanja koja su uslijedila nakon 1. studenoga 2007. u iznosu od ukupno 2.100.000,00 kn, dok Sporazumnim raskidom Ugovora o podzakupu stranke suglasno utvrđuju da nemaju nikakvih međusobnih potraživanja po raskinutom Ugovoru, što potvrđuje da je račun za podzakup izdan paušalno bez stvarnog korištenja usluge i bez odgovarajuće prateće dokumentacije iz koje bi bilo razvidno u kojem razdoblju je stvarno korištena usluga.

U skladu s gore navedenim, AB Petrol d.o.o. je iskoristio pretporez po nevjerodostojnim računima društva Gomolava d.d. i to u ukupnom iznosu od 726.000,00 kn. Ne postoje dokazi o izvršenju usluge koja je na predmetnim računima društva Gomolava d.d. obračunana, odnosno korištenju zemljišta-oranice za obavljanje (registrirane) poljoprivredne djelatnosti, niti za korištenje u skladu sa svojom djelatnosti. Što se tiče računa ispostavljenih za najam hladnjače, isti nemaju ispravan trgovački naziv usluge, a osim toga:

-na istima nije navedeno koji dio poslovnog prostora se daje u najam,

-nije navedeno koja komora se koristi i u koje svrhe,

-nema zapisnika o preuzimanju prostora uz ugovor, niti dokaza o korištenju,

-nema specifikacija obavljenih usluga utovara i istovara robe (koja vrsta robe, kada su bili utovari / istovari i dr.),

-nema radnih naloga za rad viličara (i rukovatelja).

Također, nema obračuna režijskih troškova predmetnog prostora, niti naznake da bi isti bili uključeni u cijenu zakupa kao i rad viličara, ili se ti troškovi posebno naplaćuju, te nema dokaza o obračunu i plaćanju istih.

Iz svega navedenoga slijedi kako u pogledu računa društva Gomolava d.d. ispostavljenih kupcu AB Petrol d.o.o. nema dokaza o tome da su obračunane usluge stvarno i obavljene, odnosno da je poslovni događaj naveden na tim računima stvarno i nastao. Budući da nema vjerodostojne knjigovodstvene dokumentacije koja bi potvrdila da su usluge koje su na računima obračunane stvarno i isporučene, jesu li i kada primljene, pretporez u iznosu od ukupno 726.000,00 kn iskazan na računima koje je društvo Gomolava d.d. ispostavilo društvu A.B. Petrol d.o.o. u iznosu od ukupno 726.000,00 kn, u skladu sa supra citiranim odredbama ZPDV, ne može se odbiti prilikom obračuna porezne obveze PDV-a društva A.B. Petrol d.o.o.

1.2. poslovanje s društvom Paf-Citrus d.o.o.

Društvo Paf-Citrus d.o.o. kao najmodavac, zastupano po direktorici ST i društvo AB Petrol d.o.o. kao zakupnik, zastupan po direktoru FM sklopili su 2. siječnja 2007. Ugovor o najmu kojim najmodavac iznajmljuje najmoprimcu poslovni prostor u sklopu hladnjače u Ivanić Gradu, lokacija Šarampov, i to jednu komoru za čuvanje voća i povrća kapaciteta 250 tona i dio hodnika ispred komore kapaciteta 50 tona. Navedenim Ugovorom se najmodavac obvezao za potrebe najmoprimca obaviti usluge utovara i istovara robe viličarem, a cijena najma za komoru i hodnik kao i usluge utovara i istovara iznosi 50.000,00 kn mjesečno. Ugovor je sklopljen za razdoblje od 1.1.2007. do 31.12.2007. Spisu predmeta priloženi su računi koje je društvo Paf-Citrus d.o.o. ispostavilo društvu AB Petrol d.o.o, te vještak u nastavku daje specifikaciju svih tih računa, s navođenjem osnovnih elemenata računa (broj računa, datum izdavanja, datum isporuke, vrsta robe/usluge, vrijednost robe/usluge, iznos PDV-a, ukupan iznos računa, datum plaćanja). Pregledom predmetnih računa, kao i saldakonti kartice društva AB Petrol d.o.o. za dobavljača Paf- Citrus d.o.o, te analitičke kartice društva Paf-Citrus d.o.o. za kupca AB Petrol d.o.o. (list 1346. spisa), vještak je utvrdio da je ukupan iznos izdanih računa društvu AB Petrol d.o.o. iznosio 732.000,00 kn, u kojem iznosu je sadržan pretporez od 132.000,00 kn koji je obračunan po stopi od 22% na vrijednost usluge od 600.000,00 kn. Iz analitičke kartice s lista 1346. spisa razvidno je da se radi o ukupno četiri računa ispostavljena u razdoblju od 29. lipnja do 30. rujna 2007, pri čemu je račun broj 050/2007 od 31. srpnja 2007. storniran temeljnicom TE 32 29. kolovoza 2007, a iz tih podataka proizlazi kako su avansi za srpanj, kolovoz i rujan 2007. knjiženi pod istom oznakom temeljnice TE 32 zamjena za račun broj 050/2007. Svi računi se odnose na najam hladnjače. Pregledom analitičke kartice društva Paf-Citrus d.o.o. za kupca AB Petrol d.o.o, vještak je evidentirao datume i iznose plaćanja predmetnih računa. Računi TD Paf-Citrus d.o.o. izdani su paušalno za najam u hladnjači na tromjesečni ugovoreni iznos u 7. i 10. mjesecu, a najam je ugovoren za cijelu 2007. uz mjesečno plaćanje i fakturiranje, a nije navedena jedinica mjere (m2 - površina poslovnog prostora i hodnika, količina te cijena za jedinicu mjere), te nije navedeno za koje vrijeme (razdoblje korištenja) je račun izdan, a osim toga nisu specificirane usluge utovara i istovara robe, nije navedena vrsta robe, količina, težina utovara odnosno istovara, te koja je cijena za rad viličara po vremenskoj jedinici, kapacitetu i sl. Uz račune nije priložena vjerodostojna isprava koja potvrđuje isporuku usluge, odnosno korištenje hladnjače za čuvanje voća i povrća, te usluge viličara za utovar i istovar. Također, nema obračuna režijskih troškova predmetnog prostora, niti naznake da bi isti bili uključeni u cijenu zakupa kao i rad viličara, ili se ti troškovi posebno naplaćuju, te nema dokaza o obračunu i plaćanju istih. Iz svega navedenoga slijedi kako u pogledu računa društva Paf-citrus d.o.o. ispostavljenih kupcu AB Petrol d.o.o. nema dokaza o tome da su obračunane usluge stvarno i obavljene, odnosno da je poslovni događaj naveden na tim računima stvarno i nastao. Budući da nema vjerodostojne knjigovodstvene dokumentacije koja bi potvrdila da su usluge koje su na računima obračunane stvarno i isporučene, jesu li i kada primljene, pretporez u iznosu od ukupno 132.000,00 kn iskazan na računima koje je društvo Paf-citrus d.o.o. ispostavilo društvu A.B. Petrol d.o.o., u skladu sa supra citiranim odredbama ZPDV, ne može se odbiti prilikom obračuna porezne obveze PDV-a društva A.B. Petrol d.o.o.

1.3. poslovanje s društvom Atisdo d.o.o.

Spisu predmeta priloženi su računi koje je društvo Atisdo d.o.o. ispostavilo društvu AB Petrol d.o.o. tijekom 2007. godine, pa vještak u Tabeli 1.3. (1. dio tabele) u nastavku daje specifikaciju svih tih računa, s navođenjem osnovnih elemenata računa (broj računa, datum izdavanja, datum isporuke, vrsta robe/usluge, vrijednost robe/usluge, iznos PDV-a, ukupan iznos računa, datum plaćanja). Pregledom predmetnih računa kao i saldakonti kartice društva AB Petrol d.o.o. za dobavljača Atisdo d.o.o. za 2007. godinu (list 2551. spisa), vještak je utvrdio, a stoje razvidno i iz Tabele 1.3., daje ukupan iznos računa ispostavljenih društvu AB Petrol d.o.o. tijekom 2007. iznosio 764.160,57 kn, u kojem iznosu je sadržan pretporez od 137.769,16 kn koji je obračunan po stopi od 22% na vrijednost robe od 626.223,41 kn. Radi o ukupno jedanaest računa ispostavljenih u razdoblju od 9. siječnja do 31. listopada 2007., od kojih se tri odnose na gorivo (BMB Super Plus 98) u ukupnom iznosu od 759.430,00 kn, dok se preostali računi odnose na robu (Oxygizer voda od 0,51 i povratna naknada) u ukupnom iznosu od 4.730,57 kn. Pregledom saldakonti kartice društva AB Petrol d.o.o. za dobavljača Atisdo d.o.o. za 2007. godinu, vještak je evidentirao datume i iznose plaćanja predmetnih računa. Prema dostupnim podatcima o obavljenim plaćanjima vještak je utvrdio kako je društvo AB Petrol d.o.o. u razdoblju od 18. rujna do 4. prosinca 2007. izvršilo podmirenje svih navedenih računa u ukupnom iznosu od 764.160,57 kn, i to kompenzacijama broj 315,325, 395,423 i 426. Prema ulaznim računima od ATISDO d.o.o. u 2007. AB Petrol d.o.o. iskoristio je pretporez u iznosu od 137.769,16 kn, od čega se na račune kojima je obračunana isporuka goriva odnosi ukupno 136.946,39 kn. Pregledom predmetnih računa koji se odnose na isporuku goriva, vještak je utvrdio kako ti računi imaju formalne nedostatke u smislu citiranih odredbi ZPDV (nema točne adrese kupca, nije iskazana novčana jedinica na računu).

Osim toga, dokumentacija u privitku tih računa upućuje na sasvim drugačije poslovne događaje, i to kako slijedi:

- u otpremnicama se društvo A.B. Petrol d.o.o. navodi isključivo kao prijevoznik, dok se iste odnose na prodaju kojom društvo INA-Osijek Petrol d.d. prodaje u tranzitu gorivo društvu krajnjem kupcu Adria-Oil, Kastav,

- svi dokumenti u privitku predmetnih računa nemaju nikakvu vezu s društvom Atisdo d.o.o. kao isporučiteljem goriva društvu A.B. Petrol d.o.o.,

- u računima se navode jedna goriva, dok se na priloženim ispravama o prijevozu radi o drugim vrstama goriva,

pa je očito kako za isporuke goriva obračunane na računima društva Atisdo d.o.o. ispostavljenima kupcu A.B. Petrol d.o.o. nema dokaza o tome da su te isporuke robe (goriva) stvarno obavljene, odnosno da je poslovni događaj naveden na tim računima stvarno i nastao onako kako je na računu opisano.

Što se tiče ostalih računa dobavljača Atisdo d.o.o. (Oxygizer voda), na istima nema poveznice s ulaznim dokumentima (dostavnica, primka), uz iste nije priložena dokumentacija o isporuci robe, niti potvrde da je roba zaprimljena kod kupca, pa i za te račune nema dokaza da su poslovni događaji navedeni na istima stvarno i nastali. Slijedom svega iznesenoga, budući da nema vjerodostojne knjigovodstvene dokumentacije koja bi potvrdila da je roba koja je na računima obračunana stvarno i isporučena, je li, kada i gdje zaprimljena, pretporez u ukupnom iznosu od 137.769,16 kn iskazan na računima koje je društvo Atisdo d.o.o. ispostavilo društvu A.B. Petrol d.o.o., u skladu sa supra citiranim odredbama ZPDV, ne može se odbiti prilikom obračuna porezne obveze PDV-a društva A.B. Petrol d.o.o.

1.4. poslovanje s društvom Cervus d.o.o.

Spisu predmeta priloženi su računi koje je društvo Cervus d.o.o. ispostavilo društvu AB Petrol d.o.o. tijekom 2007. godine, pa vještak u Tabeli 1.4. (1. dio tabele) u nastavku daje specifikaciju svih tih računa, s navođenjem osnovnih elemenata računa (broj računa, datum izdavanja, datum isporuke). Prema dostupnim podatcima o obavljenim plaćanjima vještak je utvrdio da je društvo AB Petrol d.o.o. u razdoblju od 3. srpnja 2007. do 1. listopada 2007. izvršilo plaćanje u ukupnom iznosu od 732.000,00 kn. Pregledom predmetnih računa kao i saldakonti kartice društva AB Petrol d.o.o. za dobavljača Cervus d.o.o. za 2007. godinu (list 2455. - 2456. spisa), vještak je utvrdio, a što je razvidno i iz Tabele 1.4., daje ukupan iznos izdanih računa društvu AB Petrol d.o.o. iznosio 7.459.287,54 kn, kojem iznosu je sadržan pretporez od 1.345.117,42 kn koji je obračunan po stopi od 22% na vrijednost robe od 6.114.170,12 kn. Radi se o ukupno trideset računa za gorivo (BMB Eurosuper 95, DG Diesel, DG Eurodiesel) koji su ispostavljeni u razdoblju od 8. studenoga do 22. prosinca 2007. Pregledom saldakonti kartice društva AB Petrol d.o.o. za dobavljača Cervus d.o.o. za 2007. godinu, vještak je evidentirao datume i iznose plaćanja predmetnih računa. Prema dostupnim podatcima o obavljenim plaćanjima vještak je utvrdio da je društvo AB Petrol d.o.o. u razdoblju od 18. prosinca 2007. do 15. siječnja 2008. podmirilo sve navedene račune u, ukupnom iznosu od 7.459.287,54 kn, i to kompenzacijama broj 9 i 454 (naime, TD Cervus d.o.o. evidentirano je i kao kupac društva A.B. Petrol d.o.o., pa su predmetna dugovanja TD A.B. Petrol d.o.o. prema TD Cervus d.o.o. podmirivana prijebojima). Pregledom podataka iskazanih na predmetnim računima dobavljača Cervus d.o.o. kojima su obračunane isporuke goriva, vještak je utvrdio kako je u jednom dijelu računa iskazana pogrešna adresa izdavatelja računa, pa se dakle radi i o formalno neispravnim računima, a isto ukazuje na to da se radi o računima koji su izdavani naknadno, a ne na datume koji su iskazani na samim računima. Osim toga na računima, odnosno u privitku istih, ne postoje podatci o narudžbenicama, primkama, otpremnicama, kao niti obvezni podatci koji prate svaku isporuku goriva (Izjava o sukladnosti (TNG-1)), i koju prijevoznik goriva dostavlja primatelju uz svaku pojedinu isporuku. Nadalje, kalkulacije na temelju kojih je roba obračunana predmetnim računima zaprimljena na zalihe TD A.B. Petrol d.o.o. nemaju poveznicu na broj računa i broj dostavnice, a usporedbom podataka iskazanih u robno - materijalnom knjigovodstvu TD A.B. Petrol d.o.o., utvrđeno je kako se primitak goriva evidentirao na maloprodajnim mjestima (benzinske postaje), a istovremeno je evidentiran velik broj međuskladišnica kojima se gorivo „prebacuje" sa zaliha pojedine benzinske postaje na zalihe tranzitnog skladišta, s kojeg je zatim obračunavana daljnja prodaja izdavanjem veleprodajnih računa, pa je očito kako gorivo u količinama navedenima na ulaznim računima dobavljača Cervus d.o.o. nije moglo biti zaprimljeno na benzinske postaje. Iz svega navedenoga slijedi kako u pogledu računa društva Cervus d.o.o. ispostavljenih kupcu AB Petrol d.o.o. nema dokaza o tome da su obračunane isporuke robe (goriva) stvarno obavljene, odnosno da je poslovni događaj naveden na tim računima stvarno i nastao onako kako je na računu opisano. Budući da nema vjerodostojne knjigovodstvene dokumentacije koja bi potvrdila da je roba koja je na računima obračunana stvarno i isporučena, je li, kada i gdje zaprimljena, pretporez u ukupnom iznosu od 1.345.117,42 kn iskazan na računima koje je društvo Cervus d.o.o. ispostavilo društvu A.B. Petrol d.o.o., u skladu sa supra citiranim odredbama ZPDV, ne može se odbiti prilikom obračuna porezne obveze PDV-a društva A.B. Petrol d.o.o.

1.5. poslovanje s društvom Alp lmpex d.o.o.

Spisu predmeta priloženi su računi koje je društvo Alp lmpex d.o.o. ispostavilo društvu AB Petrol d.o.o. tijekom 2007. godine, pa vještak u Tabeli 1.5. (1. dio tabele) u nastavku daje specifikaciju svih tih računa, s navođenjem osnovnih elemenata računa (broj računa, datum izdavanja, datum isporuke, vrsta robe/usluge, vrijednost robe/usluge, iznos PDV-a, ukupan iznos računa, datum plaćanja. Pregledom predmetnih računa kao i saldakonti kartice društva AB Petrol d.o.o. za dobavljača Alp lmpex d.o.o. za 2007. godinu (list 4255. - 4257., 4405. - 4410. spisa), vještak je utvrdio, a što je razvidno i iz Tabele 1.5., da je ukupan iznos izdanih računa društvu AB Petrol d.o.o. iznosio 8.718.363,38 kn, u kojem iznosu je sadržan pretporez od 1.572.163,92 kn koji je obračunan po stopi od 22% na vrijednost robe od 7.146.199,46 kn. U razdoblju od 19. veljače do 31. prosinca 2007. od navedenih računa plaćen je iznos od ukupno 4.806.232,43 kn i to 800.870,23 kn putem izvoda žiro računa, a 4.005.362,20 kn kompenzacijama. Radi se o ukupno 46 računa za gorivo (BMB Eurosuper 95, DG Eurodiesel) koji su izdani u razdoblju od 8. siječnja do 18. prosinca 2007. Pregledom saldakonti kartice društva AB Petrol d.o.o. za dobavljača Alp lmpex d.o.o. za 2007. godinu, vještak je evidentirao datume i iznose plaćanja predmetnih računa. Pregledom ulaznih računa i pripadajućih kalkulacija utvrđeno je kako ulazni računi imaju netočan naziv kupca AB Petrol promet, pa se dakle radi i o formalno neispravnim računima, a u privitku nema dokumentacije koja bi trebala pratiti isporuku robe i na temelj koje se nedvosmisleno može zaključiti narav, vrijeme nastanka i vrijednost nastalog poslovnog događaja. Nadalje, kalkulacije na temelju kojih je roba obračunana predmetnim računima zaprimljena na zalihe TD A.B. Petrol d.o.o., izrađene su s pogrešnim podatcima o primatelju robe (AB Petrol promet d.o.o.), nemaju poveznicu na broj računa i broj dostavnice, a usporedbom podataka iskazanih u robno - materijalnom knjigovodstvu TD A.B. Petrol d.o.o., utvrđeno je kako se primitak goriva evidentirao na maloprodajnim mjestima (benzinske postaje), a istovremeno je putem međuskladišnica evidentiran izlaz kojim se gorivo „prebacuje" sa zaliha pojedine benzinske postaje na zalihe tranzitnog skladišta, s kojeg je zatim obračunavana daljnja prodaja izdavanjem veleprodajnih računa, pa je očito kako gorivo u količinama navedenima na ulaznim računima dobavljača Alp lmpex d.o.o. nije bilo zaprimljeno na benzinske postaje. Iz svega navedenoga slijedi kako u pogledu računa društva Alp lmpex d.o.o. ispostavljenih kupcu AB Petrol d.o.o. nema dokaza o tome da su obračunane isporuke robe (goriva) stvarno obavljene, odnosno da je poslovni događaj naveden na tim računima stvarno i nastao onako kako je na računu opisano. Budući da nema vjerodostojne knjigovodstvene dokumentacije koja bi potvrdila da je roba koja je na računima obračunana stvarno i isporučena, je li, kada i gdje zaprimljena, pretporez u ukupnom iznosu od 1.572.163,92 kn iskazan na računima koje je društvo Alp lmpex d.o.o. ispostavilo društvu A.B. Petrol d.o.o, u skladu sa supra citiranim odredbama ZPDV, ne može se odbiti prilikom obračuna porezne obveze PDV-a društva A.B. Petrol d.o.o.

1.6. poslovanje s društvom Vizemkis promet d.o.o. (tijekom 2007. nema evidentiranih isporuka ovog dobavljača)

1.7. poslovanje s obrtom [obrt]

Spisu predmeta priloženi su računi koje je obrt [obrt] ispostavilo društvu AB Petrol d.o.o. tijekom 2007. godine, pa vještak u Tabeli 1.7. u nastavku daje specifikaciju svih tih računa, s navođenjem osnovnih elemenata računa (broj računa, datum izdavanja, datum isporuke, vrsta robe/usluge, vrijednost robe/usluge, iznos PDV-a, ukupan iznos računa, datum plaćanja). Pregledom predmetnih računa, vještak je utvrdio, a što je razvidno i iz Tabele 1.7, da je ukupan iznos izdanih računa društvu AB Petrol d.o.o. iznosio 24.914.388,59 kn, u kojem iznosu je sadržan pretporez od 4.492.758,59 kn koji je obračunan po stopi od 22% na vrijednost robe od 20.421.629,95 kn. Radi se o ukupno 119 računa za BMB Eurosuper 95, DG Diesel i DG euro diesel koji su izdani u razdoblju od 10. veljače do 30. listopada 2007. Pregledom saldakonti kartice društva AB Petrol d.o.o. za dobavljača obrt [obrt] za 2007. godinu, vještak je evidentirao datume i iznose plaćanja predmetnih računa.Prema dostupnim podatcima o obavljenim plaćanjima vještak je utvrdio da je društvo AB Petrol d.o.o. u razdoblju od 22. veljače do 13. studenoga 2007. podmirilo sve navedene račune, u ukupnom iznosu od 24.914.388,59 kn, i to isključivo kompenzacijama (naime, obrt [obrt] evidentiran je i kao kupac društva A.B. Petrol d.o.o, pa su predmetna dugovanja TD A.B. Petrol d.o.o. prema tok obrtu podmirivana prijebojima). Pregledom ulaznih računa i pripadajućih kalkulacija utvrđeno je kako ulazni računi imaju netočan naziv kupca AB Petrol promet, pa se dakle radi i o formalno neispravnim računima, a u privitku nema dokumentacije koja bi trebala pratiti isporuku robe i na temelju koje se nedvosmisleno može zaključiti narav, vrijeme nastanka i vrijednost nastalog poslovnog događaja (narudžbenica, primka s potvrdom primitka goriva na skladište). Dokumentacija u privitku računa se sastoji od otpremnica čiji brojevi su identični brojevima transportne dokumentacije, u privitku su prijevoznice društva Ekol bez ovjere da je prijevoz obavio Ekol, a redni brojevi tih dokumenata identični su kao i na otpremnicama Kroko Nafte. Kalkulacije su provedene u robnom knjigovodstvu TD AB Petrol d.o.o, na šifri dobavljača [obrt], i izrađene su na temelju ulaznih računa obrta [obrt], ali bez dostavnice, primke, otpremnice i dr. isprave prate isporuku goriva, i gdje bi se iz otpremnice i Izjave o sukladnosti jasno vidjelo koji dobavljač i s kojeg mjesta je isporučio gorivo, koju vrstu (šifru) goriva i koje su karakteristike goriva, gdje je ispitano gorivo i oznake, brojeve, evidencije koje nedvojbeno potvrđuju da je upravo to gorivo od tog dobavljača i s tim karakteristikama zaprimljeno. Kalkulacija je izrađena u robnom knjigovodstvu na bazi ulaznih računa koje je izdao [obrt] [obrt], ali nema maloprodajne primke (ili druge operativne dokumentacije koja prati nabavu robe od dobavljača i koja bi bila ovjerena potpisom skladištara ili trgovca koji zaprima robu na benzinskoj postaji, a koji bi provjerio sve dokumente, kvalitetu i količinu te izvršio unos u maloprodajni sustav). Kao prijevozni dokument na kalkulaciji je stavljen broj otpremnice, a nema potvrde narudžbe i potvrde primitka na dokumentaciji pojedine benzinske postaje s priloženom originalnom i vjerodostojnom dokumentacijom koja prati isporuku goriva: Izjava o sukladnosti-TNG- 1, Isprava o prijevozu opasne tvari, sa svim karakteristikama koje gorivo ima, te otpremnice od dobavljača koji dostavlja urednu prateću dokumentaciju. Iz svega navedenoga slijedi kako u pogledu računa obrta [obrt] ispostavljenih kupcu AB Petrol d.o.o. nema dokaza o tome da su obračunane isporuke robe (goriva) stvarno obavljene, odnosno da je poslovni događaj naveden na tim računima stvarno i nastao onako kako je na računu opisano. Budući da nema vjerodostojne knjigovodstvene dokumentacije koja bi potvrdila da je roba koja je na računima obračunana stvarno i isporučena, je li, kada i gdje zaprimljena, pretporez u ukupnom iznosu od 4.492.758,59 kn iskazan na računima koje je obrt [obrt] ispostavio društvu A.B. Petrol d.o.o, u skladu sa supra citiranim odredbama ZPDV, ne može se odbiti prilikom obračuna porezne obveze PDV-a društva A.B. Petrol d.o.o.

Prema utvrđenjima iz točaka 1.1. -1.7. razvidno je kako je društvo AB Petrol d.o.o. u svojim poslovnim knjigama evidentiralo ulazne račune navedenih dobavljača u ukupnom iznosu od 46.614.200,03 kn, za koje račune nema dokaza o tome da su obračunane isporuke roba i usluga stvarno obavljene, odnosno da su poslovni događaji navedeni na tim računima stvarno i nastali.

Kako nema vjerodostojne knjigovodstvene dokumentacije koja bi potvrdila da su robe i usluge koje su na tim računima obračunane stvarno i isporučene, zatim jesu li, kada i gdje zaprimljene, pretporez iskazan na računima koje su navedena društva ispostavila društvu A.B. Petrol d.o.o, a koji ukupno iznosi 8.405.809,09 kn, u skladu s odredbama ZPDV ne može se odbiti prilikom obračuna porezne obveze PDV-a društva A.B. Petrol d.o.o. za 2007. godinu, odnosno razvrstano na pojedine dobavljače, radi se o sljedećim iznosima pretporeza:

- 726.000,00 kn po računima dobavljača Gomolava d.d,

- 132.000,00 kn po računima dobavljača Paf citrus d.o.o,

- 137.769,16 kn po računima dobavljača Atisdo d.o.o,

- 1.345.117,42 kn po računima dobavljača Cervus d.o.o,

- 1.572.163,92 kn po računima dobavljača Alp lmpex d.o.o,

- 4.492.758,59 kn po računima dobavljača [obrt].

Kako je društvo A.B. Petrol d.o.o. u poreznim prijavama PDV-a za 2007. godinu taj pretporez iskoristilo kao umanjenje svoje porezne obveze PDV-a, proizlazi da je u tom iznosu (8.405.809,09 kn) oštećen Državni proračun Republike Hrvatske.

2. Poslovanje društva AB Petrol d.o.o. s društvima Gomolava d.d. i dr. te obrtom [obrt], tijekom 2008.

2.1. poslovanje s društvom Gomolava d.d. (tijekom 2008. nema evidentiranih isporuka ovog dobavljača)

2.2. poslovanje s društvom Paf Citrus d.o.o. (tijekom 2008. nema evidentiranih isporuka ovog dobavljača)

2.3. poslovanje s društvom Atisdo d.o.o.

Spisu predmeta priloženi su računi koje je društvo Atisdo d.o.o. ispostavilo društvu AB Petrol d.o.o. tijekom 2008. godine, pa je vještak u Tabeli 1.3. (2. dio tabele) supra u nalazu dao specifikaciju svih tih računa, s navođenjem osnovnih elemenata računa (broj računa, datum izdavanja, datum isporuke, vrsta robe/usluge, vrijednost robe/usluge, iznos PDV-a, ukupan iznos računa, datum plaćanja). Pregledom predmetnih računa kao i saldakonti kartice društva AB Petrol d.o.o. za dobavljača Atisdo d.o.o. za 2008. godinu (list 2497. - 2504. spisa), vještak je utvrdio, a što je razvidno i iz Tabele 1.3, da je ukupan iznos računa ispostavljenih društvu AB Petrol d.o.o. tijekom 2008. iznosio 27.816.270,51 kn, u kojem iznosu je sadržan pretporez od 5.016.021,74 kn koji je obračunan po stopi od 22% na vrijednost robe od 22.800.248,77 kn. Radi se o ukupno 106 računa, od kojih se 98 odnose na gorivo (BMB eurosuper 95, Diesel DG euro, eurodiesel DG) u ukupnom iznosu od 27.812.775,26 kn u kojem je sadržan pretporez u iznosu od 5.015.418,49, dok se preostali računi odnose na robu (Oxygizer voda od 0,5 I i povratna naknada) u ukupnom iznosu od 3.495,25 kn. Nadalje, predmetni računi iz Tabele 1.3. (2008. godina) izdani su u razdoblju od 10. siječnja do 6. studenoga 2008. Pregledom saldakonti kartice društva AB Petrol d.o.o. za dobavljača Atisdo d.o.o. za 2008. godinu, vještak je evidentirao datume i iznose podmirenja predmetnih računa. Prema dostupnim podatcima o obavljenim plaćanjima vještak je utvrdio da je društvo AB Petrol d.o.o. u razdoblju od 31. siječnja do 26. studenoga 2008. izvršilo podmirenje navedenih računa u ukupnom iznosu od 27.811.808,09 kn i to kompenzacijama (ukupno 27.434.706,55 kn) i plaćanjima putem žiro računa (ukupno 377.101,54 kn), a ukupni podmireni iznos manji je ukupnog iznosa izdanih računa za 4.462,42 kn (razlika se odnosi na račun broj 08-131 od 12. rujna 2008.). Prema ulaznim računima od ATISDO d.o.o. u 2008. AB Petrol d.o.o. iskoristio je pretporez u iznosu od 5.016.021,74 kn, od čega se na račune kojima je obračunana isporuka goriva odnosi ukupno 5.015.418,49 kn. Pregledom predmetnih računa koji se odnose na isporuku goriva, vještak je utvrdio kako ti računi imaju formalne nedostatke u smislu citiranih odredbi ZPDV (nije ispravan naziv kupca, nije točna adresa izdavatelja,...). Osim toga, iz dokumentacije u privitku tih računa ne može se zaključiti da je nastao poslovni događaj koji se na računu navodi, jer nema odgovarajuće popratne dokumentacije koja bi potvrđivala isporuke goriva (transportna dokumentacija, potpisane dostavnice i/ili primke, dokumentacija o ispitivanju i potvrdi vrste i kvalitete goriva i dr.). Kalkulacije su provedene u robnom knjigovodstvu TD AB Petrol d.o.o, na šifri dobavljača Atisdo d.o.o, i izrađene su na temelju ulaznih računa tog dobavljača, ali bez dostavnice, primke, otpremnice i dr. isprave prate isporuku goriva, i gdje bi se iz otpremnice i Izjave o sukladnosti jasno vidjelo koji dobavljač i s kojeg mjesta je isporučio gorivo, koju vrstu (šifru) goriva i koje su karakteristike goriva, gdje je ispitano gorivo i oznake, brojeve, evidencije koje nedvojbeno potvrđuju da je upravo to gorivo od tog dobavljača i s tim karakteristikama zaprimljeno. Dakle, očito je kako za isporuke goriva obračunane na računima društva Atisdo d.o.o. ispostavljenima kupcu A.B. Petrol d.o.o. nema dokaza o tome da su te isporuke robe (goriva) stvarno obavljene, odnosno da je poslovni događaj naveden na tim računima stvarno i nastao onako kako je na računu opisano. Što se tiče ostalih računa dobavljača Atisdo d.o.o. (Oxygizer voda), na istima nema poveznice s ulaznim dokumentima (dostavnica, primka), uz iste nije priložena dokumentacija o isporuci robe, niti potvrde da je roba zaprimljena kod kupca, pa i za te račune nema dokaza da su poslovni događaji navedeni na istima stvarno i nastali. Slijedom svega iznesenoga, budući da nema vjerodostojne knjigovodstvene dokumentacije koja bi potvrdila da je roba koja je na računima obračunana stvarno i isporučena, je li, kada i gdje zaprimljena, pretporez u ukupnom iznosu od 5.016.021,74 kn iskazan na računima koje je društvo Atisdo d.o.o. ispostavilo društvu A.B. Petrol d.o.o, u skladu sa supra citiranim odredbama ZPDV, ne može se odbiti prilikom obračuna porezne obveze PDV-a društva A.B. Petrol d.o.o.

2.4. poslovanje s društvom Cervus d.o.o.

Spisu predmeta priloženi su računi koje je društvo Cervus d.o.o. ispostavilo društvu AB Petrol d.o.o. tijekom 2008. godine, pa je vještak u Tabeli 1.4. (2. dio tabele) supra u nalazu dao specifikaciju svih tih računa, s navođenjem osnovnih elemenata računa (broj računa, datum izdavanja, datum isporuke, vrsta robe/usluge, vrijednost robe/usluge, iznos PDV-a, ukupan iznos računa, datum plaćanja). Pregledom predmetnih računa kao i saldakonti kartice društva AB Petrol d.o.o. za dobavljača Cervus d.o.o. za 2008. godinu (list 2491. - 2494. spisa), vještak je utvrdio, a što je razvidno i iz Tabele 1.4, da je ukupan iznos računa ispostavljenih društvu AB Petrol d.o.o. tijekom 2008. iznosio 11.173.450,94 kn, u kojem iznosu je sadržan pretporez od 2.014.884,59 kn koji je obračunan po stopi od 22% na vrijednost robe od 9.158.566,35 kn. Radi o ukupno 43 računa za gorivo (BMB Eurosuper95, DG Diesel, DG Eurodiesel) koji su izdani u razdoblju od 7. siječnja do 3. listopada 2008. Pregledom saldakonti kartice društva AB Petrol d.o.o. za dobavljača Cervus d.o.o. za 2008. godinu, vještak je evidentirao datume i iznose podmirenja predmetnih računa. Prema dostupnim podatcima o obavljenim podmirenjima, vještak je utvrdio kako je društvo AB Petrol d.o.o. u razdoblju od 22. veljače do 20. listopada 2008. podmirilo sve navedene račune u ukupnom iznosu od 11.173.450,94 kn i to isključivo kompenzacijama (naime, TD Cervus d.o.o. evidentirano je i kao kupac društva A.B. Petrol d.o.o, pa su predmetna dugovanja TD A.B. Petrol d.o.o. prema TD Cervus d.o.o. podmirivana prijebojima). Pregledom podataka iskazanih na predmetnim računima dobavljača Cervus d.o.o. kojima su obračunane isporuke goriva, vještak je utvrdio kako je u jednom dijelu računa iskazana pogrešna adresa izdavatelja računa, pa se dakle radi i o formalno neispravnim računima, a isto ukazuje na to da se radi o računima koji su izdavani naknadno, a ne na datume koji su iskazani na samim računima. Osim toga na računima, odnosno u privitku istih, ne postoje podatci o narudžbenicama, primkama, otpremnicama, dokumentacija o prijevozu goriva, kao niti obvezni podatci koji prate svaku isporuku goriva (Izjava o sukladnosti (TNG-1)), i koju prijevoznik goriva dostavlja primatelju uz svaku pojedinu isporuku. Nadalje, kalkulacije na temelju kojih je roba obračunana predmetnim računima zaprimljena na zalihe TD A.B. Petrol d.o.o. nemaju poveznicu na broj računa i broj dostavnice, a usporedbom podataka iskazanih u robno

- materijalnom knjigovodstvu TD A.B. Petrol d.o.o, utvrđeno je kako se primitak goriva evidentirao na maloprodajnim mjestima (benzinske postaje), a istovremeno je evidentiran velik broj međuskladišnica kojima se gorivo „prebacuje" sa zaliha pojedine benzinske postaje na zalihe tranzitnog skladišta, s kojeg je zatim obračunavana daljnja prodaja izdavanjem veleprodajnih računa, pa je očito kako gorivo u količinama navedenima na ulaznim računima dobavljača Cervus d.o.o. nije moglo biti zaprimljeno na benzinske postaje. Iz svega navedenoga slijedi kako u pogledu računa društva Cervus d.o.o. ispostavljenih kupcu AB Petrol d.o.o. nema dokaza o tome da su obračunane isporuke robe (goriva) stvarno obavljene, odnosno da je poslovni događaj naveden na tim računima stvarno i nastao onako kako je na računu opisano. Budući da nema vjerodostojne knjigovodstvene dokumentacije koja bi potvrdila da je roba koja je na računima obračunana stvarno i isporučena, je li, kada i gdje zaprimljena, pretporez u ukupnom iznosu od 2.014.884,59 kn iskazan na računima koje je društvo Cervus d.o.o. ispostavilo društvu A.B. Petrol d.o.o., u skladu sa supra citiranim odredbama ZPDV, ne može se odbiti prilikom obračuna porezne obveze PDV-a društva A.B. Petrol d.o.o.

2.5. poslovanje s društvom Alp lmpex d.o.o.

Spisu predmeta priloženi su računi koje je društvo Alp lmpex d.o.o. ispostavilo društvu AB Petrol d.o.o. tijekom 2008. godine, pa je vještak u Tabeli 1.5. (2. dio tabele) supra u nalazu dao specifikaciju svih tih računa, s navođenjem osnovnih elemenata računa (broj računa, datum izdavanja, datum isporuke, vrsta robe/usluge, vrijednost robe/usluge, iznos PDV-a, ukupan iznos računa, datum plaćanja). Pregledom predmetnih računa, kao i saldakonti kartice društva AB Petrol d.o.o. za dobavljača Alp lmpex d.o.o. za 2008. godinu (list 4405. - 4410. spisa), vještak je utvrdio, a što je razvidno i iz Tabele 1.5., da je ukupan iznos računa ispostavljenih društvu AB Petrol d.o.o. tijekom 2008. iznosio 11.019.574,13 kn, u kojem iznosu je sadržan pretporez od 1.987.136,34 kn koji je obračunan po stopi od 22% na vrijednost robe od 9.032.437,79 kn. Radi se o ukupno 52 računa za gorivo (BMB Eurosuper 95, DG Eurodiesel, Diesel DG) koji su ispostavljeni u razdoblju od 2. siječnja do 22. listopada 2008. Pregledom saldakonti kartice društva AB Petrol d.o.o. za dobavljača Alp lmpex d.o.o. za 2008. godinu, vještak je evidentirao datume i iznose podmirenja predmetnih računa. Prema dostupnim podatcima o obavljenim plaćanjima vještak je utvrdio da je društvo AB Petrol d.o.o. u razdoblju od 29. siječnja do 18. prosinca 2008. podmirilo ukupno 14.931.705,08 kn, pri čemu se iznos od 3.912.130,95 kn odnosi na ostatak računa iz 2007, a iznos od 11.019.574,13 kn na račune iz 2008. Od ukupno podmirenih 14.931.705,08 kn u 2008. godini, putem žiro računa plaćen je iznos od 1.384.952,04 kn, a iznos od 13.546.753,04 kn kompenzacijama. Analizom predmetnih ulaznih računa dobavljača Alp lmpex d.o.o. vještak je utvrdio kako isti ne zadovoljavaju formalne uvjete propisane ZPDV-om (podaci o kupcu su netočni i nepotpuni - tvrtka i adresa (ulica i broj), brojevi računa nemaju slijed izdavanja (ponavljaju se brojevi mjesečno, zamjena redoslijeda mjeseca i broja računa u broju) u odnosu na datum izdavanja, na otpremnicama i računima nije navedena ista vrsta goriva. Osim toga na računima, odnosno u privitku istih, ne postoje podatci o narudžbenicama, primkama, otpremnicama, dokumentacija o prijevozu goriva, kao niti obvezni podatci koji prate svaku isporuku goriva (Izjava o sukladnosti (TNG-1)), i koju prijevoznik goriva dostavlja primatelju uz svaku pojedinu isporuku. Otpremnice, čiji broj je korišten kao broj transportne dokumentacije (koja to svakako nije) prilikom izrade kalkulacije, dane su uz račun s nepotpunim podacima, ručno su izrađene, uglavnom potpisne nečitkim parafom. Otpremnice ne sadrže podatke o dobavljaču, proizvođaču ili uvozniku koji je isporučio na tržište to gorivo, nema Izjavu o sukladnosti, odnosno potvrde o provjerenim karakteristikama goriva, nema detalja otpreme, niti potvrde o prijevozu opasne tvari. Nadalje, kalkulacije na temelju kojih je roba obračunana predmetnim računima zaprimljena na zalihe TD A.B. Petrol d.o.o. nemaju poveznicu na broj računa i broj dostavnice, broj otpremnice identičan je broju transportnog dokumenta, a uz kalkulacije nema vjerodostojne knjigovodstvene dokumentacije o prijevozu goriva, ispitivanju i potvrdi kvalitete istoga, zaprimanju goriva na pojedino maloprodajno mjesto i dr. Iz svega navedenoga slijedi kako u pogledu računa društva Alp lmpex d.o.o. ispostavljenih kupcu AB Petrol d.o.o. tijekom 2008. nema dokaza o tome da su obračunane isporuke robe (goriva) stvarno obavljene, odnosno da je poslovni događaj naveden na tim računima stvarno i nastao onako kako je na računu opisano. Budući da nema vjerodostojne knjigovodstvene dokumentacije koja bi potvrdila da je roba koja je na računima obračunana stvarno i isporučena, je li, kada i gdje zaprimljena, pretporez u ukupnom iznosu od 1.987.136,34 kn iskazan na računima koje je društvo Alp lmpex d.o.o. ispostavilo društvu A.B. Petrol d.o.o, u skladu sa supra citiranim odredbama ZPDV, ne može se odbiti prilikom obračuna porezne obveze PDV-a društva A.B. Petrol d.o.o.

2.6. poslovanje s društvom Vizemkis promet d.o.o.

Spisu predmeta priloženi su računi koje je društvo Vizemkis promet d.o.o. ispostavilo društvu AB Petrol d.o.o. tijekom 2008. godine, pa vještak u Tabeli 1.6. u nastavku daje specifikaciju svih tih računa, s navođenjem osnovnih elemenata računa (broj računa, datum izdavanja, datum isporuke, vrsta robe/usluge, vrijednost robe/usluge, iznos PDV-a, ukupan iznos računa, datum plaćanja). Pregledom predmetnih računa kao i saldakonti kartice društva AB Petrol d.o.o. za dobavljača Vizemkis promet d.o.o. (list 2505, 2516. - 2517.. spisa), vještak je utvrdio, a što je razvidno i iz Tabele 1.6, da je ukupan iznos računa ispostavljenih društvu AB Petrol d.o.o. tijekom 2008. iznosio 3.071.909,22 kn, u kojem iznosu je sadržan pretporez od 553.950,84 kn koji je obračunan po stopi od 22% na vrijednost robe od 2.517.958,38 kn. Radi se o ukupno 12 računa za gorivo (Eurosuper 95, Eurodiesel) ispostavljenih od 17. rujna do 20. prosinca 2008. Pregledom saldakonti kartice društva AB Petrol d.o.o. za dobavljača Vizemkis promet d.o.o, vještak je evidentirao datume i iznose plaćanja predmetnih računa. Prema dostupnim podatcima o obavljenim plaćanjima vještak je utvrdio kako je društvo AB Petrol d.o.o. u razdoblju od 11. studenoga 2008. do 13. veljače 2009. podmirilo račune ispostavljene tijekom 2008. u ukupnom iznosu od 2.687.184,23 kn, i to kompenzacijama ukupno 2.096.391,98 kn, a plaćanjima putem žiro računa iznos od 590.792,25 kn, a ukupni podmireni iznos manji je ukupnog iznosa izdanih računa za 384.724,99 kn (razlika se odnosi na račun broj 148-08 od 19. rujna 2008. (272.165.16 kn), odnosno na račun broj 164-08 od 20. listopada 2008. (112.559,83 kn)). Na saldakonto kartici evidentirana su plaćanja u navedenom iznosu od ukupno 384.724,99 kn, po računima broj 8,137 i 304, koji nisu evidentirani kao ulazni računi koje je društvu AB Petrol d.o.o. ispostavilo društvo Vizemkis promet d.o.o. (list 2505. spisa).

Na predmetnim računima koje je dobavljač Vizemkis promet d.o.o. ispostavljao društvu A.B. Petrol d.o.o. obračunavana je isporuka goriva u tranzitu, dakle u takvim bi poslovnim događajima društvo Vizemkis promet d.o.o. bilo samo posrednik, dok bi isporuka goriva bila obavljana direktno od dobavljača goriva društvu A.B. Petrol d.o.o.

Naime, imajući u vidu specifičnosti povezane s prometom robe u tranzitu (posrednik nema skladišta i sam ne obavlja nikakvo zaduženje niti razduženje zaliha skladišta, jer se u suprotnom ne radi o prometu u tranzitu), na dokumentima (otpremnica, prijevozna dokumentacija i dr.) bi morali biti navedeni podatci o originalnom isporučitelju robe, mjestu isporuke i ukrcaja, prijevozniku i dr.

Osim toga, zbog dodatnih specifičnosti povezanih s konkretnom vrstom robe koja je obračunavana (gorivo - posebna regulativa koja propisuje promet gorivom kao opasnom tvari, dodatna dokumentacija koja prati svaku pojedinu isporuku goriva, dokumentacija o ispitivanju i potvrdi kvalitete i dr.), na svoj toj dokumentaciji morao bi se nalaziti podatak o stvarnom dobavljači, prijevozniku i dr.

S druge strane, predmetnim računima samo su priložene otpremnice (na kojima je naznačeno da se radi o isporuci sa skladišta tranzita društva Vizemkis promet d.o.o., odnosno to društvo naznačeno je kao pošiljatelj), a kako skladište tranzita ne postoji, s istoga niti nisu mogle biti obavljane bilo kakve isporuke. Dakle, nema nikakve dokumentacije iz koje bi se mogla zaključiti stvarna narav poslovnog događaja, niti dokumentacije koja prati isporuke i prijevoz opasnih tvari, a niti dokumentacije koja se odnosi na vrstu i kvalitetu goriva i dr. Iz svega navedenoga slijedi kako u pogledu računa društva Vizemkis promet d.o.o. ispostavljenih kupcu AB Petrol d.o.o. tijekom 2008. nema dokaza o tome da su obračunane isporuke robe (goriva) stvarno obavljene, odnosno da je poslovni događaj naveden na tim računima stvarno i nastao onako kako je na računu opisano. Budući da nema vjerodostojne knjigovodstvene dokumentacije koja bi potvrdila da je roba koja je na računima obračunana stvarno i isporučena, tko je originalni isporučitelj, je li, kada i gdje zaprimljena, nema isprava prate isporuke i prijevoz goriva kao opasne tvari i dr, pretporez u ukupnom iznosu od 553.950,84 kn iskazan na računima koje je društvo Vizemkis promet d.o.o. ispostavilo društvu A.B. Petrol d.o.o, u skladu sa supra citiranim odredbama ZPDV, ne može se odbiti prilikom obračuna porezne obveze PDV-a društva A.B. Petrol d.o.o.

2.7. poslovanje s obrtom [obrt] (tijekom 2008. nema evidentiranih isporuka ovog dobavljača)

Prema utvrđenjima iz točaka 2.1. - 2.7. razvidno je kako je društvo AB Petrol d.o.o. u svojim poslovnim knjigama evidentiralo ulazne račune navedenih dobavljača u ukupnom iznosu od 53.081.204,80 kn, za koje račune nema dokaza o tome da su obračunane isporuke roba i usluga stvarno obavljene, odnosno da su poslovni događaji navedeni na tim računima stvarno i nastali. Kako nema vjerodostojne knjigovodstvene dokumentacije koja bi potvrdila da su robe i usluge koje su na tim računima obračunane stvarno i isporučene, zatim jesu li, kada i gdje zaprimljene, pretporez iskazan na računima koje su navedena društva ispostavila društvu A.B. Petrol d.o.o, a koji ukupno iznosi 9.571.993,51 kn, u skladu s odredbama ZPDV ne može se odbiti prilikom obračuna porezne obveze PDV-a društva A.B. Petrol d.o.o. za 2008. godinu, odnosno razvrstano na pojedine dobavljače, radi se o sljedećim iznosima pretporeza:

- 5.016.021,74 kn po računima dobavljača Atisdo d.o.o,

- 2.014.884,59 kn po računima dobavljača Cervus d.o.o,

- 1.987.136,34 kn po računima dobavljača Alp lmpex d.o.o,

- 553.950,84 kn po računima dobavljača Vizemkis promet d.o.o.

Kako je društvo A.B. Petrol d.o.o. u poreznim prijavama PDV-a za 2008. godinu taj pretporez iskoristilo kao umanjenje svoje porezne obveze PDV-a, proizlazi da je u tom iznosu (9.571.993,51 kn) oštećen Državni proračun Republike Hrvatske.

3. Promet maloprodaje za konto 1202-VIRMAN

U pogledu ovog zadatka, vještak će prvo ukratko pojasniti poslovanje društva A.B. Petrol d.o.o. u dijelu prodaje robe (prvenstveno goriva).

Naime, društvo A.B. Petrol d.o.o. prodaju goriva sa zaliha na pojedinim benzinskim postajama krajnjim kupcima obavljalo je na dva osnovna načina: prodaja kupcima uz naplatu putem gotovine i kartičnog plaćanja s jedne strane, te prodaja kupcima uz naplatu putem virmana (ispostavljanje računa određenom kupcu za kupljeno gorivo, tzv. prodaja robe na veliko u maloprodaji).

Radi ažurnog vođenja stanja zaliha (razduženja za prodane količine goriva), prilikom svake transakcije (prodaje), na maloprodajnom mjestu (benzinske postaje) evidentirala se prodaja odgovarajuće količine, a ujedno, u skladu s propisima koji reguliraju evidenciju prodaje robe na maloprodajnim mjestima, za svaku se transakciju evidentirao i način plaćanja (gotovina, prodaja na kartice (razvrstano po vrstama kreditnih kartica, te virmanska prodaja (u kojoj će do plaćanja doći nakon ispostavljanja računa kupcu)).

U informacijskim sustavima koji ne podržavaju unos i odabir veleprodajnog kupca direktno na maloprodajnom mjestu, uobičajeni način rada bio je sve takve isporuke u jednom mjesecu evidentirati na jednog zbirnog kupca (u konkretnom slučaju se radilo o kupcu VIRMAN, a prodaja tom kupcu bila je u poslovnim knjigama evidentirana na kontu 1202- OT), da bi se koncem mjeseca provela obračunska knjiženja kojima bi roba prodana na veliko iz maloprodaje bila prenesena na drugo skladište (po vrstama i u količinama ukupno prodanima na veliko u tom mjesecu), s kojeg skladišta bi se onda kupcima ispostavljali računi za isporučeno gorivo (u konkretnom slučaju to su bila skladišta koja su se vodila s oznakom 'FAKTURE').

Istovremeno, da ne bi došlo do dvostrukog evidentiranja ostvarene prodaje (prvi puta kroz maloprodaju, u čijim prometima su bili uključeni i prometi ostvareni od prodaje kupcima na veliko, i drugi puta kroz račune ispostavljene tim istim kupcima na veliko), s obzirom da je u poslovnim knjigama, ali i u poreznim evidencijama (Knjiga l- RA), u prometu maloprodaje bio uključen i promet ostvaren s kupcima na veliko, bilo je potrebno u odgovarajućem iznosu stornirati onaj dio prometa u maloprodaji evidentiran za zbirnog kupca VIRMAN, jer je taj promet (u knjigovodstvenom i poreznom smislu) uključen kroz račune ispostavljene kupcima na veliko.

Navedeno potvrđuju i evidencije u poslovnim knjigama društva A.B. Petrol d.o.o, na skladištima s oznakom 'FAKTURE', na kojima je tijekom jedne godine (a unutar toga i za svaki pojedini mjesec) evidentirana ista količina ulaza i izlaza robe, dakle radi se o obračunskim skladištima koja se mjesečno zadužuju onom robom koja je prodana na veliko (kupcima kojima se mora ispostaviti veleprodajni račun), a istovremeno se u tom mjesecu obavlja razduženje te iste robe, upravo ispostavljanjem veleprodajnih računa tim kupcima.

Dakle, radi se o obračunskim transakcijama koje su bile nužne da bi se mogle ispostaviti fakture veleprodajnim kupcima za robu kupljenu iz maloprodaje, pa u takvom poslovanju nema neosnovano umanjene obveze poreza na dodanu vrijednost.

Zaključno vještak je naveo da na temelju utvrđenja i izračuna iz nalaza, u skladu s cjelokupnom pregledanom dokumentacijom, u svezi s postavljenim zadatcima smatra da

• inkriminirani računi koje su u razdoblju od 1. siječnja 2007. pa do 31. prosinca 2008. trgovačkom društvu AB Petrol d.o.o. ispostavila trgovačka društva Gomolava d.d., Paf Citrus d.o.o., Atisdo d.o.o., Cervus d.o.o., Alp lmpex d.o.o. i Vizemkis promet d.o.o te obrt [obrt] nisu vjerodostojni knjigovodstveni dokumenti, s obzirom da nema vjerodostojne knjigovodstvene dokumentacije koja potvrđuje da su poslovni događaji naznačeni na tim računima stvarno nastali, • trgovačkom društvu AB Petrol d.o.o. nisu izvršene isporuke roba, dobara i usluga koje su na istim računima deklarirani, odnosno nije se radilo o stvarnim poslovnim događajima,

• trgovačko društvo AB Petrol d.o.o. neosnovano je odbilo pretporez po računima koja su ispostavila navedena trgovačka društva, na koji način je oštećen Državni proračun RH, i to u ukupnom iznosu od 17.977.802,60 kn, što se odnosi na:

o 8.405.809,09 kn tijekom 2007. godine, odnosno:

■ 726.000,00 kn po računima dobavljača Gomolava d.d.,

■ 132.000,00 kn po računima dobavljača Paf citrus d.o.o.,

■ 137.769,16 kn po računima dobavljača Atisdo d.o.o.,

■ 1.345.117,42 kn po računima dobavljača Cervus d.o.o.,

■ 1.572.163,92 kn po računima dobavljača Alp lmpex d.o.o., ■ 4.492.758,59 kn po računima dobavljača [obrt].

o 9.571.993,51 kn tijekom 2008. godine, odnosno:

■ 5.016.021,74 kn po računima dobavljača Atisdo d.o.o.,

■ 2.014.884,59 kn po računima dobavljača Cervus d.o.o.,

■ 1.987.136,34 kn po računima dobavljača Alp lmpex d.o.o., ■ 553.950,84 kn po računima dobavljača Vizemkis promet d.o.o.

• trgovačko društvo AB Petrol d.o.o. u inkriminiranom periodu nije neosnovano umanjilo obvezu poreza na dodanu vrijednost, na način da je sačinilo umanjenja ostvarenog prometa maloprodaje na kontu 1202-virman, već se radilo o obračunskom provođenju fakturiranja prodaje robe kupcima na veliko iz maloprodaje; dakle, na taj način nije došlo do dodatnog umanjenja obveze poreza na dodanu vrijednost.

Ispitan usmeno na okolnost pisanog nalaza i mišljenja vještak je naveo da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja kojeg sam sudu dostavio 28. veljače 2022. a koji prileži spisu na listovima 5093-5241. U svom nalazu i mišljenju na prvih stotinjak stranica, točnije do stranice 102 nalaza i mišljenja točno je naveo kojom je dokumentacijom raspolagao prilikom izrade pisanog nalaza i mišljenja. Dopušta mogućnost, ukoliko je nadležno tijelo porezne uprave raspolagalo takvim dokazima, da je društvo AB Petrol imalo pravo na odbitak pretporeza, a kako je to obrađeno pod točkama 1.1. i 1.2. pisanog nalaza i mišljenja na stranicama 108 do 112 nalaza. Kada je vještaku predočen dopunski zapisnik Ministarstva financija od 18. listopada 2010. s listova 69 do 80 spisa, naveo je da je u tom zapisniku navedeno kako je prihvaćena izjavom direktora trgovačkih društava Gomolava d.d. i Paf citrus d.o.o. da je postojala mogućnost korištenja zakupljenog zemljišta i zakupljene hladnjače u poslovne svrhe, pa da sukladno navedenom prihvaća da su zaračunate usluge najma istih nastale u poslovne svrhe, te sukladno navedenom iskazani troškovi, a koji se odnose na troškove najma zemljišta i najma hladnjače se smatraju porezno priznatim rashodima, obzirom da je vršen nadzor nad poslovanjem tvrtke AB Petrol, isto se smatra rashodima tvrtke AB Petrol. Posljedično navedenom priznavanje tih rashoda društva AB Petrol povlači za sobom i priznavanje ulaznog PDV-a (pretporeza) koje su na računima ispostavljenima društvu AB Petrol iskazala gore navedena dva dobavljača. Ukoliko se navedeno prihvati tada bi se radilo o ne bis in idem. Svoj nalaz i mišljenje, kako je već rekao, temeljio je ne na nalazima i utvrđenjima porezne uprave, odnosno Ministarstva financija, tj. financijske policije, već isključivo na temelju računovodstveno knjigovodstvene dokumentacije, jer da se prihvaćaju utvrđenja tih tijela, tada provođenje vještačenja ne bi niti bilo naloženo. Nakon ponovnog uvida u dokumentaciju s listova 5033-5076 spisa može reći kako iz te dokumentacije proizlazi da je predmetni prostor koji je bio uzet u zakup, a koji je obrađen u točkama 1.1. i 1.2. mog nalaza, mogao biti korišten za isporuke agregata (šljunka). Na upit da li se moglo utvrditi kome je roba dalje prodavana od strane tvrtke AB Petrol odgovorio je da se to moglo hipotetski, ali to nije bio predmet vještačenja. Na upit ima li društvo AB Petrol obvezu prijave i plaćanja PDV-a prilikom prodaje robe za koju se inkriminira nepriznavanje ulaznog PDV-a, odgovorio je da ima. No navedenu okolnost nije obrađivao u nalazu i mišljenju, obzirom da mu isto nije bilo u zadatku, niti je predmet inkriminacija. U tom dijelu se jedino može očitovati na navode utvrđene po poreznoj upravi u koje nema razloga sumnjati. Na upit je li na uvidu imao inventurna stanja tvrtke AB Petrol te je li ista uspoređivao s knjigovodstvenim evidencijama, odgovorio je da navedeno nije provjeravao jer mu nije bilo odlučno za odgovaranje na postavljeni zadatak, a u tom smislu može reći da nije uzeo u obzir inspekcijske nadzore provedene u svezi s inventurnim stanjem i analizom vrste goriva. Nakon uvida u svih osam zapisnika Carinarnice Zagreb, Carinarnice Krapina, odnosno financijske policije, naveo je da se zapisnik od 17. veljače 2006. ne odnosi na inkriminirano razdoblje, zapisnici od 29. srpnja 2009. i 26. listopada 2009. se odnose na urednost vođenja evidencija, a datumski su također izvan inkriminiranog razdoblja, a isto se odnosi i na zapisnik od 07. travnja 2009., dok zapisnik od 16. veljače 2009. koji se odnosi na usporedbu stvarnog stanja po popisu i stanja zaliha po knjigovodstvu se odnosi na razdoblje od 01. do 30. siječnja 2009., dakle ponovno izvan inkriminiranog razdoblja. Zapisnik od 30. travnja 2007. koji je predočen u jednom dijelu odnosi se na razdoblje od ožujka 2006. do veljače 2007., a uspoređivane su evidencije prodaje pojedinih vrsta goriva po količinama sumirane po kupcima jednog dana, s evidencijama prodaje istih tih goriva evidentirane prema pojedinim artiklima, i utvrđeno je kako postoje manje razlike iznad dopuštenog manjka, za što je obračunata obveza PDV-a u iznosu od 673,92 kune. Dakle jedini zapisnik koji se odnosi na dio inkriminiranog razdoblja je onaj od 17. travnja 2008. prema kojem je predmet nadzora bio promet i potrošnja naftnih derivata u razdoblju od 03. veljače do 31. prosinca 2007., pri čemu je nadzorom obuhvaćeno obojeno eurodizelsko gorivo (tzv. plavi dizel) i ulje za loženje ekstra lako (lož ulje), a navedenim nadzorom nisu utvrđene nepravilnosti u pogledu prometa navedenim dvjema vrstama naftnih derivata, niti na jednom kontroliranom prodajnom mjestu (benzinske postaje [adresa] i [adresa]). Na upit da li predočeni zapisnici potvrđuju da su poslovni događaji naznačeni na računima TD Atisdo, Cervus, Alp impex, Vizemkis promet i Croco nafta stvarno nastali odgovorio je da ne. Kako je već i naveo, knjigovodstveno i računovodstveno poslovanje izrazito je formalno i svaki knjigovodstveni i računovodstveni dokument mora imati strogo propisanu formu, a što se odnosi i na ono što propisuju porezni propisi, koji su još i striktniji. Prema tome, ukoliko dokumentacija ima neki od nedostataka što je i naveo u svom pisanom nalazu i mišljenju, moguće je da će ju porezna uprava osporiti. Nakon što mu je predočeno rješenje Trgovačkog suda od 5. svibnja 2014. naveo je da u dokumentaciji nije naišao da bi tvrtki AB Petrol zbog pogrešno naznačenog sjedišta u [adresa], bilo odbijano pravo na odbitak pretporeza. Nadalje, imajući u vidu da je u dopunskom zapisniku od 18. listopada 2010. navedeno da je nadzor vršen nad tvrtkom AB Petrol promet d.o.o., [adresa], a da je vještak u pisanom nalazu i mišljenju iskazao da se radilo o nadzoru nad tvrtkom AB Petrol, očito je da se radi o greški, svatko može pogriješiti, pa tako i djelatnici Ministarstva financija, financijske policije, pa je stoga moguće da su u pisanju računa mogle pogriješiti i osobe koje su ih ispisivale kao što su očito pogriješili djelatnici financijske policije prilikom navođenja imena AB Petrol. U pogledu poslovanja s dobavljačima naftnih derivata koji su obuhvaćeni inkriminacijom, odnosno posljedično nalazom i mišljenjem, a imajući u vidu kako je s većim brojem tih dobavljača društvo AB Petrol imalo dvostrani pravni posao u smislu da osim što su bili dobavljači, istovremeno su bili i kupci društva AB Petrol, na upit je li provjeravao je li društvo AB Petrol za sve račune ispostavljene tim društvima, a koji su kasnije ušli u prijeboj, obračunalo, prijavilo i platilo PDV, odgovorio je da to nije provjeravao, ali da se o tome detaljnije očitovao u jednom od odgovora na ranija pitanja. Na upit je li u 2007. godini kada je TD Atisdo izdalo tri računa za gorivo, da li se utvrđenja vještaka da je na ulaznim računima bila navedena jedna vrsta goriva, a u prilozima se navodi druga vrsta goriva, odgovorio je kako se navedena tvrdnja odnosi samo na posljednji račun br. 07-048, stavka br. 11 tabele 1.3. iz nalaza. Preostala dva nedostatka na navedena tri računa ukazuju po mišljenju vještaka na to da se PDV po istima ne može odbiti. U spisu postoji dokumentacija, konkretno u odnosu na predmetna tri računa TD Atisdo d.o.o., a koja ukazuje na potpuno drugačiji tijek robe od onoga za koji tvrdi obrana, obzirom da se u ta tri računa tvrtka AB Petrol navodi kao prijevoznik. Ponovio je i naglasio da u spisu nema vjerodostojne dokumentacije koja bi pratila konkretan tijek robe prema ispostavljenim računima. Nakon predočenja dopunskog zapisnika financijske policije od 8. ožujka 2010. iz kojeg proizlazi kako je financijska policija utvrdila da su dva računa koje je tvrtka Atisdo d.o.o. izdala ispravni, a da samo jedan račun, i to ovaj zadnji, treći, nije ispravan zbog pogrešnog naziva robe iskazao je da, ako se navedeno uzme u obzir, tada bi u dijelu poslovanja društva Atisdo d.o.o. s društvom AB Petrol tijekom 2007. godine po osnovi prometa gorivima, preostao sporni iznos pretporeza od 47.956,78 kuna, koliko iznosi pretporez iskazan na računu 07-048 od 31. listopada 2007. Doista je na stranici 121 pisanog nalaza i mišljenja naveo kako se u odnosu na poslovanje s društvom Vizemkis promet d.o.o. radi o ukupno 12 računa za gorivo (Eurosuper, Eurodizel) ispostavljenih od 17. rujna do 20. prosinca 2008. godine, dok sam u tablici iza naveo pod vrsta i naziv robe isključivo Eurodizel, međutim navedeno ne utječe na izračune. Ponovio je i da je nalaz i mišljenje sačinjavao na temelju dokumentacije priležeće sudskom spisu i registratorima i na temelju toga utvrdio kako prateće dokumentacije, a iz koje bi nedvojbeno potvrđivalo da je gorivo od konkretnog dobavljača i s konkretnim karakteristikama zaprimljeno, nema. Ako bi se dostavili podaci, odnosno dokazi o isporuci, naravno da bi to utjecalo na te njegove zaključke. Na predočenje potvrde o privremenom oduzimanju predmeta Carinske uprave, Carinarnice Zagreb od 9. ožujka 2009., dvije isprave o prijevozu opasnih tvari, dopisi Carinarnice Zagreb od 21. svibnja 2009. o preuzimanju cisterne i istakanju goriva u rafineriji Sisak, zapisnik o uzimanju uzoraka, i izvještaj o ispitivanju od 8. travnja 2009. vještak je naveo da se predmetna dokumentacija ne odnosi na inkriminirani period, te da bi u slučaju da svaki od računa koji su predmetom inkriminacija sadržava između ostalog i ovakvu dokumentaciju, tada navedeno svakako bilo od utjecaja i na utvrđenja u svezi inkriminiranog perioda. Prijevoznice nije imao na uvidu, a sve što je imao na uvidu naveo je u svojih prvih sto stranica pisanog nalaza i mišljenja. Na daljnji upit vještak je odgovorio da prijevoznice s potpisom vozača potvrđuju da je taj vozač preuzeo robu. TNG obrazac, kao i većina dokumentacije, čuva se u propisanim rokovima koji su se tijekom godina mijenjali, ali za najveći dio dokumentacije taj rok iznosi 10+1 godinu od isteka poslovne godine na koju se odnosi. Sva dokumentacija mora pratiti stvarni tijek robe, što znači da ona dokumentacija koja mora postojati je dokumentacija o isporuci robe od stvarnog mjesta ukrcaja do stvarnog mjesta iskrcaja. Kod tranzitnog poslovanja, imajući u vidu, da roba u stvarnosti ne ide kod posrednika, ta dokumentacija nije nužna posredniku u smislu činjenice da roba ne ide kod njega, no s druge strane da bi on mogao fakturirati krajnjem kupcu mora postojati dokumentacija na temelju koje se može utvrditi da je stvarno nastao poslovni dogovor. Vještak je nastavno naveo kako nije sagledavao ukupni postotak koliko čini promet društva AB Petrol s inkriminiranim dobavljačima u odnosu na ukupan promet društva u navedene dvije godine. Po njegovom iskustvu u to vrijeme bila je uobičajena naplata potraživanja putem višestrukih kompenzacija, pri čemu su poduzetnici, a za potrebe naplate nekog svog potraživanja, nabavljali robu i u situacijama u kojima se s tom robom inače ne bave, odnosno u situacijama u kojima su takve transakcije možda bile po cijenama koje nisu bile tržišne. Ne sjeća se je li tijekom svog rada vještačio tvrtku Vizemkis. Nije se posebno bavio utvrđivanjima koliko konkretne benzinske postaje imaju kapaciteta, već pretpostavlja da sve benzinske postaje imaju neke standarde u vezi kapaciteta. Međutim, glavna argumentacija za njegove zaključke vezuje se prvenstveno na dokumentaciju, a pored toga uzeo sam u obzir učestalost i količine navodno isporučenih goriva, što je onda sve dovelo do zaključka iz pisanog nalaza i mišljenja. Kapacitet pojedine benzinske postaje nije bio ključan niti jedini mjerodavan faktor kod donošenja zaključka iz pisanog nalaza i mišljenja, već samo kao dodatan pokazatelj. Nakon predočavanja vještaku kapaciteta postaja, a imajući u vidu pojašnjenja okrivljenika može reći primjerice da bi navedeno za gorivo vrste dizel značilo da je na jednom veleprodajnom skladištu bilo moguće zaprimiti cca 8 cisterni u jednom danu, pa ako se uzme u obzir daljnja prodaja te robe, onda bi dio zaključaka iz nalaza koji se odnose na mogućnost baratanja količinama iskazanima na predmetnim računima izdvojio iz svog nalaza. U nalazu i mišljenju naveo je da se na pojedinim računima nalaze nečitki parafi potpisnika. Kod tvrtke Atisdo u tablici se vidi koja je roba konkretno fakturirana tijekom 2007. i 2008. godine, te je tako vidljivo da je na 8 računa tijekom 2007. i na 6 računa tijekom 2008. godine fakturirana i Oxygizer voda 0,5. Vještak je nakon toga naveo da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja, i to u odnosu na sve račune koje je pobrojao u pisanom nalazu i mišljenju, kao i u odnosu na sve dobavljače za inkriminirani period, uz eventualnu korekciju po ocjeni suda, dva računa tvrtke Atisdo u odnosu na poslovanje s naftnim derivatima, a imajući u vidu ponovni uvid u dokumentaciju na koju je ukazala obrana. U odnosu na točke 1.1. i 1.2. također smatra, kao i u odnosu na prethodno navedeno, da se radi o pravnom pitanju, imajući u vidu utvrđenja iz dopunskog zapisnika Ministarstva financija, financijske policije. Nikakvom naknadno pronađenom dokumentacijom nisu konvalidirani njegovi zaključci, odnosno nema nikakve nove dokumentacije. Na upit za koji je onda točno iznos oštećen Državni proračun može reći kako imajući u vidu očitovanje u pogledu isporuka obračunatih po računima dobavljača Gomolava d.d. i Paf citrus d.o.o., kao i imajući u vidu očitovanje o dokumentaciji povezanoj s isporukama dobavljača Atisdo d.o.o. tijekom 2007. kako u odnosu na 2007. godinu preostaje 7.499.852,31 kuna, što se odnosi na 47.956,78 kuna u odnosu na dobavljača Atisdo d.o.o., te na preostala tri iznosa kako su iskazani za dobavljače Cervus d.o.o., Alp impex d.o.o. i obrt [obrt] u pisanom nalazu i mišljenju. Ukupno za 2007. i 2008. godinu u tom slučaju se radi o 17.071.845,82 kune i ta su utvrđenja bezuvjetna na temelju pregledane dokumentacije.

Vještak je potom sudu dostavio i dopunu svog nalaza i mišljenja, a u kojoj je naveo da je na temelju utvrđenja i izračuna iz osnovnog i ovog dodatnog nalaza, u skladu s cjelokupnom pregledanom dokumentacijom, u svezi s postavljenim zadacima u odnosu na poslovanje društva AB Petrol d.o.o. s dobavljačem Atisdo d.o.o., mišljenja kako je trgovačko društvo AB Petrol d.o.o. neosnovano odbilo pretporez po računima koje mu je ispostavilo društvo Atisdo d.o.o., u ukupnom iznosu od 388.774,43 kn

(51.599,23 eura), što se odnosi na:

137.769,16 kn (18.285,11 eura) tijekom 2007. godine i

251.005,27 kn (33.314,12 eura) tijekom 2008. godine.

Ispitan usmeno na okolnosti dopunskog nalaza i mišljenja vještak je uvodno naveo da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja kojeg je sudu dostavio 28. veljače 2022. a koji prileži spisu na listovima 5093-5241, kao i do sada iznesenih usmenih očitovanja. Na pitanje branitelja, a kada mu je predočena dokumentacija koja prileži spisu K-372/2015 na listovima 370, 371, 378, 379, 402, 403, 404 odgovorio je da se radi o računima koje je uključio u izračune, obzirom da spadaju u inkriminirano razdoblje i odnose se na poslovni odnos s dobavljačem Atisdo d.o.o., a iz dokumentacije na koju upućuje pitanje obrane, može reći kako je vidljivo da se radi o tri računa uz koje je priložena dokumentacija o obavljenim isporukama. Dakle otpremnice društva Atisdo d.o.o. kupcu AB Petrol d.o.o. na kojima je vidljivo tko je i kada, kao i kojim prijevoznim sredstvom, prevezao točno određenu količinu pojedinih goriva, te je vidljivo da je na otpremnicama potpisom ili potpisom i pečatom potvrđeno preuzimanje robe. Navedena dokumentacija predstavlja upravo onu dokumentaciju koju je u svojim dosadašnjim očitovanjima označio kao nedostatnu za potvrđivanje stvarnog nastanka pojedinog poslovnog događaja, pa bi uzevši u obzir istu, na opisanom uzorku od tri računa, u tom dijelu izmijenio dani nalaz i mišljenje jer bi po istima, po mom mišljenju, bili ispunjeni formalni knjigovodstveni i porezni uvjeti za odbitak pretporeza. U pogledu dokumentacije sadržane na listovima 1543 i 1544 priklopljenog spisa, može reći kako se radi o izlaznom računu društva Atisdo d.o.o. prema kupcu Autotransport Stjepan Radić d.o.o. u prilogu kojeg je i otpremnica, a izgledom i formom se radi o dokumentima kao oni koji su predmet ovog sudskog postupka, pa se može zaključiti da je na opisani način TD Atisdo d.o.o. poslovalo i s drugim kupcima. Kada mu je predočeno rješenje koje prileži spisu na listovima 137- 152, konkretno na listu 7, odlomak 2, točka f, odgovorio je da bi iz navedenog proizlazilo kako je Porezna uprava u nadzoru osporila pravo na odbitak pretporeza društvu AB Petrol d.o.o. za onaj dio isporuka društva Cervus d.o.o. koje nemaju pokrića u količinama goriva po pojedinim vrstama koje je društvo AB Petrol prethodno isporučilo društvu Cervus d.o.o. Dakle, za te isporuke društva AB Petrol društvu Cervus d.o.o. umanjen je iznos nadzorom utvrđenog terećenja društva AB Petrol, odnosno Porezna uprava je u nadzoru priznala sve isporuke društva Cervus d.o.o. koje imaju pokriće u količinama isporučenog goriva tom društvu od društva AB Petrol. U to vrijeme porezni propisi bili su takvi da se nije mogao odbiti pretporez nekom trgovačkom društvu – kupcu (u konkretnom slučaju AB Petrol) ako u nadzoru dobavljača tog kupca nije pronađena sva relevantna dokumentacija koja bi potvrđivala da je dobavljač nabavio robu koja je predmet isporuke, pa da ju je onda mogao i isporučiti. U pogledu podataka iskaznih u tabeli 1.4. pisanog nalaza i mišljenja naveo je da su u toj tabeli iskazani računi koje je društvo Cervus d.o.o. ispostavilo društvu AB Petrol d.o.o. tijekom 2007. i 2008. godine, a u naznaci plaćanja za svaki je predmetni račun navedena kompenzacija, pa iako mu nije bio zadatak i navedeno nije uopće obrađivao, očito se radi o pravnim poslovima koje je društvo AB Petrol imalo s društvom Cervus d.o.o. kao kupcem (a eventualno se možda radilo i o trostranim poslovima), pa imajući u vidu moje očitovanje na današnja pitanja, kao i citat iz zaključaka rješenja Porezne uprave od 09. ožujka 2010., proizlazilo bi da ako se radilo o isporukama goriva društva AB Petrol prema društvu Cervus d.o.o., tada ne bi bilo sporno da je društvo Cervus d.o.o. imalo goriva za isporučiti društvu AB Petrol. Na pitanje branitelja je li se društvo AB Petrol zaduživalo za PDV koji mu je obveza na temelju obavljenih isporuka i ispostavljenih računa, odgovorio je da navedeno nije bio predmet vještačenja, ali prema svoj pregledanoj dokumentaciji, uključivo i zapisnike i rješenja Porezne uprave, navedeno nije bilo sporno, dakle svu poreznu obvezu koju je društvo AB Petrol trebalo prijaviti temeljem ispostavljenih računa, ono je i prijavilo. Ukoliko nema dokumentacije, odnosno ukoliko se poslovni događaj nisu doista odvijali, tada bi društvo AB Petrol ostvarivalo korist na štetu Državnog proračuna. U protivnom ne bi. Ukoliko bi postojala, a on vidio tu dokumentaciju, ista bi svakako utjecala na njegov nalaz. U odnosu na njegov navod s lista 113 pisanog nalaza i mišljenja gdje je opisivao kakva dokumentacija se nalazi u privitku pojedinih računa naveo je da je to dokumentacija koju je pronašao tijekom vještačenja, a danas predočena dokumentacija za tri primjera računa o kojima je bilo pitanje obrane, ukazuje na to da su postojale otpremnice baš za te obračunate isporuke. Iz toga bi proizlazilo da su ova tri računa koja su mu predočena iz spisa K-372/15 vjerodostojna. Nastavno ispitan vještak je odgovorio da su svi podaci prikazani tabelarno u tablici na listovima 5372- 5375 zapravo tabelarni podaci koji su i u osnovnom nalazu i mišljenju, time da je dodan krajnji desni stupac u kojem se navodi list spisa predmeta K-372/2015. U odnosu na dokumentaciju koja mu je predočena prilikom usmenog ispitivanja na raspravi 28. rujna 2023. ponovio je da se radi o dokumentaciji koja se odnosi na tri računa i sva ta tri računa obuhvatio je dopunom nalaza i mišljenja, te je utvrdio da se radi o računima, sva tri iz 2008. godine, kao i preostali računi s dokumentacijom iz spisa K-372/2015, i zbog toga je i došlo do značajnog umanjenja odbitka pretporeza za 2008. godinu. Na raspravnom zapisniku od 22. studenog 2022. točno je naveo kolika bi bila šteta za državni proračun za 2007. i 2008. godinu, te je u odnosu na dobavljača Atisdo d.o.o. naveo iznos od 47.956,78 kuna, imajući u vidu dokumentaciju koju je prilikom tog očitovanja imao na uvidu. U svom pisanom nalazu i mišljenju, odnosno dopuni nalaza i mišljenja, referirao se na spis K-372/2015, a u kojem nikakve nove dokumentacije u odnosu od onoga što je iskazao za 2007. godinu nema, pa, prema tome u cijelosti ostajem kod svog usmenog očitovanja s rasprave od 22. studenog 2022. u odnosu na 2007. i dobavljača Atisdo d.o.o. (89.812,38 kn). Na upit je li moguće da primatelj koji se potpisao potpisom CM na dokumentu koji se nalazi kao prilog računa, a radi se o dokumentu kalkulacija, omaškom nije isti potpisao, odgovorio je da je takva mogućnost moguća. Pozvan da pojasni dokument pod nazivom "izjava o sukladnosti" , odnosno obrazac TNG, odgovorio je da je predmetni dokument , dokument koji se izdaje prilikom distribucije goriva, obzirom da je gorivo specifična roba i iz tog TNG obrasca treba biti vidljivo o kakvoj se kvaliteti konkretne robe radi, odnosno o gabaritima iste, te tko je obavio testiranje, odnosno ispitivanje robe. Svaka izjava o sukladnosti, odnosno obrazac TNG, prati robu i u tom smislu izdavatelj te izjave zna kome je roba kasnije predana. Kada bi u spisu postojala dokumentacija, tj. TNG obrasci za svaku pojedinu transakciju, tada bi ti obrasci svakako govorili u prilog izvora pojedine isporuke i temeljem te izjave može se pratiti i slijedivost robe. Sve i da poslovođa konkretne benzinske crpke koji je zaprimao gorivo potvrdi da je u žurbi, odnosno omaškom, propustio potpisati pojedine dokumente, vještak je istaknuo da je knjigovodstvo vrlo formalna struka i to u strogo formalnom smislu ne bi utjecalo na zaključke iz pisanog nalaza i mišljenja, međutim moglo bi biti od utjecaja sudu prilikom donošenja odluke, što se odnosi na svu obuhvaćenu robu, pa tako i na vodu Oxygizer. U pogledu pitanja koje se odnosi na kompletnost dokumentacije uz svaki pojedini račun iz priklopljenog spisa predmeta K-372/2015, može reći kako su uz račune priklopljene isključivo otpremnice, na kojim otpremnicama je navedeno između ostaloga i kojim prijevoznim sredstvom (registarska oznaka) i koji vozač je prevezao gorivo. Dakle, uz te račune nije priložena druga dokumentacija o kojoj je zastupnik optužbe postavio pitanje, a koju je u osnovnom nalazu i mišljenju naveo kao dodatnu dokumentaciju koja prati svaku pojedinu isporuku goriva, u kojem smislu samo na temelju otpremnica nije moguće dobiti podatak o slijedivosti robe, o čemu se ranije očitovao odgovarajući na pitanja obrane, dakle ne zna se konačni izvor pojedine isporuke goriva (u smislu proizvođača ili uvoznika). U dopunskom nalazu i mišljenju obradio je onu dokumentaciju koja postoji i u strogo formalnom knjigovodstvenom, odnosno posljedično poreznom aspektu, naveo je koje isporuke postoje kao potvrđene, no navedeno, kako je maloprije rekao, ništa ne govori o stvarnom proizvođaču, odnosno uvozniku, dakle o slijedivosti robe. Ne može reći tko je proizvođač niti tko je uvoznik te robe, jer nema dokumentacije iz koje bi to bilo razvidno. Pozvan da se očituje o točnom iznosu za koji je oštećen Državni proračun, a imajući u vidu današnja očitovanja, osnovni i dopunski pisani nalaz i mišljenje, kao i sva ranija usmena očitovanja na raspravama, kako u odnosu na 2007. godinu iznos štete za Državni proračun RH po osnovi neosnovanog odbitka pretporeza iznosi 7.499.852,31 kunu, što se odnosi na 89.812,38 kuna u odnosu na dobavljača Atisdo d.o.o., te na dobavljače Cervus d.o.o., Alp Impex d.o.o. i [obrt], u iznosima kako su iskazani u osnovnom pisanom nalazu i mišljenju. Što se tiče 2008. godine, radi se o ukupnom iznosu od 4.806.977,04 kune, što se odnosi na 251.005,27 kuna za dobavljača Atisdo d.o.o., dok su iznosi po računima dobavljača Cervus d.o.o., Alp Impex d.o.o. i Vizemkis promet d.o.o. iskazani u osnovnom pisanom nalazu i mišljenju.

Sveukupno, radi se o iznosu od 12.306.829,35 kuna (1.633.396,95 eura - fiksni tečaj konverzije 7,53450). Na daljnje pitanje je li prilikom izrade nalaza i mišljenja u sudskom spisu vidio potvrde o istakanju naftnih derivata, tj. ispise volumetara, odgovorio je da je u pisanom nalazu i mišljenju, i to onom osnovnom, naveo svu dokumentaciju koja je korištena prilikom izrade nalaza i mišljenja, i to kako ona iz spisa predmeta, tako i ona iz registratora. I konačno ispitan usmeno na raspravi od 14. lipnja 2024. vještak je naveo da u ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja te zadnje dostavljene, druge dopune financijskog vještačenja. U odnosu na društva Alp Impex d.o.o. i Cervus d.o.o., te u odnosu na obrt [obrt], postoje primke i kalkulacije priložene računima, dakle istovjetna dokumentacija koju je naveo u odnosu na društvo Atisdo d.o.o. prilikom izrade prvog dopunskog nalaza i mišljenja, ta dokumentacija se odnosi na isporuke robe, ali i dalje spisu predmeta i u cjelokupnoj pregledanoj dokumentaciji, nema dokumentacije o nabavi te robe kod pojedinih društava, odnosno od obrta [obrt] u kojem smislu je iznio zaključak da se ne može nedvojbeno zaključiti jesu li ta društva i taj obrt tu robu mogli isporučiti, a što sve zajedno ima reperkusije na priznavanje poreza na dodanu vrijednost, koji je kao pretporez iskazan u poslovnim knjigama društva AB Petrol d.o.o., a što je zapravo predmet ovog sudskog postupka. Osim toga dokumentaciji nedostaje provjera sljedivosti dobavljača. U pogledu prvog dopunskog nalaza i mišljenja, a onda i kasnijeg očitovanja na raspravama, iznosi koje je iskazao u tom prvom dopunskom nalazu i mišljenju su iznosi koji se odnose na one račune koji uza sebe nemaju niti primke niti kalkulacije, a u pogledu priznavanja pretporeza, u smislu porijekla robe i sljedivosti, i u odnosu na dobavljača Atisdo d.o.o. bi se odnosio zaključak da niti jedan od dokumenata, odnosno ulaznih računa, bez obzira na postojanje otpremnica, u poreznom smislu nema vidljiv slijed robe da bi se mogao priznati odbitak pretporeza. U tom smislu preostala šteta po osnovi pretporeza koji je iskazan, a ne bi mogao biti iskazan zbog ranije navedenih razloga, bi iznosila 17.071.845,82 kune, od čega se 7.499.852,31 kn odnosi na 2007., dok se 9.571.993,51 kn odnosi na 2008. godinu, pri čemu su iznosi po pojedinim dobavljačima iskazani u osnovnom nalazu i mišljenju, odnosno kako je iskazivao na raspravama. Imajući u vidu očitovanje sa rasprave održane 22. studenog 2022., kao i dokumentaciju u privitku računa koje je tijekom 2007. godine društvo Atisdo d.o.o. ispostavilo društvu AB Petrol d.o.o., ispravio je svoje navode u pogledu visine poreza na dodanu vrijednost koji se za 2007. ne može priznati u poslovanju TD Atisdo d.o.o. i TD AB Petrol d.o.o., isti iznosi ukupno 48.779,55 kuna, a odnosi se na porez na dodanu vrijednost iskazan na računima za isporuku Oxygizer vode, kao i na isporuku goriva po računu br. 07-048 (stavka pod rbr. 11 u tabeli 1.3. iz osnovnog nalaza i mišljenja). U tom smislu, imajući u vidu i ostala trgovačka društva, odnosno obrt [obrt], za 2007. se radi o PDV-u koji nije mogao biti priznat kao pretporez u iznosu od 7.458.819,48 kn, a sveukupno s 2008. godinom, za koju je ukupno 9.571.993,51 kn, dakle radi se o iznosu od ukupno 17.030.812,99 kuna (2.260.377,33 eura - po fiksnom tečaju konverzije 7,5345). U stavku 1. točci 1. drugog dopunskog nalaza i mišljenja vještak je naveo kako mu je predana dokumentacija vezana uz TD Cervus, obrt [obrt], društvo Alp Impex, a koja je identična dokumentaciji koju je uzeo u obzir prilikom izrade prvog dopunskog nalaza (u smislu dijelova), a to znači da je TD AB Petrol primilo tu robu. U odnosu na točku 2. i st. 2 drugog dopunskog nalaza i mišljenja vještak je naveo da su trgovačka društva dobavljači (Cervus, Alp Impex, Atisdo, obrt [obrt]) nabavila robu (gorivo) i od koga, no takva dokumentacija nije priložena spisu. Da bi utvrdili njihovu nabavu robe bilo bi potrebno trebali izvršiti uvid u njihovu cjelokupnu knjigovodstvenu i poslovnu dokumentaciju (njihove ulazne račune, otpremnice, njihove primke, njihove kartice i drugu dokumentaciju koja je uobičajena). Spisu nije priložena cjelokupna dokumentacija iz koje bi se moglo zaključiti da su se ti poslovni odnosi doista i odvili te iz pregledane dokumentacije proizlazi da su isporuke obavljene u onom dijelu kako je to naveo u prvom i drugom dopunskom nalazu i mišljenju. Pojasnio je da bi ista dokumentacija postojala i da isporuka uopće nije bilo, tj. da su bile fiktivne, a i da je bilo isporuka. U toj situaciji kada isporuka uopće ne bi bilo onda ne bi bilo pitanje samo PDV-a i odbitka PDV-a. Računi koji su naknadno dostavljeni iz spisa predmeta K-372/2015 i vještaku predočeni vjerodostojni su u smislu isporuke robe. Svi ovi zaključci koje je iznio danas u pogledu visine štete bi se mogli protumačiti hipotetskima pod pretpostavkom da kod društava dobavljača nedostaje potrebna dokumentacija. Temeljni dokument kod isporuke robe je otpremnica. Otpremnica bi trebala biti potpisana po primatelju, jer ako nije, može se dogoditi da primatelj ospori fakturu ispostavljenu na temelju te otpremnice. Na upit zastupnika optužbe može li se očitovati da je doista AB Petrolu isporučena ona roba, konkretno ona vrsta goriva koja je navedene u pojedinim ispostavljenim računima, odgovorio je da kao knjigovodstveni vještak mogu zaključivati samo na temelju dokumentacije, pa ako u dokumentu piše da je određena vrsta robe i količina robe isporučena, ako je takva primka potpisana i ovjerena pečatom, te ako je na temelju takve primke ispostavljen račun, ne može zaključiti drugačije nego da je isporuke bilo. I bez TNG obrasca može potvrditi, a na temelju dokumentacije koja se odnosi na TD Atisdo, obrt [obrt], TD Cervus i TD Alp Impex da su obavljene isporuke goriva koje su navedene u primkama i kalkulacijama koje su priložene računima. Međutim, u osnovnom nalazu i mišljenju iskazao je svoje mišljenje na temelju sadržaja računa pojedinih trgovačkih društava, odnosno obrta, a kasnije u dopunskim očitovanjima da na bazi dokumentacije priložene pojedinim računima se sastoji razlika između osnovnog i sada zaključnog mišljenja. Unatoč zaključku o tome da su isporuke izvršene i dalje ostaje kod zaključka da je Državni proračun oštećen za iznos koji je naveo. Naime, odbitak pretporeza znatno je stroži od samog priznavanja isporuke, pri čemu da bi netko ostvario pravo na odbitak pretporeza mora primiti tu isporuku od drugog obveznika koji je na tu robu prilikom isporuke obračunao i platio porez, i koji ima sljedivost te robe, dakle mora se znati na koji način je ista kod njega nabavljena. Na upit jesu li predmetni računi vjerodostojni odgovorio je da jesu u poreznom smislu, no zbog svih razloga koje je naveo, ne se radi o računu na temelju kojeg se može odbiti PDV. Na upit odražavaju li ti računi stvarne poslovne događaje odgovorio je kako su istima obračunate isporuke, pa za one za koje je dopunskim vještačenjima povezao račune i primke mogu reći da računi reflektiraju isporuku robe, dakle istima su obračunati nastali događaji isporuke goriva. Zbog svega navedenog kao i u ranijim usmenim očitovanjima, mišljenja je kako sa stanovišta odbitka PDV-a ti računi nisu adekvatna isprava, te ostaje kod visine iznosa nepriznatog PDV-a, odnosno pretporeza kako je iskazao na raspravi. U odnosu na koje društvo utvrdio da nije bilo isporuka, može reći da od obrađenih društava, dakle Atisdo d.o.o., Cervus d.o.o., Alp impex d.o.o. i Vizemkis promet d.o.o. samo u odnosu na društvo Vizemkis d.o.o. je mišljenja da isporuka nije bilo, a pretporez u odnosu na račune tog društva iznosi 553.950,84 kn, za 2008. godinu. Pozvan da pojasni poslovanje robe u tranzitu naveo je da se u najjednostavnijem obliku radi o trojnom pravnom poslu, gdje se isporuka obavlja od isporučitelja prema krajnjem kupcu, ali se obračun obavlja putem treće osobe, primjerice posrednika, kojem društvo isporučitelj ispostavlja račune, dok zatim posrednik ispostavlja račune krajnjem kupcu. Na upit je li osim računa potrebna i kakva druga dokumentacija, iskazao je da je o tome detaljno naveo na stranici 122. osnovnog nalaza i mišljenja, dakle na računima bi morali biti navedeni podaci o originalnom isporučitelju robe, mjestu isporuke, ukrcaja, prijevoz itd. U konkretnim računima je naznačeno da se radi o isporuci sa skladišta TD Vizemkis d.o.o. Na pitanje može li taj srednji, dakle posrednik, odnosno istovremeno kupac i dobavljač, knjigovodstveno voditi to kao skladište tranzita, odgovorio je da je navedeno moguće, međutim ako skladište ne postoji, nije ispravno to na taj način evidentirati, jer roba stvarno nije niti došla tom posredniku. Ne može isključiti da se radi o pogrešci u knjigovodstvu na strani posrednika, konkretno TD Vizemkis d.o.o. U skladu s računovodstvenim propisima trgovačko društvo koje po nekom od propisanih kriterija prijeđe veličinu (prihodi, ukupna imovina, broj radnika) je obvezno angažirati vanjskog revizora svojih financijskih izvještaja.

Iako nije predmet inkriminacije ovdje je potrebno navesti, a što je utvrđeno iz ranije pobrojanih dokaza ispravom Porezne uprave odnosno Ministarstva financija (gore pobliže naznačenih) te dijelom iz iskaza svjedoka HM, JM te ĐM i KM kako je "kontrola" benzinske postaje u Rggvici zapravo bila povod započinjanja postupanja odnosno nadzora poslovanja nad TD AB Petrol d.o.o., a i vezanih nadzora s njim povezanih društava.

Tako je tijekom ovog postupka pregledavanjem i čitanjem dokaza ispravom utvrđeno da su policijski službenici Odjela gospodarskog kriminaliteta zaprimili obavijest Ministarstva financija Carinske uprave, Carinarnice Zagreb vezano za zaticanje kamiona [registarska oznaka] sa prikolicom vlasništvo TD AB Petrol sa natočenih 32 000 litara goriva, a kojim je u neposrednoj blizinu benzinske postaje u Rugvici koju koristi Dračičević prijevoz i trgovina zatečen vozač ZM. Imajući u vidu da je u benzinskoj postaji izvršen pregled tijekom skladišnog prostora kojeg su je pronađeno postrojenje na preradu loživog ulja i plavog dizela sa većom količinom vreća drvenog ugljena i plastičnih spremnika ishođen je nalog Županijskog suda u Zagrebu te je potom izvršena i pretraga navedenog prostora. Osim toga iz cisterne u vlasništvu TD AB Petrol izuzeti su uzorci dok je vozač uhićen budući da nije imao ikakve dokumente temelj kojih je trebao izvršiti utovar goriva (odnosno nije imao niti narudžbenicu, niti otpremnicu, a niti fakturu). Potom je izvršen financijski nadzor zakonitosti i pravilnosti te pravodobnosti obračuna prijava i uplata proračunskih prihoda do proračunskog obveznika TD Atisto d.o.o. čiji je direktor u to vrijeme bio HM. Po provedenom, kao i po pribavi ostalih dokaza protiv HM je u predmetu ovog suda K-372/15 vođen i kazneni postupak zbog kaznenih djela iz članka 296 stavak 1 KZ/97 i kaznenog djela iz članka 292. stavak 1. točka 4. KZ/97 koji je u konačnici dovršen u odsutnosti okrivljenika HM presudom K-372/15 oid 24. rujna 2019. kojom je okrivljenik proglašen krivim za počinjenje kaznenih djela iz članka 256. stavak 3. KZ/11 u te je osuđen na jedistvenu kaznu zatvora u trajanju od 3 (tri) godine i 10 (deset) mjeseci.

U odnosu na poslovanje okrivljenika odnosno TD AB Petrol d.o.o. za istaknuti je da je i u odnosu na to trgovačko društvo izvršen financijski nadzor zakonitosti i pravilnosti te pravodobnosti obračuna prijava i uplata proračunskih prihoda za period od 01. siječnja 2007. do 30. travnja 2009. kojom prilikom je izvršenim nadzorom utvrđeno da proračunski obveznik AB Petrol d.o.o. nije povećao osnovicu poreza na dobit za razdoblje od 01.01.2007. do 31.12.2007. godine za 30% iznosa amortizacije sredstava za osobni prijevoz poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba, čime je oštetio proračun za iznos od 161.832,02 kune. Nadalje, AB Petrol d.o.o. je prema utvrđenima Porezne uprave neopravdano iskoristio pravo na odbitak pretporeza u 2007. i 2008. godini, po slijedećim osnovama:

a) Nadzorom obračuna i evidentiranja vlastite potrošnje za upotrebu osobnih automobila za prijevoz poduzetnika utvrđeno je da porez na dodanu vrijednost nije u potpunosti obračunan na 30% troškova amortizacije, kako je propisano člankom 26. stavak 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost ("Narodne novine", br. 60/96 do 34/08), a kod nabavke navedenih osobnih automobila PDV iskazan na računima za isporuke automobila je iskorišten u cijelosti kao pretporez.

U razdoblju od 03.02.2007. do 31.12.2007. godine proračunski obveznik na 30% troškova amortizacije od 663.245,98 kuna nije obračunao porez na dodanu vrijednost u iznosu od 145.914,12 kuna, a u razdoblju od 01.01.2008. do 31.12.2008. godine proračunski obveznik na 30% troškova amortizacije od 867.916,35 kuna nije obračunao porez na dodanu vrijednost u iznosu od 190.941,60 kuna.

b) Vezanim nadzorom društva „Atisdo" d.o.o., Zagreb, Samoborska cesta 225, MB 1852604, po nalogu za financijski nadzor KLASA: 470-05/08-10/50; URBROJ: 513-19- 02-02-08-1, od 01.10.2008. godine, izdanim od strane Financijska policija, Postaja Zagreb, utvrđeno je da proračunski obveznik nije bio dostupan te je porezna obveza utvrđena procjenom sukladno odredbi članka 82. OPZ-a. Temeljem prikupljenih dodatnih obavijesti sukladno odredbi članka 69. i 109. OPZ-a, i samog nadzora proračunskog obveznika AB Petrol d.o.o., utvrđeno da je društvo „Atisdo" d.o.o. u 2007. godini iskazalo nabavu lož ulja 32.029 litara i plavog dizela 92.098 litara, dok je prema društvu AB Petrol d.o.o. iskazalo prodaju BMB eurosuper 95 35.989 litara i BMB super plus 98 -66.098 litara. Dakle, prema navedenim podacima AB Petrol d.o.o. je nabavio ukupno goriva 102.087 litara, vrijednosti 622.483,60 kuna. Iz poslovnih knjiga proračunskog obveznika AB Petrol d.o.o. utvrđeno je da prema računima koji su primljeni od „Atisdo" d.o.o. iskazana nabavka 102.087 litara BMB SUPER PTUS 98, vrijednosti bez PDV-a 622.483,61 kunu dok e prema priloženim TNG-1 obrascima dokumentirano da je isporučeno 66.098 litara (30.075 + 36.023) dok 35.989 litara NIJE BMB SUPER PLUS 98 kako je iskazano na primljenom računu od TD Atisdo d.o.o. te je sukladno odredbi članka 20 stavak 1. Zakona o PDV-u i članka 104. stavak 1. točka 4. Pravilnika o PDV-u osporeno pravo na pretporez u iznosu 47.956,78 kuna na dan 30.11.2007. godine (osnovica 217.985,37). Temeljem prikupljenih dodatnih obavijesti sukladno odredbi članka 69. i 109. OPZ-a, i samog nadzora proračunskog obveznika AB Petrol d.o.o., utvrđeno da je društvo „Atisdo" d.o.o. u 2008. godini iskazalo nabavu Iož ulja 4 733 773 litara i plavog dizela 187.493 litara od AB Petrol d.o.o. te lož ulja 48.041 litru i dizela 348 litara od društva „Miki-benz" d.o.o., dok je prema poreznom obvezniku AB Petrol d.o.o. iskazalo prodaju BMB euro super 95 517.000 litara, euro dizela 2.079.007 litara i dizela 660.000 litara, a prema društvu „Autotransporti S. Radić" d.o.o. iskazalo prodaju dizela od 210.000 litara i euro dizela 240.014 litara. Dakle, prema navedenim podacima AB Petrol d.o.o je nabavio ukupno BMB eurosuper 95 - 517.000 litara, euro dizela 2.079.007 litara i 660.000 litara dizela ukupne vrijednosti 22.796.729,77 kuna. Na temelju navedenog vezanog nadzora i samog nadzora proračunskog obveznika AB Petrol d.o.o.. utvrđeno je daje TD „Alisdo" d.o.o.. izdavalo račune o izvršenim isporukama dobara Euro dizel, dizel i BMB eurosuper 95, a bez stvarne isporuke naftnih derivata iskazanih na ispostavljenim računima jer je nadzorom utvrđeno da izdavatelj računa nije imao nabavku dobara za koju je iskazao isporuku. Slijedom navedenog, kako nije bilo isporuke ni od strane bilo kojeg drugog dobavljača dizela, Euro dizela i BMB 95 (osim 348 litara dizela od društva „Miki-Benz" d.o.o.) prema društvu „Atisdo", nadzorom je utvrđeno da nije moglo biti ni isporuke dizela i/ili euro dizela te BMB eurosupera 95 od društva „Atisdo" prema nadziranom proračunskom obvezniku „AB Petrol d.o.o.. Sukladno utvrđenom, nadzorom je osporeno pravo na odbitak pretporeza po računima primljenim od društva „Atisdo" d.o.o. u iznosu 5 014.743,97 kuna (osnovica 22.794.290,75 kuna, što čine 4.645.146,00 + 14.682.701,77 + 3.468.882,00-2.439,02). Pored navedenih nadzorom utvrđenih činjenica, Uredba o kakvoći tekućih naftnih derivata (NN 53/2006) u odredbi članka 22. propisuje sadržaj Izjave o sukladnosti, obrazac TNG-1, kojim se dokazuje kvaliteta tekućeg naftnog goriva koje se stavlja u promet na domaćem tržištu, a istu dobavljač prilaže uz pošiljku tekućih naftnih goriva. Nadzorom dostupnih Izjava o sukladnosti koje su pratile zaračunane isporuke od društva „Atisdo" prema drugim kupcima, provjerom vjerodostojnosti kod izdavatelja izjave - proizvođača i/ili uvoznika, utvrđeno je da su iste krivotvorene.

c) Vezanim nadzorom društva „Cervus" d.o.o., Bjelovar, Matice hrvatske 6/1, MB 2283158, po nalogu za financijski nadzor KLASA: 470-05/09-10/12; URBROJ: 513-19- 01-02-09-1, od 17.04.2009. godine, izdanim od strane Financijska policija, Središnji ured, utvrđeno je da proračunski obveznik nije bio dostupan te je porezna obveza utvrđena procjenom sukladno odredbi članka 82. OPZ-a. Temeljem prikupljenih dodatnih obavijesti sukladno odredbi članka 69. i 109. OPZ-a, i samog nadzora proračunskog obveznika AB Petrol d.o.o., utvrđeno je da je društvo „Cervus" d.o.o. u 2007. godini iskazao nabavu od AB Petrol d.o.o. lož ulja 240.787 litara, plavog dizela 1.387.786 litara, Euro dizela 406.615 litara, dizela 153.153 litra, BMB eurosupera 95 - 62.146 litara i BMB supera 95 - 160.357 litara, dok je istovremeno iskazalo prodaju AB Petrol d.o.o. Euro dizela 595.172 litre, dizela 188.024 litre i BMB eurosupera 95 - 161.008 litara. Na temelju navedenog vezanog nadzora i samog nadzora proračunskog obveznika AB Petrol d.o.o., utvrđeno je da je društvo „Cervus" d.o.o. izdavalo račune o izvršenim isporukama dobara (Euro diesel, diesel, BMB eurosuper 95), a bez stvarne isporuke dobara - naftnih derivata iskazanih na ispostavljenim računima, jer je vezanim nadzorom utvrđeno da izdavatelj računa „Cervus" d.o.o. nije imao cjelokupnu nabavku dobara za koje je iskazao isporuku. Slijedom navedenog, kako nije bilo cjelokupne isporuke od strane društva dobavljača (osim 153.153 litara dizela, 62.146 litra BMB eurosupera 95 i 406.615 litara euro dizela od društva „AB Petrol d.o.o. prema društvu „Cervus", a nadzorom je utvrđeno da ni od bilo kojeg drugog dobavljača nije bilo isporuke dizela i/ili euro dizela te BMB eurosupera 95 prema društvu „Cervus", nije moglo biti ni isporuke dizela i/ili euro dizela te BMB eurosupera 95 od društva „Cervus" prema nadziranom proračunskom obvezniku AB Petrol d.o.o., te je nadzorom osporeno pravo na odbitak pretporeza po računima primljenim od društva „Cervus" d.o.o. u iznosu 467.437,58 kuna. (osnovica 2.124.716,27 kuna, što čine 1.052.479,46 + 1.203.139,46 + 3.858.551,20 - 407.491,32 - 971.226,62 -2.610.735,91). Temeljem prikupljenih dodatnih obavijesti sukladno odredbi članka 69. i 109. OPZ-a, i samog nadzora proračunskog obveznika AB Petrol d.o.o., utvrđeno je da je društvo „Cervus" d.o.o. u 2008. godini iskazao nabavu od AB Petrol d.o.o. lož ulja 2.235.683 litara, plavog dizela 2.424.393 litara, dizela 110.094 litre, BMB eurosupera 95 - 16.022 litre i BMB supera 95 -285.159 litara, dok je istovremeno iskazalo prodaju A.B. PETROL PROMETU d.o.o. euro diesela 854.122 litre, dizela 225.004 litre i BMB eurosupera 95-252.011 litara. Na temelju navedenog vezanog nadzora i samog nadzora proračunskog obveznika AB Petrol d.o.o., utvrđeno je da je društvo „Cervus" d.o.o. izdavalo račune o izvršenim isporukama dobara (Euro diesel, diesel, BMB eurosuper 95), a bez stvarne isporuke dobara - naftnih derivata iskazanih na ispostavljenim računima, jer je vezanim nadzorom utvrđeno da izdavatelj računa „Cervus" d.o.o. nije imao nabavku dobara za koje je iskazao isporuku. Slijedom navedenog, kako nije bilo cjelokupne isporuke od strane društva dobavljača (osim 110.094,00 litara diesela i 16.022,00 litara BMB eurosuper 95 od društva AB Petrol d.o.o. prema društvu „Cervus", a nadzorom je utvrđeno da ni od bilo kojeg drugog dobavljača nije bilo isporuke diesela i/ili euro diesela te BMB eurosupera 95 prema društvu „Cervus", nije moglo biti ni isporuke diesela i/ili euro diesela te BMB eurosupera 95 od društva „Cervus" prema nadziranom proračunskom obvezniku AB Petrol d.o.o., te je nadzorom osporeno pravo na odbitak pretporeza po računima primljenim od društva „Cervus" d.o.o. u iznosu 1.833.115,71 kune (osnovica 8.332.344,13 kuna, što čine 1.683.674,38 + 1.514.057,76 + 5.960.834,21- 119.524,12 - 706.698,09). Nadzorom dostupnih Izjava u sukladnosti koje su pratile isporuke od društva „Cervus" prema drugim Kupcima, provjerom vjerodostojnosti kod izdavatelja izjave - proizvođača i/ili uvoznika, utvrđeno je da su iste krivotvorene.

d) Vezanim nadzorom društva „Alp lmpex" d.o.o., [adresa], MB 3631346, po nalogu za financijski nadzor KLASA: 471-02/08-01/1197; URBROJ: 513- 07-01-08-1, od 04.11.2008. godine, a kojeg su obavili inspektori Porezne uprave - Područni ured Zagreb, utvrđeno je da proračunski obveznik nije bio dostupan te je porezna obveza utvrđena procjenom sukladno odredbi članka 82. OPZ-a. Temeljem prikupljenih dodatnih obavijesti sukladno odredbi članka 69. i 109. OPZ-a, i samog nadzora proračunskog obveznika AB Petrol d.o.o., utvrđeno je da je društvo „Alp lmpex" u 2007. godini iskazao nabavu od AB Petrol d.o.o. lož ulja 799.290 litara, dok je istovremeno iskazalo prodaju AB Petrolu d.o.o. Euro diesela 814.646 litara i diesela 310.504 litara. Na temelju navedenog vezanog nadzora i samog nadzora proračunskog obveznika AB Petrol d.o.o., utvrđeno je da je društvo „Alp lmpex" d.o.o. izdavalo račune o izvršenim isporukama dobara (Euro diesel, Diesel), a bez stvarne isporuke dobara - naftnih derivata iskazanih na ispostavljenim računima, jer je nadzorom utvrđeno da izdavatelj računa „Alp lmpex" d.o.o. nije imao nabavku dobara za koje je iskaza¿ isporuku. Slijedom navedenog, nadzorom društva „Alp lmpex" d.o.o. je utvrđeno da nije bilo ni jednog drugog dobavljača koji je izvršio isporuke Euro diesela i Diesela prema društvu „Alp impex", te nije moglo biti ni isporuke Euro diesela i diesela od društva „Alp lmpex" prema nadziranom proračunskom obvezniku „AB PETROL" d.o.o., te je nadzorom osporeno pravo na odbitak pretporeza po računima primljenim od društva „Alp lmpex" d.o.o. u iznosu 1.489.135,62 kune (osnovica 6.768.798,27 kuna). Temeljem prikupljenih dodatnih obavijesti sukladno odredbi članka 69. i 109. OPZ-a, i samog nadzora proračunskog obveznika AB Petrol d.o.o., utvrđeno je da je društvo „Alp lmpex" u 2008. godini iskazao nabavu od AB Petrol d.o.o. lož ulja 2.769.761 litru i euro diesela 18.000 litara, dok je istovremeno iskazalo prodaju AB Petrolu d.o.o. euro diesela 1.079.902 litre, diesela 94.099 litara i BMB eurosupera 95

- 137.240 litara. Na temelju navedenog vezanog nadzora i samog nadzora proračunskog obveznika AB Petrol d.o.o., utvrđeno je da je društvo „Alp lmpex" d.o.o. izdavalo račune o izvršenim isporukama dobara (Euro diesel, diesel, BMB eurosuper 95), a bez stvarne isporuke dobara - naftnih derivata iskazanih na ispostavljenim računima, jer je nadzorom utvrđeno da izdavatelj računa „Alp lmpex" d.o.o. nije imao nabavku dobara za koje je iskazao isporuku (osim 18.000 litara Euro diesela). Slijedom navedenog, kako nije bilo isporuke od strane društva dobavljača (osim 18.000,00 litara Euro diesela od društva „AB Petrol" d.o.o. prema društvu „Alp lmpex ", a nadzorom je utvrđeno da ni od bilo kojeg drugog dobavljača nije bilo isporuke BMB eurosuper 95 i/ili euro diesela te diesela prema društvu „Alp lmpex", nije moglo biti ni isporuke BMB eurosuper 95 i/ili euro diesela te diesela od društva „Alp lmpex" prema nadziranom proračunskom obvezniku AB Petrol d.o.o.. Sukladno naprijed utvrđenom, nadzorom je osporeno pravo na odbitak pretporeza po računima primljenim od društva „Alp lmpex" d.o.o. u iznosu 1.966.975,95 kune (osnovica 8.940.799,79 kuna, što čine 943.149,55 + 603.598,09 + 7.485.690,15 - 91.638,00). Nadzorom dostupnih Izjava u sukladnosti koje su pratile isporuke od društva „Alp lmpex" prema drugim kupcima, provjerom vjerodostojnosti kod izdavatelja izjave - proizvođača i/ili uvoznika, utvrđeno je da su iste krivotvorene.

e) Vezanim nadzorom trgovačkog obrta „ [obrt]", vlasnika AT iz [adresa], JMBG [jedinstveni matični broj građana], po nalogu za financijski nadzor KLASA: 470-05/09-10/14; URBROJ: 513-19-01-02-09-1, od 31.08.2009. godine, izdanim od strane Financijska policija, Središnji ured, utvrđeno da navedeni proračunski obveznik nije nadzoru predočio poslovne knjige i dokumentaciju te je porezna obveza utvrđena procjenom sukladno odredbi članka 82. OPZ-a. Temeljem prikupljenih dodatnih obavijesti sukladno odredbi članka 69. i 109. OPZ-a i samog nadzora proračunskog obveznika AB Petrol d.o.o., utvrđeno je da je trgovački obrt „ [obrt]" u 2007. godini iskazao nabavu od AB Petrol d.o.o. lož ulja 1.582.349 litara, plavog diesela 7.713.429 litara, Euro diesela 1.497.510 litara, diesela 277.004 litre, BMB eurosupera 95 -83.168 litara i BMB supera 777.973 litre, dok je istovremeno iskazalo prodaju AB Petrol d.o.o. PROMETU d.o.o. Euro diesela 2.620.707 litara, diesela 508.458 litara i BMB eurosupera 95 - 475.418 litara. Na temelju navedenog vezanog nadzora i samog nadzora proračunskog obveznika AB Petrol d.o.o., utvrđeno je da je trgovački obrt „ [obrt]" izdavao račune o izvršenim isporukama dobara (Euro diesel, diesel, BMB eurosuper 95), a bez stvarne isporuke dobara - naftnih derivata iskazanih na ispostavljenim računima, jer je vezanim nadzorom utvrđeno da izdavatelj računa „Kroko nafta" nije imao cjelokupnu nabavku dobara za koje je iskazao isporuku. Slijedom navedenog, kako nije bilo cjelokupne isporuke od strane društva dobavljača (osim 83.168 litra BMB eurosupera 95; 277.004 litre diezela i 1.497.510 litara euro diesela od AB Petrol d.o.o. prema trgovačkom obrtu „ [obrt]", a nadzorom je utvrđeno da ni od bilo kojeg drugog dobavljača nije bilo isporuke diesela i/ili euro diesela te BMB eurosupera 95 prema trgovačkom obrtu „ [obrt]", nije moglo biti ni isporuke dizela i/ili euro dizela te BMB eurosupera 95 od trgovačkog obrta „ [obrt]" prema nadziranom proračunskom obvezniku „A.B. PETROL PROMET" d.o.o., te je nadzorom osporeno pravo na odbitak pretporeza po računima primljenim od trgovačkog obrta „Kroko nafta" u iznosu 2.148.243,19 kuna. (osnovica 9.764.741,78 kuna, što čine 2.970.015,46 + 2.759.762,97 + 14.691.851,49 - 519.152,06 - 1.544.979,90 - 8.592.756,18). Nadzorom dostupnih Izjava u sukladnosti koje su pratile isporuke od trgovačkog obrta „ [obrt]" vlasnika AT iz [adresa], JMBG [jedinstveni matični broj građana] prema drugim kupcima, provjerom vjerodostojnosti kod izdavatelja izjave - proizvođača i/ili uvoznika, utvrđeno je da su iste krivotvorene.

f) Vezanim nadzorom društva „Vizemkis promet" d.o.o., Zagreb, Lastovska 2, MB 2222396, po nalogu za financijski nadzor KLASA: 470-05/08-10/48; URBROJ: 513-19- 02-02-08-1 od 27.08.2008. godine, izdanim od strane Financijska policija, Postaja Zagreb, utvrđeno je da je isti u 2008. godini iskazao nabavu od proračunskog obveznika AB Petrol d.o.o. lož ulja 415.047 litara i plavog diesela 434.030 litara, dok je istovremeno iskazalo prodaju AB Petrol d.o.o. euro diesela 419.906 litara. Na temelju navedenog vezanog nadzora i samog nadzora proračunskog obveznika AB Petrol d.o.o., utvrđeno je da je društvo „Vizemkis promet" d.o.o. izdavalo račune o izvršenim isporukama dobara (Euro diesel), a bez stvarne isporuke dobara - naftnih derivata iskazanih na ispostavljenim računima, jer je vezanim nadzorom utvrđeno da izdavatelj računa „Vizemkis promet" d.o.o. nije imao nabavku dobara za koje je iskazao isporuku. Slijedom navedenog, kako nije bilo isporuke od strane bilo kojeg društva dobavljača prema društvu „Vizemkis promet", a što je utvrđeno navedenim vezanim nadzorom društva „Vizemkis promet", nije moglo biti ni isporuke euro diesela od društva „Vizemkis promet" prema nadziranom proračunskom obvezniku AB Petrol d.o.o., te je nadzorom osporeno pravo na odbitak pretporeza po računima primljenim od društva „Vizemkis promet" d.o.o. u iznosu 553.950,80 kune (osnovica 2.517.958,40 kuna ). Nadzorom dostupnih Izjava o sukladnosti koje su pratile isporuke od dobavljača „Vizemkis promet" prema drugim kupcima, provjerom vjerodostojnosti kod izdavatelja izjave - proizvođača i/ili uvoznika, utvrđeno je da su iste krivotvorene.

Nastavno na iznesena utvrđenja sud nije prihvatio obranu okrivljenika u kojoj tvrdi da je svu robu koja je navedena u računima izdanima od strane društava navedenih u optužnici TD AB Petrol d.o.o. uredno zaprimio, platio i dalje prodao.

Naime, obrana okrivljenika kroz cijeli ovaj postupak nastojala je dokazati da se su sve isporuke dobara i usluga navedene u spornim računima trgovačkih društava Vizemkis Promet d.o.o., Cervus d.o.o., Atisdo d.o.o., Alp Impex d.o.o. i obrta [obrt] izvršene sukladno tada važećim propisima, da je sva roba navedena u računima tih trgovačkih društava isporučena TD AB Petrol d.o.o. kao i da je AB Petrol d.o.o. predmetnu robu prodavao dalje, a za što je sačinjena sva prateća dokumentacija koja navedeno i potvrđuje.

Navedeno su kroz svoje iskaze djelomično potvrdili svjedoci UM, VM, ZM i KM koji su ispitani na okolnost prijevoza robe te su oni u svojim iskazima potvrdili da su robu prevozili cisternama pa tako svjedoci ZM i KM te VM za TD AB Petrol, a svjedok UM za TD Ekol trgovina. Jednako tako tijekom postupka ispitan je i svjedok AM koji je bio jedan od suvlasnika TD Iskop gradnja d.o.o. koja se firma također bavila uslugama prijevoza i koji je u svom iskazu također potvrdio da je za TD AB Petrol d.o.o. između ostalog vršio uslugu prijevoza kamena za asfalt, da je TD AB Petrol d.o.o. imala deponij gdje su odvozili kamen iz kamenoloma i onda ga razvozili po gradilištima Hidroelektre. Svi ovi svjedoci iskazivali su kako su dobivali naloge gdje i kuda robu treba prevoziti kao i o dokumentaciji koja je taj prijevoz pratila. Svjedoci BM, OM, CM i SM bili su zaposlenici TD AB Petrol te su oni svaki iz svoje domene rada iskazivali su o načinu zaprimanja robe na benzinskim pumpama TD AB Petrol d.o.o., o dokumentaciji koja se pri tome preuzimala od dostavljača/vozača i potom dostavljala u računovodstvo gdje se onda knjižila.

Međutim, ovdje je za ponoviti kako je vještak Zrinko Ručević u svom nalazu i mišljenju jasno naveo kako, a što tijekom postupka i nije bilo sporno da za društva Vizemkis Promet d.o.o., Cervus d.o.o., Atisdo d.o.o., Alp Impex d.o.o. i obrta [obrt] postoje računi odnosno knjigovodstvena dokumentacija no da u odnosu na ova konkretna trgovačka društva nema vjerodostojne knjigovodstvene dokumentacije koja bi potvrdila da su robe i usluge koje su na tim računima obračunane stvarno i isporučene, zatim jesu li, kada i gdje zaprimljene radi čega je sud njihove iskaze u pogledu prijevoza koje su izvršili te njima poznatim okolnostima glede preuzimanja i dostave dobe kao i nastavnom knjiženju/izdavanju računa samo načelno prihvatio.

Što se tiče iskaza svjedoka IM, revizora angažiranog od strane TD AB Petrol koji je proveo revizijski postupak te naveo da tijekom provedenih revizorskih postupaka nikakvih nepravilnosti koje bi bile od utjecaja na poslovanje društva nisu utvrdili za navesti da je iskaz ovog svjedoka prije svega opovrgnut utvrđenjima iz pročitanih dokaza ispravom Porezne uprave odnosno Ministarstva financija, ali i sa nalazom i mišljenjem te dopunama nalaza i mišljenja vještaka Zrinka Ručevića zbog čega ga sud u tom dijelu nije prihvatio.

Isto vrijedi i za iskaze svjedoka ČM i ŽM (direktora i odgovornih osnova TD Alp impex d.o.o.), HM (direktora i odgovorne osobe TD Atisdo d.o.o.), PM (vlasnika obrta [obrt] i TD Cervus d.o.o.), kao i RM (direktora i odgovorne osobe TD Vizemkis promet d.o.o.).

Naime ovi su svjedoci ispitani na okolnost poslovanja sa TD AB Petrol sa trgovačkim društvima čiji su bili direktori odnosno odgovorne osobe u svojim iskazima nastojali prikazati kako je svo poslovanje bilo u skladu sa tada važećim propisima potvrđujući time teze obrane da se u konkretnom slučaju nije radilo o fiktivnim računima već o stvarnim poslovnim događajima koje prati knjigovodstvena dokumentacija. Međutim, iskaze ovih svjedoka sud nije bezrezervno prihvatio imajući u vidu prije svega različitosti u njihovim iskazima datim u prethodnom postupku sa onima datim na raspravi pred sudom, ali i jer nisu u cijelosti potvrđeni ostalim izvedenim dokazima. U tom dijelu posebno znakovitim se ukazuje iskaz svjedoka HM te svjedoka JM koji oprečno iskazuju upravo u dijelu koji se odnosi na korištenje benzinske postaje u Rugvici (nakon čije kontrole i postrojenja za patvorenje goriva je započet nadzor poslovanja kako TD Atisdo d.o.o. tako i TD AB Petrol d.o.o.). Tako svjedok HM navodi da je okrivljeni FM koristio skladište u pumpu na Rugvici i to krajem 2007. i početkom 2008. dok njegov brat JM navodi da ih je koristio upravo HM, da je on za to skladište plaćao i najam gdje su se i nalazili pečat i faksimil TD Atisado d.o.o. kao i da je vidio da su, između ostalih, na tu pumpu dolazili i kamioni TD AB Petrol te da je i on ponekad pomagao u kod utovara/istovara.

Iako obojica svjedoka HM negiraju da bi znali da se na toj pumpi nalazilo postrojenje za preradu goriva svjedok ĐM navedeno opovrgava i navodi da je sa ŠM na toj pumpi vršio patvorenje naftnog derivata na način da su lože ulje koje su natočili su na benzinskoj pumpi u Bistri dodavali određenu količinu sumporne kiseline i bijeli prah. Iako svjedok ŠM navedeno opovrgava tvrdeći, između ostalog da je svjedok ĐM bolestan jer da ga je vidio kako na +30º radi u debeloj jakni, sud u navode svjedoka ĐM nije imao razloga ne povjerovati imajući na umu čitav niz detalja koje je iznio u svom iskazu (gdje se pumpa nalazi, kako je izgledala i dr.). Isto tako sud je prihvatio iskaz svjedoka ĆM koji je bio zaposlenik TD Vizemkis promet d.o.o. (kasnije i direktor TD Mir-Ema d.o.o.) a koji je odnosu na dio poslovanja/isporuka robe TD Vizemkis promet d.o.o. iskazao da je RM naftne derivate miješao na način da je utakao lož ulje nakon ćega je to gorivo isporučivao u Koteks Osijek, tvrtkama Relej i [obrt] što pak samo dodatno kako se poslovanje TD Vizemkis d.o.o. ne može okvalificirati zakonitim odnosno sukladnim tada važećim propisima.

Nastavno na izneseno sud iskaz svjedoka ŠM u tom dijelu nije prihvatio jer je opovrgnut ne samo iskazom svjedoka ĐM već i pročitanim dokazima ispravom prije svega pročitanim dokazima ispravom Porezne uprave, Ministarstva financija kao i Carinske uprave.

Iskaz svjedoka NM koji je bio vlasnik i direktor TD Gomolava te TD Paf Citrus sud nije posebno analizirao, a onda niti vrednovao imajući u vidu da je ODO u Novom Zagrebu nakon dopune knjigovodstveno financijskog vještačenja iz činjeničnog opisa ispustio račune koji se odnose na ta trgovačka društva. I konačno u odnosu na nalaz i mišljenje knjigovodstvo financijskog vještaka Zrinka Ručevića za navesti je da je ovaj sud njegove zaključke i utvrđenja prihvatio neovisno što je vještak po predočavanju dokumentacije od strane obrane mijenjao iznose odnosno visinu štete nastalu za Državni proračun.

Ovdje je za napomenuti da je vještak detaljno jasno i precizno, a temeljem dokumentacije koja prileži spisu i spisu priloženim registratorima te uvidom u spis K- 372/15 (a kojem također prileži knjigovodstvena dokumentacija i to konkretno za TD Atisdo d.o.o.) odgovorio ne samo na postavljeni mu zadatak već i na sva pitanja stranaka kako u pogledu osnovnog nalaza i mišljenja tako i dopuna istog. Za naglasiti je da je vještak naime, u više navrata naveo kako je knjigovodstveno i računovodstveno poslovanje izrazito formalno i da svaki knjigovodstveni i računovodstveni dokument mora imati strogo propisanu formu, a što se odnosi i na ono što propisuju porezni propisi (koji su još i striktniji).

Vještak je također istaknuo da je odbitak pretporeza znatno stroži od samog priznavanja isporuke, pri čemu da bi netko ostvario pravo na odbitak pretporeza mora primiti tu isporuku od drugog obveznika koji je na tu robu prilikom isporuke obračunao i platio porez i koji ima sljedivost te robe (mora se znati na koji način je ista kod njega nabavljena) iz čega slijedi da računi trgovačkih društava Vizemkis Promet d.o.o., Cervus d.o.o., Atisdo d.o.o., Alp Impex d.o.o. i obrta [obrt] jesu vjerodostojni u poreznom smislu, no ne se radi o računima na temelju kojeg se može odbiti PDV. Iz navedenog slijedi da je trgovačko društvo AB Petrol d.o.o. temeljem ulaznih računa ispostavljenih od strane trgovačkih društva Vizemkis Promet d.o.o., Cervus d.o.o., Atisdo d.o.o., Alp Impex d.o.o. i obrta [obrt], a koji se odnose na isporuku roba, uglavnom naftnih derivata, i to od tvrtke Vizemkis promet d.o.o. ispostavljenih tijekom 2008. u ukupnom iznosu 553.950,84 kuna, od tvrtke Cervus d.o.o. ispostavljenih tijekom 2007. u ukupnom iznosu 1.345.117,42 kuna i tijekom 2008. u ukupnom iznosu 2.014.884,59 kuna, od tvrtke Atisdo d.o.o. ispostavljenih tijekom 2007. u ukupnom iznosu 48.779,55 kuna i tijekom 2008. u ukupnom iznosu 5.016.021,74 kuna, od tvrtke Alp Impex d.o.o. ispostavljenih tijekom 2007. u ukupnom iznosu 1.572.163,92 kuna i tijekom 2008. u ukupnom iznosu 1.987.136,34 kuna i od obrta [obrt] ispostavljenih tijekom 2007. u ukupnom iznosu 4.492.758,59 kuna neosnovano odbio pretporez i temeljem tog neosnovano odbijenog pretporeza po navedenim ulaznim računima tijekom 2007. u iznosu 7.458.819,48 kuna i tijekom 2008. u iznosu 9.571.993,51 kuna, odnosno u sveukupnom iznosu 17.030.812,99 kuna u navedenom iznosu oštetio Državni proračun Republike Hrvatske.

Stoga je sud nalaz i mišljenje vještaka kao i njegove dopune odnosno usmena očitovanja ocijenio vjerodostojnim jer je vještak jasno i precizno odgovorio i na postalvjene mu zadatke, ali i na sva postavljena mu pitanja, a osim toga nalaz i mišljenje (te dopune istog) sačinio u skladu sa pravilima struke i dostignućima znanosti

Slijedom svega navedenog ovaj sud smatra da je tijekom ovog postupka nedvojbeno dokazano da je okrivljeni FM u vremenu od 28. veljače 2007. do 30. travnja 2009., u Dugom Selu, kao direktor i odgovorna osoba trgovačkog društva A.B. Petrol d.o.o., protivno odredbama članka 17. stavak 1. i članka 20. stavak 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN 47/95 – NN 76/07), te članka 104. stavak 1. točka 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN 60/96 – NN 34/08), u mjesečnim poreznim prijavama, kao i konačnim prijavama poreza za razdoblje poslovanja tijekom 2007. i 2008., te u knjizi ulaznih i izlaznih računa tvrtke A.B. Petrol d.o.o., neosnovano odbio pretporez temeljem ulaznih računa ispostavljenih od trgovačkih društva Vizemkis Promet d.o.o., Cervus d.o.o., Atisdo d.o.o., Alp Impex d.o.o. i obrta [obrt], a koji se odnose na isporuku roba, uglavnom naftnih derivata, i to od tvrtke Vizemkis promet d.o.o. ispostavljenih tijekom 2008. u ukupnom iznosu 553.950,84 kuna, od tvrtke Cervus d.o.o. ispostavljenih tijekom 2007. u ukupnom iznosu 1.345.117,42 kuna i tijekom 2008. u ukupnom iznosu 2.014.884,59 kuna, od tvrtke Atisdo d.o.o. ispostavljenih tijekom 2007. u ukupnom iznosu 48.779,55 kuna i tijekom 2008. u ukupnom iznosu 5.016.021,74 kuna, od tvrtke Alp Impex d.o.o. ispostavljenih tijekom 2007. u ukupnom iznosu 1.572.163,92 kuna i tijekom 2008. u ukupnom iznosu 1.987.136,34 kuna i od obrta [obrt] ispostavljenih tijekom 2007. u ukupnom iznosu 4.492.758,59 kuna, iako je bio svjestan da se radi o računima nepodobnim za odbitak pretporeza, iz kojih se, kao i priležeće im dokumentacije, ne može utvrditi sljedivost robe i dobavljača, te da robe deklarirane u istima nisu isporučene, na koji je način temeljem neosnovano odbijenog pretporeza po navedenim ulaznim računima tijekom 2007. u iznosu 7.458.819,48 kuna i tijekom 2008. u iznosu 9.571.993,51 kuna, odnosno u sveukupnom iznosu 17.030.812,99 kuna pribavio znatnu nepripadnu imovinsku dobit trgovačkom društvu A.B. Petrol d.o.o., te ujedno neplaćanjem dužnog poreza na dodanu vrijednost u navedenom iznosu, oštetio Državni proračun Republike Hrvatske,

Naime, odredbom članka 17. stavak 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (»Narodne novine«, br. 47/95., 106/96., 164/98., 105/99., 54/00., 73/00., 127/00., 48/04., 82/04., 90/05.) propisano je da porezni obveznik obračunava porez na dodanu vrijednost, prema izdanim računima za isporučena dobra i obavljene usluge u obračunskomu razdoblju. Odredbom članka 20. stavak 1. istog Zakona propisano je da je pretporez iznos poreza na dodanu vrijednost iskazan na računima za isporuke dobara i usluge koje su drugi poduzetnici obavili poreznom obvezniku u poduzetničke svrhe.

Odredbom članka 104. stavak 1. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost »Narodne novine«, br. 60/96., 113/97., 7/99., 112/99., 119/99. -ispravak, 44/00., 63/00., 80/00., 109/00., 54/01., 58/03., 198/03., 55/04., 77/04. -ispravak, 153/05) propisano da je da poduzetnici koji obavljaju oporezive isporuke dobara i usluga imaju pravo na odbitak pretporeza ako su ispunjeni slijedeći uvjeti: da računi za primljena dobra ili obavljene usluge sadrže sve podatke propisane člankom 15. stavkom 3. Zakona o PDV-u, da je isporuka dobara ili usluga primljena od drugog obveznika poreza na dodanu vrijednost, da za primljene isporuke prema članku 20. Zakona o PDV-u nije isključeno pravo na odbitak pretporeza, da je isporuka obavljena poduzetniku u poduzetničke svrhe.

Postupivši protivno citiranim odredbama Zakona o PDV-u i Pravilnika o PDV-u okrivljenik je kao direktor TD AB Petrol d.o.o. ne prijavivši prihod i druge činjenice koje su od utjecaja na utvrđivanje porezne obveze doveo to toga da je došlo do neutvrđenja porezne obveze njegovog trgovačkog društva TD A.B. Petrol d.o.o. u iznosu koji prelazi 20.000,00 kuna, a kojim svojim postupanjem je ostvario objektivna obilježja kaznenog djela iz članka 256. stavak 1. i 3. KZ/11. To s obzirom na činjenicu da je uslijed okrivljenikovog postupanja došlo do neutvrđenja porezne obveze koja za 2007. iznosi 7.458.819,48 kuna i tijekom 2008. 9.571.993,51 kuna, odnosno sveukupno 17.030.812,99 kuna odnosno do neutvrđenja porezne obveze velikih razmjera imajući u vidu odredbu članka 89. stavak 27. KZ/11.

Sa subjektivne strane okrivljenik je postupao s oblikom krivnje izravna namjera budući da je bio svjestan obilježja kaznenog djela i htio je njegovo ostvarenje. Naime, on je kao direktor društva TD AB Petrol d.o.o. bio svjestan da računi koje su TD A.B. Petrol d.o.o. ispostavila trgovačka društva Alp impex d.o.o., Vizemkis promet d.o.o., Atisdo d.o.o., Cervus d.o.o. i obrt [obrt] nisu nepodobni za odbitak pretporeza jer se iz istih kao i priležeće im dokumentacije ne može utvrditi sljedivost robe i dobavljača niti da su sve robe deklarirane u istima isporučene, no unatoč tome on je temeljem istih neosnovano zatražio odbitak pretporeza te temeljem neosnovano umanjene obveze poreza na dodanu vrijednost oštetio Državni proračun. Njegov je cilj u konkretnom slučaju bio da na takav način trgovačko društvo čiji je direktor i jedini osnivač pribavi protupravnu imovinsku koristi dok mu je ovo kazneno djelo bilo samo sredstvo za ostvarenje tog njegovog cilja. Prema tome, ovaj sud smatra kako je okrivljenik postupao u sferi izravne namjere, bio je u vrijeme počinjenja djela bio je ubrojiv, svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a sud nije našao postojanje ijednog ispričavajućeg razloga na strani okrivljenika.

Slijedom svega navedenog ovaj sud nalazi dokazanim da su u postupanju okrivljenika ostvarena kako objektivna, tako i subjektivna obilježja kaznenih djela protiv gospodarstva, utajom poreza ili carine, iz članka 256. stavak 3. u vezi sa stavkom 1. KZ/11 na način kako je ono opisano u izreci ove presude, a radi čega je za ta djela i proglašen krivim.

Kako su kaznena djela počinjena u vrijeme kad je na snazi bio KZ/97, to je sud prvenstveno ispitao jesu li se u gore opisanim radnjama okrivljenika ostvarila sva obilježja kaznenog djela prema zakonu koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela. Tako je tijekom postupka utvrđeno da se u radnjama okrivljenika stječu sva bitna obilježja kaznenog djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju iz članka 292. stavak 1. alineja 4. i stavak 2. KZ/97. Budući da kazneno djelo zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju kao takvo nije propisano u Kaznenom zakonu kao i u Zakonu o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24) to je sud ispitao postojanje pravnog kontinuiteta te našao da kazneno djelo zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju ima pravni kontinuitet u kaznenom djelu utaje poreza ili carine iz članka 256. KZ/11.

Nadalje, sud je sukladno članku 3. KZ/97 i KZ/11 bio dužan ispitati koji je zakon blaži za počinitelja pa je tako utvrdio da je za kazneno djelo iz članka 292. stavak 2. KZ/97 zakonom zapriječena kazna zatvora od jedne do osam godina, dok je po svim novelama Kaznenog zakona zapriječena kazna za kazneno djelo iz članka 256. stavak 3. KZ/11 od jedne do deset godina.

Međutim, unatoč utvrđenoj blažoj kazni propisanoj po KZ/97 od one propisane po KZ/11 odnosno KZ ovaj je sud utvrđujući koji je zakon blaži imao na umu i da je po KZ/97 bila propisana znatna imovinska korist, a koja je obilježje kaznenog djela iz članka 292. stavak 2. KZ/97, prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 27. studenog 1997. godine iznosila 30.000,00 kuna, dok je prema 87. stavak 27. KZ/11 KZ/11 porezna obveza velikih razmjera utvrđena kada ona prelazi 600.000,00 kuna, odnosno nakon uvođenja Eura kao službene valute u RH 79.633,69 eura.

Dakle, po utvrđenim cenzusima evidentnim proizlazi da je okrivljeniku bila potrebna manja kriminalna količina za činjenje predmetnog kaznenog djela prema KZ/11 od one koja je bila potrebna po KZ/97. Stoga sud nalazi da je za okrivljenika blaži KZ/11 radi čega ga je u konkretnom slučaju i primijenio na okrivljenika.

Temeljem članka 421. stavak 1. točka 4. ZKP/08 sud je odbio dokazne prijedloge obrane da se u svojstvu svjedoka ispitaju IT, FT i TT. Naime, obrana je već i ranije predlagala ispitivanje u svojstvu svjedoka IT, FT i TT i to na okolnosti koje je isticala na raspravama 14. lipnja 2024. i 23. prosinca 2024. Međutim, sud je već na raspravi 14. lipnja 2024. donio rješenje kojim je odbio kao nevažne, odnosno odugovlačeće, dokazne prijedloge za ispitivanje u svojstvu svjedoka IT, FT i TT, a jednako tako je i na raspravnom zapisniku od 23. prosinca 2024. odbio dokazni prijedlog za ispitivanjem svjedoka FT i TT, pa se ponovno isticanje ovih dokaznih prijedloga ukazuje odugovlačećim, radi čega ih je sud kao takve i odbio.

Pri izboru vrste i mjere kazne sud je, sukladno članku 47. KZ/11, primijenio opće pravilo o izboru vrste i visine kazne, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, a cijeneći pritom sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti), osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne i imovinske prilike, kao i njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela.

Odlučujući o vrsti i visini kazne sud je imao na umu da je okrivljenik osoba u dobi od 55 godina, uredno je zaposlen i ostvaruje prihode, oženjen je, a i supruga mu je zaposlena iz čega proizlazi da je urednog socijalnog funkcioniranja. Navedene okolnosti predstavljaju osobne i obiteljske prilike okrivljenika koje je sud dužan imati na umu prilikom odmjeravanja kazne te ih je sud ocijenio olakotnim.

Uz to, sud je okrivljeniku olakotnim cijenio i činjenicu da do ovog djela nije osuđivan, kako to proizlazi iz izvoda iz kaznene evidencije iz čega je vidljivo da je njegov život do ovog djela bio usklađen sa društveno prihvatljivim.

Konačno sud je okrivljeniku olakotnim cijenio da je bio sudionik Domovinskog rata.

Nasuprot tome okrivljeniku je otegotnom je cijenjena i kriminalna količina koja se ogleda u visini štete koju je svojim postupanjem prouzročio Državnom proračunu Republike Hrvatske.

Stoga je sud na temelju tako utvrđenih olakotnih i otegotnih okolnosti okrivljeniku za kazneno djelo utaje poreza ili carine izrekao kaznenu zatvora u trajanju od 3 godine jer smatra da će se upravo takvom kaznom postići kako generalna tako i specijalna prevencija. Naime, kada se u korelaciju stavi činjenica da okrivljenik do ovog djela nije osuđivan s jedne strane, a način počinjenja djela, stupanj krivnje s kojom je postupao, jačina povrede zaštićenog dobra, a napose nastupjela posljedica–visina štete za Državni proračun s druge ocjena je suda kako je izrečena kazna primjerena svim utvrđenim okolnostima kao i samoj osobi okrivljenika. Ovaj sud smatra da će upravo ovakvom kaznom biti postignuta svrha kažnjavanja, odnosno da će upravo ovakva kazna korektivno utjecati na okrivljenika da se kloni protupravnog postupanja te uskladi svoje ponašanje s normama prihvaćenim u društvu.

Osim toga, ovakva je kazna, po mišljenju ovog suda, primjerena da izrazi društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela, da jača povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava te utječe na okrivljenika i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja te omogući okrivljeniku ponovno uključivanje u društvo.

Sud je temeljem odredbe 158. stavak 1. i 2. ZKP/08 usvojio imovinskopravni zahtjev oštećene Republike Hrvatska, te je naložio okrivljeniku HT isplatiti Republici Hrvatskoj iznos od 2.260.377,33 €, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 1. svibnja 2009. po čl. 29. st. 2 Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana, nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana budući da su podaci iz spis, a napose utvrđenja knjigovodstveno financijskog vještaka Zrinka Ručevića sudu dali pouzdanu osnovu na presuđenje imovinskopravnog zahtjeva oštećene Republike Hrvatske.

Iako je tijekom postupka utvrđeno da je počinjenjem kaznenih djela protupravnu imovinsku korist stekla tvrtka AB Petrol d.o.o., a ne okrivljeni FM kao njezin direktor i vlasnik, sud je ipak naložio upravo okrivljeniku da oštećenoj Republici Hrvatskoj isplati štetu koju im je prouzročio imajući u vidu odredbu članka 252. stavak 5. Zakona o trgovačkim društvima.

Naime, istom odredbom propisano je da član uprave društva odgovara za štetu vjerovnicima toga društva, a koji svoja potraživanja ne mogu podmiriti od društva i ako član uprave društva grubo povrijedi dužnost urednog i savjesnog gospodarenja.

Ovdje nije sporno da oštećena RH nije mogla naplatiti uskraćena sredstva za Državni proračun radi nedostatka sredstava na računu, da je okrivljeni jedini osnivač, direktor i član uprave društva predstavljao upravu društva A.B. Petrol d.o.o. kao i da je postupao protivno dužnosti urednog i savjesnog gospodarenja.

Prema tome, po mišljenju ovoga suda, a koje je stajalište zauzeo i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci KZZ-42/10 od 06. listopada 2010. godine, okrivljeni, iako kao počinitelj predmetnih kaznenih djela nije osobno stekao imovinsku korist već njegova tvrtka, na temelju članka 252. stavak 5. Zakona o trgovačkim društvima odgovara za štetu koju je pretrpjela oštećena Republika Hrvatska.

Okrivljenik je kada ga sud proglasi krivim dužan naknaditi troškove kaznenog postupka sukladno odredbi članka 148. stavak 1. ZKP/08. Stoga je sud odredio kako je okrivljeni FM dužan naknaditi troškove kaznenog postupka te je naložio okrivljeniku da u roku od 15 dana podmiri troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. i 6. ZKP/08 u ukupnom iznosu od 14.000,00 eura od čega se iznos od 12.683,13 eura odnosi na troškove provedenog financijsko-knjigovodstvenog vještačenja, iznos od 35,84 eura na troškove svjedoka EM, a iznos od 1.281,03 eura na paušalnu svotu.

Prilikom odmjere visine paušalne svote sud je prije svega imao na umu trajanje i složenost predmetnog kaznenog postupka, time da nije zanemario niti imovinske prilike okrivljenika ocijenivši da plaćanjem troškova postupka u gornjem iznosu neće biti dovedeno u piranje njegovo nužno uzdržavanje jer obveze uzdržavanja nema.

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

14. travnja 2025. godine

PREDSJEDNIK VIJEĆA:

Zvjezdana Murat Milas

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 dana, računajući od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje ovom sudu u 3 primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

l. ODO u Novom Zagrebu na broj KO-DO-50/2020

2. okr. FM

3. branitelji okrivljenika odvj. Igor Butorac i odvj. Tomislav Grahovac

4. za ošt. RH – ODO GUO na broj: A-DO-3/22