Poslovni broj R1-170/2024-10

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Puli - Pola, po sucu Heleni Božović Sladaković u izvanparničnom postupku predlagatelja BR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] zastupanog po punomoćniku Dini Čekadi, odvjetniku iz [adresa] protiv protustranaka 1. AR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. ZR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] zastupanog po punomoćnici Loreni Rudolf, odvjetnici iz [adresa], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, 20. ožujka 2025.,

r i j e š i o  j e

I Određuje se prekid postupka u ovoj pravnoj stvari.

II Predlagatelj BR dužan je pokrenuti parnični postupak u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove odluke, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

III Ukoliko predlagatelj BR ne postupi po točki II ovog rješenja smatrat će se da je faktična dioba suvlasničke zajednice na k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] provedena.

IV Postupak će se nastaviti po pravomoćnom okončanju parničnog postupka na kojeg je predlagatelj upućen ili kad sud ustanovi da više ne postoje razlozi za prekid postupka.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je ovom sudu podnio prijedlog za razvrgnuće suvlasništva u kojem navodi kako je sa protustrankoma suvlasnik na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] u naravi vikendica, dvorište, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Predmetna nekretnina se u naravi sastoji od jednog objekta, koji je funkcionalno podijeljen na tri stambene jedinice, pri čemu su se stranke međusobno dogovorile koja će od njih preuzeti u samovlasništvo pojedinu cjelinu, te su sukladno tome i ušle svaka u posjed svojeg točno određenog i individualiziranog stambenog dijela. Na taj način izvršena je i faktička dioba predmetne nekretnine, međutim ista nikada nije provedena do kraja formalno, iz razloga što je nastao problem oko podijele dvorišnog dijela, na istočnom dijelu nekretnine, i to na međi koja bi trebala odijeliti dvorišni dio predlagatelja BR i protustranke ZR. Ostali dijelovi dvorišta, kao i zajednički dijelovi nisu bili sporni prije pokretanja ovog postupka. U osnovi protustranka ZR želi dio dvorišta koji je prirodno u vlasničkoj strukturi BR, koji ga kao takvog i drži u samostalnom i vlasničkom posjedu. U naravi radi se o vrlo maloj površini, oko koje nije ekonomično voditi sudske postupke, međutim predlagatelj nema drugog način od traženja sudske zaštite, budući da im je nekretnina u pravnom prometu blokirana sve dok se i konačno ne provede njena dioba. U skici koja se prilaže, žutom bojom se označava dio koji bi imao pripasti predlagatelju BR, roza bojom dio koji bi imao pripasti ZR, narančastom bojom dio koji bi imao pripasti AR, dok bi dio označen zelenom bojom ostao zajednički. Predlagatelju, ali i protustrankama svakako je u interesu da se razvrgne suvlasnička zajednica opisane nekretnine, stoga i pokreće ovaj postupak. O prijedlogu načina razvrgnuća očitovati će se nakon provođenja vještačenja, međutim već sada navodi da je suglasan da se provede etažna dioba nekretnine na način da svatko od suvlasnika postane vlasnik po jedne stambene jedinice kao samostalne uporabne cjeline, zajedno sa pripadajućim dijelom dvorišta, u skladu sa posljednjim mirnim posjedom. Ukoliko je sukladno prostornom planu moguće, podredno se predlaže i geometrijska dioba. Predlaže da se provede etažna dioba nekretnine na način da svatko od suvlasnika postane vlasnik po jedne stambene jedinice kao samostalne uporabne cjeline, zajedno sa pripadajućim dijelom dvorišta, u skladu sa posljednjim mirnim posjedom. Ukoliko je sukladno prostornom planu moguće, podredno predlaže i geometrijsku diobu.

2. Prva protustranka je u odgovoru na prijedlog naveo da je nekretnina između stranaka podijeljena i da je svatko u posjedu svojega dijela.

3. Druga protustranka je u odgovoru na prijedlog naveo da su predlagatelj i protustranke izvršile fizičku diobu predmetne nekretnine još 2013. Oni su dogovorno fizički podijelili vikendicu na tri posebna dijela (stana), svaki dio sa pripadajućim dijelom dvorišta. Na terenu su zajednički utvrdili međe tih dijelova dvorišta na način da su ih obilježili željeznim šipkama i označili crvenom bojom na postojećim zidovima. Dvorište su podijelili rukovodeći se načelom da svaki posebni dio treba imati pristup do mora. Svaki taj posebni dio označili su brojem od 1 do 3 i podijelili su se na način da su izvlačili cedulje sa upisanim brojevima. Druga protustranka izvukla je broj 2 koji obuhvaća stan u prizemlju površine 27,91 m2 (soba i nenatkrivena terasa) i dvorište površine 67 m2. Budući da nije bila zadovoljna izvučenim brojem, a ni jedan od ostale dvojice suvlasnika se nije htio s njom zamijeniti, ušla je u posjed tog stana i pripadajućeg dijela dvorišta. Ostala dva suvlasnika stupili su u posjed svog posebnog dijela vikendice – stana i pripadajućeg dijela dvorišta sukladno izvučenim brojevima i to predlgatelj stana u suterenu sa 33,98 m2 (soba i natkrivena terasa) i dijela dvorišta površine 27 m2, a prva protustranka stana u prizemlju sa 27,93 m2 (soba i nenatkrivena terasa) i dijela dvorišta površine 48 m2. Predlagatelj i prva protustranka odmah su započeli sa uređenjem svaki svog dijela dvorišta i ogradili ga zidom od betonskih bloketa. Izvršeni način podjele predmetne nekretnine opisan je i u zapisniku o podjeli od 14.srpnja 2013. kojeg je vodio MR, sin predlagatelja. Druga protustranka uslijed bolesti nije mogla odmah započeti sa uređenjem svog dijela predmetne nekretnine, već je to učinila 2016. Tada je njen dio dvorišta s južne i zapadne strane već bio omeđen zidom kojeg je sagradio predlagatelj 2014. sukladno crvenim oznakama i postavljenim šipkama a sa istočne strane zidom kojeg je sazidala prva protustranka, tako da je tada pripadajući dio dvorišta druge protustranke površine 67 m2 već bio odijeljen od posjeda predlagatelja i prve protustranke. Druga protustranka je pripadajući dio dvorišta uredila na način da je sjeverni dio iznivelirala sa svojim ulazom u kuću koji se nalazi na stražnjoj strani (spustili teren iskopom u živoj stijeni cca 1,30 m), dogradila je pristupne stepenice sa parkirališta, izgradila potporne i ogradne zidove prema cesti i susjedima sa zapadne strane te je pripadajući dio dvorišta dijelom izbetonirala, a dijelom popločila kamenim pločama sve do izlaza na more. Dakle, netočni su navodi predlagatelja da druga protustranka „želi dio dvorišta koji je prirodno u vlasničkoj strukturi predlagatelja, koji ga kao takvog drži u samostalnom i vlasničkom posjedu“. Drugoj protustranci je taj dio dvorišta pripao tijekom podjele još 2013. i isti je uredila, koristila i još uvijek koristi, pa ne pripada i ne može pripadati predlagatelju. Predlagatelju pripada isključivo dio dvorišta u površini od 27 m2 i stan od 33,98 m2 u suterenu zgrade, koji je dio tijekom podjele nosio broj 1 i kojeg je predlagatelj tom prilikom izvukao. Druga protustranka potvrđuje da želi i da je zainteresirana da se nakon izvršene fizičke diobe i formalno razvrgne suvlasnička zajednica na predmetnoj nekretnini. Druga protustranka nije suglasna da se mijenja način fizičke diobe predmetne nekretnine u odnosu na onu koja je izvršena 2013.g., ni u pogledu kuće ni dvorišta. Predlaže da se formalno izvrši razvrgnuće suvlasništva na kući uspostavom etažnog vlasništva na način da svaki suvlasnik postane vlasnik posebnog dijela – stana koji mu je tijekom diobe 2013. pripao zajedno sa dijelom pripadajućeg dvorišta.

4. Članak 27. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" br. 59/23.) propisuje da ako u postupku u kojemu sudjeluju dvije ili više stranaka dođe do spora o pravu čije rješenje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, sud će prekinuti izvanparnični postupak i uputiti predlagatelja na parnični postupak ili drugi postupak pred nadležnim sudom ili drugim tijelom. Dok je stavkom 2. citiranog članka propisano da će u slučaju iz stavka 1. toga članka sud odrediti rok u kojemu predlagatelj ili druga stranka trebaju pokrenuti postupak na koji su upućeni. Ako predlagatelj ne pokrene postupak u određenom roku, smatrat će se da je povukao prijedlog, a ako to ne učini druga stranka, smatrat će se da nema spora o pravu radi čijeg rješavanja je upućena na parnicu ili drugi postupak, osim ako ovim Zakonom ili drugim zakonom koji sadrži odredbe o izvanparničnom postupku nije drukčije određeno.

5. S obzirom na postojanje spora o toma da li je između stranaka provedena faktična dioba na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], sud je odlučio prekinuti izvanparnični postupak pozivom na odredbu čl. 27. Zakona o izvanparničnom postupku.

5.1. Predlagatelja koji osporava da je faktična dioba kuće i dvorišta provedena sud je uputio u parnicu uz napomenu da će se ako ne pokrene parnicu na koju je upućen smatrati da je faktična dioba na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] provedena.

U Puli, 14. travnja 2025.

S u d a c

Helena Božović Sladaković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovome sudu, u tri istovjetna primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja. Odluku o žalbi donosi nadležni županijski sud.

DNA:

1. predlagatelju po pun.

2. I protustranci

3. II protustranci po pun.