Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-1368/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Osijeku po sucu pojedincu mr. sc. Krunoslavu Baranu, u pravnoj stvari I-tužitelja TK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II-tužiteljice VK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupani po punomoćniku Edvardu Sušcu odvjetniku u Splitu, protiv I-tuženice MK. ŽK iz T, [adresa], II-tuženika ŽK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i III-tuženice TKG rođena ŽK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupani po punomoćniku Zdenku Gudelju odvjetniku u Splitu, radi smetanja posjeda, rješavajući žalbu tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Splitu od 9. svibnja 2024. poslovni broj Psp-132/2021-51, 14. travnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Žalba tuženika se odbija kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu od 9. svibnja 2024. poslovni broj Psp-132/2021-51 u točkama I.,II.,III. IV, V. i VII. izreke.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

"Prihvaća se tužbeni zahtjev tužitelja, te se sudi:

I. Time što je prednik tuženika, pok. ŽK, OIB: [osobni identifikacijski broj] najkasnije do 16. rujna 2021. zaključao željeznu rampu i željezna vrata s lokotom, koja se proteže duž jugozapadne međe nekretnine opisane kao kat. čest. zem. [katastarska čestica], „[adresa], zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], a što je opisano slovima A-B u grafičkom prikazu vještva sudskog vještaka za geodeziju dipl. ing. geo. LK od srpnja 2022., a koje vještvo predstavlja sastavni dio ovog rješenja, prednik tuženika pok. ŽK, OIB: [osobni identifikacijski broj] u cijelosti je isključio tužitelje od korištenja dijela nekretnine opisane kao kat. čest. zem. [katastarska čestica], „[adresa], zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] u površini od 78 m2 a što u naravi predstavlja put, a koji dio je opisan likom ABCDA u grafičkom prikazu vještva sudskog vještaka za geodeziju dipl. ing. geod. LK od srpnja 2022., a koje vještvo predstavlja sastavni dio ovog rješenja pa je time tuženik zasmetao tužitelje u posljednjem mirnom suposjedu dijela kat. čest. zem. [katastarska čestica], „[adresa], zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] u površini od 78 m2 a što u naravi predstavlja pristupni put kojim se pristupa na kat. čest. [katastarska čestica], zk.ul. zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], a koji dio je opisan likom ABCDA u grafičkom prikazu vještva sudskog vještaka za geodeziju dipl. ing. geo. LK od srpnja 2022., a koje vještvo predstavlja sastavni dio ovog rješenja.

II. Time što je prednik tuženika, pok. ŽK, OIB: [osobni identifikacijski broj], tijekom rujna 2021., a najkasnije do 16. rujna 2021. izgradio betonski zid dužine 5.50 m i visine 0,50 m duž međe između kat. čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] i kat. čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] sve K. O. [katastarska općina] a koji zid je opisan slovima FE u grafičkom prikazu vještva sudskog vještaka za geodeziju dipl. ing. geo. LK od srpnja 2022., a koje vještvo predstavlja sastavni dio ovog rješenja prednik tuženika zasmetao je tužitelje u posljednjem mirnom posjedu kat. čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina].

III. Time što je prednik tuženika, pok. ŽK, OIB: [osobni identifikacijski broj] tijekom rujna 2021., a najkasnije do 16. rujna 2021. izgradio betonski zid dužine 5.50 m i visine 0,50 m duž međe između kat. čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] i kat. čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] sve K. O. [katastarska općina], a koji zid je opisan slovima FE u grafičkom prikazu vještva sudskog vještaka za geodeziju dipl. ing. geo. LK od srpnja 2022., a koje vještvo predstavlja sastavni dio ovog rješenja prednik tuženika, pok. ŽK, OIB: [osobni identifikacijski broj] zasmetao je tužitelje u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti kolnika, a koje pravo se proteže međom između kat. čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] i kat. čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] sve K. O. [katastarska općina] u jednakoj površini s obje strane međe, a koja površina je potrebna za provoz motornim vozilom do zapadnog platoa nekretnine opisane kao kat. čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i ulaza u stambenu zgradu sagrađenu na kat. čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina].

IV. Nalaže se tuženicima, kao pravnim slijednicima pok. BK, OIB: [osobni identifikacijski broj] da u roku od 8 dana uspostave ranije posjedovno stanje na način da uklone u cijelosti betonski zid dužine 5.50 m i visine 0,50 m duž međe između kat. čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] i kat. čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] sve K. O. [katastarska općina], a koji zid je opisan slovima FE u grafičkom prikazu vještva sudskog vještaka za geodeziju dipl. ing. geod. LK od srpnja 2022., a koje vještvo predstavlja sastavni dio ovog rješenja te da potom, duž međe između kat. čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] i kat. čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] sve K. O. [katastarska općina] i time omoguće provoz motornim vozilom, dok će u suprotnom to učiniti tužitelji i to o trošku tuženika.

V. Zabranjuje se tuženicima, kao pravnim slijednicima pok. BK, OIB: [osobni identifikacijski broj] za ubuduće svako takvo ili slično ponašanje kojim bi zasmetali posljednji mirni posjed i suposjed tužitelja, odnosno kojim bi zasmetali posljednji mirni posjed prava stvarne služnosti kolnika i staze tužitelja.

VI. Odbija se u cijelosti prijedlog za donošenje privremene mjere slijedećeg sadržaja: »1/ zabranjuje se daljnje izvođenje bilo kakvih građevinskih radova na kat. čest. [katastarska čestica]. zk. ul. [broj ZK uloška], i kat. čest. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], sve K. O. [katastarska općina], nalaže se tuženiku da preda tužiteljima ili trećim osobama po njihovom nalogu ključ od željezne rampe i željeznih vrata«.

VII Nalaže se tuženicima da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknade tužiteljima parnični trošak u iznosu od 984,37 € zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja, dakle od 09. svibnja 2024.g. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine."

2. Ovo rješenje pravovremeno podnesenom žalbom pobijaju tuženici zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Iz sadržaja žalbe je razvidno kako tuženici pobijaju rješenje u točkama I., II., III. IV. V. i VII. izreke, dok ne pobija točku VI. izreke. U žalbi u bitnome navode kako pobijano rješenje nije na zakonu osnovano, jer da tuženici nisu nikada smetali prolaz niti smetaju tužiteljima prolaz dijelom svoje nekretnine u površini od 78 m2, ali su smetali i brane zadržavanje i parkiranje na njihovoj nekretnini označeno kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koje pravo tužitelji nisu stekli, dok dijelom nekretnine na kojoj je izgrađen zidić tužitelji nikada nisu stekli niti je ustanovljena služnost prolaza. Ističu prigovor prekluzije za podnošenje tužbe. Ističu kako je prednik tužitelja samovlasno zauzeo dio nekretnine tuženika, probio prolaz između kuća stranaka i postavio opločnike na što se prednik tuženika odmah usprotivio pa tako tužitelji nisu stekli pravo služnosti prolaza, pa nisu niti bili samostalni posjednici predmetnog dijela tih nekretnina. Predlaže uvažiti žalbu i preinačiti pobijano rješenje na način da se odbije zahtjev tužitelja ili pak da sud drugog stupnja ukine pobijano rješenje i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje. Tuženici traže trošak žalbe u visini od 150 bodova.

3. U odgovoru na žalbu tužitelji navode kako je žalba u potpunosti neosnovana, jer je sud prvog stupnja činjenično stanje potpuno i točno utvrdio. Ističe kako je raspravljanje u parnicama radi smetanja posjeda ograničeno na raspravljanje o posljednjem mirnom posjedu i o činu smetanja. Navodi kako iz iskaza tuženice MK proizlazi da nikada nije branila tužiteljima da do svoje kuće prolaze dijelom kč. br. [katastarska čestica] u površini od 78 m2 koja u naravi predstavlja put, da bi potom njezin pok. suprug promijenio bravu na ulaznoj kapiji i tako zasmetao tužitelje u posjedu. Ističe kako nisu točni navodi tuženika da bi tužitelji imali pravo prolaza samo do opoziva predstavlja nedokazanu tvrdnju. Predlažu žalbu odbiti kao neosnovanu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu na temelju odredbe čl. 365. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/07, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje:ZPP) u granicama razloga navedenih u žalbi, te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud nalazi da nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka te da je pobijano rješenje suda pravilno i zakonito.

6. Predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužitelja usmjeren na zaštitu posjeda dijela nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tako što je prednik tuženika 16. rujna 2021. zaključao željeznu rampu i vrata lokotom, te je tijekom rujna 2021. sazidao zid dužine 5,5 m i visine 0,5 m čime je zasmetao tužitelje u posljednjem mirnom posjedu prava služnosti prolaza dijela kč. br. [katastarska čestica], pa se tuženicima nalaže uspostava ranije posjedovnog stanja te se zabranjuje takvo ili slično smetanje ubuduće.

7. Pravilno je sud prvog stupnja na temelju provedenih dokaza i njihove valjane ocjene utvrdio da su se tužitelji nalazili u posjedu,dijela nekretnine tuženika i to pravu prolaza i provoza preko nekretnine tuženika do nekretnine tužitelja i to do mjesta koje je predviđeno za parkiranje vozila i da je prednik tuženika 16. rujna 2021., izvršio zamjenu brave ulaznih vrata odnosno željezne kapije, čime je tužiteljima u potpunosti onemogućio dolazak do njihove nekretnine, te da je tijekom rujna prednik tuženika sazidao zid u dužni od 5,5 m i visine 0,5 metara uzduž međe nekretnina stranaka čime je onemogućio prolaz vozila tuženika do mjesta za parkiranje. Na taj način prednik tuženika je smetao tužitelje u posjedu prava na prolaz i provoz vozilima preko nekretnine tuženika.

8. Naime, pravo na posjedovnu zaštitu sukladno odredbi čl. 21. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima(Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje: ZV) prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od nastalog smetanja. Rokovi iz navedene zakonske odredbe prekluzivne su naravi i na njih sud pazi po službenoj dužnosti.

9. S obzirom da je dakle, navedeni čin smetanja posjeda počinjen 16. rujna 2021., odnosno tijekom rujna 2021., a da su tužitelji tužbu podnijeli dana 17. rujna 2021., to je sasvim jasno da je predmetna tužba podignuta u roku od 30 dana od dana nastalog smetanja, odnosno od dana saznanja za počinitelja.

10. Prema mišljenju ovoga suda, sud prvog stupnja je do kraja i na valjan način raspravio i utvrdio sve odlučne činjenice i okolnosti i u tom pravcu proveo potrebne dokaze, činjenično stanje potpuno je i pravilno utvrđeno, a nema ni pogrešne primjene materijalnog prava te je tužbeni zahtjev pravilno usvojen.

11. Sukladno odredbi čl. 10. st. 1. ZV-a, posjednik stvari je osoba koja ima faktičku vlast glede neke stvari, a kada isti posjed stvari ili prava ima više osoba one su suposjednici, st. 6. istog članka. U parnicama zbog smetanja posjeda isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjednika ili o zahtjevima za naknadu štete, već je raspravljanje ograničeno samo na raspravljanje i dokazivanje posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja (čl. 441. ZPP-a).

12. Posjednik stvari na temelju odredbe čl. 21. st. 1. ZV-a ima pravo na zaštitu posjeda ako ga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu je oduzeo posjed. Samovlast je zabranjena, bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed (čl. 20. st.1. ZV-a), a tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava samovlasno je smetao njegov posjed (st. 2. istog članka).

13. Čin smetanja posjeda je čin (akt) neke osobe kojim se dotadašnjem posjedniku oduzima posjed, ili ga se uznemirava u posjedu. Čin smetanja posjeda negira već postojeću faktičnu vlast (u cijelosti, nekom obujmu ili u nekom pogledu), a nameće tuđu. Za čin smetanja posjeda dovoljna je svijest, znanje da se poduzetnom radnjom smeta tuđi posjed, a ne i namjera da se smeta tuđi posjed.

14. Pravo na zaštitu uživa svaki posjed koji je faktičan, posljednji i miran, bez obzira je li u skladu s pravom ili nije i bez obzira kakve je kakvoće.

15. S obzirom na navedena činjenična utvrđenja pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo,jer prema čl. 22. ZV-a posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štiti putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u trenutku smetanja, ta zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

16. Poduzetim radnjama od strane prednika tuženika, tužiteljima je bitno ograničen dotadašnjim način izvršavanja faktičke vlasti na predmetnoj nekretnini pa je pravilno sud prvog stupnja postupio kada je tužiteljima pružio zatraženu posjedovnu zaštitu.

17. Sud prvog stupnja je postupajući u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka odlučio o osnovanosti tužbenog zahtijeva pa tuženici neosnovano osporavaju ocjenu dokaza koje je dao sud prvog stupnja.

18. Naime, sud prvog stupnja je saslušao svjedoke opširno i na način kako je mogao ocijeniti govore li istinu i je li ono što iskazuju govore na temelju vlastitog opažanja pa je na temelju iskaza svjedoka kao i na temelju ostalih priležećih isprava mogao dobiti potpuni uvid u stanje posjeda i izvršenog smetanja.

19. Kako je sud prvog stupnja, dakle, pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje to je onda pravilno primijenio materijalno pravo kada je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja kako je odlučeno u izreci pobijanog rješenja.

20. Na žalbene navode tuženika za odgovoriti je da u parnicama zbog smetanja posjeda sud prema odredbi čl. 22. st. 2. ZV-a posjedovnu zaštitu pruža prema posljednjem stanju posjeda i nastalog u smetanju, bez obzira na pravo na posjed pravni temelj posjeda te poštenje posjednika. Stoga je u posjedovnoj parnici isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti i nesavjesnosti posjednika ili o zahtjevima za naknadu štete, te je raspravljanje ograničeno samo na raspravljanje dokazivanje posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja.

21. Ostali žalbeni razlozi tuženika svode se na osporavanje ocjene dokaza izvršene po sudu prvog stupnja i na osnovi nje utvrđenog činjeničnog stanja koje tvrdnje prema ocjeni ovog suda predstavljaju subjektivni prikaz sadržaja dokaza provedenih tijekom postupka i koje nema objektivno uporište u sadržaju postupka.

22. Odluka o troškovima postupka pravilno je donesena primjenom odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a i čl. 155. ZPP-a te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15).

23. Slijedom navedenog, a kako sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, u vezi s odredbom čl. 381. ZPP-a na koje ovaj sud temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti, trebalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a odbiti žalbu tuženika i potvrditi pobijano rješenje suda prvog stupnja u točkama I. ,II. ,III. ,IV. ,V. i VII. izreke.

24. U nepobijanom dijelu u točki VI. izreke rješenje suda prvog stupnja ostaje neizmijenjeno.

Osijek, 14. travnja 2025.

Sudac

mr. sc. Krunoslav Baran