REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Stalna služba u Hvaru

Broj: Pp-1253/2023-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Hvaru, po sutkinji Lari Menđušić, uz sudjelovanje Olivere Dedić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene VZ, zbog prekršaja iz članka 14. stavka 3. Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje u tekstu: Zakon o radu) i dr., povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda, Službe za nadzor radnih odnosa (dalje: Državni inspektorat) Klasa: UP/I-116-02/23- 01/202, Urbroj: 443-02-03-10-23-7 od 05. listopada 2023. godine, nakon provedene glavne rasprave zaključene 10. travnja 2025. godine u odsutnosti okrivljene, braniteljice i ovlaštenog tužitelja, dana 14. travnja 2025. godine objavio je i

p r e s u d i o  j e

okrivljena:

SPOMENKA

VZ,

OIB: [osobni identifikacijski broj], kćer pok. V i A rođ. Č, rođen **.**.1978. u [adresa],  s prebivalištem u [adresa], VSS, socijalni pedagog, zaposlena sa mjesečnim primanjima od oko 280,00  eura,  razvedena,  majka  jednog maloljetnog  djeteta,  državljanka  RH, prekršajno nekažnjavana

k r i v a  j e

1) što u razdoblju od 01. svibnja do 01. srpnja 2023. godine u [adresa], kao poslodavac, nije radnicu AZ koja je s radom počela 01. svibnja 2023. godine, prijavila na osiguranje, iako je bila dužna podatke o početku osiguranja dostaviti najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada,

dakle, kao poslodavac nije prijavila osiguranje,

2) što u razdoblju od 01. lipnja do 01. srpnja 2023. godine u [adresa], kao poslodavac nije za radnicu AZ dostavila prijave na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od nastanka okolnosti na temelju kojih je stekao status osigurane osobe,

dakle, kao poslodavac nije prijavila radnika na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od nastanka okolnosti na temelju kojih se stječe status osigurane osobe,

3) što je dana 01. svibnja 2023. godine u [adresa]., kao poslodavac, sa radnicom AZ sklopila ugovor o radu na određeno vrijeme, a da u istom ugovoru nije naveden objektivan razlog sklapanja istog,

dakle, kao poslodavac sklopila ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno u tom ugovoru nisu naveli objektivan razlog (članak 12. stavci 1., 2. i 3.)

4) što je dana 30. lipnja 2023. godine u [adresa]., kao poslodavac, sa radnici AZ nije isplatila plaću za svibanj 2023. godine i nije dostavila istoj dva obračuna plaće od kojih je jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće a drugi obračun u kojem će biti iskazan plaće koji je bila dužna isplatiti, a što je bila dužna učiniti do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata radnici,

dakle, kao poslodavac koji na dan dospjelosti nije isplatio radniku plaću nije dostavila dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor, a drugi obračun u kojem će biti iskazan iznos plaće ili dijela plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor koji je bio dužan isplatiti, sa sadržajem u skladu s pravilnikom iz članka 93. stavka 6. ovoga Zakona (članak 93. stavci 2. i 6.)

čime je djelom pod točkom 1) počinila prekršaj opisan u članku 112. stavku 1. točki 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22, dalje: Zakona o mirovinskom osiguranju), kažnjiv po članku 172. stavku 2. točki 5. istog Zakona, djelom točkom 2) prekršaj opisan u članku 120. stavku 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, dalje: Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju), kažnjiv po članku 150. stavku 2. u vezi sa stavkom 1. istog Zakona, djelom pod 3) prekršaj opisan u članku 12. stavku 3. Zakona o radu, kažnjiv po članku 228. stavku 2. u vezi sa stavkom 1. točkom 1. istog Zakona te djelom pod 4) prekršaj opisan u članku 93. st. 2. toč. 1. Zakona o radu, kažnjiv po članku 229. st. 2. u svezi sa stavkom 1. toč. 46. Zakona o radu.

I. Na temelju naprijed citiranih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 dalje u tekstu: Prekršajni zakon), okrivljenoj se

u t v r đ u j u

za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 200,00 (dvjesto) eura za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 200,00 (dvjesto) eura za djelo pod 3) novčana kazna u iznosu od 200,00 (dvjesto) eura za djelo pod 4) novčana kazna u iznosu od 200,00 (dvjesto) eura

Nakon toga se na temelju članka 39. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona okrivljenoj

i z r i č e

UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 800,00 (osamsto) EURA

Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljena je obvezna platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude. Ukoliko okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

II. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljena je obvezna naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura, u roku od 30 (trideset) dana od primitka ove presude.

O b r a z l o ž e n j e

1. Državni inspektorat podnio je pod gore navedenom poslovnom oznakom optužni prijedlog protiv okrivljene zbog prekršaja navedenih u izreci presude.

2. Iskazujući na glavnoj raspravi okrivljena VZ negirala je počinjenje predmetnih prekršaja. U bitnom je navela da je točno je da je spomenuta ČZ, po prethodnoj preporuci, počela raditi kod nje kao kućna pomoćnica od 01. svibnja 2023. godine, te su odmah prije početka njenog rada sklopile pisani Ugovor o radu na određeno vrijeme. Točno je da u ugovoru nije naveden razlog sklapanja istoga, jer ona dotada nije imala nikakva iskustva s ugovorima i popunjavala je samo ono što je od mene tražila forma ugovora. Točno je da je navedenu radnicu kasnije prijavila na HZMO iz razloga jer ista nije na vrijeme predala potrebne papire za prijavu, a ona je hrvatska državljanka s prebivalištem u [adresa], pa je ista prethodno trebala regulirati svoj boravak, što je potrajalo, zbog čega je ona prijavu podnijela tek 09. svibnja 2023. godine. Krajem svibnja 2023. godine ista se ozlijedila padom kraj njenog bazena, zbog zadobivene ozlijede je morala mirovati i od tada nije ništa radila. Tijekom svibnja 2023. godine ona je obavljala poslove čišćenja njenih apartmana i radove u njenom vrtu, sa kojima, uzgred rečeno, ona uopće nije bila zadovoljna. Budući da je bila smještena u jednom apartmanu u njenoj kući i za vrijeme oporavka od ozljede više puta ju je molila da otvore bolovanje jer nije bila sposobna za rad, ona je to odbijala. Budući da i prije ozlijede nije bila zadovoljna sa njenim radom, odlučila ju je samoinicijativno retroaktivno sa danom 31. svibnja 2023. godine odjaviti sa mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Sve je kulminiralo sa tim da je ista samo otišla iz njene kuće 30. lipnja 2023. godine, a da se ni njoj ni ukućanima nije javila te je odnijela sve papire vezane uz njen poslovni odnos sa sobom, što ju jako iznenadilo. Ista je tijekom lipnja 2023. godine možda samo dva puta očistila njene apartmane, zbog čega joj nije ni htjela isplatiti plaću za taj mjesec. Plaću za svibanj 2023. godine nije joj isplatila jer nije imala njen tekući račun sve do kraja ljeta 2023. godine kada joj je njena odvjetnica poslala sve njene papire, ujedno joj je rekla da je prethodno podnijela prijavu Državnom inspektoratu. Nadalje je navela da je dana 13. rujna 2023. godine istoj isplatila plaću za svibanj 2023. godine a dana 18. rujna 2023. godine poslala joj obračun plaće za svibanj 2023. i obračun dugovane plaće za svibanj 2023. godine. Ujedno joj je naknadno poslala odjave sa HZZO, HZMO i potvrdu o vrsti poslova i trajanju radnog odnosa, o čemu ju je uputila inspektorica ovlaštenog tužitelja, te smatra da je time ispunila sve obveze prema svojoj bivšoj radnici. Napomenula je da joj nije isplatila plaću za lipanj 2023. godine, jer smatra da ista nije ni zaradila. Smatra da je razlog njene prijave što ju je tražila da joj isplatim veće iznose nego što su se dogovorile prilikom njenog zaposlenja, a na što ona nije htjela pristati. Od tada do danas nema više nikakav kontakt sa ČZ, niti sa osobama koje su je preporučile,

3. Tijekom dokaznog postupka pročitani su zapisnici o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područni ured Split, Služba za nadzor radnih odnosa od 18. rujna i 03. listopada 2023. godine sa prilozima, zapisnik o saslušanju svjedoka AZ sastavljen dana 25. rujna 2023. godine u Državnom inspektoratu, Područni ured Split, Ispostava u Metkoviću sa prilogom, podnesak svjedokinje AZ od 13. ožujka 2025. godine sa prilozima te je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju za okrivljenu iz koje je vidljivo da je ista prekršajno nekažnjavana.

3.1. Svjedokinja AZ u podnesku od 13. ožujka 2025. godine je navela da se dogovorila sa bivšim poslodavcem-okrivljenom, te joj je isplaćen iznos od 430,00 eura, zbog čega nije zainteresirana ni za kakvo daljnje prekršajno gonjenje iste.

4. Članak 112. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju propisuje: podatke za vođenje matične evidencije obveznici dostavljaju u sljedećim rokovima:

1. podatke o početku poslovanja, prestanku poslovanja i promjenama u poslovanju obveznika doprinosa – u roku od 24 sata od početka ili prestanka poslovanja, odnosno na dan pravomoćnosti rješenja o upisu ili brisanju u odgovarajući registar, u roku od 24 sata od nastale promjene u poslovanju obveznika doprinosa

2. podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka 1. do 7. ovoga Zakona – najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada 3. o prestanku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka 1. do 7. ovoga Zakona, u roku od 24 sata od prestanka rada, odnosno prestanka radnog odnosa 4. podatke o početku i prestanku osiguranja samostalni obveznici doprinosa – u roku od 24 sata od pravomoćnosti rješenja o upisu u odgovarajući registar

5. prijave o promjeni tijekom osiguranja – u roku od 24 sata od nastale promjene

6. podatke o invalidima rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju – na dan kada je rješenje o priznanju prava, odnosno prestanku tog prava postalo izvršno.

4.1. Odredba članka 172. stavka 2. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju propisuje kako će se poslodavac, odnosno obveznik doprinosa, kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 6.630,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2. istog zakona).

4.2. Člankom 120. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je da prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjava s obveznoga zdravstvenog osiguranja podnose se u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe. Odredba članka 150. stavka 1. i 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje kako će se novčanom kaznom u iznosu od 1.060,00 do 1.990,00 eura kazniti za prekršaj fizička osoba koja zavodu u propisanom roku ne dostavi prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje (članak 120. st. 4. istog zakona).

4.3. Odredba članka 12. stavak 3. Zakona o radu propisuje da pod objektivnim razlogom koji opravdava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme i koji se u tom ugovoru mora navesti smatra se zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. . Odredba članka 229. stavka 1. i 2. Zakona o radu glasi kako će se novčanom kaznom od 530,00 do 790,00 eura kazniti za prekršaj poslodavac fizička osoba, ako s radnikom sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno ako u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu ne navede objektivan razlog ili je ugovor o radu sklopljen u trajanju dužem od tri godine (članak 12. stavci 1., 2. i 3.).

4.4. Odredbom čl. 93. st.2. toč. 1. Zakona o radu propisano je da Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor ili ih ne isplati u cijelosti dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela njihova isplata radniku dostaviti obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade plaće za neiskorišteni godišnji odmor u propisanom sadržaju. Člankom 229. st. 2. u svezi sa stavkom 1. toč. 46. Zakona o radu određeno je da će se novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se poslodavac fizička osoba ako radniku kojem na dan dospjelosti nije isplatio plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, ili ih nije isplatio u cijelosti, ne dostavi dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor, a drugi obračun u kojem će biti iskazan iznos plaće ili dijela plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor koji je bio dužan isplatiti, sa sadržajem u skladu s pravilnikom iz članka 93. stavka 6. ovoga Zakona (članak 93. stavci 2. i 6.)

5. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, u prvom redu iz sadržaja zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 18. rujna i 03. listopada 2023. godine te zapisnika i ispitivanju svjedokinje AZ sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je okrivljena počinila prekršaje, činjenično opisane i pravno označene u izreci presude. Napominje se da okrivljena sadržajno u obrani i ne spori počinjenje prekršaja, no svoje postupke pokušavala opravdati postupcima radnice AZ, međutim te navode ničim nije potkrijepila, pa se takvi navodi mogu smatrati isključivo usmjerenim ka izbjegavanju prekršajne odgovornosti. Napominje se da se zaključci inspekcije mogu smatrati istinitim i vjerodostojnim budući da je nadležni inspektor postupao obavljajući svoju službenu dužnost i nema razloga lažno teretiti okrivljenu. Ujedno je utvrđeno da je radnica AZ u potpunosti obeštećena od strane okrivljene zbog čega ona nema nikakvih potraživanja prema istoj.

6. Pri odmjeravanju kazne vođeno je računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjene prekršaje i osobu okrivljene pa je tako kao olakotne okolnosti cijenio njenu prekršajnu nekažnjavanost, kao i izostanak štetnih posljedica počinjenjem prekršaja. Kako s druge strane kod okrivljene nisu utvrđene posebne otegotne okolnosti, sud smatra da olakotne okolnosti u dovoljnoj mjeri pretežu da opravdavaju primjenu instituta ublažavanja kazne iz članka 37. Prekršajnog zakona. Stoga je okrivljenoj prethodno utvrdio novčane kazne u nižem iznosu od najmanjeg koji zakon propisuje za svaki pojedini prekršaj, nakon čega joj je primjenom odredaba o stjecaju izrekao ukupnu novčanu kaznu navedenu u izreci presude. Na taj način će se prema stajalištu suda ostvariti svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja prijekora za počinjeni prekršaj, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.

6.1. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljena u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

7. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka.

Hvar, 14. travnja 2025. godine

Zapisničarka

Sutkinja

Olivera Dedić,v.r.

Lara Menđušić,v.r

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, Stalna služba u Hvaru, u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni sud.

Dostaviti: okrivljenoj, branitelju, ovlaštenom tužitelju, u spis