REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Trg pobjede 13, 35000 Slavonski Brod

Poslovni broj: Pn-34/2020-57

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji toga suda Marini Smaić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice ZA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Andrijani Bošnjak Milić, odvjetnici u Slavonskom Brodu, protiv tuženika Allianz Hrvatska d.d., Heinzelova 70, Zagreb, OIB: 23759810849, zastupanog po punomoćniku Ivanu Ergotiću, odvjetniku u Vinkovcima, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave 4. ožujka 2025., u prisutnosti punomoćnice tužiteljice Andrijane Bošnjak Milić odvjetnice u Slavonskom Brodu i zamjenika punomoćnika tuženika Andreja Garića, odvjetnika u Slavonskom Brodu, nakon javne objave presude i rješenja 14. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Allianz Hrvatska d.d., Heinzelova 70, Zagreb, 0IB: 23759810849, da tužiteljici ZA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete isplati ukupan iznos od 4.360,76 € (slovima: četiri tisuće tri stotine šezdeset eura sedamdeset šest centi) i to:

- na ime pravične novčane naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznos od 3.950,00 € (tri tisuće devet stotina pedeset eura), sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, a izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, koja teče od 10. siječnja 2020. do 31. prosinca 2022., a od 01. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, koja je za prvo polugodište na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište na dan 1. srpnja te godine, koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana,

- na ime imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege iznos od 320,00 € (slovima: tri stotine dvadeset eura) sa zakonskom zateznom kamatom po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena koja je za prvo polugodište na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište na dan 1. srpnja te godine, koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, koja teče od presuđenja 14. travnja 2025. pa do isplate, u roku od 15 dana

- na ime imovinske štete po osnovi troškova prijevoza iznos od 60,76 € (slovima: šezdeset eura sedamdeset šest centi) sa zakonskom zateznom kamatom po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena koja je za prvo polugodište na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište na dan 1. srpnja te godine, koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, koja teče od presuđenja 14. travnja 2025. pa do isplate, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu za iznos od 7,71 eura zahtjev tužiteljice odbija kao neosnovan,

- na ime imovinske štete po osnovi troškova uništenog bicikla iznos od 30,00 € (slovima: trideset eura), sa zakonskom zateznom kamatom po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena koja je za prvo polugodište na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište na dan 1. srpnja te godine, koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, koja teče od presuđenja 14. travnja 2025. pa do isplate, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu za iznos od 102,72 eura na ime imovinske štete zbog uništenog bicikla tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

II. Nalaže se tuženiku Allianz Hrvatska d.d., Heinzelova 70, Zagreb, 0IB:

23759810849, da tužiteljici ZA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove postupka u iznosu od 2.350,00 eura (slovima: dvije tisuće tri stotine pedeset eura) sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana donošenja presude, tj. 14. travnja 2025. pa do isplate po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena koja je za prvo polugodište na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište na dan 1. srpnja te godine, koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, koja teče od presuđenja 14. travnja 2025. pa do isplate, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužiteljice ZA za naknadu troškova parničnog postupka u preostalom dijelu, odnosno za iznos 250,00 eura kao neosnovan.

V. Odbija se zahtjev tuženika Allianz Hrvatska d.d., Heinzelova 70, Zagreb, 0IB:

23759810849, za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 2.040,58 eura kao neosnovan.

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe tužiteljice od 7. veljače 2022.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je protiv tuženika 3. veljače 2020. podnijela tužbu radi naknade štete. U tužbi navodi da se dana 30. kolovoza 2019. dogodila prometna nezgoda u kojoj je tužiteljica kao vozač bicikla zadobila teške tjelesne ozljede na biciklističkoj stazi na križanju ulica Z [adresa]. i UA u [adresa], a prometnu nezgodu skrivio je BA iz [adresa], upravljajući marke Peugeot, reg. oznake [registarska oznaka] osigurano kod tuženika, vlasništvo TING d.o.o.

1.1. U prometnoj nezgodi tužiteljica je zadobila tjelesne ozljede zbog kojih je pretrpjela neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i to zbog pretrpljenih bolova, pretrpljenog straha, naruženja i umanjenja opće životne i radne aktivnosti te imovinsku štetu na ime tuđe pomoći i njege, troškova prijevoza kod liječnika i troškove uništenog bicikla marke Skyliner.

1.2. Navodi da se odgovornost osiguranika tuženika temelji na odredbama Zakona o obveznim odnosima te da je tuženiku podnijela zahtjev za naknadu štete 10. siječnja 2020., na koji se tuženik očitovao na način da otklanja svoju odgovornost.

1.3. Tužiteljica sukladno orijentacijskim kriterijima i iznosima za utvrđenje visine pravične novčane naknade neimovinske Štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske potražuje od tuženika na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje ukupno 22.950,00 kuna i to na ime pretrpljenih bolova iznos od 9.700,00 kuna, na ime pretrpljenog straha iznos od 7.000,00 kuna, na ime naruženja u lakom stupnju koje je uočljivo trećima samo ponekad iznos od 2.500,00 kuna te na ime umanjenja opće životne i radne aktivnosti od 3% iznos od 2.750,00 kuna.

1.4. Za tuđu njegu i pomoć koja joj je bila potrebna u opsegu od 4 sata dnevno kroz dva tjedna te 2 sata dnevno kroz 4 tjedna tužiteljica potražuje iznos od 1.680,00 kuna. Navodi da prema sudskoj praksi sat tuđe pomoći i njege iznosi minimalno 15 kuna. Tužiteljica navodi da je odlazila kod liječnika iz [adresa] ([adresa]) u [adresa], kao i na fizikalne terapije ukupno 35 puta te potražuje trošak odlaska kod liječnika i trošak odlaska na fizikalne terapije u visini povratne autobusne putne karte i to za svaki odlazak 14,74 kune. Na ime naknade imovinske štete tužiteljica potražuje ukupno 3.195,90 kuna i to na ime troškova prijevoza 515,90 kuna, na ime uništenog bicikla 1.000,00 kuna te na ime tuđe pomoći i njege 1.680,00 kuna. Slijedom navedenoga, tužiteljica od tuženika na ime naknade imovinske i neimovinske štete iz predmetnog štetnog događaja potražuje ukupan iznos od 26.145,90 kuna.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje pasivnu legitimaciju jer je izdao policu osiguranja od auto odgovornosti za osobni automobil marke Peugeot, reg. Oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao BA. Osporava svoju odgovornost za nastup štetnog događaja smatrajući da osiguranik tuženika nije odgovoran, nego smatra da je isključiva krivnja tužiteljice za nastanak štetnog događaja budući da se kretala biciklom na pješačkom prijelazu na način da nije silazila s istoga te da se biciklom zabila u lijevu bočnu stranu vozila kojim je upravljao osiguranik tuženika. Nadalje, navodi da je ovakvim načinom upravljanja biciklom tužiteljica svojom neobazrivom radnjom u prometu učinila propust i nije pravovremeno zaustavila svoj bicikl čime da je počinila prometni prekršaj jer je isključivo pješacima dozvoljeno kretanje pješačkim prijelazom, a ne biciklistima na način kako je to činila tužiteljica, osim ako postoji obilježen biciklistički prelazak.

2.1. Tuženik podredno ističe prigovor doprinosa nastupu štetnog događaja budući da je tužiteljica upravljala biciklom na pješačkom prijelazu na način suprotan odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a što je, tuženik smatra, uzrok štetnog događaja.

2.2. Ističe prigovor visine postavljenih tužbenih zahtjeva kako imovinske tako i neimovinske štete. U odnosu na imovinsku štetu tuženik u cijelosti osporava troškove odlaska liječniku jer tužiteljica nije materijalnim dokazima dokazala nastale troškove prijevoza u vidu javne karte za troškove puta. Nadalje, ističe da je previsoko cijenjen trošak oštećenja na biciklu tužiteljice u visini od 1.000,00 kuna jer je iz fotografija vidljivo da se radi o izrazito starom biciklu koji niti kao novi nije mogao vrijediti u zatraženom iznosu. Smatra da su oštećenja na biciklu minimalna te da trošak oštećenja iznosi najviše 200,00 kuna.

2.3. Tuženik se nije protivio dokaznim prijedlozima tužitelja za provođenjem prometnog i medicinskog vještačenja. Zaključno, predložio je sudu odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan u cijelosti, a tužiteljicu obvezati na naknadu troškova tuženiku.

3. Podneskom od 31. kolovoza 2020. tužiteljica je istaknula da je na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020., zauzeto pravno shvaćanje prema kojemu se mijenjaju Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete (dalje: Orijentacijski kriteriji) od 29. studenog 2002., na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50% te da se primjenjuju na sve parnične postupke u tijeku počevši od 15. lipnja 2020.

3.1. U odnosu na navode iz odgovora na tužbu tužiteljica je istaknula da je ukupno 35 puta odlazila kod liječnika i na fizikalne terapije iz [adresa] u [adresa] te da je dostavila dokaz o cijeni putne karte na navedenoj relaciji pa iako je imala i veće troškove ipak, radi ekonomičnosti postupka, potražuje trošak u visini cijene putne karte na relaciji [adresa] – [adresa] i nazad, za svaki odlazak. Tužiteljica je navela da je protiv osiguranika tuženika BA Općinskom sudu u Slavonskom Brodu podnesena optužnica o čemu je dostavila dokaz uz podnesak 1. rujna 2020. u vidu dopisa i obavijesti Općinskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu od 27. kolovoza 2020., kojim obavještava tužiteljicu i nadležnu policijsku upravu da je završeno istraživanje u kaznenom predmetu protiv okrivljenika BA zbog kaznenog djela iz članka 227. stavka 1. Kaznenog zakona te da je protiv njega podignuta optužnica pred Općinskim sudom u Slavonskom Brodu.

4. Na pripremnom ročištu 7. veljače 2022. tužiteljica je prvotno postavljeni tužbeni zahtjev (26.145,90 kuna) uskladila s novim Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda tako da na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje potražuje ukupan iznos od 34.425,00 kuna sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, od čega na ime pretrpljenih bolova potražuje iznos od 14.550,00 kuna, na ime pretrpljenog straha 10.550,00 kuna, na ime naruženja iznos od 3.750,00 kuna te na ime umanjenja opće životne i radne aktivnosti u iznosu 5.625,00 kuna, dok u preostalom dijelu prvotno postavljeni tužbeni zahtjev ostaje neizmijenjen tako da tužiteljica ukupno potražuje iznos od 37.620,09 kuna čime je preinačila tužbeni zahtjev (povećala postojeći tužbeni zahtjev) u skladu sa odredbom članka 191. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 148/11. pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., dalje: ZPP). Kako se tuženik upustio u raspravljanje po preinačenom tužbenom zahtjevu, a da se prethodno preinaci nije protivio to se u skladu sa odredbom članka 191. stavka 4. ZPP smatra da postoji pristanak tuženika na preinaku tužbe pa je odlučeno kao u izreci rješenja.

4.1. Nakon provedenog kombiniranog prometno-medicinskog vještačenja tužiteljica je postavila konačni tužbeni zahtjev podneskom od 17. veljače 2023. kojim potražuje iznos od 4.471,19 eura (33.677,18 kuna) na ime pravične novčane naknade imovinske i neimovinske štete. Tužiteljica je tako konačno postavljeni tužbeni zahtjev snizila u odnosu na inicijalno postavljeni i preinačeni tužbeni zahtjev.

4.2. S obzirom da smanjenje tužbenog zahtjeva u procesnopravnom smislu ima značaj djelomičnog povlačenja tužbe iz čl. 193. ZPP-a, čemu se tuženik nije protivio, to sukladno odredbi članka 158. st. 2. ZPP-a tužiteljici pripada pravo na naknadu troškova postupka u odnosu na povučeni dio tužbe.

4.3. Prema pravnom shvaćanju Građanskog odijela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 26. travnja 2021., smanjenje tužbenog zahtjeva djelomično je povlačenje tužbe iz članka 193. ZPP-a. Stoga, o zahtjevu tužitelja za naknadu troškova postupka u situaciji smanjenja tužbenog zahtjeva, treba na odgovarajući način primijeniti odredbe ZPP-a o naknadi troškova postupka u slučaju povlačenja tužbe (tako i VSRH u odluci Rev 216/2021 od 25. svibnja 2021.).

4.4. Prema odredbi članka 158. st. 1. ZPP-a, tužitelj koji povuče tužbu dužan je protivnoj stranci nadoknaditi parnične troškove, ali ako je tužba povučena odmah nakon što je tuženik udovoljio zahtjevu tužitelja ili iz drugih razloga koji se mogu pripisati tuženiku troškove postupka dužan je tužitelju naknaditi tuženik (čl. 158. st. 2. ZPP-a).

4.5. Budući da u ovoj pravnoj stvari do smanjenja tužbenog zahtjeva nije došlo nakon djelomičnog udovoljenja zahtjevu tužitelja, to nema mjesta primjeni iznimke iz članka 158. st. 1. ZPP-a pa tužiteljica za radnje poduzete prije smanjenja zahtjeva nema pravo na naknadu troškova postupka prema vrijednosti predmeta spora u trenutku poduzimanja radnje, nego prema vrijednosti predmeta spora smanjenoga zahtjeva.

4.6. Odredbom članka 164. st. 8. ZPP-a propisano je da u slučaju iz čl. 158. ovoga Zakona kao i u slučaju presude na temelju priznanja i presude na temelju odricanja ako povlačenje tužbe, odricanje ili odustanak od pravnog lijeka, priznanje ili odricanje nisu objavljeni na raspravi, zahtjev za naknadu troškova postupka može se staviti u roku od 15 dana od dana nakon dostave obavijesti ili odluke.

4.7. Kako je tuženik podnesak tužiteljice od 17. veljače 2023. (kojim je smanjen tužbeni zahtjev), zaprimio 6. ožujka 2023., a zahtjev za naknadu troškova postupka je stavio tek na ročištu za glavnu raspravu održanom 8. studenog 2023., proizlazi da je zahtjev za naknadom parničnog troška stavljen izvan roka propisanog navedenom zakonskom odredbom (jednako i VSRH u odluci Rev-934/2023-2 od 28. studenog 2023.).

5. U provedenom dokaznom postupku, u skladu sa odredbom članka 220. ZPP, sud je izvršio uvid u svu dokumentaciju koja prileži spisu te je ista pročitana i to: odštetni zahtjev tužitelja i dopis tuženika koji potvrđuje primitak odštetnog zahtjeva (str.11 i 14 spisa), zapisnik o očevidu od 11. rujna 2019. (str. 12-13 spisa), medicinska i fotodokumentacija tužiteljice (str. 17-41 spisa), dopis i obavijest Općinskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu od od 27. kolovoza 2020 (str. 48), zdravstveni karton tužiteljice na cd mediju pribavljen za potrebe medicinskog vještačenja (str. 67 spisa), izvršen je uvid u spis predmeta Općinskog državnog odvjetništva u Požegi poslovni broj KO-DO-58/2022 koji je nakon izvršenog uvida vraćen državnom odvjetništvu zbog nastavka postupanja u istome. U dokaznom postupku saslušana je tužiteljica kao stranka u svrhu dokazivanja te svjedoci CA i BA (str. 71-73 spisa). Provedeno je kombinirano prometno-medicinsko vještačenje okolnosti nastanka prometne nesreće te vještačenje ozljeda tužiteljice (str. 101-111), a vještaci su svoj nalaz i mišljenje izložili usmeno na ročištu za glavnu raspravu održanom 8. studenog 2023. te su odgovorili na pitanja i primjedbe stranaka (str. 136-139). U dokaznom postupku na ročištu za glavnu raspravu održanom 8. studenog 2023. u nazočnosti punomoćnika parničnih stranaka i prometnog vještaka Gorana Rukavine iz [adresa] reproducirana je snimka video nadzora na kojoj je vidljiv trenutak nastanka prometne nesreće (str. 136-139 – zapisnik, a snimka je u nalazu i mišljenju vještaka na poleđini stranice 111 spisa). Fotografija mjesta nesreće koju je tuženik dostavio uz podnesak zaprimljen 21. lipnja 2023. sud nije uzeo u obzir jer se radi o dokazu dostavljenom nakon zaključenja prethodnog postupka (članak 299.ZPP).

5.1. Sud je na glavnoj raspravi održanoj 4. ožujka 2025. odbio dokazni prijedlog tuženika za provođenjem novog prometno-tehničkog vještačenja uz provođenje rekonstrukcije na licu mjesta kako bi se utvrdila činjenica je li u trenutku nastanka prometne nesreće postojao znak "STOP" na predmetnom raskrižju (kojem prijedlogu se protivila punomoćnica tužiteljice) jer je rekonstrukcija predložena 3 godine nakon zaključenja prethodnog postupka i jer je ova činjenica nedvojbeno utvrđena vještačenjem i pregledom video snimke (snimke sa kamere video nadzora) mjesta i trenutka prometne nezgode, a vještak je prema mišljenju suda svoj nalaz i mišljenje izradio stručno i u skladu s pravilima struke, isti navodima tuženika nije doveden u pitanje. Također, vještak se detaljno očitovao na sve primjedbe tuženika i detaljno je obrazložio sve okolnosti relevantne za odluku pa sud smatra da su sve eventualne nejasnoće u postupku otklonjene, dok bi određivanje novog prometnog vještačenja bilo nesvrsishodno i protivno temeljnom načelu ZPP-a, načelu ekonomičnosti postupka.

5.2. Nadalje, predmetna prometna nezgoda dogodila se 30. kolovoza 2019. dakle prije više od 6 godina, slijedom čega, s obzirom na odmak vremena od trenutka nastanka prometne nezgode i provođenja očevida nije životno niti logično očekivati da bi novim vještačenjem bilo utvrđeno nešto više ili nešto drugo osim onoga što je iskusni stalni sudski vještak u provedenom prometnom vještačenju već utvrdio i razjasnio.

5.3. Također na ročištu za glavnu raspravu održanom 8. studenog 2023. reproducirana je snimka video nadzora koja jasno prikazuje mjesto i vrijeme prometne nezgode, jasno se vidi kretanje tužiteljice i osiguranika tuženika BA, kao i da na površini biciklističkog traka nije bila postavljena /iscrtana oznaka "STOP". Da se snimka reproducira i da se o istoj očituje prometni vještak bio je prijedlog upravo tuženika.

5.4. Dakle, u vrijeme nastanka prometne nezgode znak „STOP“ nije bio iscrtan/postavljen na biciklističkoj stazi, a okolnost da bi isti možda danas bio postavljen ne može biti od utjecaja na odluku u ovom postupku. Predloženom rekonstrukcijom na licu mjesta nezgode koja bi se trebala obaviti 2025. godine, odnosno 6 godina nakon prometne nezgode utvrđivalo bi se činjenično stanje kakvo nije bilo u trenutku nastanka prometne nezgode, nego činjenično stanje kakvo je danas. Ukoliko bi danas takav znak i bio danas postavljen to ne bi bilo od utjecaja na odluku suda u ovom postupku jer takav znak nije bio postavljen u vrijeme kada se dogodila prometna nezgoda što je jasno vidljivo na snimci video nadzora koja je reproducirana na ročištu za glavnu raspravu 8. studenog 2023.

5.5. Dokaze koje je tuženik dostavio uz podnesak od 3. veljače 2025. sud nije uzeo u obzir jer su dostavljeni nakon zaključenja prethodnog postupka.

5.6. Slijedom navedenoga, daljnje dokaze nije sud provodio iz razloga što bi isto bilo protivno načelu ekonomičnosti u smislu odredbe članka 10. stavka 1. ZPP kao i ovlastima suda da u parničnom postupku izvede samo one dokaze koje su stranke predložile, a činjenično stanje u postupku je dovoljno utvrđeno za donošenje meritorne odluke.

5.7. Ocjenom svakog provedenog dokaza zasebno te svih zajedno u smislu odredbe članka 8. ZPP sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice ZA za naknadu (imovinske i neimovinske) štete proizašle iz štetnog događaja od 30. kolovoza 2019., prometne nezgode u kojoj je ozlijeđena tužiteljica ZA pretrpjela ozljede koje se kvalificiraju kao obična teška tjelesna ozljeda.

6.1. Između stranaka nije sporno da je 30. kolovoza 2019. došlo do štetnog događaja u kojemu je ozlijeđena tužiteljica. Nije sporna pasivna legitimacija tuženika budući da je izdao policu osiguranja od auto odgovornosti za osobni automobil marke Peugeot, reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao BA. Dakle, nesporna je činjenica nastanka štetnog događaja i pasivna legitimacija. Tuženik nije u postupku osporavao činjenicu da je protiv vozača vozila osiguranog kod tuženika, BA, pokrenut i proveden kazneni postupak zbog počinjenog kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano u članku 227. st. 1. i 2. Kaznenog zakona.

6.2. Sporna je odgovornost tuženika za nastupanje štetnog događaja i naknadu štete, sporna je isključiva odgovornost vozača vozila za nastanak štetnog događaja kao i svih posljedica proizašlih iz istoga, jer tuženik smatra da je isključivo kriva tužiteljica, a podredno ističe prigovor postojanja doprinosa tužiteljice nastupu štetnog događaja, da bi u podnesku od 3. veljače 2025. isticao da postoji jednaka odgovornost tužiteljice i osiguranika tuženika. Sporni su dakle i osnov i visina imovinske i neimovinske štete.

6.3. S obzirom da između stranaka nisu sporne činjenice da je 30. kolovoza 2019. došlo do štetnog događaja u kojemu je ozlijeđena tužiteljica, zatim pasivna legitimacija tuženika budući da je izdao policu osiguranja od auto odgovornosti za osobni automobil marke Peugeot, reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao BA niti da je protiv BA pokrenut i proveden kazneni postupak to nisu posebno ocijenjeni dokazi kojima se iste dokazuju (zapisnik o očevidu, odštetni zahtjev, odgovor tuženika na odštetni zahtjev, dopis i obavijest Općinskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu od 27. kolovoza 2020., spis predmeta Općinskog državnog odvjetništva u Požegi poslovni broj KO-DO-58/2022).

6.4. Budući je između stranaka sporna i osnova i visina štete, to je na okolnost nastanka i dinamike prometne nezgode, pretrpljenih ozljeda tužiteljice i visine pretrpljene imovinske i neimovinske štete provedeno kombinirano prometno- medicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima prim. dr. Marcelu Marcikiću, dr. med., specijalistu neurokirurgu iz [adresa] i EA, dipl. inž. prometa iz [adresa]. Također, saslušana je tužiteljica kao stranka u svrhu dokazivanja te svjedoci CA i BA i pregledana je snimka video nadzora koja je zabilježila predmetnu prometnu nezgodu.

7. Iz iskaza tužiteljice ZA proizlazi da se kretala od županije preko zebre na lijevu stranu biciklističkom stazom. Njezin sin je išao prvi, a ona se kretala iza njega. Kombi je stajao, bio je zaustavljen ispred biciklističke staze. Bilo je još metar da siđe sa biciklističke staze, a on ju je pokupio, udario ju je sa desne strane. Pala je s bicikla, udarila se u glavu, noga joj je bila ozlijeđena, palac lijeve ruke joj je bio slomljen, pala je u nesvijest te se probudila u bolnici Sve se odigravalo kod Mlinara na Korzu. Ona se kretala od županije biciklističkom stazom, skrenula je desno gdje je uz pješački prijelaz biciklistička staza te je skrenula lijevo, odnosno htjela je skrenuti u lijevo prema Mlinaru i tu ju je kombi pokupio. Kombi je stajao prije biciklističke staze i prije Mlinara. Kada ju je kombi pokupio još uvijek je bila na biciklističkoj stazi tako da nije uspjela skrenuti u lijevo. Nije vidjela da je on započeo kretanje, stajao je na cesti. Kombi je došao od Save cestom te se tu zaustavio. U trenutku kada je prelazila bilo je pješaka, a od biciklista ona i sin. Ne zna je li njezin sin ostao do dolaska policije jer je bila u nesvijesti. Ne zna je li kombi imao upaljena sva četiri pokazivača smjera. Kombi ju je udario u lakat i u srednji pogon bicikla. Sin je prošao naprijed prije nje, sišao sa ceste te je pozvao policiju i hitnu. Bio je ispred nje na udaljenosti malo više od jedan metar. U trenutku kada ju je udarilo kombi vozilo sin je bio ispred nje i već je stao sa svojim biciklom. Ne zna je li on gledao u nju kada ju je kombi udario, bila je u nesvijesti. Navela je i da je njezin bicikl star 10 godina i da se ne može popraviti, a dovezen je iz Njemačke i puno je koštao, ali se ne sjeća koliko. Nadalje, navela je da nema nikakvo drugo prijevozno sredstvo, da joj je bicikl bio jedino prijevozno sredstvo. Kod liječnika je išla taxijem, autobusom i ponekad ju je vozio susjed. U bolnici je prenoćila i kod kuće se liječila. Imala je longetu na lijevom palcu budući je bio slomljen. Trpila je bolove, oštećena joj je kralježnica te ima bolove u nogama. Pomagao joj je sin, nije mogla hodati jer joj je zglob desne noge bio potpuno oguljen. Još uvijek trpi bolove posebno kad je promjena vremena, a kod liječnika je odlazila oko dva mjeseca. Protiv nje se nije vodio nikakav postupak.

7.1. Iz iskaza svjedoka CA, sina tužiteljice, proizlazi da se kretao zajedno sa majkom biciklom od županije biciklističkom stazom. Došli su do OTP banke te prelazili desno prema Mlinaru biciklističkom stazom, tako da se on kretao nešto više od metar ispred majke. Sa desne strane prije biciklističke staze stajao je kombi, nije bio označen sa sva četiri svijetla, ali je radio. Zajedno s njima cestu su prelazili pješaci na pješačkoj stazi, a oni su se kretali biciklističkom stazom. Čim je prešao biciklističku stazu stao je na samom uglu i okrenuo se da vidi gdje je majka. U tom trenutku je kombi krenuo i pokupio ju po sredini bicikla. Vidio je taj trenutak jer je stao s biciklom da vidi gdje je ona. Svjedok navodi da je kombi udario njegovu majku te ju je vukao da bi se zaustavio tek kod Mlinara 20-25 metara. Udario ju je lijevim prednjim dijelom kombija. Kako ju je udario tako ju je vukao dok nije stao. Vozač je izašao i bio je izgubljen, rekao je da ništa nije vidio. Osim njih nije bilo drugih biciklista, bili su pješaci. Svjedok CA iskazao je da je pozvao policiju te da je cijelo vrijeme bio prisutan, a nesreća se dogodila negdje oko 10,30 ili 11,00 sati. Najprije je došao jedan policijski službenik koji je maknuo sve sa ceste, dok su ostali policijski službenici na očevid došli u 14,30 sati. Djelatnici policije su uzeli njegovu osobnu i ispitali su ga. U međuvremenu je njegova majka odvezena u bolnicu jer je hitna pomoć došla prije policije. Kombi je stajao 20-tak cm od biciklističke staze, da nije stajao pokupio bi njega jer je išao ispred majke. Udario je lijevim prednjim dijelom kombija u sredinu bicikla, zapeo je za pedale i vukao za sobom. Njegova majka je bila nepokretna skoro šest tjedana i on joj je pomagao.

7.2. Svjedok BA iskazao je da je vozio kombi koji je udario tužiteljicu. Misli da nije udario tužiteljicu, propustio je pješake i misli da se tužiteljica zabila u lijevi bočni dio prednjeg branika. Stao je prije biciklističke staze s ciljem da propusti pješake. Tužiteljica je udarila sa prednjim točkom u njegov prednji lijevi branik. Na braniku se poznaju "štrafte" i policajac je to slikao. CA je prešao prijeko i sjedio je na biciklu kada se to dogodilo, a on je odmah izašao da pomogne tužiteljici. Kada ga je tužiteljica udarila digla je glavu te je pala na lijevu stranu. Nikada mu se takva situacija nije dogodila, nije bio alkoholiziran, inače pazi kad vozi. Kad je zaustavio vozilo prvo ide biciklistička staza, onda pješački prijelaz, a tužiteljica je došla sa lijeve strane te je pala više na biciklistički prijelaz. Bicikl se nalazio na lijevoj strani. Nakon udarca bicikl se nalazio negdje 1-2 metra na lijevoj strani. On je bio prisutan cijelo vrijeme očevida, misli da su policajci fotografirali mjesto događaja, koliko je obaviješten postoji nadzorna kamera koja je sve to snimila. Misli da je policija uslikala gdje se nalazio bicikl.

7.3. Iskaz tužiteljice ZA sud ocjenjuje iskrenim i životnim. Isti je u bitnome suglasan s iskazom svjedoka CA. Premda je svjedok CA u srodstvu sa tužiteljicom, isti je u bitnim dijelovima podudaran iskazu tužiteljice (smjer kretanja, položaj kombi vozila osiguranika tuženika). Tako su primjerice oboje naveli da su se kretali biciklističkom stazom iz smjera županije u smjeru pekare Mlinar, da osim njih na biciklističkoj stazi nije bilo drugih biciklista, ali da su se pješačkom stazom kretali pješaci te da je kombi vozilo kojim je upravljao BA bilo zaustavljeno, gledano iz njihovog smjera sa desne strane, prije biciklističke staze. Također, iskaz BA u suglasju je sa iskazima tužiteljice i svjedoka CA u odnosu na smjer kretanja tužiteljice i činjenicu da je došla s lijeve strane gledano iz smjera svjedoka BA koji se nalazio u kombi vozilu. Sud smatra da je svjedok BA također iskazivao iskreno. Iz iskaza svjedoka i tužiteljice ne može se sa sigurnošću utvrditi je li se tužiteljica zabila u kombi vozilo ili je osiguranik tuženika udario tužiteljicu koja se kretala na biciklističkoj stazi. Stoga je u dokaznom postupku bilo potrebno pribaviti snimku video nadzora koja je snimila mjesto i trenutak prometne nesreće te provesti odgovarajuće – prometno – vještačenje kako bi se utvrdio mehanizam, tijek, dinamika i uzrok nesreće, a potom i medicinsko vještačenje radi utvrđivanja postojanja uzročno posljedične veze između prometne nezgode i pretrpljenih ozljeda tužiteljice.

7.4. Iz fotodokumentacije (str. 37-41) vidljiva su oštećenja na biciklu tužiteljice.

7.5. Na stranici 34-36 nalaze se fotografije ozljeda tužiteljice.

7.6. Iz dostavljene medicinske dokumentacije proizlazi da je tužiteljica u razdoblju od 9. rujna 2019. do 19. prosinca 2019. odlazila na kontrole u Opću bolnicu dr. Josip Benčević u [adresa] ukupno 11 puta (str. 19-30), dok iz iskaznice fizikalne terapije proizlazi da je tužiteljica odlazila na fizikalne terapije u [adresa] ukupno 20 puta u razdoblju od 13. studenog 2019. do 10. prosinca 2019. (str.31-32).

8. Provedenim kombinirano prometno-medicinskim vještačenjem po vještacima Goranu Rukavini, dipl.ing. i Marcelu Marcikiću, dr. med. utvrđeno je da se BA upravljajući teretnim automobilom marke Peugeot reg. oznake [registarska oznaka] kretao kolnikom Ulice Petra Krešimira IV. iz smjera zapada u smjeru istoka, približavajući se obilježenom pješačkom prijelazu te obilježenoj biciklističkoj stazi. Zadržavao je smjer kretanja. ZA s biciklom „Skyliner“ kretala se vozeći bicikl iz smjera sjevera u smjeru juga biciklističkom stazom pravilno koristeći površinu biciklističke staze.

8.1. Način kretanja sudionika prometne nesreće kao i položaj vozila u svakoj sekundi kretanja može se vidjeti na video snimku s nadzorne kamere na objektu Petra Krešimira IV. br. 3 (Poslovnica OTP banke d.d., snimka priložena uz str. 111 spisa) i to u dijelu videosnimka u periodu 11:32:55 sati do 11:33:00 kada je kontakt ostvaren. U vrijeme nastanka prometne nesreće bio je dan, dnevna svjetlost, vidljivost i preglednost dobri, vrijeme sunčano, kolnik suh, a promet normalan. Brzina kretanja kolnikom ograničena je prometnim znakom na 50 km/h.

8.2. Na osnovu video nadzora može se zaključiti kako je primarni fizički kontakt ostvaren prednjim lijevim dijelom branika TA Peugeot reg. oznake [registarska oznaka] s prednjim kotačem i prednjim blatobranom s desne strane bicikla „Skyliner“ kojim je upravljala ZA na biciklističkoj stazi preko kolnika Ulice P. Krešimira IV. Utvrđena brisotina na prednjem lijevom dijelu branika potvrđuje mjesto ostvarivanja kontakta. Nakon ostvarenog primarnog kontakta došlo je do laganog odbačaja i izbijanja bicikla ispod vozačice te pada vozačice i bicikla na površinu kolnika pri čemu je biciklistica zadobila teške tjelesne ozljede. Nije utvrđen položaj vozila u mirovanju nakon razdvajanja kod sudara.

8.3. Analizirajući video snimak može se zaključiti kako je vrijeme od stupanja ZA s biciklom „Skyliner“ na biciklističku stazu do ostvarivanja primarnog fizičkog kontakta 5 sekundi (11:32:55-11:33:00) što predstavlja duže vrijeme prisustva biciklistice na površini biciklističke staze.

8.4. Vozač TA Peugeot reg. oznake [registarska oznaka] BA imao je obvezu zaustaviti se i propustiti biciklisticu ZA i onda nastaviti s kretanjem. Prometni vještak mišljenja je kako je BA kasnio u reakciji jer njegova brzina kretanja nije prelazila 20 km/h te da kašnjenje u reakciji može biti uslijed rukovanja mobitelom, radio aparatom ili sl.

8.5. Prometni vještak zaključuje da je uzrok nastanka prometne nesreće nekvalitetno praćenje prometne situacije BA s TA Peugeot reg. oznake [registarska oznaka] što je za posljedicu imalo nepropuštanje biciklistice ZA s biciklom „Skyliner“ koja se kretala biciklističkom stazom preko kolnika Ulice Petra Krešimira IV. te da kvalitetnim praćenjem prometne situacije od strane BA do prometne nesreće ne bi došlo jer se biciklistička staza nalazi u zoni obilježenog pješačkog prijelaza te zahtijeva povećani oprez i pažnju.

9. Vještak Goran Rukavina se na primjedbe tuženika iz podneska od 21. lipnja 2023. očitovao usmeno na glavnoj raspravi održanoj 8. studenog 2023. na kojoj je usmeno obrazložio svoj nalaz i mišljenje. Odgovarajući na pitanja punomoćnika tuženika prometni vještak je iskazao da

- stoji primjedba punomoćnika tuženika kako definicija biciklističke staze i biciklističkog traka nije ista te je ispravno da se tužiteljica kretala preko kolnika biciklističkim trakom jer prema definiciji to je dio kolnika namijenjen za promet bicikala označen prometnom signalizacijom,

- što se tiče postojanja oznake "STOP" na biciklističkom traku prije stupanja na obilježeni dio kolnika, na video snimku nesreće koji je pregledan na raspravi, nigdje se ne vidi oznaka "STOP" kao horizontalna oznaka na biciklističkom traku,

- na video snimku kako to stoji u nalazu i mišljenju razvidno je kako se tužiteljica pravilno kreće biciklističkim trakom te u vremenu od gotovo 5 sekundi se nalazi na dijelu obilježenog kolnika te na taj način pruža mogućnost da ju vozač kombi vozila blagovremeno uoči i reagira,

- da prethodna brzina kretanja kombi vozila kako stoji u nalazu i mišljenju nije mogla prijeći 20 km/h, a približavanjem pješačkom prijelazu ta brzina je bila i manja, što se može zaključiti po neposrednom zaustavljanju nakon ostvarenog fizičkog kontakta s tužiteljicom,

- da se vozač kombi vozila bio dužan zaustaviti prije biciklističkog traka te propustiti tužiteljicu da prođe na drugu stranu kolnika odnosno biciklističkog traka,

- da obzirom na preglednost raskrižja postoji mogućnost kvalitetnog praćenja prometne situacije kako od strane vozača, tako i od strane tužiteljice,

- da je vrijeme od 5 sekundi dovoljno za zaustavljanje bicikla obzirom na brzinu kretanja bicikla prije ostvarivanja fizičkog kontakta s kombi vozilom, međutim da se postavlja pitanje je li se tužiteljica bila dužna zaustaviti,

- da uvidom u situacijski plan nije utvrđena vertikalna prometna signalizacija u zoni raskrižja koja bi upozoravala vozače motornih vozila na obilježeni biciklistički trak, dok je jasno vidljiva crvenom bojom označena horizontalna signalizacija za biciklistički trak na koji se nadovezuje obilježeni pješački prijelaz,

- vještak nije pregledao mjesto nesreće prilikom sačinjavanja nalaza i mišljenja obzirom da to nije niti zatraženo, a pogotovo što postoji video zapis prometne nesreće,

- nakon što se vještaku predočava fotografija mjesta nesreće te postavlja pitanje je li moguće da je trenutno obilježena horizontalna signalizacija prijelaza preko biciklističkog traka na način da je na početku prelaska upisana obveza zaustavljanja, vještak odgovara kako u spisu nije pronašao fotografiju na kojoj bi bio jasno vidljiv "STOP-horizontalna oznaka" na površini biciklističkog traka, a ista se ne vidi na video zapisu s mjesta nesreće. Dakle, vještak ne zna kada je predočena fotografija nastala, a poznato mu je kako zbog još uvijek nejedinstvenog stava oko prelaska i označavanja biciklističkih trakova horizontalna signalizacija je podložna promjeni,

- upitan postoje li kod biciklističkih traka horizontalna upozorenja obveze zaustavljanja biciklista prilikom prelaska kolnika, vještak je iskazao kako može biti definirano prometnim elaboratom i drugačija regulacija na prelasku biciklističkog traka ili staze preko kolnika,

- upitan ima li biciklista obvezu zaustavljanja prilikom opasnosti u prometu, vještak je iskazao da je prilikom uočavanja opasnosti obveza svakog sudionika u prometu pokušati izbjeći prometnu nesreću s tim da treba voditi računa o pravima i obvezama svakog sudionika u prometu.

9.1. Nalaz i mišljenje vještaka Gorana Rukavine sud je prihvatio u cijelosti jer je isti izrađen u skladu s pravilima struke, jasno i nepristrano, isti je detaljan i iscrpan, a vještak je odgovorio na sva pitanja i otklonio sve nejasnoće u svom iskazu na ročištu za glavnu raspravu 8. studenog 2023.

9.2. Primjedbe tuženika na nalaz vještaka sud je ocijenio neosnovanima i usmjerenima ka pokušaju umanjenja odgovornosti osiguranika tuženika i nepotrebnom odugovlačenju postupka. Iz istih je razloga odbijen i prijedlog za provođenjem novog prometnog vještačenja. S obzirom na protek vremena sud nalazi da novim vještačenjem ne bi utvrdio činjenice koje već nisu utvrđene provedenim vještačenjem, a postupao bi protivno načelu ekonomičnosti postupka. Također, tuženik predlaže novo vještačenje nakon što je uz podnesak od 21. lipnja 2023. dostavio fotografiju mjesta nesreće na kojoj je vidljiva horizontalna signalizacija „STOP“ na biciklističkoj traci, međutim, kako je to obrazložio i prometni vještak, tuženik nije naveo kada je nastala navedena fotografija niti je vidljivo na samoj fotografiji, dok je pregledom snimke prometne nesreće u ovom postupku nesumnjivo utvrđeno da u vrijeme prometne nesreće navedena oznaka nije postojala. Također, vještak je jasno obrazložio da je moguće da je ista postavljena naknadno kada je naveo da je „horizontalna signalizacija podložna promjeni zbog još uvijek nejedinstvenog stava oko prelaska i označavanja biciklističkih trakova“ pri čemu treba imati na umu da tuženik ovu fotografiju dostavlja tek u lipnju 2023. dok se prometna nesreća dogodila 30. kolovoza 2019., dakle 4 godine ranije ! Ne treba zanemariti niti činjenicu da je predmetnu fotografiju tuženik dostavio uz podnesak od 21. lipnja 2023., a pripremno ročište je zaključeno 8. travnja 2022. slijedom čega isti dokaz ne može biti uzet u obzir prilikom odlučivanja o tužbenom zahtjevu.

10. Medicinski vještak prim. Marcel Marcikić, dr. med. u nalazu i mišljenju navodi da su tijekom liječenja tužiteljice nakon ozljeđivanja u predmetnoj prometnoj nesreći 30. kolovoza 2019. utvrđene ozljede koje se kvalificiraju kao obična teška tjelesna ozljeda. Nakon nesreće je prevezena na pregled u ambulantu OHBP bolnice u [adresa] te su utvrđene ozljede: natučenje glave u sljepoočnoj regiji desno, višekomadni prijelom prve kosti doručja lijeve šake, natučenje desnog nožnog zgloba, trzajna ozljeda vrata, rana razderotina na palcu lijeve šake. Nakon pregleda u ambulanti utvrđene su gore navedene ozljede te je primljena na opservaciju na odjel kirurgije. Pregledom tužiteljice dana 15. prosinca 2022 vještak je utvrdio da je stisak lijevom šakom slabije snage u odnosu na desnu šaku za 1/3, da je na desnom gležnju vidljiv ožiljak na koži od liječene rane, tamnije je koloriran, a na palcu lijeve šake je ožiljak od ušivene rane, ali nije objektivno vidljiv. Nadalje, da tužiteljica opisuje tegobe u vidu slabije snage lijeve šake kod nošenja tereta te pri promjeni klimatskih uvjeta okoline. Navodi i bolove u vratu, uz primjerenu pokretljivost. Vještak zaključuje da se navedene ozljede mogu uzročno posljedično povezati s predmetnom prometnom nesrećom.

10.1. Vještak utvrđuje da je tužiteljica je trpjela bolove jakog intenziteta do 3 dana nakon nesreće, srednjeg intenziteta ukupno oko 10 dana, slabog intenziteta i trajnog karaktera kroz 60 dana te slabog intenziteta i povremenog karaktera koji ulaze u pojačane napore. Tužiteljica je zadobila prijelom male kosti šake zbog čega trpi povremene bolove pri promjeni klimatskih uvjeta i fizičkom naporu te ulaže minimalne pojačane napore.

10.2. Tužiteljica je pretrpjela primarni strah jakog intenziteta i kratkog trajanja u trenutku neposredno prije nesreće, a trpjela je sekundarni strah jakog intenziteta trajanja do 2 dana, srednjeg intenziteta oko 7 dana te slabog intenziteta oko 45 dana u smislu zabrinutosti za ishod liječenja i moguće komplikacije na koje je upozorena.

10.3. Tijekom liječenja dok je trpjela intenzivnije bolove te zbog potrebe za mirovanjem, tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć ukupno 2 sata dnevno kroz 60 dana, a odnosi se na pomoć pri održavanju higijene, obuvanju i odijevanju, odlasku na kontrole i fizikalnu terapiju, redovita previjanja rane na nozi te pri obavljanju uobičajenih kućnih aktivnosti.

10.4. Predmetna ozljeda je ostavila naruženost lakog stupnja u vidu tamnije koloriranog ožiljka na desnom gležnju, povremeno vidljivo trećima sezonski kod otkrivenih donjih dijelova tijela.

10.5. Slijedom navedenoga, vještak zaključuje da je, uzevši u obzir zanimanje, dob i spol tužiteljice, kod tužiteljice zbog ozljede kosti šake i bolova pri opterećenju šake došlo do trajnog umanjenja opće životne aktivnosti u visini od 5% (pet posto) uz naruženost lakog stupnja povremeno sezonski vidljivo trećima.

10.6. Nalaz i mišljenje vještaka prim. Marcikića sud je prihvatio u cijelosti jer je isti izrađen u skladu s pravilima struke, jasno i nepristrano, isti je detaljan i iscrpan, a parnične stranke na isti nisu imale primjedbi.

11. Na temelju rezultata provedenog postupka utvrđeno je da se BA upravljajući teretnim automobilom marke Peugeot reg. oznake [registarska oznaka] kretao kolnikom Ulice Petra Krešimira IV. iz smjera zapada u smjeru istoka, približavajući se obilježenom pješačkom prijelazu te obilježenom biciklističkom traku. Zadržavao je smjer kretanja. ZA s biciklom „Skyliner“ kretala se vozeći bicikl iz smjera sjevera u smjeru juga biciklističkom trakom pravilno koristeći površinu biciklističke trake. Način kretanja sudionika prometne nesreće kao i položaj vozila u svakoj sekundi kretanja može se vidjeti na video snimku s nadzorne kamere na objektu Petra Krešimira IV. br.3. Na osnovu video nadzora može se zaključiti kako je primarni fizički kontakt ostvaren prednjim lijevim dijelom branika TA Peugeot reg. oznake [registarska oznaka] s prednjim kotačem i prednjim blatobranom s desne strane bicikla „Skyliner“ kojim je upravljala ZA na biciklističkoj stazi preko kolnika [adresa] IA. Utvrđena brisotina na prednjem lijevom dijelu branika potvrđuje mjesto ostvarivanja kontakta. Nakon ostvarenog primarnog kontakta došlo je do laganog odbačaja i izbijanja bicikla ispod vozačice te pada vozačice i bicikla na površinu kolnika pri čemu je biciklistica zadobila teške tjelesne ozljede. Vozač TA Peugeot reg. oznake [registarska oznaka] BA imao je obvezu zaustaviti se i propustiti biciklisticu ZA i onda nastaviti s kretanjem jer na biciklističkom traku prije stupanja na obilježeni dio kolnika nije bila postavljena oznaka "STOP" kao horizontalna oznaka na biciklističkom traku, a što je vidljivo na video snimku nesreće koji je pregledan na raspravi. BA kasnio je u reakciji jer njegova brzina kretanja nije prelazila 20 km/h, a kašnjenje u reakciji može biti uslijed rukovanja mobitelom, radio aparatom ili sl. Uzrok nastanka prometne nesreće je nekvalitetno praćenje prometne situacije BA s TA Peugeot reg. oznake [registarska oznaka] što je za posljedicu imalo nepropuštanje biciklistice ZA s biciklom „Skyliner“ koja se kretala biciklističkom trakom preko kolnika Ulice Petra Krešimira IV. Kvalitetnim praćenjem prometne situacije od strane BA do prometne nesreće ne bi došlo jer se biciklistička traka nalazi u zoni obilježenog pješačkog prijelaza te zahtijeva povećani oprez i pažnju.

11.1. Neosnovan je prigovor tuženika o podijeljenoj odgovornosti. Naime, prometni vještak obrazlaže da je prilikom uočavanja opasnosti obveza svakog sudionika u prometu pokušati izbjeći prometnu nesreću s tim da treba voditi računa o pravima i obvezama svakog sudionika u prometu, zatim da obzirom na preglednost raskrižja postoji mogućnost kvalitetnog praćenja prometne situacije kako od strane vozača TA Peugeot, tako i od strane tužiteljice te da je vrijeme od 5 sekundi dovoljno za zaustavljanje bicikla obzirom na brzinu kretanja bicikla prije ostvarivanja fizičkog kontakta s kombi vozilom, međutim da se postavlja pitanje je li se tužiteljica bila dužna zaustaviti. Naime, uvidom u situacijski plan jasno je vidljiva crvenom bojom označena horizontalna signalizacija za biciklistički trak na koji se nadovezuje obilježeni pješački prijelaz što znači da je vozač kombi vozila bio dužan zaustaviti se prije biciklističkog traka te propustiti tužiteljicu da prođe na drugu stranu kolnika odnosno biciklističkog traka.

11.2. Tuženik nastoji umanjiti svoju odgovornost najprije navodeći u odgovoru na tužbu da se tužiteljica kretala biciklom pješačkim prijelazom, a nakon što je vještačenjem i pregledom snimke video nadzora utvrđeno da se pravilno kretala biciklističkom trakom, tuženik ističe da se tužiteljica zabila u vozilo osiguranika tuženika te da se ona bila dužna zaustaviti i propustiti teretno vozilo. Međutim, tuženik je imao obvezu zaustaviti se i propustiti tužiteljicu jer na biciklističkom traku prije stupanja na obilježeni dio kolnika nije bila postavljena oznaka "STOP" kao horizontalna oznaka na biciklističkom traku, dok je jasno vidljiva crvenom bojom označena horizontalna signalizacija za biciklistički trak.

12. Odluka o glavnoj stvari temelji se na odredbama članka 3. i 22. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj: 151/2005., 36/2009., 75/2009., 76/2013., 152/2014., dalje: ZOOP) i članaka 1085. stavka 3., 1086., 1089., 1101. i 1103. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., dalje: ZOO). Odluka o zakonskim zateznim kamatama na dosuđene iznose po osnovu imovinske i neimovinske štete temelji se na odredbama članka 29., 1103. (neimovinska) i 1086. (imovinska) ZOO.

12.1. Prema odredbi članka 3. stavka 1. točke 1. ZOOP prometna nesreća je događaj kod kojega je šteta nastala zbog uporabe prijevoznog sredstva, točke 3. korisnik prijevoznog sredstva je fizička ili pravna osoba koja voljom vlasnika stvarno raspolaže prijevoznim sredstvom, točke 7. odgovorni osiguratelj je društvo za osiguranje s kojim je vlasnik prijevoznog sredstva, a kojim je prouzročena šteta, sklopio ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu nanesenu trećim osobama, a prema točki 8. oštećena osoba je svaka osoba kojoj je nanesena šteta na stvarima i/ili na osobama, koja na temelju ovoga Zakona ima pravo podnijeti odštetni zahtjev.

12.2. Prema odredbi članka 22. stavka 1. ZOOP vlasnik vozila dužan je sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama zbog smrti, tjelesne ozljede, narušavanja zdravlja, uništenja ili oštećenja stvari. Prema stavku 2. istoga članka ZOOP ugovorom o osiguranju iz stavka 1. ovoga članka pokrivene su i štete zbog smrti, tjelesne ozljede, narušavanja zdravlja, uništenja ili oštećenja stvari putnika u vozilu kojim je prouzročena šteta, a stavkom 3. propisano je da su ugovorom o osiguranju iz stavka 1. ovoga članka pokrivene štete nastale od vozila koja se kreću javnim cestama i ostalim površinama na kojima se odvija promet, a koja podliježu obvezi registracije te po propisima o registraciji moraju imati prometnu dozvolu.

13. Primjenom odredbe članka 1101. ZOO, imajući u vidu i pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj Su-IV-47/20 prema kojem su promijenjeni Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične naknade nematerijalne štete i shvaćanje o primjeni navedenih kriterija, tužiteljici je dosuđena pravična novčana naknada neimovinske štete u ukupnom iznosu od 3.950,00 eura.

13.1. Pri odlučivanju o pravičnoj novčanoj naknadi sud je vodio računa o cilju kojem služi pravična novčana naknada, imajući u vidu i tužbeni zahtjev tužiteljice, kao i nove Orijentacijske kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske u primjeni Zakona o obveznim odnosima. Navedeni kriteriji i tako povećani iznosi (za 50%) u primjeni Zakona o obveznim odnosima kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti, primjenjuju se i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05.

13.2. Odredbom članka 1100. ZOO određeno je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da težina povrede i okolnosti slučaja to opravdavaju, dosuditi pravičnu naknadu, a pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi će računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

13.3. Sud mora imati u vidu okolnosti konkretnog slučaja i ne smije se striktno držati bilo kakvih matematičkih kriterija jer se ne radi o isplati svote osiguranja prema ugovoru o osiguranju i tablicama invaliditeta, već sud ocjenjuje sve okolnosti relevantne za ocjenu visine naknade štete. U sentenci Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz odluke broj: Rev-1613/10-2 od 18. veljače 2015. jasno se navodi da Orijentacijski kriteriji ne predstavljaju matematičku formulu koja pukim automatizmom služi za izračunavanje pravične novčane naknade, već da sudovi svaki pojedini slučaj trebaju individualizirati prema okolnostima svakog konkretnog slučaja, zbog čega, ali samo u numeričkom smislu, može doći do razlika glede visine dosuđenih naknada.

13.4. S obzirom na iznose postavljene Orijentacijskim kriterijima i zahtjev tužiteljice, vodeći računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha te cilju kojemu služi pravična novčana naknada, sud je utvrdio da je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u cijelosti osnovan u zatraženom iznosu od 3.950,00 eura (iznos od 1.500,00 eura na ime pretrpljenih bolova, 1.200,00 eura na ime pretrpljenog straha, 750,00 eura na ime umanjenja opće životne aktivnosti 5% te na ime naruženja iznos od 500,00 eura).

13.5. Odlučujući o kamati za ovaj dio zahtjeva, imajući u vidu da je odštetni zahtjev podnesen dana 10. siječnja 2020., sud ističe da se na konkretni slučaj, a u odnosu na dospijeće obveze tuženika, kao odgovornog osiguratelja, ima primijeniti odredba članka 12. ZOOP.

13.6. Prema odredbi čl. 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga, time da se ova odredba, naravno, odnosi samo na tijek kamata na neimovinsku štetu.

13.7. U smislu odredaba čl.1103. ZOO, kao opće odredbe o dospijeću neimovinske štete, ta šteta načelno dospijeva onog dana kada oštećenik osobi odgovornoj za štetu (štetniku ili odgovornom osiguratelju) podnese pisani odštetni zahtjev ili tužbu, pri čemu jedinu iznimku predstavlja situacija kada se zahtijeva naknada neimovinske štete koja je nastala kasnije.

13.8. Odredbama članka 12. ZOOP-a i članka 1103. ZOO-a na različit način je uređeno dospijeće naknade neimovinske štete pa s tim u svezi i tijek zateznih kamata. Naime, odredba članka 1103. ZOO-a, za razliku od ZOOP-a, predviđa iznimku u slučajevima kada je neimovinska šteta nastupila naknadno, što dovodi do pravne situacije u kojoj je moguće da jedna šteta prema ZOO-u ili ZOOP-u ima posve drugačiji trenutak dospijeća obveze naknade štete, a time i početak tijeka zateznih kamata koje u slučaju zakašnjenja isplate pripadaju oštećeniku.

13.9. Pitanje dospijeća obveze osiguratelja na isplatu pravične novčane naknade za neimovinsku štetu potrebno je promatrati sa aspekta odredbe članka 12. st. 4. ZOOP- a, a ne članka 1103. ZOO-a, jer je ZOOP lex specialis u odnosu na ZOO u svim pitanjima kojima se uređuje odgovornost osiguratelja u sporovima u kojima ovaj odgovara temeljem police obveznog osiguranja od odgovornosti za štete nastale uporabom motornog vozila. Obvezu po čl. 12. ZOOP-a osiguratelj ne može niti odgoditi, nego je dužan u propisanom roku donijeti odluku o odštetnom zahtjevu i o toj odluci u formi obrazložene ponude, odnosno utemeljenog odgovora pisano obavijestiti oštećenu osobu.

13.10. Stoga tužiteljici, u skladu s citiranom odredbom članka 12. ZOOP-a, pripada pravo na isplatu zatezne kamate od dana podnošenja zahtijeva za isplatu te štete, dakle od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 10. siječnja 2020. jer je tužiteljica u postupku dokazala da je toga dana podnesen odštetni zahtjev, uz kamatnu stopu iz članka 29. stavka 2. ZOO-a.

14. Prema odredbi članka 1085. stavka 3. ZOO kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete, a prema odredbi članka 1086. ZOO obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete.

14.1. Prema odredbi članka 1089. stavka 2. ZOO visina naknade štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, osim slučaja kad zakon određuje što drugo. Prema odredbi članka 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.

14.2. Visina imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege utvrđena je na temelju nalaza i mišljenja liječnika vještaka pri čemu je sat tuđe pomoći i njege sud cijenio u iznosu od 2,65 eura (što odgovara iznosu od 20,00 kuna). Kako je vještak prim. Marcel Marcikić dr. med. utvrdio da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od 2 sata dnevno kroz 60 dana, to je zahtjev tužiteljice u iznosu od 320,00 eura ocijenjen osnovanim u cijelosti.

14.3. Visina imovinske štete s osnova uništenog (oštećenog) bicikla utvrđena je pomoću podataka iz Zapisnika o očevidu, fotodokumentacije i prometnog vještačenja. Tužiteljica nije dokazala visinu štete koju potražuje niti je predložila dokaze za utvrđivanje iste. Na biciklu tužiteljice utvrđena su oštećenja: prednjeg kotača i blatobrana te desne pedale i desnog lančanika. S obzirom da se nije radilo o novom biciklu, nego o rabljenom biciklu, a koja činjenica između stranaka nije bila sporna niti su bila sporna utvrđena oštećenja, sud je zahtjev tužiteljice ocijenio previsoko postavljenim te je štetu dosudio u iznosu od 30,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja presude temeljem članka 1086. ZOO, dok je u preostalom dijelu za iznos od 102,72 eura zahtjev tužiteljice odbijen kao neosnovan jer je previsoko postavljen.

14.4. Zahtjev tužiteljice za naknadu imovinske štete s osnova troškova odlazaka kod liječnika iz Gornje Vrbe (u kojem mjestu živi) u bolnicu u [adresa] te kod fizijatra ukupno 35 puta, u iznosu od 68,47 eura sud ocjenjuje djelomično osnovanim. Naime, iz dostavljene medicinske dokumentacije proizlazi da je tužiteljica u razdoblju od 9. rujna 2019. do 19. prosinca 2019. odlazila na kontrole u Opću bolnicu dr. Josip Benčević u [adresa] ukupno 11 puta (str. 19-30), dok iz iskaznice fizikalne terapije proizlazi da je tužiteljica odlazila na fizikalne terapije u [adresa] ukupno 20 puta u razdoblju od 13. studenog 2019. do 10. prosinca 2019. (str.31-32), što znači da je u [adresa] odlazila ukupno 31 put, a ne 35 puta. Tužiteljica potražuje iznos putne autobusne karte na relaciji [adresa] – [adresa] u iznosu od 7,37 kuna, odnosno 14,74 kuna za svaki odlazak prema cijenama u vrijeme podnošenja tužbe (str.16), što iznosi 1,95 eura za svaki odlazak, a ukupno za 35 odlazaka iznosi 515,90 kuna, odnosno 68,47 eura koliko tužiteljica potražuje tužbenim zahtjevom konačno postavljenim nakon vještačenja. S obzirom da je sud utvrdio da je tužiteljica odlazila na kontrole i fizikalne terapije iz mjesta u kojem živi u [adresa] ukupno 31 put to joj je dosuđena naknada štete u iznosu od 60,76 eura (31x1,96 eura) sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja presude temeljem članka 1086. ZOO, dok je u preostalom dijelu za iznos od 7,71 eura zahtjev tužiteljice odbijen kao neosnovan jer je previsoko postavljen.

14.5. Slijedom navedenoga tužiteljici je ukupno dosuđen iznos od 4.360,76 eura na ime naknade štete, dok je zahtjev tužiteljice za naknadu štete odbijen za iznos od 110,43 eura.

15. Obje parnične stranke su postavile zahtjev za naknadu troškova postupka (str.169-170).

15.1. Tužiteljica zastupana po punomoćniku - odvjetniku popisala je trošak u ukupnom iznosu od 2.600,00 eura. S obzirom da se tijekom postupka mijenjala visina predmeta spora to je visinu troškova postupka valjalo ispitati i odrediti u skladu sa učinjenim promjenama (povećanjem i smanjenjem tužbenog zahtjeva). Vrijednost predmeta spora je od 3. veljače 2020. do 6. veljače 2022. iznosila 26.145,90 kuna što odgovara iznosu 3.470,15 eura, od 7. veljače 2022. do 16. veljače 2023. 37.620,09 kuna što odgovara iznosu 4.993,04 eura, a od 17. veljače 2023. iznosi 4.471,19 eura (33.677,18 kuna). Iz navedenoga proizlazi da uslijed promjena vrijednosti predmeta spora nije dolazilo do promjene razreda troškova propisanog Tbr. 7.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/2023. dalje: Tarifa, od 1.327,01 eura do 13.272,00 eura radnja iznosi 100 bodova).

15.2. Trošak postupka je odmjeren u skladu sa vrijednosti predmeta spora i Tarifom u skladu sa odredbom Tbr. 52. toč. 3. Tarife vodeći računa o odredbi članka 155. ZPP. Vrijednost boda utvrđena je primjenom odredbe Tbr. 54. Tarife (1bod=2eura).

15.3. Tužiteljici je priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 7 toč. 1 Tarife), trošak sastava odštetnog zahtjeva u iznosu 200,00 eura (Tbr.28. u vezi sa Tbr. 7. 1. Tarife), sastava obrazloženih podnesaka od 31. kolovoza 2020., 15. veljače 2023., zaprimljenog 17. veljače 2023. i 7. veljače 2025., zaprimljenog 10. veljače 2025., za svaki podnesak u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8 toč. 1. u vezi sa Tbr.7. Tarife) jer se u postupku priznaje najviše 4 takva podneska, zatim trošak sastava podneska od 1. rujna 2020. i 23. svibnja 2022. u iznosu od 50,00 eura za svaki (Tbr. 8 toč. 4 Tarife, 25 bodova), što ukupno iznosi 1.100,00 eura. Nadalje tužiteljici su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku na pripremnom ročištu 7. veljače 2022. u iznosu 100,00 eura (Tbr. 9 toč. 2 Tarife), na pripremnom ročištu održanom 8. travnja 2022. u iznosu 200,00 eura (Tbr.9.1. Tarife), zastupanja na ročištima za glavnu raspravu 14. srpnja 2022., 8. studenog 2023. i 4. ožujka 2025. u iznosu 200,00 eura za svaku raspravu (Tbr. 9 toč. 1 Tarife), za pristup ročištu za objavu presude 14. travnja 2025. u iznosu 100,00 eura (Tbr. 9. toč. 3 Tarife), što ukupno iznosi 1.000,00 eura.

15.4. Navedenom trošku treba dodati trošak plaćenog predujma za vještačenje u iznosu 200,00 eura/1.500,00 kuna (str. 90) i trošak pribavljanja isprave – zapisnika o očevidu u iznosu 50,00 eura koja pripada punomoćniku prema Tbr. 36. toč. 3 Tarife pa je tužiteljici ukupno priznat trošak postupka u iznosu od 2.350,00 eura.

15.5. Tužiteljici nisu priznati troškovi sastava podnesaka od 21. studenog 2023., 13. lipnja 2024. i 8. listopada 2024., jer isti nisu bili potrebni za uspješnost ovog postupka budući se istima samo požuruje postupanje suda u ovoj pravnoj stvari pa je zahtjev tužiteljice u tom dijelu odbijen kao neosnovan.

16. Tuženik također zastupan po punomoćniku iz reda odvjetnika popisao je trošak u iznosu od 2.000,00 eura uvećano za trošak sudske pristojbe za odgovor na tužbu koja iznosi 40,58 eura (str.170).

17. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavka 5. ZPP u vezi s odredbom članka 155. ZPP i odredbom članka 2. stavka 1. ZPP.

17.1. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu (4.471,19 eura), vodeći računa o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva i uspjehu u odnosu na visinu zahtjeva. Tužiteljica je s osnovom tužbenog zahtjeva uspjela u cijelosti sa 100%, dok je sa visinom zahtjeva uspjela 97,53% što ukupno iznosi 197,53%, podijeljeno sa dva (pravni osnov i visina zahtjeva) iznosi 98,76%, što znači da tužiteljica nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu zahtjeva pa je primjenom odredbe članka 154. stavka 5. ZPP odlučeno kao u izreci.

17.2. Prema odredbi članka 151. stavka 3. ZPP koja se primjenjuje u ovom postupku prema odredbi članka 107. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 80/22), na dosuđeni iznos troškova parničnog postupka kamate teku od dana donošenja presude 14. travnja 2025., a tužiteljica je postavila zahtjev za zakonskim zateznim kamatama na trošak postupka.

18. Na temelju odredbi Zakona o uvođenju Eur-a kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 57/22 i 88/22), a s obzirom da je postupak pokrenut prije stupanja na snagu ovoga zakona pa su cijene iskazane u kunama, sud je dvojno iskazao cijene uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga zakona (1 Eur je 7,5345 kn).

19. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u izreci.

Slavonski Brod, 14. travnja 2025.

Sudac

Marina Smaić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud (članak 348. Zakona o parničnom postupku). Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti neposredno u sudu istoga dana (članak 335. Zakona o parničnom postupku).

O tome obavijest:

1. Tužiteljici po punomoćniku Andrijani Bošnjak Milić, odvjetnici u Slavonskom Brodu, 2. Tuženiku po punomoćniku Ivanu Ergotiću, odvjetniku u Vinkovcima.