REPUBLIKA HRVATSKA

Posl.br. P-22/2023-12

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

STALNA SLUŽBA U KORČULI

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, po sucu Mariji Skokandić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja FO, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Ines Žanetić, odvjetnica u Blatu, protiv tuženog ŽUPA SV. JOSIPA, OIB 09033885161, Vela Luka, Ulica 29 kbr. 7, koju kao punomoćnik zastupa Antun Missoni, odvjetnik u Dubrovniku, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne rasprave održane dana 7. ožujka 2025. u nazočnosti tužitelja i njegove punomoćnice, dana 14. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužitelj FO, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], vinograd, Vrbovica, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa se ovlašćuje zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva rečene nekretnine na svoje ime, uz istovremeno brisanje toga prava sa imena tužene ŽUPA SV. JOSIPA, OIB 09033885161, Ulica 29 7, 20270 Vela Luka.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da je tužitelj od prodavatelja RO po ugovoru od 11. listopada 2022. preuzeo posjed nekretnine pobliže označene u izreci koja u naravi predstavlja poljoprivredno zemljište u predjelu Vrbovica k. o. [katastarska općina]. Njegov je prednik, tvrdi tužitelj, naslijedivši oca pok. LO pok. F bio dugogodišnji zakoniti posjednik predmetnog zemljišta, prednik prodavatelja je i u katastru bio upisan kao posjednik slijedom čega zemljišnoknjižno stanje ne odgovara stvarnome stanju. Stoga je, a pozivajući se na zakoniti i kvalificirani posjed svojih prednika te valjani osnov stjecanja, tužbom od 11. siječnja 2023. tužitelj zatražio da ga sud ovlasti na upis prava vlasništva.

2. Tuženik se na tužbu očitovao podneskom od 25. siječnja 2024. (list spisa br. 18 i 19) osporivši osnovanost vlasničkopravnog zahtjeva s tvrdnjom da tužitelj nije savjesni posjednik jer je i ona i njegovi prednici itekako imao razloga provjeriti ZK stanje te posumnjati da ova nekretnina predstavlja vlasništvo obitelji LO.

3. Proveden je dokaz pregledom spisu priloženih isprava, saslušanjem svjedoka SO, EO i ŽO te saslušanjem tužitelja kao parnične stranke.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Predmetom raspravljanja u ovoj je parnici nekretnina bilježena kao kat. čest. [katastarska čestica] upisana kao vinograd u predjelu Vrbovica u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a kao isključivi vlasnik upisna je Župa Sv. Josipa Vela Luka (list spisa br. 4 i 5).

5. 1. Prema podacima iz katastra ova nekretnina ima površinu od 587 m[2] , po kulturi je oranica u predjelu zv. Vrbovica a danas je kao posjednik upisan zk vlasnik u posjedovnom listu br. 6904 k. o. [katastarska općina] (list spis br. 7). Iz povijesnog izvatka iz katastra (list spisa br. 6) utvrđeno je da je ranije i to sve do 2018. ovo zemljište bilo upisano u posjedovnom listu br. 859 k. o. [katastarska općina], da je kao posjednik bio upisan ČO pok. F i da je takav upis posjeda evidentiran prilikom revizije katastra 1960. godine.

6. Spisu je priložen ugovor o kupoprodaji ovjeren dana 11. listopada 2022. temeljem kojeg prodavatelj RO prodaje tužitelju zemljište u [adresa] i to upravo kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (list spisa 8-10).

6. 1. Prodavatelj iz naprijed spomenutog pravnog posla je nasljednik pok. LO pok. F i to po rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Korčuli pod posl.br. O-339/09 od 24. ožujka 2010. (list spisa br. 11-13). Iz ovog je rješenja o nasljeđivanju razvidno da je utužena nekretnina uvrštena u ostavinsku imovinu pok. ČO i da je raspoređena u vlasništvo njegovom nasljedniku RO uz napomenu daje riječ o izvanknjižnom vlasništvu ostavitelja.

6. 2. Prednik prodavatelja sad pok. ČO pok. F bio je upravo radi utuženog zemljišta sudionik sudskog postupka koji se pod posl.br. P-226/84 vodio pred Općinskim sudom u Korčuli (list spisa br. 14 i 15). U toj je parnici dana 4. rujna 1984. i to na licu mjesta u [adresa] zaključena sudska nagodba a sastavni dio iste nagodbe je skica mjernika dipl.ing. CO (list spisa br. 16). Spomenuta skica potvrđuje da je ovom sudskom nagodbom riješen spor među vlasnicima susjednih nekretnina po pitanju pristupnog puta i da je tuženik iz te parnice ČO pok. F se obvezao ustupiti jedan uži pojas svog zemljišta za potrebe puta, a riječ je upravo o kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

7. O posjedovnom stanju utužene nekretnine iskazivali su u postupku svjedoci kojima su te okolnosti poznate iz neposrednog opažanja.

7. 1. Svjedokinja SO je posjednica zemljišta u istom predjelu te ona tvrdi da je oduvijek utuženo zemljište posjedovala obitelj ČO, da je tu nekada bila vinova loza, da se vremenom zemljište prestalo intenzivno obrađivati, a poznato joj je kako je između pok. ČO, s jedne strane, i njenog oca postojao sudski spor u pogledu međašnih granica i puta te da je u tom postupku bila sklopljena sudska nagodba.

7. 2. Svjedokinja EO također ima zemljište u blizini spornoga zbog čega joj je poznat izgled utužene nekretnine, ona tvrdi kako je nedavno prolazeći zamijetila da je zemljište svježe uzorano s time što je jedno vrijeme bilo zapušteno, a nekada je ranije tu bio vinograd kojega je posjedovala obitelj ČO.

7. 3. Svjedok ŽO U svome iskazu navodi da je sporno zemljište oduvijek smatrao vlasništvom obitelji ČO, tu je viđao RO a ranije njegovog oca, sjeća se da su oni na istom zemljištu sadili krumpir i drugo povrće s time što je u posljednje vrijeme zemljište bilo zapušteno.

8. Upitan na iste okolnosti tužitelj u svome iskazu navodi da je s prodavateljem RO zaključio ugovor pred dvije godine, odmah je po zaključenju tog pravnog posla izvršena predaja posjeda, u trenutku kupnje zemljište je bilo dosta zapušteno s time što mu je prodavatelj jasno pokazao granice ove čestice prema susjedima. Jednako mu je tako, tvrdi tužitelj, prodavatelj predočio i isprave koje je imao, među ostalim i sudsku nagodbu iz 1984. kao i mjerničku skicu koja je sastavni dio takve nagodbe. Nije bilo nikakvog razloga, tvrdi tužitelj, sumnjati u kvalificirani posjed prodavatelja, on je takav posjed nastavio, postavio rampu na ulaz sa ceste te zemljište uzorao radi sadnje povrća.

9. Tužitelj, dakle, predmetnom tužbom zahtjeva da ga sud ovlasti na upis prava vlasništva pozivajući se na tvrdnju da je njegov prednik to pravo stekao dosjelošću.

9. 1. U ovoj su pravnoj stvari po pitanju pretpostavki za stjecanje prava vlasništva mjerodavna pravila koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, a sve sukladno odredbi čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09 – dalje ZV).

9. 2. Kako je prednik prodavatelja sad pok. ČO pok. F u posjed opisane nekretnine ušao svakako 1960. godine (tad je upisan u katastru kao posjednik) potrebno je naglasiti da su u to vrijeme vrijedile odredbe Općeg građanskog zakonika kojim je u paragrafu 1460 kao temeljna pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću propisan pošteni, zakoniti i istiniti posjed. U paragrafu 1472 OGZ-a bilo je određeno da je za stjecanje dosjelošću nekretnina u državnom, općinsko ili crkvenom vlasništvu bio propisan pošten posjed kroz 40 godina.

9. 3. Nije sporno da je pok. ČO pok. F bio posjednik predmetnog zemljišta počev od 1960., da je njegov posjed bi pošten jer je ovo zemljište držao kao svoje štiteći svoja vlasnička i posjedovna prava, a što jasno dokazuje okolnost da je bio tuženik u parnici pod br. P-226/84 vođenoj pred Općinskim sudom u Korčuli te da je u toj parnici potpisao sudsku nagodbu obavezavši se na teret svog zemljišta i to čest. zem. [katastarska čestica] ustupiti dio površine u svrhu formiranja prilaznog puta do te i okolnih nekretnina. Takav je posjed pok. ČO vršio sve do smrti, utužena je nekretnina uvrštena u njegovu ostavinsku imovinu a nakon čega je zakoniti posjed nastavio njegov sin i nasljednik RO.

9. 4. U međuvremenu je bio na snazi (počev od 1. rujna 1980. do 1. siječnja 1997.) Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (NN 53/91) kojim je u čl. 28. bilo propisano da je za redovitu dosjelost potreban rok od 10 godina, a za izvanrednu dosjelost određenje rok od 20 godina.

9. 5. Odredbom čl. 159. st. 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo samostalnim posjedom ako taj posjed ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom te stvari. Prema st. 4. cit. odredbe samostalni posjednik stvari u vlasništvu jedinica lokalne samouprave steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz st. 2. i 3. istog članka, a to u konkretnom slučaju znači protekom roka od 20 godina (za redovnu dosjelost) odnosno protekom roka od 40 godina (za izvanrednu dosjelost).

10. Ocjenom provedeni dokaza ovaj je sud utvrdio da su na strani tužitelja ispunjene sve pretpostavke stjecanja vlasništva dosjelošću a propisane naprijed citiranim zakonskim odredbama. Ovo stoga jer je njegov prednik tj. prodavatelj RO naslijedivši oca pok. LO stekao zakoniti posjed utuženog zemljišta, takav posjed je trajao preko deset godina te je već samim time ostvario pretpostavke za stjecanje prava vlasništva. Ovo stoga jer se prodavatelju RO uračunava i kvalificirani posjed njegovog prednika, a prema iskazima svih saslušanih svjedoka radilo se o dugogodišnjem neometanom posjedu zemljišta koje je najprije bilo vinograd a potom služilo za sadnju povrća. Tako stečeno pravo vlasništva temeljem valjanog pravnog posla preneseno je na tužitelja pa je očito da zemljišnoknjižno stanje ne odgovara stvarnome stanju. Stoga je sud prihvatio tužiteljev zahtjev upravljen na upis prava vlasništva i presudio kao u izreci.

U Korčuli, 14. travnja 2025.

S u d a c :

Marija Skokandić

PRAVNA POUKA:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda za nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).