Republika Hrvatska
Županijski sud u Karlovcu
Stalna služba u Gospiću
Gospić
Gž-62/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, po sutkinji toga suda Milki Vraneš, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice OJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] koju zastupa Zajednički odvjetnički ured Juraj Rajić i Marijan Bruketa iz Požege, protiv protustranke SJ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] koga zastupa punomoćnik Tomislav Metić, odvjetnik iz Požege, radi uređenja međe, odlučujući o žalbi predlagateljice izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Požegi poslovni broj R1-20/2024-21 od 26. studenoga 2024., 14. travnja 2025.
r i j e š i o j e:
I. Odbija se žalba predlagateljice kao neosnovana, potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Požegi poslovni broj R1-20/2024-21 od 26. studenoga 2024..
II. Odbija se zahtjev predlagateljice za naknadu žalbenog troška, kao neosnovan.
III. Odbija se zahtjev protustranke za naknadu troška odgovora na žalbu kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:
"I Temeljem članka 103. stavak 2. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/06, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, 81/15 i 94/17) uređuje se međa između kč. br. [katastarska čestica] [adresa], dvorište, stam. + 2 gosp zgrade ukupne površine 320 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] vlasništvo predlagateljice OJ u 1/1 dijela i kč. br. [katastarska čestica] [adresa], dvorište, stam. + 3 gosp zgrade ukupne površine 440 m2 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] vlasništvo protustranke SJ u 1/1 dijela tako da se međna linija između predmetnih čestica proteže od međne točke A što je spoj betonsko željezne ograde ispred čestice predlagatelja i protustranke prema ulici do točke B koja je definirana zidom protustranke koji je izgrađen po međi čestice predlagateljice od pušnice prema sjeveru i u naravi predstavlja sjevernu stranu ogradnog zida prema čestici protustranke. Na međnom pravcu A-B počevši od ulice proteže se betonsko željezna ograda u dužini 10,25 metara nakon čega se prema istoku nastavlja ogradni zid u dužini 5,64 metra do točke B, a spoj betonsko željezne ograde i ogradnog zida označava se kao točka A1.
II. Temeljem članka 103. stavak 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima od trenutka kada je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno treba to dokazati.
III. Nalaže se predlagateljici OJ, OIB [osobni identifikacijski broj] da protustranci SJ, OIB [osobni identifikacijski broj] naknadi trošak ovog postupka u iznosu od 300,00 eura u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."
2. Protiv navedenog rješenja u pravovremenom roku žali se predlagateljica zbog bitne povrede odredaba parničnog, pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da drugostupanjski sud usvoji žalbu kao osnovanu i pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Potražuje trošak sastava žalbe u ukupnom iznosu od 156,25 eura i trošak sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 39,81. eura.
3. Na žalbu predlagateljice odgovorila je protustranka koji u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode predlagateljice i predlaže da drugostupanjski sud odbije žalbu kao neosnovanu i potvrdi prvostupanjsko rješenje u cijelosti. Potražuje trošak sastava odgovora na žalbu u iznosu od 100,00 eura i trošak sudske pristojbe na odgovor na žalbu u iznosu od 19,91 eura.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući prvostupanjsko rješenje po službenoj dužnosti, a uvažavajući i žalbene navode predlagatelja, ovaj drugostupanjski sud utvrdio je da u prvostupanjskom postupku nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13., i 14. Zakon o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) na koje se pazi po službenoj dužnosti, prema članku 365. stavku 2. ZPP-a.
6. Predmet postupka je zahtjev predlagateljice za uređenje međe između nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica], površine 320 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], vlasništvo predlagateljice i k. č. br. [katastarska čestica], površine 440 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u vlasništvu protustranke SJ.
7. Prvostupanjski sud donio je pobijanu odluku uz obrazloženje da su nakon identifikacije nekretnine u vlasništvu predlagateljice i nekretnine u vlasništvu protustranke po vještaku mjerniku stranke suglasno predložile uređenje međe između njihovih nekretnina po mapnoj međi, to je mjernički vještak na licu mjesta postavio međašne točke po mapama tako da je međna točka do ulice u naravi spoj betonsko željezne ograde ispred čestice predlagatelja i protustranke prema ulici i to točka A dok je točka B u naravi na terenu definirana ogradnim zidom protustranke koji je izgrađen po istočnoj međi čestice predlagateljice od pušnice prema sjeveru i koja je međna točka na terenu uspostavljena po koordinatama i u naravi predstavlja sjevernu stranu ogradnog zida prema čestici protustranke. Na opisanom međnom pravcu A – B počevši od ulice proteže se betonsko željezna ograda u dužini 10,25 metara nakon čega se prema istoku nastavlja ogradni zid u dužini 5,64 metra do točke B. Spoj betonsko željezne ograde i ogradnog zida označen je kao točka A1.
8. Isto tako na licu mjesta strankama je pokazana međa koja je označena u točki A crvenom bojom u naravi spoj ograde do ulice, zatim po sredini kao točka A1 isto crvenom bojom, a što čini spoj betonsko željezne ograde i ogradnog zida i u točki B crvenom bojom gdje se završava ogradni zid.
9. Obzirom na žalbene navode predlagateljice i tijek postupka ovdje je potrebno istaknuti da je odredbom članka 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje: ZV) propisano: "1.) Ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među.
2.) Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju.
3.) Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi – prema pravičnoj ocjeni.
4.) Istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2. i 3. ovoga članka, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima.
5.) Od trenutka kada je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.
6.) I nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa."
10. Kako su u konkretnom slučaju stranke suglasno predložile da se međa između njihovih nekretnina uredi po mapama pravilno je prvostupanjski sud suprotno žalbenim navodima predlagateljice, temeljem odredbe članka 103. stavak 2. i 3. ZV-a uredio među uz suglasnost stranaka po mapnoj međi.
11. Neosnovano predlagateljica u žalbi ističe da ona nije imala pošteno suđenje i da je odnos suda prema njoj bio pristran, a ovo iz razloga jer iz stanja spisa ne proizlazi da bi predlagateljici postupanjem suda na bilo koji način bilo onemogućeno, otežano ili uskraćeno sudjelovanje u konkretnom izvanparničnom postupku.
12. Također predlagateljica neosnovano u žalbi spominje ime svjedoka FJ, budući saslušanje istog prema stanju spisa u okolnostima kada su se stranke suglasile da se međa uredi po mapnoj međi je irelevantno za takav način uređenja međa.
13. Nadalje, ovdje je također potrebno istaknuti da nije osnovan niti prigovor procesne neravnopravnosti stranaka, budući su obje stranke od samog početka postupka, a posebno tijekom očevida održanog 4. studenoga 2004. imale jednake mogućnosti pristupa sudu, te su na dan samog očevida upoznate sa radnjama vještaka koji je pred svim sudionicima jasno pokazao među.
14. Naime, nakon što je vještak na licu mjesta pokazao mapnu među, a na kojoj je od početka postupka ustrajala predlagateljica, stranke u postupku i njihovi punomoćnici su suglasno predložili da se međa uredi po mapi, a što je nedvojbeno konstatirano u Zapisniku o očevidu od 4. studenoga 2024., pa su stoga prigovori predlagateljice o onemogućavanju da iznese svoje tvrdnje i dokaze, kao i prigovor da stranke nisu bile suglasne da se međa uredi po mapnoj međi neosnovani i suprotni dokumentaciji priloženoj u spis.
15. Isto tako, neosnovan je navod predlagateljice da niti ona, a niti njen suprug nisu sudjelovali u postupku obnove zemljišne knjige budući iz samog zapisnika koji je priložen spisu proizlazi da je ĐJ, suprug predlagateljice, uredno pozvan na javni uvid prilikom postupka preoblikovanja zemljišne knjige, ali se imenovani pozivu suda nije odazvao.
16. Nadalje, zapisnik na koji se poziva predlagateljica uredno je dostavljen njenom suprugu, a u istom stoji uputa o pravnom lijeku gdje se navodi da žalba nije dopuštena, a da oštećena osoba može podnijeti tužbu za ispravak temeljem odredbe članka 197. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08). Prema citiranom članku rok za tužbu za ispravak je 60 dana u slučaju da je rješenje/zapisnik dostavljen stranci, odnosno tri godine u slučaju da nije dostavljen stranci s time da trogodišnji rok počinje teći od provedbe spornog upisa u zemljišne knjige. U jednom i drugom slučaju protekli su svi rokovi za podnošenje tužbe za ispravak unutar kojeg niti predlagateljica, a niti njen suprug nisu pokrenuli nikakav postupak.
17. Odredbom članka 103. ZV-a sasvim jasno je propisano da će sud na prijedlog bilo kojeg od susjeda među urediti prema prvo prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako stranke na to pristanu, zatim prema sporazumu susjeda čija se međa uređuje, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ukoliko ga ne uspije utvrditi – prema pravičnoj ocjeni suda.
18. U ovom postupku nije sporno da je predlagateljica priložila uređenje međe prema katastarskom nacrtu, da je u tome ustrajala tijekom postupka, te se sa navedenim suglasila i na očevidu koji je održan 4. studenoga 2024. u prisutnosti svog punomoćnika, pa su stoga sada u ovom fazi postupka svi njeni žalbeni navodi u kojima tvrdi suprotno neosnovani.
19. Pravilna je i odluka o izvanparničnom trošku, kako po osnovi tako i po visini, pravilno je obrazložena i utemeljena na odredbi članka 32. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine 59/23).
20. Stoga je valjalo odbiti žalbu predlagateljice kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje (članak 380. točka 2. ZPP-a).
21. Kako predlagateljica nije uspjela sa svojom žalbom to joj nije dosuđen ni žalbeni trošak (članak 154. stavak 1. ZPP-a).
22. Protustranci nije dosuđen trošak odgovora na žalbu jer isti nije bio potreban niti nužan za vođenje ovog postupka (članak 155. stavak 1. ZPP-a).
U Gospiću, 14. travnja 2025.
Sutkinja:
Milka Vraneš
