REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj Gž R-61/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Puli-Pola, u vijeću sastavljenom od sutkinja Biljane Bojanić, kao predsjednice vijeća, Nataše Babić, kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Kristine Pavičić-Sirotić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĆM iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Višnja Ježić Sorić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Istarskih domova zdravlja - Case della salute dell` Istria, Pula, Flanatička ulica 27, OIB 99092064857, koje zastupa punomoćnik Roman Bihar, odvjetnik u Zagrebu, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika CM iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Vladimiru Arloviću, odvjetniku iz Zagreba, radi poništenja natječaja i drugo, odlučujući o žalbi tuženika i žalbi umješača na strani tuženika izjavljenima protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Pr-64/2024-12 od 19. prosinca 2024., na sjednici vijeća od 14. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbijaju se kao neosnovane žalbe tuženika i umješača na strani tuženika, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Pr-64/2024-12 od 19. prosinca 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom presuđeno je:

„I. Poništava se Odluka Upravnog vijeća Istarskih domova zdravlja KLASA: 023-

01/24-01/06, URBROJ: 2168/01-59-49-01-5/849-24-3 od 01.02.2024. godine.

II. Poništava se Odluka o izboru specijalizanata iz ortodoncije KLASA: 030- 02/23-01/09, URBROJ: 2168/01-59-49-02-1/841-23-18 od dana 22.12.2023. godine.

III. Poništava se natječaj za dodjelu specijalizacije za doktore dentalne medicine

– 2 specijalizanta iz ortodoncije pod brojem Klase: 100-01/23-01/02, UrBroj: 2168/01- 59-49-01-2/821-23-14 od 12.11.2023. godine.

IV. Nalaže se tuženiku ISTARSKI DOMOVI ZDRAVLJA - CASE DELLA SALUTE DELL` ISTRIA, [adresa], OIB: 99092064857, da tužiteljici ĆM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.312,50 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.“

2. Pravovremenim i dopuštenim žalbama navedenu presudu pobijaju tuženik i umješač na strani tuženika.

2.1. Tuženik pobija prvostupanjsku presudu zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava, te bitne potvrde odredaba parničnog postupka. Ističe da tuženik nema dovoljan broj zaposlenih ortodonata da bi Povjerenstvo uopće bili sastavljeno sukladno čl. 4. st. 1. Pravilnika. Nadalje, član Povjerenstva bio je i doktor dentalne medicine koji je bio stručan za ocjenu datih odgovora kandidatkinja i postavljanja daljnjih pitanja i potpitanja. Ravnatelj i pravnica ni na koji način nisu utjecali na odluku Povjerenstva iako su u jednom dijelu vremena prisustvovali razgovoru s kandidatima, no faktički nisu sudjelovali niti u razgovorima, niti u radu Povjerenstva. U obrazloženju pobijane presude sporna je i licenca koju navodno nije dostavila izabrana kandidatkinja CM, no tijekom postupka trebalo je saslušati pravnicu tuženika FM, koja je mogla odgovoriti na pitanje je li predmetna licenca bila dostavljena uz prijavu kandidatkinje CM, te je na taj način pogrešno odnosno nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. U pogledu navoda iz obrazloženja da svaki član Povjerenstva nije pisano obrazložio ocjene po svakom od kriterija na usmenom razgovoru za svakog od kandidata, prvostupanjski sud je isto pogrešno cijenio s obzirom da je pisanim obrazloženjem naglašeno po kojim kriterijima su upravo primljene sporne kandidatkinje i na temelju čega iste po kriterijima koji su predmet ocjene odstupaju od drugih kandidata. U postupovnom smislu, tuženik smatra da eventualna odstupanja od strogo propisanih zakonskih i podzakonskih normi nisu takvog značaja da bi poništile samu bit natječaja i temeljem istog donesenu odluku. Na razumljiv način obrazložena je odluka zašto su određeni kandidati prošli na natječaju, a zašto neki nisu. Inzistirajući na zakonskoj normi točno kako je to propisano ne predstavlja zakonito postupanje, već ulazak u sferu pretjeranog formalizma (tako i Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj U-III-2184/2009 od 13. studenoga 2014., „Narodne novine“ broj 145/2014). Slijedom navedenog, predlaže se pobijanu presudu preinačiti u smislu žalbenih navoda, podredno istu ukinuti i vratiti na ponovno postupanje.

2.2. Umješač na strani tuženika pobija prvostupanjsku presudu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da drugostupanjski sud preinači prvostupanjsku presudu na način da odbaci tužbu jer je postupak proveden pred stvarno nenadležnim sudom, izvan zakonitog ovlaštenja prvostupanjskog suda u postupanju i donošenju odluke, povredom ovlaštenja drugog zakonitog tijela na donošenje zakonite odluke, te povrede ljudskih prava i temeljenih sloboda i diskriminacije umješača, zajamčene Ustavom Republike Hrvatske i konvencijskim pravom ili da odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan, s obzirom da je jedino pravo da komisija odabere kandidata, a ne sud. Podredno predlaže ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti nadležnom sudu na ponovni postupak.

3. Sa žalbama tuženika i umješača na strani tuženika postupljeno je po članku 359. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011.-pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023. - dalje: ZPP).

4. Tužiteljica u svojim odgovorima na žalbu tuženika i umješača na strani tuženika ističe da su svi žalbeni navodi u cijelosti neosnovani. Predlaže da drugostupanjski sud odbije žalbe i u cijelosti potvrdi prvostupanjsku presudu.

5. Žalbe tuženika i umješača nisu osnovane.

6. Prvostupanjski je sud prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice jer je utvrdio da je natječaj za dva specijalizanta iz ortodoncije proveden protivno odredbama članka 4. stavka 1., članka 5. stavka 2., 3. i 5., te članka 6. stavka 1. i 2. Pravilnika o mjerilima za prijam specijalizanata („Narodne novine“ broj 83/2015., 100/2018. i 33/2023. - dalje: Pravilnik) pa je i odluka o izboru specijalizanata iz ortodoncije koju je donio ravnatelj tuženika na temelju prijedloga Povjerenstva nakon provedenog natječaja, nezakonita iz istih razloga, a jednako tako je nezakonita i odluka Upravnog vijeća kojom je odbijen prigovor tužiteljice na Odluku o izboru specijalizanata iz ortodoncije jer su prigovori tužiteljice bili osnovani.

7. Po ocjeni ovog suda prvostupanjski sud nije počinio ni jednu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na postojanje kojih ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti temeljem članka 365. stavka 2. ZPP-a.

8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice na poništenje Odluke Upravnog vijeća Istarskih domova zdravlja klasa: 023-01/24 01/06, urbroj: 2168/01-59-49-01-5/849- 24-3 od 1. veljače 2024., Odluke o izboru specijalizanata iz ortodoncije klasa: 030- 02/23-01/09, urbroj: 2168/01-59-49-02-1/841-23-18 od 22. prosinca 2023. i natječaj za dodjelu specijalizacije za doktore dentalne medicine – 2 specijalizanta iz ortodoncije pod brojem klase: 100-01/23-01/02, urbroj: 2168/01-59 49-01-2/821-23- 14 od 12. studenoga 2023., jer postupak izbora nije proveden sukladno Pravilniku.

9. Nije sporno da je tuženik 12. studenoga 2023. raspisao natječaj za izbor dva specijalizanta iz područja ortodoncije te da su Odlukom ravnatelja tuženika o izboru od 22. prosinca 2023. izabrane VM te umješač na strani tuženika, a Upravno vijeće tuženika je 1. veljače 2024. donijelo odluku kojom je odbio prigovor tužiteljice izjavljen protiv odluke o izboru specijalizanata iz ortodoncije od 22. prosinca 2023.

10. Pravilno je prvostupanjski sud, suprotno žalbenim navodima žalitelja, utvrdio da je u konkretnom slučaju povrijeđen članak 4. stavak 1. Pravilnika kojim je propisano da prijedlog za izbor specijalizanata utvrđuje Povjerenstvo koje ima pet članova, a čine ga predstavnik klinike ili kliničkog zavoda ili pročelnik zavoda ili voditelj odjela za koji je odobrena specijalizacija, tri člana šireg stručnog kolegija klinike ili kliničkog zavoda ili zavoda ili odjela za koji je odobrena specijalizacija i ravnatelj zdravstvene ustanove ili član ovlašten od ravnatelja. Povjerenstvo u ovom natječaju za specijalizante ortodoncije činili su liječnik opće medicine, specijalist medicine rada i sporta, specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalist interne medicine i jedan doktor dentalne medicine. Pravilno je prvostupanjski sud zaključio da kod činjenice da tuženik ima zaposlenih 31 doktora dentalne medicine i jednog oralnog kirurga, u Povjerenstvo su analogno odredbi iz članka 4. stavka 1. točke 2. Pravilnika trebala biti imenovana tri člana koji su doktori dentalne medicine ili oralni kirurg, koji nedvojbeno imaju stručno znanje koje je potrebno za provođenje predmetnog natječaja. Po toj odredbi Pravilnika Povjerenstvo ima pet članova, a čine ga i tri člana šireg stručnog kolegija klinike ili kliničkog zavoda ili zavoda ili odjela za koji je odobrena specijalizacija, dakle u konkretnom slučaju tri doktora dentalne medicine. Iz navedenog razloga neosnovano tuženik navodi u žalbi da nije imao dovoljni broj liječnika odgovarajuće specijalizacije koji su trebali biti imenovani u Povjerenstvo.

11. Nadalje, mjerila iz članka 3. Pravilnika bodovala je pravna služba, a ne Povjerenstvo, što je protivno članku 5. stavku 2. i 5. Pravilnika, pa su bodovani i na razgovor pozvani kandidati koji nisu dostavili potrebnu natječajnu dokumentaciju iz članka 5. stavka 3. Pravilnika, od kojih kandidata je jedan i izabran (umješač na strani tuženika) a na razgovoru s kandidatima sudjelovale su i osobe koje nisu članovi Povjerenstva, što je protivno odredbi članka 6. stavka 1. Pravilnika.

12. Ocjenjivanje kandidata provedeno je protivno odredbi iz članka 6. stavka 2. Pravilnika, po kojem svaki od članova Povjerenstva nakon obavljenog razgovora s pristupnikom ocjenjuje ga s najviše 1,5 bodova, a obvezan je ocjenu obrazložiti na obrascu iz Priloga I. koji je sastavni dio tog Pravilnika. Člankom 6. Pravilnika propisano je da povjerenstvo obavlja razgovor s pristupnicima u svrhu stjecanja uvida u opća znanja, znanja specifična za pojedinu specijalizaciju, motiviranost pristupnika, kvalitetu socijalnog kontakta, verbalne i neverbalne sposobnosti i opći dojam. Povjerenstvo može vlastitom odlukom ocijeniti pristupnike i u drugim kategorijama prilagođenim potrebama i naravi specijalizacije za koju se provodi natječaj. Prema članku 5. stavku 5. Pravilnika bodovanje i razgovor obavlja se samo za one pristupnike koji su podnijeli potpunu dokumentaciju iz stavka 2. tog članka, što je prekršeno u slučaju umješača na strani tuženika, jer je s istom obavljen razgovor, bodovana je i u konačnici izabrana, iako nije u prijavi podnijela potpunu dokumentaciju. Neosnovano u žalbi umješač na strani tuženika navodi da je na okolnost postojanja dokumentacije koja se naknadno našla u spisu trebala biti saslušati bivša pravnica tuženika FM, jer istu nije niti jedna parnična strana predložila kao svjedoka, a sud ne provodi dokaze po službenoj dužnosti, po članku 7. stavku 2. ZPP-a, osim u slučaju iz članka 3. stavka 3. ZPP-a (što ovdje nije primjenljivo).

13. Po članku 6. stavku 2. Pravilnika svaki od članova povjerenstva nakon obavljenog razgovora ocjenjuje kandidate sa najviše 1,5 bodova te je obvezan ocjenu obrazložiti na obrascu iz Priloga I koji je sastavni dio Pravilnika, a sukladno članku 6. stavku 3. Pravilnika prijedlog kandidata za prijem na specijalizaciju utvrđuje se zbrajanjem bodova koje su pristupnici ostvarili na temelju provedenog bodovanja prema pojedinom mjerilu iz članka 3. Pravilnika i razgovora s Povjerenstvom. U vezi s bodovanjem tužiteljice utvrđeno je da je ista ostvarila najveći broj bodova prema bodovnoj listi pristupnika iz članka 5. stavka 6. Pravilnika, ukupno 17,90 bodova te je bila prvorangirana na navedenoj listi pristupnika, dok su konačno nakon razgovora s Povjerenstvom odabrane VM i umješač na strani tuženika, koje su prije razgovora imale ukupno 13,46 bodova, odnosno 14,37 bodova. Nakon provođenja razgovora sa Povjerenstvom, tužiteljica je ukupno ostvarila 19,55 bodova, odnosno na razgovoru je ostvarila svega 1,65 boda od maksimalnih 7,5 bodova.

14. Suprotno žalbi tuženika, svaki član Povjerenstva trebao je ocijeniti svakog kandidata i pojedinačno obrazložiti svoje mišljenje jer je tako propisano člankom 6. stavkom 2. Pravilnika i svoju ocjenu obrazložiti na obrascu iz Priloga I Pravilnika. Ne radi se o pretjeranom formalizmu, kako navodi tuženik u žalbi, nego o transparentnom postupanju Povjerenstva i mogućnosti provjere ocjena kandidata, pogotovo što se radi o bodovanju motiviranosti, kvaliteti socijalnog kontakta (verbalnu i neverbalnu komunikaciju) i općeg dojma, dakle kategorija koje nisu egzaktne kao ocjene na studiju, trajanje studija, objavljivanje radova i drugo, a bodovanje tih neegzaktnih elemenata može dovesti do izbora kandidata koji nije ostvario najveći broj bodova po egzaktnim kriterijima. Stoga Pravilnik propisuje da svaki član Povjerenstva ocjenjuje svakog kandidata po pojedinim kategorijama i svoju ocjenu obrazlaže, što nije ispoštovano.

15. Umješač na strani tuženika u žalbi neosnovano ističe da je u ovoj pravnoj stvari bio nadležan upravni sud, jer se Upravni sud u Rijeci rješenjem poslovni broj Us I- 381/2024-6 od 15. travnja 2024. oglasio stvarno nenadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari i po pravomoćnosti rješenja predmet ustupio prvostupanjskom sudu kao stvarno nadležnom. Isti stav o tome da je u slučaju odlučivanja o predmetnoj tužbi stvarno nadležan općinski sud, a ne upravni sud, izražen je i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj GrI 368/2020-2 od 17. rujna 2020. Nadalje, upravo je tuženik, na čiju se stranu uključio umješač, isticao nenadležnost upravnog suda, a radnje umješača imaju pravni učinak samo ako nisu u suprotnost sa radnjama stranke kojoj se umješač pridružio (članak 208. stavak 4. ZPP-a). Nadalje, prigovor stvarne nenadležnosti suda ne može se isticati tek u žalbi, nego po članku 17. stavku 2. ZPP-a najkasnije do upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari.

16. Stoga je prvostupanjski sud na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kad je prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice jer su u predmetnom natječaju i odlukama tuženika počinjene sve povrede koje je pravilno utvrdio prvostupanjski sud, pa su žalbe tuženika i umješača na strani tuženika odbijene kao neosnovane te je potvrđena prvostupanjska presuda po članku 368. stavku 1. ZPP-a.

U Puli-Pola 14. travnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Biljana Bojanić