Baza je ažurirana 08.05.2025.
zaključno sa NN 72/25
EU 2024/2679
- 1 - Revd 1366/2023-2
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek, predsjednice vijeća, Željka Šarića, člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Ante Perkušića, člana vijeća, Željka Pajalića, člana vijeća, te mr. sc. Igora Periše, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja R. d.o.o., OIB: ..., P. P., V., kojeg zastupa punomoćnik V. V., odvjetnik iz V., protiv 1. tuženika L. V., OIB: ..., ..., V., kojeg zastupa punomoćnik I. M., odvjetnik u S., i 2. tuženika H. d.o.o., OIB: ..., ..., Z., radi isplate, odlučujući o prijedlogu 1. tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-1054/2021-2 od 13. prosinca 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn-480/2017 od 12. svibnja 2021., u sjednici održanoj 8. studenoga 2023.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog 1. tuženika L. V. za dopuštenje revizije odbija se.
Obrazloženje
1. Prvotuženik je u prijedlogu za dopuštenje revizije predložio dopustiti reviziju protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-1054/2021-2 od 13. prosinca 2022. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn-480/2017 od 12. svibnja 2021.
2. Odgovora na prijedlog nije bilo.
3. Tužbeni zahtjev radi naknade imovinske štete na vozilu pravomoćno je prihvaćen u odnosu na 1. tuženika na temelju čl. 83. Zakona o lovstvu (''Narodne novine'', broj 140/05, 7/09, 153/09, 14/14, 21/16, 41/16, 67/16 i 62/17) kojim je, među ostalim, u sporno vrijeme bilo propisano da je za štetu koju divljač počini u lovištu odgovoran lovoovlaštenik lovišta u kojem ta divljač stalno živi, da se smatra da divljač stalno živi u lovištu u kojem je počinjena šteta, ako lovoovlaštenik ne dokaže protivno, i da je za štetu koju počini divljač koja ne živi stalno u lovištu, odgovoran lovoovlaštenik lovišta u kojem je šteta počinjena.
4. U prijedlogu za dopuštenje revizije 1. tuženik postavlja sljedeća pitanja:
''Ukoliko lovačko društvo koje gospodari područjem na kojem se dogodila prometna nezgoda u svojoj lovnogospodarskoj osnovi nema divljač naletom na koju je došlo do prometne nezgode, odgovara li društvo za nastalu štetu uslijed takve nezgode?
U slučaju sumnje u nastanak štete zbog propusta u održavanju ceste te pod uvjetom da je lovačka udruga zatražila postavljanje znaka od opasnosti od naleta na divljač na spornom dijelu ceste gdje se dogodila nezgoda, na kome je teret dokazivanja u parničnom postupku vezano uz poduzimanje propisanih mjera i aktivnosti?
Mora li u parničnom postupku lovačka udruga dokazivati nužnu potrebu za postavljanje prometnog znaka opasnosti od naleta na divljač?''
5. Postupajući prema odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 – dalje: ZPP) revizijski sud je ocijenio da prijedlog za dopuštenje revizije nije osnovan.
6. Na prvo pitanje izričiti odgovor daje, u točki 3. obrazloženja ovoga rješenja, citirana odredba čl. 83. Zakona o lovstvu na kojoj su utemeljene nižestupanjske presude, pa nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, s tim da se u nižestupanjskim presudama uopće ne spominje lovnogospodarska osnova 1. tuženika, a niti je on dokazao da ju je priložio u spis. Drugo pitanje polazi od pogrešne postavke da su nižestupanjski sudovi utvrdili da je lovačka udruga zatražila postavljanje znaka od opasnosti od naleta na divljač na spornom dijelu ceste gdje se dogodila nezgoda, jer iz obrazloženja nižestupanjskih presuda proizlazi upravo suprotno. Treće pitanje polazi od pogrešne postavke da je u pobijanoj presudi zauzeto shvaćanje da lovačka udruga mora dokazivati nužnu potrebu za postavljanje prometnog znaka opasnosti od naleta na divljač pa nije važno za odluku u sporu. Posljedično tome, niti ta pitanja nisu važna niti za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
7. Slijedom navedenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za dopuštenje revizije iz čl. 385.a st. 1. ZPP, valjalo je, na temelju odredaba čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP, riješiti kao u izreci.
Zagreb, 8. studenoga 2023.
Predsjednica vijeća
Renata Šantek, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.