REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj Gž-497/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dolores Peruško kao predsjednica vijeća, Alenka Paus kao sutkinja izvjestiteljica i članica vijeća i Iva Kancijanić kao članica vijeća, u pravnoj stvari tužitelja NT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Kristina Burcar Štargl, odvjetnica u Zajedničkom odvjetničkom uredu Bojan Doneski, Perica Medaković, Nera Panjkret, Antonio Mihoci i Kristina Burcar Štargl u Garešnici, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d. Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Palić & Partneri iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-2587/2021-32 od 27. siječnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 14. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-2587/2021-32 od 27. siječnja 2025.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom odlučeno je:

"I./ Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

" I. Nalaže se tuženiku: ADRIATIC OSIGURANJU d.d., Listopadska 2, ZAGREB, OIB: 94472454976 da s osnova naknade štete plati tužitelju: NT, [adresa], NTT, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 4.000,00 eura, (slovima: četiritisuće eura) sa zakonskim zateznim kamatama, po kamatnoj stopi određenoj u smislu čl. 29. st 2 ZOO-a, koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućim od dana podnošenja ove tužbe, odnosno 13.10.2021. do 31.12.2022., a od 01.01.2023., pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana,

II. Nalaže se tuženiku: ADRIATIC OSIGURANJU d.d., Listopadska 2, ZAGREB, OIB: 94472454976 naknaditi tužitelju: NT, [adresa], NTT, OIB: [osobni identifikacijski broj] parnični trošak ovog postupka prema određenju suda, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama obračunatim po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, tekućim od dana donošenja presude pa do isplate, sve tu u roku od 15 dana."

II. Odbija se tužbeni zahtjev preko iznosa od 4.000,00 EUR do iznosa od 12.608,67 EUR sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate, te zateznom kamatom na iznos od 4.000,00 EUR od podnošenja tužbe, tj. 13.10.2024. do presuđenja, tj. 26.01.2025., a u roku od 15 dana.

III./ Nalaže se tužitelju isplatiti tuženiku trošak parničnog postupka od 1.500,00 EUR, a u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

2. Protiv presude pravovremenu žalbu podnosi tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe počinjenu bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, da se povreda odnosi na razloge kada sud navodi da tužitelj nije dokazao činjenice koje su stvarna osnova tužbe, odnosno uzročno posljedičnu vezu, štetnu radnju koja bi se eventualno ogledala u vožnji neprilagođenoj uvjetima na cesti; da je tužitelj u svrhu dokazivanja predlagao prekid postupka do okončanja postupka kod Općinskog suda u Velikoj Gorici, pod brojem K-142/20, budući je u tijeku kazneni postupak protiv tužitelja kao okrivljenika, radi kaznenog djela iz čl. 277. st. 6. Kaznenog zakona, a odluka u kojem postupku, u pogledu odgovornosti tuženika, predstavlja odluku o prethodnom pravnom pitanju za ovu pravnu stvar; da je valjalo poći od načela ekonomičnosti, da je provedeno medicinsko vještačenje, da je tužitelj bio izložen štetnom događaju, da su mu zaostale posljedice, da je vještak naveo da postoji uzročna veza između štetnog događaja i razvoja psihičkih poremećaja, da je u kaznenom postupku provedeno prometno-tehničko vještačenje iz kojeg proizlazi da se oštećenik kretao neprilagođenom brzinom, koja je gotovo dvostruko veća od dopuštene brzine u mjestu gdje se dogodila prometna nezgoda, a što je i glavni argument obrane okrivljenika, ovdje tužitelja koji dovodi do potencijalno oslobađajuće presude u odnosu na ovdje tužitelja, iz čega bi proizašlo osnovanost ovoga tužbenog zahtjeva. Ističe i da nije pravilno primijenjena odredba čl. 8. ZPP. Predlaže preinaku presude, podredno ukidanje i vraćanje na ponovno odlučivanje. Potražuje trošak za sastav žalbe i pristojbe na žalbu.

3. Sa žalbom je postupljeno sukladno odredbi čl. 359. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP). Odgovor na žalbu nije dostavljen.

4. Žalba tužitelja nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje (u iznosu ukupno 4.000,00 eura, ranije 95.000,00 kuna sa zateznim kamatama od presuđenja) povodom prometne nezgode koja se dogodila 14. listopada 2018. u kojoj prometnoj nezgodi je smrtno stradao vozač osiguranika tuženika, a tužitelj je kao vozač vozila Mazda E2200 reg oznake [registarska oznaka] na kojem je bila priključena laka prikolica [registarska oznaka] razbolio se, dobio PTSP, kao i trajni poremećaj osobnosti i prilagodbe.

5.1. Nije sporna pasivna legitimacija tuženika; nastanak nezgode kao štetnog događaja. Sporna je osnova odgovornosti, odnosno je li za nastalu nezgodu i štetu odgovoran osiguranik tuženika ili tužitelj i nastavno visina zahtjeva, budući tuženik smatra da je za nastanak nezgode isključivo odgovoran tužitelj koji je oduzeo prednost prolaska vozača motocikla.

6. Sud prvog stupnja pobijanom je odlukom odbio zahtjev tužitelja utvrdivši da teret dokaza na okolnosti dinamike nastanka prometne nezgode te odgovornosti tuženika, odnosno osiguranika tuženika jest na tužitelju, da tužitelj nije predložio izvođenje dokaza prometnim vještačenjem kojim bi se utvrdio mehanizam nastanka prometne nezgode, time odgovornost za nastanak iste i uzročno-posljedična veza štetne radnje i štete, a primjenom odredbe čl. 221.a u svezi sa čl. 219. st. 1. ZPP.

7. Ispitujući pobijanu presudu u granicama određenih žalbenih navoda, pazeći dodatno i po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka i pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka, čl. 365. st. 2. ZPP, utvrđenje je ovoga suda da je pobijana presuda pravilna i zakonita. Nisu počinjene bitne povrede postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP.

7.1. Nije počinjena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP jer presuda sadrži razloge o bitnim činjenicama, isti su jasni i neproturječni i presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati. Ta povreda nije ostvarena niti time što sud prvog stupnja nije prihvatio prijedlog za prekid postupka do pravomoćnog okončanja postupak kod Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj K-142/20, a koji je kazneni postupak u tijeku protiv tužitelja zbog počinjenja kaznenog djela iz čl. 277. st. 6. Kaznenog zakona, upravo u svezi predmetne prometne nezgode.

7.2. Naime, u navedenom kaznenom postupku utvrđuje se je li tužitelj počinio kazneno djelo za koje ga se tereti, a ne utvrđuje se postojanje građansko-pravne odgovornosti tuženika (osiguranika tuženika) za nastalu prometnu nezgodu. Dakle, u tom kaznenom postupku ne rješava se prethodno pitanje za ovu pravnu stvar. Nastavno, tuženik u tom postupku ne sudjeluje i nije prihvatio korištenje nalaza i mišljenja prometnog vještaka iz toga postupka.

8. Nema niti nepravilne primjene odredbe čl. 8. ZPP, već je sud prvog stupnja pravilno primijenio pravilo o teretu dokaza, čl. 221.a ZPP.

9. Tužitelj smatra da u konkretnom slučaju postoji odgovornost tuženika za štetu koja mu je nastala iz predmetnog štetnog događaja i to one štete koja slijedi iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Gordana Makarića, psihijatra, a koja se očituje u pretrpljenom strahu i to kratkotrajnom primarnom strahu jakog intenziteta, sekundarnom strahu umjerenog do jakog oscilirajućeg intenziteta trajanja do tri dana, umjereni do dva tjedna, te slabiji oscilirajući strah sveukupno do osam tjedana, da je zaostao kasni povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta u situacijama koje podsjećaju na štetni događaj, da je zaostalo smanjenje životne aktivnosti od 10%.

10. U postupku je utvrđeno da je do nezgode došlo 14. listopada 2018., da je tužitelj upravljao osobnim vozilo reg. oznake [registarska oznaka] za koji je bila priključena laka prikolica reg. oznake [registarska oznaka], da se kretao južnom kolničkom trakom kolnika Zagrebačke ulice u mjestu Velika Kosnica u smjeru istoka; da dolaskom na raskrižje s kolnikom Domovinske ulice, skretao je ulijevo na kolnik Domovinske ulice, a da prethodno nije propustio vozilo koje mu je dolazilo iz suprotnog smjera i koje je na raskrižju zadržavalo smjer kretanja ravno, a zbog čega je na desnu bočnu stranu tužiteljeva vozila prednjim kotačem naletio u kočenju motocikl reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao osiguranik tuženika MT, koji je siline naleta s motociklom pao na lijevu bočnu stranu na kolnik prednjim dijelom okrenut u smjeru sjeveroistoka te smrtno stradao.

11. Na temelju takvog utvrđenja prvostupanjski sud je pravilno zahtjev tužitelja ocijenio neosnovanim i odbio zahtjev.

12. Odredbom čl. 1072. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima propisano je da kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj. Stavkom 2., da ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje.

13. Prema odredbama čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. ZPP svaka je stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika, dok je odredbom čl. 221.a ZPP propisano da ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

14. Teret dokaza da je tuženik uzrokovao štetu koju tužitelj potražuje jest na tužitelju, ali on to nije dokazao, kako je pravilno obrazložio i sud prvog stupnja.

15. Da bi postojala tuženikova odgovornost za utuženu štetu morale bi postojati opće pretpostavke te odgovornosti, odnosno subjekt obveznog odnosa odgovornosti za štetu, štetna radnja, protupravnost štetne radnje te uzročna veza između štetne radnje i štete. Te je okolnosti dužan dokazati tužitelj i za to predložiti dokazno sredstvo koje je podobno da se te okolnosti i utvrde.

15.1. Načelo ekonomičnosti postupka ne može tužitelja osloboditi tereta dokazivanja bitnih činjenica na kojima temelji svoj zahtjev. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud izveo je predložene dokaze i na temelju istih nije mogao sa sigurnošću utvrditi postoji li odgovornost osiguranika tuženika za nastalu nezgodu i štetu koju tužitelj trpi, pa je pravilno o tome izveo zaključak primjenom pravila o teretu dokaza. Tužitelj, naime, nije predlagao izvođenje dokaza niti prometnim vještačenjem na okolnosti dinamike nastanka prometne nezgode, niti saslušanje svjedoka, niti uviđaj na licu mjesta.

16. Dakle, pravila o teretu dokazivanja (čl. 221.a ZPP u svezi sa čl. 8. ZPP) obvezuju sud da nije istinita tvrdnja za istinitost koje stranka, koja se na određenu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila kadra pružiti sudu dovoljno odgovarajućih dokaznih sredstava.

16.1. Na temelju izvedenih dokaza (izvješće MUP-a PU Zagrebačke, PP Velika Gorica od 02.01.2019., medicinska dokumentacija za tužitelja, nalaz i mišljenje vještaka dipl.ing. Miše Barića iz predmeta Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj K- 142/20 uz izvod iz e-predmeta K-142/20 i medicinsko vještačenje po vještaku dr. Gordanu Makariću, psihijatar) prvostupanjski sud nije mogao sa sigurnošću, izvjesnošću utvrditi odlučnu činjenicu - postoji li odgovornost osiguranika tuženika za nastalu nezgodu i štetu.

16.2. Činjenica da je u kaznenom postupku koji se vodi protiv tužitelja provedeno prometno vještačenje (koje je dostavljeno u spis), kao i da se u drugom postupku provodi uviđaj, ne mogu tužitelja osloboditi dužnosti da u ovom postupku dokazuje svoje navode, kada tuženik u tim postupcima nije stranka, odnosno ne sudjeluje u istima.

17. Slijedom navedenog, primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odlučeno je kao u izreci.

18. Kako je žalba neosnovana, odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka, čl. 166. st. 1. ZPP.

U Puli 14. travnja 2025.

Predsjednica vijeća

Dolores Peruško