REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula – Pola

Poslovni broj: Gž-393/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to:

Brune Frankovića, predsjednika vijeća, Biljane Pamić, člana vijeća i suca izvjestitelja te Roberta Fabrisa, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Erste Card Club d.o.o., Zagreb, F. Folnegovića 6, OIB:85941596441, zastupanog po punomoćniku Miroslavu Leki, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Leko i partneri u Zagrebu, protiv tuženika MH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Povrv- 860/2022-20 od 28. studenog 2024., na sjednici vijeća održanoj 14. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Povrv-860/2022-20 od 28. studenog 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom prvostupanjskog suda suđeno je:

“I. Održava se na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Valerije Pernar iz Zagreba, poslovni broj Ovrv-18227/2021 od 18. siječnja 2022. godine kojim je tuženiku naloženo isplatiti tužitelju 1.908,89 eura/14.382,51 kuna zajedno sa zateznim kamatama tekućima od 07. prosinca 2021. do 31. prosinca 2022. godine po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Ukida se platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Valerije Pernar iz Zagreba, poslovni broj Ovrv-18227/2021 od 18. siječnja 2022. godine kojim je tuženiku naloženo isplatiti tužitelju 23,55 eura/177,40 kuna te se u tom dijelu tužbeni zahtjev odbija.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak u iznosu od 1.555,78 eura sa zateznim kamatama tekućima od 28. studenoga 2024.godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška u iznosu od 411,28 eura, kao neosnovan.“

2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedenu presudu pobija tuženik zbog bitne povrede odredba parničnog postupka, pogrešne primjene materijalnoga prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnoga stanja uz prijedlog da se pobijana presuda u cijelosti ukine ili preinači u korist tuženika.

3. Sa žalbom tuženika postupljeno je na temelju odredbe čl. 359. Zakona o parničnom postupku ( „Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 155/23. dalje: ZPP).

4. Na žalbu nije odgovoreno.

5. Žalba nije osnovana.

6. Prije svega valja ista istaći da ovaj sud primjenom odredbe čl. 365. st. 1. ZPP ispituje pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom, a ako se iz žalbe ne vidi u kojem se dijelu presuda pobija, da će drugostupanjski sud uzeti da se presuda pobija u dijelu u kojem stranka nije uspjela u sporu, pa je ovaj sud, iako tuženik pobija presudu u cijelosti ispitao istu samo u dijelu pod točkom I. izreke u kojem tuženik nije uspio u sporu te u odnosu na dosuđujući dio odluke o troškovima postupka pod točkom III. izreke.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja usmjeren prema tuženiku za isplatom iznosa od 1.908,89 eura (14.382,51 kuna) zajedno sa pripadajućom kamatom tekućom od 7. prosinca 2021. do isplate, s osnova neplaćenih računa za troškove učinjene Diners karticom za koje tuženik odgovara kao korisnik kartice.

8. Prema navodima žalbe sporno je da li je tuženik u obvezi isplatiti tužitelju navedeni iznos s obzirom da je tužitelju dostavio dopis od 19. srpnja 2021. u kojem od tužitelja traži odgovore vezano za ažuriranje podataka i očitovanje glede upozorenje o blokadi kartice navodeći u istom cit: “Ukoliko mi ne odgovorite na navedena pitanja u roku od 3 (tri) dana od primitka ovog dopisa, smatrati ću da karticu nećete blokirati, a ukoliko ju ipak blokirate zajedno ćemo smatrati da nemate nikakvih potraživanja prema meni.“, a potom u dopisu od 8. kolovoza 2021. dostavljenom tužitelju navodi cit. „zbog činjenice da ste šutnjom odgovorili na ponudu koja vam je poslana 20.07.2021. i koju ste zaprimili 26.07.2021….po navedenoj ponudi pravosnažno vrijedi da društvo Erste Card Club d.o.o. nema ikakvih potraživanja prema MH, pa vas molim da navedeno stanje uskladite s poslovnim knjigama Erste Card Club d.o.o.“

9. Odlučujući o istaknutom tuženom zahtjevu tužitelja, sud prvoga stupnja nakon provedenog dokaznog postupka - u kome je dokaze ocjenjivao sukladno ovlaštenjima iz čl. 8. ZPP, utvrdio je činjenice bitne za donošenje odluke i to: da je tuženik bio u ugovornom odnosu s tužiteljem kao korisnik Diners kartice sukladno zahtjevu tuženika za izdavanjem iste od 07. svibnja 2014., a koju činjenicu ni sam tuženik nije osporavao; da je uvidom u Analitiku DC Standardne partije br. 3420396215 kao i prijepise računa, utvrđeno da je dospjelo potraživanje tužitelja po predmetnoj kartici na dan 06. prosinca 2021. iznosilo 14.382,51 kuna glavnice i 177,40 kn fakturirane neplaćene kamate; da iz nalaza i mišljenja vještaka financijske struke Koraljke Cesarec Noršić na koga parnične stranke nisu imale primjedbi a sud ga ocjenjuje objektivnim i stručnim proizlazi da dospjelo potraživanje tužitelja po predmetnoj Diners Club kartici na dan 03. studenoga 2021., iznosi 1.908,89 eura / 14.382,51 kuna prema fiksnom tečaju konverzije 1 euro=7,53450 kuna te da tuženik tijekom postupka nije dokazao da je podmirio utuženo potraživanje.

9.1. Polazeći od gore utvrđenih činjenica sud prvoga stupnja je zahtjev tužitelja utvrdio osnovanim po osnovu i po visini za iznos glavnice od 1.908,89 eura (14.382,51 kuna) sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 7. prosinca 2021., obzirom da nije utvrđena niti jedna činjenica koja bi tuženika oslobađala obveze plaćanja jer tuženik nije dostavio niti predložio dokaze kojima bi osporio nastali dug prema tužitelju, niti je dokazao da je potraživanje tužitelja podmirio (čl. 221.a ZPP), pa je posljedično tome na temelju odredbe čl. 9. i čl. 65. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., u daljnjem tekstu: ZOO) tuženiku naložio platež glavnice sa zatraženim zateznim kamatama sukladno čl. 29. st.1. i 2. ZOO na način kako je to pobliže označeno u točki I. pobijane presude te je sukladno čl. 451. st. 3. ZPP održao na snazi platni nalog u tom dijelu, a ukinuo u dijelu prethodno obračunate kamate (za iznos od 23,55 eura) koja vještačenjem nije utvrđena kao dug te u tom dijelu odbio tužbeni zahtjev (točki II. izreke).

9.2. Glede prijedloga tuženika da bi trebalo vještačiti tuženikovu „protuponudu“ od 19. lipnja 2021. prvostupanjski sud je takav prijedlog ocijenio neosnovanim zaključujući da se ne radi o nikakvoj ponudi u smislu čl. 265. st. 3. ZOO, pa da posljedično tome takva ponuda ne može biti predmet vještačenja.

9.3. Nadalje, prvostupanjski sud je otklonio i tuženikove prigovore na ovršni postupak iz kojega je proizašao ovaj parnični postupak, jer je prijedlog za ovrhu sastavljen i rješenje o ovrsi izdano sukladno odredbama čl. 39. i čl. 39.a st. 2. i t. 5. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., dalje: OZ), uz prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave opisana je tražbina iz vjerodostojne isprave i priložena vjerodostojna isprava (Analitika DC Standardne partije br. 3420396215 od 06. prosinca 2021.) na temelju koje je predložena ovrha, iz eSpisa je utvrđeno da je javni bilježnik otpremio obavijest tuženiku (tada ovršeniku) sukladno čl. 281. st. 4. OZ te spisu prileži uredna punomoć tužitelja.

10. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda tuženika, a pazeći pri tome – dodatno po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredaba parničnog postupka (čl. 365. ZPP), ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je pobijana presuda pravilna i zakonita.

11. Sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju sadržajno ukazuje tuženik, jer pobijana presuda suprotno žalbenim navodima tuženika, nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, njena izreka je razumljiva i ne proturječi sama sebi ili razlozima presude. U presudi su, osim toga, navedeni jasni razlozi o odlučnim činjenicama o kojima ne postoji proturječnost između onog što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

11.1. Suprotno žalbenim navodima tuženika, sud prvog stupnja nije počinio ni bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 8. ZPP time što nije prihvatio dokazni prijedlog tuženika da se prilikom financijskog vještačenja uzme u obzir i tuženikova „protuponuda“ od 19. srpnja 2021. Naime, prema odredbi čl. 8. ZPP, koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, time da prema odredbi čl. 220. st. 1. ZPP dokazivanje obuhvaća sve činjenice koje su važne za donošenje odluke, a sud odlučuje o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica (čl. 220. st. 2. ZPP), pa stoga, time što prvostupanjski sud nije prihvatio dokazni prijedlog tuženika da se prilikom financijskog vještačenja uzme u obzir i tuženikova „protuponuda“ od 19. srpnja 2021. sud nije počinio navedenu bitnu povredu postupka na koju neosnovano ukazuje tuženik, jer navedena „protuponuda“ suprotno shvaćanju žalitelja, predstavlja tek jednostranu izjavu odnosno ponudu tuženika na koju se tužitelj nije očitovao te ista ni na koji način ne obvezuje tužitelja a posljedično tome nema utjecaja na visinu dužnog iznosa. Nadalje, protivno žalbi tuženika glede ocjene dokaza, sud prvog stupnja je u svemu savjesno i brižljivo ocijenio svaki dokaz zasebno i sve zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka valjano zaključio o dokazanim odlučnim činjenicama. Svoje slobodno uvjerenje o izvedenim dokazima opravdao je uvjerljivim i logičnim razlozima koje zbog toga podržava i ovaj sud.

11.2. Osim toga, prvostupanjski sud nije počinio niti ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, zbog čega ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da nije ostvaren zakonski žalbeni razlog bitnih povreda odredaba parničnog postupka.

12. Suprotno žalbenim navodima tuženika, sud prvoga stupnja je pravilno utvrdio da je u spornom vremenskom periodu tuženik bio korisnik Diners kartice tužitelja te da tuženik odgovara za obveze koje su u utuženom periodu po toj kartici nastale u ukupnom iznosu od 1.908,89 eura, a tuženik ničim nije dokazao da je navedeni iznos (niti djelomično) platio tužitelju. Visina duga pravilno je utvrđena nalazom i mišljenjem vještaka financijske struke koje je sud pravilno ocijenio objektivnim i stručnim budući je vještak svoj nalaz dao uzimajući u obzir dokumentaciju koja prileži predmetu (račune za razdoblje od srpnja do studenog 2021. te izvadak iz poslovnih knjiga tužitelja) a na matematički obračun stranke nisu imale primjedbi pa je posljedično tome, i po pravnom shvaćanju ovog drugostupanjskog suda, prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je u ovom dijelu, kao osnovan prihvatio zahtjev tužitelja odnosno kada je u ovom dijelu održao na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Valerije Pernar iz Zagreba, poslovni broj Ovrv-18227/2021 od 18. siječnja 2022. (točka I. izreke) a za što je ovom sudu dao u svemu vrlo jasne i prihvatljive razloge, uvjerljivost kojih nije uspio umanjiti ni žalitelj izjavljenom žalbom budući je odredbom čl. 9. ZOO propisano da je sudionik u obveznom odnosu dužan ispuniti svoju obvezu i odgovoran je za njezino ispunjenje, a prema odredbi čl. 65. st. 1. ZOO na temelju obveze vjerovnik je dužan od dužnika tražiti njezino ispunjenje, a dužnik je dužan u cijelosti ispuniti je, dok je odredbom čl. 183. st. 1. ZOO propisano da dužnik dolazi u zakašnjenje kad ne ispuni obvezu u roku određenom za ispunjenje, a dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate (čl. 29. st. 1. ZOO).

13. Glede ponude odnosno protuponude na koju se žalitelj poziva u žalbi, kao i ranije tijekom prvostupanjskog postupka navesti je da prema odredbi čl. 253. st.1. ZOO ponuda je prijedlog za sklapanje ugovora učinjen određenoj osobi koji sadrži sve bitne sastojke ugovora. Sukladno čl. 262. st.1. ZOO ponuda je prihvaćena kad ponuditelj primi izjavu ponuđenika da prihvaća ponudu, a prema čl. 265. st.1. ZOO šutnja ponuđenika ne znači prihvat ponude .

13.1. Prema tome, a kako je ranije već navedeno „protutponuda“ tuženika od 19. srpnja 2021. predstavlja tek jednostranu izjavu (prijedlog, ponudu) tuženika koju tužitelj nije prihvatio i koja tužitelja ni na koji način ne obvezuje te nije ni od kakvog utjecaja na osnovanost i visinu potraživanja tužitelja.

14. Stoga, kako je prvostupanjski sud na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo a pri tome nije počinio ni one bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje je u žalbi ukazivao tuženik, kao niti one na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je žalbu tuženika odbiti u cijelosti kao neosnovanu i na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP presuditi kao u izreci ove presude

15. I odluka o troškovima prvostupanjskog postupka sadržana u toč. III. izreke prvostupanjske presude pravilna je i zakonita, jer je po svojoj osnovi pravilno utemeljena na odredbi čl. 154. st.5. i čl. 155. ZPP a po svojoj visini pravilno je odmjerena sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/2023.) pa je žalba tuženika i u tom dijelu neosnovana.

Pula - Pola, 14. travnja 2025.

Predsjednik vijeća:

Bruno Franković