Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Stalna služba u
Opatiji
Maršala Tita 4
51410 Opatija
76 P-585/2024-20
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji po sucu tog suda Senki Kirša kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja SG iz [adresa], EG 165/56 Budimpešta 1138, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Vukić i partneri iz Rijeke protiv tuženika: 1. KG iz [adresa], S, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. SGH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, 14. travnja 2025.
r i j e š i o j e
I .Određuje se prekid postupka u ovoj pravnoj stvari.
II. Prekid postupka trajati će do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se pred Općinskim sudom u Rijeci, Stalnom službom u Opatiji, vodi pod posl. brojem Pn-395/2022.
Obrazloženje
1,Tužitelj je 15. travnja 2024. ustao tužbom protiv tuženika radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji. U tužbi navodi da je tužitelj protiv I. tuženika pred naslovnim sudom vodi parnični postupak pod poslovnim brojem Pn-395/2022, radi naknade štete u iznosu od 182.000,00 KN preračunato po fiksnom tečaju konverzije koji iznosi 7,53450 kuna za 1 euro iznos od 24.155,55 EUR. Potraživanje tužitelja prema I. tuženiku radi kojeg se vodi gore spomenuta parnica temelji se na događaju od dana 11.prosinca 2019. godine, kada je oko 16,50 sati, u [adresa], na katu obiteljske kuće u vlasništvu I. tuženika, a u kojem se tužiteljica nalazila temeljem zaključenog ugovora o najmu stana, došlo do eksplozije etažne peći za centralno grijanje na drva, a kojom prilikom je tužiteljica zadobila veći broj teških tjelesnih ozljeda (ozljeda oka, opekline, otvorene rane po cijelom tijelu i licu ...). Unatoč činjenici da I. tuženik ima nepodmireno dugovanje prema tužitelju, a znajući da na njegovom računu nema novčanih sredstava radi naplate predmetnog potraživanja tužitelja, a isto tako znajući da nema nikakve druge imovine, I. tuženik je u svojstvu darovatelja, zaključio s II. tuženikom Ugovor o darovanju nekretnine od 17. travnja 2023. sastavljen po javnom bilježniku Robertu Beletiću iz [adresa], broj: OU-104/2023 kojim ugovorom daruje nekretnine u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, zemljišnoknjižni odjel [adresa], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], suvlasnički udio redni broj 2, k. o. [katastarska općina]-OPRIĆ, kč. br. [katastarska čestica], Broj D. L. 8 površine 1236 m2 s kojim je suvlasničkim dijelom povezano vlasništvo posebnog dijela 2. Suvlasnički dio: 20/64 ETAŽNO VLAasništvo (E-2) Temeljem zapisnika broj Z-9632/2011/483 prenosi se slijedeći upis: Stan na I katu, na nacrtu označeno žutom bojom I zk. ul. [broj ZK uloška], SUVLASNIČKI UDIO REDNI BROJ 4, k. o. [katastarska općina]- OPRIĆ, kč. br. [katastarska čestica], Broj D. L. 8 površine 1236 m2 s kojim je suvlasničkim dijelom povezano vlasništvo posebnog dijela 2. Suvlasnički dio: 20/64 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-4) Temeljem zapisnika broj Z-9632/2011/483 prenosi se slijedeći upis: Garsonjera u suterenu na nacrtu označeno zelenom bojom Odmah po potpisivanju Ugovora o darovanju nekretnine od 17. travnja 2023. II. tuženik je zemljišnoknjižnom sudu podnio prijedlog za upis prava vlasništva te je dana 18. travnja 2023. temeljem upisa poslovni broj Z-23568/2022 upisan kao vlasnik ranije opisanih nekretnina. Dakle, kako bi I. tuženik onemogućio tužitelja u naplati njegovog potraživanja, isti je darovao jedinu imovinu iz koje se je tužitelj mogao naplatiti. Kad se radi o besplatnim raspolaganjima dužnika kao u konkretnom slučaju I. tuženika pretpostavlja se da je dužniku bilo poznato da je pravna radnja poduzeta na štetu osobe prema kojoj ima dugovanje, ovdje tužitelja, odredbom članka 67. stavak 3. Zakon o obveznim odnosima radi se o zakonskim presumpcijama da je I. tuženik znao da pravnom radnjom čini štetu tužitelju i da je II. tuženiku bilo poznato da je predmetno darovanje štetno za tužitelja,pa predlaže usvojiti tužbeni zahtjev da ugovor o darovanju ne proizvodi pravne učinke prema tužitelju u dijelu koji je potreban za namirenje tražbine tužitelja koja iznosi 24.155,55 EUR, zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 10. lipnja 2020. do isplate, sve uz naknadu parničnog troška.
2. Tuženi u odgovoru na tužbu u cijelosti osporavaju navode iz tužbe, pogotovo navod da imaju prema tužitelju nepodmirenih obaveza. Tuženi ističu da je ova tužba sa takvim tužbenim zahtjevom preuranjena, točnije promašena. Tužitelj trenutno nema nikakvo potraživanje prema tuženicima, jer za to nema nikakvu pravomoćnu ispravu niti osnovu. Pozivanje na postupak koji tužitelj vodi protiv prvotužene kod Općinskog suda Rijeka, Stalna služba Opatija broj Pn-395/2022. je neosnovano i promašeno jer isti postupak nije okončan. Tužitelj ne može prejudicirati sudsku odluku i pozivati na nepodmirene obaveze koje niti ne postoje. Još uvijek je nepoznanica kako će ovaj postupak završiti, te se ne zna dali će tužitelj biti odbijen sa tužbenim zahtjevom. Pored navedenog, prvotužena je zaprimila tužbu za naknadu štete tek nakon što je darovala nekretninu, a prethodno nije imala nikakvih saznanja da će tužiteljica od nje potraživati ikakvu naknadu štete. O tome niti ju je obavijestila usmeno niti joj je poslala pisanu opomenu pred tužbu. Razlog zašto je prvotužena prenijela vlasništvo stana u travnju 2023. je sljedeći. Suprug joj je umro nedugo nakon tužiteljičine nesreće. Stan u kojem su živjeli morala je 2022. godine predati suprugovoj kćeri iz prvog braka. Iselila se i budući da joj rodbina živi u [adresa], sada većinu vremena provodi sa njima. Ne može više sama održavati stan i vrt. Inače, ni u kojoj varijanti nije mogla niti pomisliti da će najmoprimac, osoba koju je podržavala i kojoj je pomagala protiv nje podnijeti tužbu. Potrebno je naglasiti kako su račune za struju tužiteljica i njezin suprug plaćali samo na zahtjev prvotužene i do danas duguju još pet tisuća eura. Nakon nastale štete prvotužena je tražila je da tužiteljica plati barem dio, ali nije dobila nikakav odgovor. Prvotužena nije pribjegavala ozbiljnijim sredstvima poput prisilne naplate. Nije zanemariva niti činjenica da je nesreća koje se dogodila pogodila svih pa i tužene, obzirom da je cijela kuća bila oštećena. Dakle, prvotužena nije navedenu nekretninu darovala sinu, drugotuženom, radi izbjegavanja bilo kakve obaveze, nego prethodno navedenih razloga, visoke životne dobi i kilometarske udaljenosti između Mađarske u kojoj živi, i ove nekretnine. Tuženici stoga predlažu, u slučaju da tužiteljica unatoč prethodno istaknutim i dalje ustraje na ovoj tužbi, da se provedu dokazi saslušanjem tuženih i uvidom u spis ovog suda br. Pn-395/2022. Tuženi još jednom ističu nepravovremenost tužbe i promašenu pasivnu legitimaciju te predlažu da se tužiteljica odbije sa tužbom i tužbenim zahtjevom uz obavezu tuženima nadoknaditi parnične troškove.
3.Izvršen je uvid u priloženi vlasnički list za z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Oprić, te je izvršen uvid u ovosudni predmet posl. broja Pn-395/2022.
4.Rješenjem posl. broja Z-9907/2024 od 16. travnja 2024. u zemljišnim knjigama u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Oprić, zabilježena je ova tužba.
5. Uvidom u ovosudni predmet posl. broja Pn-395/2022 utvrđeno je da je ovdje tužiteljica CG ustala 22. studenog 2022. tužbom protiv tužene KG radi isplate. U tužbi navodi da se 11. prosinca 2019. nalazila u kući u [adresa] na katu obiteljske kuće u vlasništvu KG temeljem zaključenog ugovora o najmu stana, kada je došlo do eksplozije etažne peći za centralno grijanje na drva,a kojom prilikom je tužiteljica zadobila veći broj teških tjelesnih ozljeda. Smatra da je tužena kao vlasnica nekretnine odgovorna za nastalu štetu tužiteljici, te u tom predmetu potražuje naknadu neimovinske štete zbog povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje, te naknadu imovinske štete koja se odnosi na potrebu tuđe pomoći i njege, pojačane ishrane i materijalnih troškova liječenja. Tužena osporava navode iz tužbe. Zaključen je prethodni postupak, saslušane su stranke AG i KG, saslušan je svjedok NG. Određeno je vještačenje po sudskom vještaku tehničke struke,a vezano za uzrok štetnog događaja (ispravnost peći i sustava grijanja),te je izvršena uplata predujma od strane tužiteljice. Spis je u fazi donošenja rješenja o vještačenju.
6.Pobijanje dužnikovih pravnih radnji je institut kojim svaki vjerovnik čija je tražbina dospjela za isplatu i bez obzira kada je nastala može pobijati pravnu radnju svog dužnika koja je poduzeta na štetu vjerovnika. Pretpostavke koje moraju biti ispunjene da bi vjerovnik mogao pobijati pravnu radnju svog dužnika jesu da ima dospjelu tražbinu za isplatu, da dužnik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove tražbine, da postoji dužnikova pravna radnja koja je poduzeta na štetu vjerovnika, te da postoji oštećenje vjerovnika s time da pobijanje omogućuje vjerovnikovo namirenje.
7.Dakle, tužiteljica tvrdi da ima dospjelo potraživanje s osnove naknade štete koja joj je prouzročena u štetnom događaju za koji smatra da je odgovorna prvotužena,a radi se o naknadi neimovinske štete zbog povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje, te naknadi imovinske štete koja se odnosi na potrebu tuđe pomoći i njege, pojačane ishrane i materijalnih troškova liječenja. Navedeno potraživanje je osporeno od strane prvotužene, te je u tijeku parnični postupak.
8.Članak 213. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 62/07, 84/08, 123/08 ,57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23-ZPP) propisuje da će sud prekid postupka odrediti i ako je odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju (članak 12).
9.Prethodno pitanje je ono pitanje bez čijeg prethodnog rješenja nije moguće zauzeti određeni stav o glavnom pitanju. Rješenje prethodnog pitanja predstavlja podlogu na kojoj sud gradi odluku o glavnoj stvari. Prethodno pitanje uvijek je pravne prirode (postojanje nekog prava ili pravnog odnosa).
10.U ovoj fazi postupka sporno je da li postoji potraživanje tužiteljice za koje je odgovorna prvotužena. Nije sporno da se desio opisani štetni događaj,ali je sporan i osnov i visina,na koje je okolnosti potrebno provesti vještačenja.
11.Kao što je već rečeno, pretpostavka za pobijanje dužnikovih pravnih radnji je postojanje dospjele tražbine što podrazumijeva postojanje tražbine određenog novčanog iznosa. Kraj činjenice da je u tijeku postupak u kojem je predmet spora upravo predmetno potraživanje i u kojem će se utvrditi da li isto postoji, pa podredno tome visina i dospjeće, imajući u vidu i načelo ekonomičnosti postupka, to je valjalo odlučiti kao u izreci.
U Opatiji 14. travnja 2025.
S u d a c:
Senka Kirša
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka. Žalba se podnosi pismeno putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.
Dna:
1. Pun. tužitelja
2. Pun. tuženika
