Republika Hrvatska
Općinski sud u Vinkovcima
Stalna služba u Županji
Prekršajni odjel
Veliki kraj 48, Županja
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Vinkovcima, Stalna služba u Županji, po sucu Julki Vučinić-Jurić, uz sudjelovanje zapisničara Martine Babić Brnić, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenih Gradnja Bikić i Lišić d.o.o. i dr. zbog prekršaja iz članka 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju ("NN" broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21) i dr. temeljem optužnog prijedloga Državnog inspektorata Područni ured Osijek, KLASA: 116-02/25-01/323 URBROJ: 443-02-01-25-7, nakon provedenog žurnog postupka u prisutnosti okrivljenih, temeljem članka 221. i članka 183. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), dana 14. travnja 2025. objavio je i
p r e s u d i o j e
I-okrivljena pravna osoba Gradnja Bikić i Lišić d.o.o., OIB: 88069751462, sa sjedištem u [adresa], tvrtka ne posluje, ovlašteni predstavnik ĆS, prema potvrdi Odjela za prekršajne evidencije od 5. veljače 2025. prekršajno nekažnjavana
II-okrivljenik ĆS, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Ć, rođen **.**.1966. u [adresa], prebiva u [adresa], državljanin RH, VSS, zaposlen, mjesečna primanja u iznosu od 1.500,00 EUR, neoženjen, bez djece, vlasnik obiteljske kuće, prema potvrdi Odjela za prekršajne evidencije od 5. veljače 2025. prekršajno nekažnjavan
k r i v i s u
I. I-okrivljeni Gradnja Bikić i Lišić d.o.o. kao pravna osoba i II-okrivljeni ĆS kao odgovorna osoba u pravnoj osobi što kao poslodavci u Gunji nisu za radnike Bepary Rejaul, ĆSF, PS, AS, ĐS, PSF i FS dostavili podatke o početku osiguranja nadležnom tijelu obveznog mirovinskog osiguranja, najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada 19. srpnja 2024.,
čime su počinili prekršaj iz članka 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju ("NN" 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21), kažnjiv po članku 172. stavak 2. točka 5. za I-okrivljenu pravnu osobu Gradnja Bikić i Lišić d.o.o., a kažnjiv po članku 172. stavak 3. a u vezi stavka 2. točke 5. istog Zakona za II-okrivljenu odgovornu osobu ĆS
II. I-okrivljeni Gradnja Bikić i Lišić d.o.o. kao pravna osoba i II-okrivljeni ĆS kao odgovorna osoba u pravnoj osobi što kao poslodavac nisu ponijeli prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od dana početka rada radnika 19. srpnja 2024. kao nastanka okolnosti na osnovi koje se stječe status osigurane osobe, najkasnije do 29. srpnja 2024.,
čime su počinili prekršaj iz članka 120. stavak 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("NN" 80/13, 137/13, 98/19, 33/23) I-okrivljena pravna osoba Gradnja Bikić i Lišić d.o.o. kažnjivo po članku 150. stavak 1. točka 2. istog Zakona, a II-okrivljenik ĆS kao odgovorna osoba u pravnoj osobi kažnjivo po članku 150. stavak 1. točka 2. u vezi stavka 1. točke 2. istog Zakona,
III. I-okrivljeni Gradnja Bikić i Lišić d.o.o. kao pravna osoba i II-okrivljeni ĆS kao odgovorna osoba u pravnoj osobi što kao poslodavac nisu u propisanom roku od 15 dana obavijestili nadležnu policijsku upravu, odnosno postaju o prestanku ugovora o radu državljana treće zemlje dana 31. srpnja 2024., najkasnije do 16. kolovoza 2024., nego su to učinili 27. studenog 2024.,
čime su počinili prekršaj iz članka 95. Zakona o strancima ("NN" 133/20, 114/22, 151/22), kažnjiv po članku 251. stavak 1. točka 1. za I-okrivljenu pravnu osobu Gradnja Bikić i Lišić d.o.o., a kažnjiv po članku 251. stavak 2. a u vezi stavka 1. točke 1. istog Zakona za II-okrivljenu odgovornu osobu ĆS
pa im se temeljem istog propisa, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona ("NN" broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22)
IV. u t v r đ u j e
I-okrivljeniku pravnoj osobi Gradnja Bikić i Lišić d.o.o.
za prekršaj pod točkom I. novčana kazna u iznosu od 300,00 EUR (tristotineeura)
za prekršaj pod točkom II. novčana kazna u iznosu od 2.000,00 EUR (dvijetisućeeura)
za prekršaj pod točkom III. novčana kazna u iznosu od 800,00 EUR (osamstotinaeura)
II-okrivljeniku ĆS
za prekršaj pod točkom I. novčana kazna u iznosu od 100,00 EUR (stotinueura)
za prekršaj pod točkom II. novčana kazna u iznosu od 500,00 EUR (petstotinaeura)
za prekršaj pod točkom III. novčana kazna u iznosu od 250,00 EUR (dvijestotinepedeseteura)
Temeljem članka 39. Prekršajnog zakona
V. i z r i č e
I-okrivljeniku Gradnja Bikić i Lišić d.o.o.
ukupna novčana kazna u iznosu od 3.100,00 EUR (tritisućestotinueura)
II-okrivljeniku ĆS
ukupna novčana kazna u iznosu od 850,00 EUR (osamstotinapedeseteura).
Okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku 90 (devedeset) dana po pravomoćnosti presude, a ako u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine I-okrivljenik 2.066,67 EUR (dvijetisućešezdesetšesteura išezdesetsedamcenti), a II-okrivljenik iznos od 566,67 EUR (petstotinašezdesetšesteuraišezdesetsedamcenti) izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.
Ukoliko okrivljenici u ovom roku ne plate novčanu kaznu u cijelosti ili djelomično ista će se temeljem članka 34. stavak 1. Prekršajnog zakona naplatiti prisilno.
VI. Temeljem članka 139. stavak 6. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 15,00 EUR (petnaesteura) svaki u roku od 90 (devedeset) dana po pravomoćnosti presude, u protivnom isti će se naplatiti prisilnim putem.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured u Osijeku podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenih zbog prekršaja opisanih u izreci presude.
2. Okrivljeni ĆS je jedini ovlašteni predstavnik okrivljene pravne osobe Gradnja Bikić i Lišić d.o.o. u likvidaciji, te je obranu iznio i u svoje i u ime okrivljene pravne osobe, te su se izjasnili kako se ne smatraju krivima za terećene prekršaje, te u obrani naveo kako nije točan navod iz optužbe da bi radnici koji su pobrojani pod točkom I. i točkom II. optužnog prijedloga bili prijavljeni tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja izvan zakonskog roka. Ovi radnici nakon što su stekli dozvolu za rad stranaca i obavili liječnički pregled su predali sve svoje dokumente knjigovođi koji je uredno ih prijavio tijelima mirovinskog osiguranja 17. srpnja 2024. za rad od 19. srpnja 204., a isto tako istovremeno i na Zavod za zdravstveno osiguranje. U spis predaje izjavu knjigovođe NS, prijavu o početku osiguranja na HZMO za sve radnike. U pogledu prijave tijelu zdravstvenog osiguranja napominje da smatraju kako je podnošenjem prijava mirovinskom osiguranja istovremeno izvršena obveza i prema tijelu zdravstvenog osiguranja, jer su smatrali da čim su prijavili na mirovinsko je automatski prijava i na zdravstveno. U prilog toga predaje u spis potvrdu HZZO od 27. veljače 2025., zamolbu HZMO i uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti svih radnika. U pogledu trećeg prekršaja napominje da su navedeni radnici doista prestali raditi 31. srpnja 2024., ali nisu uspjeli pravovremeno u roku 15 dana njihov prestanak rada prijaviti policiji jer je policija tražila odjave kod mirovinskog i zdravstvenog, a oni to nisu mogli dobiti. Nije imao potvrdu od policije o odjavi i kontaktirao je terenskog policijskog službenika u Vrbanji da radnici više nisu kod njih, a što se tiče prijave prestanka rada policiji, to je učinjeno 27. studenog 2024. Na upit odgovara da je tijekom 2024. bio direktor i odgovorna osoba u firmi, a prestao je s radom 6. veljače 2025. Okrivljenik predlaže da se na okolnost navoda iz obrane pozove i ispita NS, [adresa]. Na ročištu dana 14. travnja 2025. okrivljeni ĆS je ustrajao kod dokaznog prijedloga da se ispita knjigovođa NS. Sudac je taj dokazni prijedlog odbio kao irelevantan i odugovlačeći, budući da je nakon ispitivanja svjedokinje inspektorice ČS činjenično stanje u potpunosti utvrđeno.
3. U dokaznom postupku ispitana je svjedokinja ČS, te je izvršen uvid u dokaz optužbe: obavijest počinitelju prekršaja (list 4-7), obavijest PGP Vrbanja od 16. prosinca 2024. (list 8-9), Obavijest HZZO od 29. listopada 2024. (list 10), obavijest HZMO od 15. studenog 2024. (list 11), dozvole za boravak i rad PGP Vrbanja (list 12-18), dopis državnom inspektoratu od 29. siječnja 2025. (list 19-20), preslik ugovora o radu (list 21-41).
Dokaz obrane: izjava knjigovođe NS (list 54), prijavu o početku osiguranja na HZMO za sve radnike (list 55-62), potvrdu HZZO od 27. veljače 2025. (list 63), zamolbu HZMO (list 64-68) i uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti svih radnika (list 69-83), izvadak prometa po računu (list 84-85), punomoć za zastupanje od 21. ožujka 2025. (list 86).
4. Svjedokinja ČS, viša inspektorica rada Državnog inspektorata u Osijeku, je na ispitivanju kod ovog suda dana 14. travnja 2025. iskazala kako je obavila nadzor kod okrivljenih temeljem dojave policije. Izvršenim nadzorom je utvrdila da radnici koji su pobrojani pod točkom I. i II. optužnog prijedloga nisu u zakonskom roku prijavljeni niti tijelu mirovinskog, a niti zdravstvenog osiguranja. Ovu činjenicu je utvrdila na način da je uzela kao datum zasnivanja radnog odnosa 19. srpanj 2024. što su joj okrivljeni sami izjavili i dokumentirali. Kada je riječ o stranim državljanima postoje specifičnosti kod sklapanja ugovora o radu, jer je sklapanje ugovora o radu uvjet za izdavanje dozvole za boravak i rad. 19 srpanj 2024. je stvarni dan početka rada od kojeg dana su navedeni radnici trebali biti i mirovinsko i zdravstveno osigurani. Službenim putem je izvršila provjeru kod Zavoda za mirovinsko osiguranje i utvrdila kako oni do dana inspekcijskog nadzora 29. siječnja 2025., a niti kasnije nisu prijavljeni tijelu mirovinskog, a niti zdravstvenog osiguranja. Na upit suca okrivljeniku isti odgovara, stvarni početak rada navedenih radnika je doista 19. srpanj 2024.
Svjedokinji se na uvid dala prijava Zavodu za mirovinsko osiguranje i prijava HZZO (list 55-66), te svjedokinja odgovara, ovi dokumenti samo dokazuju kako su okrivljeni samo podnijeli prijave nadležnim tijelima čija obrada je u tijeku, što je navedeno i na samom obrascu prijave na mirovinsko osiguranje, a u pogledu zdravstvenog osiguranja postoji potvrda (list 63) da navedeni radnici nisu u evidenciji osiguranih osoba. Dakle, zaključuje kako ovi radnici nisu niti do danas uopće prijavljeni niti osigurani kod nadležnih tijela. Prijava na zdravstveno osiguranje se odrađuje automatski. U pogledu trećeg prekršaja nesporno je utvrdila nakon obavijesti policijskih službenika PGP Vrbanja kao i očitovanja okrivljenih da je prestao radni odnos navedenim radnicima 31. srpnja 2024., te naglašava kako je omaškom u pisanju pod točkom II. optužnog prijedloga naveden datum 31. srpanj 2025., a da okrivljeni nisu u zakonskom roku obavijestili nadležnu policijsku postaju o prestanku rada. Okrivljeni ĆS stavlja primjedbu na iskaz svjedokinje da su pravovremeno obavijestili PGP Vrbanja o prestanku rada i to telefonskim putem.
Na upit svjedokinja odgovara da nema saznanja o toj činjenici da su ih telefonskim putem obavijestili, ali su sukladno članku 95. Zakona o strancima bili dužni u roku 15 dana nadležnoj policijskoj postaji podnijeti zahtjev za ukidanjem dozvola za rad, što su učinili tek 27. studenog 2024. Okrivljenik na iskaz svjedokinje stavlja primjedbu da ranije nisu to mogli učiniti zbog odjave kod tijela mirovinskog osiguranja, a svjedokinja ponovno ističe kako kod Zavoda za mirovinsko osiguranje nisu niti bili osigurani, te da su i na dan kada su podnijeli zahtjev za ukidanjem dozvola za rad 27. studenog 2024. postojale iste okolnosti u pogledu mirovinskog osiguranja. Sudac je iskaz svjedokinje prihvatio u cijelosti ocijenivši ga istinitim i uvjerljivim.
5. Nakon provedenog dokaznog postupka cijeneći sve dokaze zajedno sudac je našao da je nedvojbeno dokazano i utvrđeno da su okrivljeni počinili terećene prekršaje iz članka 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, članka 120. stavak 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i članka 95. Zakona o strancima, odnosno da kao poslodavci u [adresa] nisu za radnike GS, ĆSF, PS, AS, ĐS, VS PSF i FS dostavili podatke o početku osiguranja nadležnom tijelu obveznog mirovinskog osiguranja, najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada 19. srpnja 2024., nisu ponijeli prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od dana početka rada radnika 19. srpnja 2024. kao nastanka okolnosti na osnovi koje se stječe status osigurane osobe, najkasnije do 29. srpnja 2024. i nisu u propisanom roku od 15 dana obavijestili nadležnu policijsku upravu, odnosno postaju o prestanku ugovora o radu državljana treće zemlje dana 31. srpnja 2024., najkasnije do 16. kolovoza 2024., nego su to učinili 27. studenog 2024.
6. Nakon provedenog dokaznog postupka cijeneći sve dokaze zajedno sudac je našao da je nesporno utvrđeno da su okrivljeni kao pravna i odgovorna osoba svojim propustom ostvarili sva zakonska obilježja prekršaja koji su im stavljeni na teret, pa je sud ne nalazeći razloga isključenja prekršajne odgovornosti donio odluku kao u izreci ove presude. Okrivljeni u obrani ističu kako se ne smatraju krivima jer su prijave tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja predali u zakonskom roku, odnosno da su taj dio poslovanja povjerili knjigovođi NS, pa stoga se ne smatraju odgovornim. Suprotno tvrdnji obrane, a uvidom u prijave Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (list 55-62) nesporno je utvrđeno kako Zavod za mirovinsko osiguranje nikada nije zaprimio i realizirao navedenu prijavu, te je iz istih obrazaca vidljivo kako su tek u postupku obrade i da radnici nisu mirovinski osigurani, isto tako uvidom u potvrdu od 27. veljače 2025. Zavoda za zdravstveno osiguranje (list 63) utvrđeno je kako navedeni radnici nisu u evidenciji osiguranih osoba pri navedenom Zavodu. Ovu činjenicu je potvrdila i sama svjedokinja inspektorica ČS koja je obavila nadzor kod okrivljenih i službenim putem zatražila od nadležnih tijela mirovinskog i zdravstvenog osiguranja podatke o prijavama radnika, te je utvrdila kako isti radnici nisu niti do dana inspekcijskog nadzora 29. siječnja 2025. kada je isti završen, a niti kasnije, prijavljeni tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Navedene prijave su dane svjedokinji na uvid, te se ista očitovala na način da su ti dokumenti samo dokaz da su okrivljeni podnijeli prijave nadležnim tijelima čija je obrada u tijeku, te da je jasno vidljivo iz potvrde Zavoda za zdravstveno osiguranje da radnici nisu u evidenciji osiguranih osoba. Nadalje, nesporno je utvrđeno kako su kod okrivljenih navedeni strani radnici započeli s radom 19. srpnja 2024., što priznaju i okrivljeni, a i potvrđuje sama svjedokinja. Dakle, za zaključiti je kako okrivljeni navedene radnike nisu u zakonskim rokovima prijavili nadležnim tijelima i da navedeni radnici nisu stekli status osiguranih osoba u zakonskim rokovima s obzirom da su zasnovali radni odnos 19. srpnja 2024., a da okrivljeni za to nisu imali opravdani razlog, a obranu okrivljenih je sudac ocijenio neutemeljenom i usmjerenom k izbjegavanju prekršajne odgovornosti. Nadalje, nesporno je utvrđeno i kako su radnici prestali raditi kod okrivljenih 31. srpnja 2024., a da okrivljeni nisu tu činjenicu u roku 15 dana prijavili nadležnoj policijskoj postaji. Okrivljeni činjenično priznanju da su radnici doista prestali raditi 31. srpnja 2024., ali da nisu mogli prestanak njihovog rada prijaviti policiji jer je policija tražila odjave sa mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. I ovu obranu okrivljenih sudac je ocijenio neosnovanom i očito usmjerenom k izbjegavanju prekršajne odgovornosti, budući da je nedvojbeno utvrđeno kako isti radnici nisu nikada niti bili u evidenciji osiguranih osoba. Suprotno tvrdnji obrane svjedokinja ističe kako su bili dužni pisano obavijestiti u roku 15 dana nadležnu policijsku postaju i podnijeti zahtjev za ukidanjem dozvola za rad, a to su učinili tek 27. studenog 2024., te osnovano svjedokinja navodi kako su i na dan kada su podnijeli zahtjev za ukidanjem dozvola za rad 27. studenog 2024. postojale iste okolnosti u pogledu mirovinskog osiguranja. Člankom 95. Zakona o strancima je propisano da je poslodavac dužan u roku 15 dana od dana prestanka ugovora o radu ili drugih okolnosti izvijestiti nadležnu policijsku postaju, što je evidentno da okrivljeni nisu učinili, a da za to nisu imali opravdani razlog, jer razlozi koje okrivljeni ističu su ocijenjeni neistinitim i neprihvatljivim. Obrana okrivljenih i da se ne smatraju prekršajno odgovornima za navedena djela jer su taj djelokrug poslova povjerili svom knjigovođi je neprihvatljiva budući da okrivljeni prekršajno odgovaraju za svoje propuste kao poslodavac pravna osoba i II-okrivljeni kao odgovorna osoba u pravnoj osobi kojoj je povjereno obavljanje određenih poslova iz područja djelovanja pravne osobe.
7. Kako je tijekom postupka iz iskaza svjedokinje više inspektorice rada utvrđeno da su za prekršaj pod točkom III. radnici prestali raditi 31. srpnja 2024., a ne 31. srpnja 2025., i kako se zapravo radi o očitoj omašci u pisanju godine, to je sudac izmijenio činjenični opis tako da je umjesto 31. srpnja 2025. stavio 31. srpanj 2024., a da time nije mijenjao pravnu kvalifikaciju niti identitet optužbe.
8. Kod odmjeravanja kazne uzete su u obzir težina djela i sve druge odlučujuće okolnosti, pa se stoga izrečene kazne ukazuju krivnji primjerenom. Sudac je primjenom članka 37. Prekršajnog zakona okrivljenoj pravnoj osobi izrekao kazne niže od najnižih kazni određenih zakonom, jer je našao da će se svrha specijalne i generalne prevencije postići i ublaženim novčanim kaznama, pri tome je kao naročito olakšavajuću okolnost cijenio činjenicu općeg teškog stanja u gospodarstvu RH, a naročito u županiji Vukovarsko-srijemskoj, raniju nekažnjavanost, činjenicu da je tvrtka u likvidaciji i ne posluje, dok otežavajućih okolnosti na strani okrivljene pravne osobe nije našao. Okrivljenoj odgovornoj osobi sudac je primjenom članka 37. Prekršajnog zakona ublažio novčane kazne, jer je našao da će se svrha specijalne i generalne prevencije postići i ublaženim novčanim kaznama, pri tome je kao naročito olakšavajuću okolnost na strani okrivljenika uzeo činjenicu da nije izazvao štetne posljedice i njegovu raniju nekažnjavanost, dok otežavajućih okolnosti nije našao.
9. Trošak postupka određen je na osnovu članka 139. stavak 3. a u svezi s člankom 138. stavak 2. točka 3. i stavak 3. Prekršajnog zakona kao u izreci presude, koji je određen prema složenosti i trajanju postupka.
U Županji, 14. travnja 2025.
Zapisničar
Sudac
Martina Babić Brnić
Julka Vučinić-Jurić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude je dopuštena žalba Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 /osam/ dana od dana primitka presude.
Žalba se podnosi ovome sudu u dva istovjetna primjerka.
Dostaviti:
1. Okrivljeniku Gradnja Bikić i Lišić d.o.o
2. Okrivljeniku ĆS
3. Tužitelju Državnom inspektoratu Područni ured Osijek KLASA: 116-02/25-01/323 URBROJ: 443-02-01-25-7
4. Spis
