REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-12928/2024-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Ljiljani Pirić, uz sudjelovanje Gordane Nikšić, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika KZ, zastupanog po branitelju dr. sc. Šimi Saviću, odvjetniku iz Zagreba, zbog prekršaja iz čl. 82. st. 1. toč. 10. i st. 4., čl. 81. st. 2. i st. 3. uz primjenu čl. 293. st. 1., čl. 49. st. 2. i st. 4. te čl. 176. st. 2. i st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 89/14, 92/14, 64/15, 89/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22 i 114/22), povodom prigovora okrivljenika na obavezni prekršajni nalog RH, Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, I. postaje prometne policije Zagreb, KLASA 211-07/24-4/42966 URBROJ: 511-19-44-24-1 od 20. svibnja 2024., nakon ispitivanja okrivljenika i provedenog žurnog postupka, dana 14. travnja 2025., javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I) Temeljem čl. 183. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17,118/18 i 114/22)

Okrivljenik: KZ, sin K i I, rođen **.**.1984. u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], zanimanje: pomoćni radnik, zaposlen u Hudek d.o.o., s mjesečnim primanjima u iznosu od 1.050,00 eura, neoženjen, otac jednog mldb. djeteta, prekršajno nekažnjavan, s prebivalištem na adresi u [adresa]

kriv je

što je:

1. dana 8. ožujka 2024. u 07:28 sati u Zagrebu, upravljao osobnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka] zapadnom stranom kolnika ulice Podrebernica u smjeru jugoistoka, dolaskom nasuprot do nasuprot kbr. 17 ulice Podrebernica, iako to ne smije zaustavio je osobni automobil [registarska oznaka], lijevim bočnim dijelom na zapadnoj polovini kolnika, desnim bočnim dijelom na nogostupu

dakle, zaustavio je vozilo na nogostupu

čime je počinio prekršaj iz čl. 82. st. 1. toč. 10. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kažnjiv po čl. 82. st. 4. istog Zakona,

2. iste zgode opisane pod toč. 1. nakon što je zaustavio osobni automobil reg. oznake [registarska oznaka] u ulici Podrebernica nasuprot kbr. 17 na zaustavljenom vozilu iako to ne smije otvorio je prednja lijeva vrata osobnog automobila [registarska oznaka], čime je omeo kretanje drugih sudionika u prometu, te tako oštetio stražnja lijeva vrata osobnog automobila [registarska oznaka], kojim je upravljao IZ, istočnom polovinom kolnika ulice Podrebernica u smjeru sjeverozapada, a u prometnoj nesreći je nastala materijalna šteta

dakle, kao vozač je na zaustavljenom vozilu otvorio vrata vozila i time omeo kretanje drugih sudionika u prometu uslijed čega je izazvao prometnu nesreću u kojoj je nastala materijalna šteta

čime je počinio prekršaj iz čl. 81. st. 2. i 3. u svezi s čl. 293. st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

3. iste zgode opisane pod toč. 1. upravljao osobnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka] zapadnom stranom kolnika ulice Podrebernica u suprotnom odnosno zabranjenom smjeru u smjeru jugoistoka

dakle, na cesti s kolnikom za promet vozila samo u jednom smjeru kretao se suprotnom odnosno zabranjenom smjeru

čime je počinio prekršaj iz čl. 49. st. 2. i st. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

4. nakon prometne nesreće opisane pod toč. 2. sa osobnim automobilom [registarska oznaka] napustio je mjesto prometne nesreće, a da s drugim sudionikom nije popunio i potpisao Europsko izvješće, niti je na drugi način ostavio svoje osobne podatke i podatke o vozilu,

dakle, nakon prometne nesreće napustio je mjesto nesreće a da nije s drugim vozačem popunio i potpisao Europsko izvješće ili na drugi način razmijenio osobne podatke i podatke o vozilima

čime je počinio prekršaj iz čl. 176. st. 2. i st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

pa mu se na temelju citiranih propisa, utvrđuje

za djelo pod točkom 1. izreke NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 30,00 eura (trideset eura),

za djelo pod točkom 2. izreke NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 190,00 eura (sto devedeset eura),

za djelo pod točkom 3. izreke, NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 260,00 eura (dvjesto šezdeset eura),

za djelo pod točkom 4. izreke NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 390,00 eura (tristo devedeset eura),

temeljem čl. 39. Prekršajnog zakona okrivljeniku KZ se

izriče

UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 870,00 eura (osamsto sedamdeset eura).

Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona. Ukoliko okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena temeljem čl. 183. st. 2. u vezi s čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona.

II. Temeljem čl. 139. st. 3. u vezi s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 eura (sto eura), trošak izrade skice mjesta nastanka prometne nesreće u razmjeru u iznosu od 26,54 eura (dvadeset šest eura pedeset četiri centa), kao i trošak provedenog prometnog vještačenja u iznosu od 200,00 eura (dvjesto eura), u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude, a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. RH, Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka, I. postaja prometne policije Zagreb, pod oznakom KLASA 211-07/24-4/42966 URBROJ: 511-19-44-24-1 izdala je 20. svibnja 2024. obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude, na koji je okrivljenik pravodobno izjavio prigovor, pa je isti stavljen izvan snage i proveden je žurni prekršajni postupak.

2. Okrivljenik je iznoseći obranu porekao počinjenje prekršaja navodeći da se ne smatra krivim i ne priznaje prekršaje, a da je točno da je dana 8. ožujka 2024. u 07:28 sati, u Zagrebu upravljao osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka] i kretao se ulicom Podrebernica jer je dijete trebao odvesti u vrtić, te je nasuprot kbr. 17 zaustavio vozilo kako bi dijete odveo do vrtića i to na način da se lijevim bočnim dijelom zaustavio na zapadnoj polovini kolnika, desnim bočnim dijelom na nogostupu. U jednom trenutku iz suprotnog smjera je naišao osobni automobil i vozač navedenog vozila se zaustavio kraj njegovog vozila te mu počeo govoriti da je u kontra smjeru i da će pozvati policiju. Počeo je snimati mobitelom, galamiti itd. zbog čega je otvorio prednja lijeva vrata svog vozila iz razloga kako bi se ispričao. Ističe da time oštećenog nije ometao u prometu jer je imao dovoljno prostora da prođe pored njegovog vozila. U trenutku kada je imao namjeru izaći iz vozila vidio je da vozač drugog vozila napušta to mjesto i nastavlja s vožnjom, a nakon njega i ostala vozila, s obzirom da se stvorila kolona vozila. Nadalje navodi da je i on otišao s mjesta događaja. Nije čuo niti osjetio da bi eventualno oštetio drugo vozilo, odnosno da bi oštetio stražnja lijeva vrata osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka], a kojim je upravljao naprijed navedeni vozač, i kao što je već naprijed rekao, napustio je mjesto događaja te otišao na posao. Negdje oko 12:00 sati nazvao ga je otac, s obzirom da vozilo glasi na njegovo ime, te rekao da je policija došla na kućnu adresu u vezi ovog događaja, odnosno da je tom prilikom oštetio stražnja lijeva vrata drugog vozila. Zbog toga je otišao vozilom u policiju, točnije u I. PPP u Heinzelovoj, gdje su djelatnici policije izvršili očevid, odnosno obavili razgovor i fotografirali vozilo. Nadalje, poriče da se tom prilikom kretao u zabranjenom smjeru s obzirom da iz njegovog smjera kretanja nigdje nije imao prometni znak koji bi ga na to upozorio, a inače ta ulica često mijenja prometni znak, odnosno nekada je jednosmjerna, a nekada dvosmjerna. U odnosu na oštećenja koja je policija utvrdila na njegovom vozilu, odnosno lijevom bočnom dijelu prednjih vrata, navodi da se radi o vozilu koje je staro 30-ak godina i da na cijelom vozilu postoje manja oštećenja i zaista ne može sada dovesti u vezu s ovim događajem, jer, kako je već naveo, nije čuo da bi oštetio drugo vozilo.

2.1. Na poseban upit branitelja okrivljenika Šime Savića, koliko je ulica Podrebernica dugačka i koliko se po njoj kretao prije nego što se imao namjeru okrenuti i vratiti po istoj, okrivljenik je odgovorio da je Ulica Podrebernica dugačka oko 50-ak metara a on se po njoj kretao nekih 20-ak metara gdje se dolaskom nasuprot kbr. 17 zaustavio, imao je namjeru okrenuti i vratiti po istoj.

2.2. Okrivljeniku i branitelju se daje na uvid skica mjesta događaja te se poziva okrivljenika da jasno pokaže način svog kretanja, nakon čega okrivljenik izjavio da se prethodno kretao ulicom Kalabarevo Vrelo, skrenuo u ulicu Podrebernica i kod kbr. 17 se polukružno okrenuo i zaustavio, kako je navedeno u obveznom prekršajnom nalogu. Sada na skici mjesta događaja vidi da je ucrtan položaj prometnog znaka "Cesta s jednosmjernim prometom", međutim kada je skretao u tu ulicu jednostavno nije vidio prometni znak.

2.3. Na poseban upit suda kolika je udaljenost od mjesta gdje je kod kolnog ulaza kbr. 17 do mjesta gdje je zaustavio vozilo na nogostupu, okrivljenik je odgovorio da je to udaljenost dužine vozila.

2.4. Branitelj okrivljenika nije imao daljnjih pitanja za okrivljenika, ali je predložio da se u daljnjem tijeku postupka pribave fotografije prometne nesreće te po potrebi provede vještačenje po vještaku prometne struke na okolnost da li je materijalna šteta koju je policija utvrdila prilikom očevida i pregledom vozila u međusobnoj uzročno-posljedičnoj vezi.

3. U tijeku postupka sud je ispitao svjedoka IZ (str. 51-53 spisa), proveo vještačenje po prometnom vještaku dipl. ing. Nevenu Erešu (str. 62-65 spisa) te pročitao dostavljenu dokumentaciju od strane tužitelja: izvješće o poduzetom I PPP Zagreb od 22.4.2024. (str. 11 spisa), izvješće o počinjenom prekršaju (str. 12 spisa), zapisnik o očevidu (str. 13-15 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (str. 17 spisa), zapisnik od 28. siječnja 2025. (str. 51-53 spisa), zapisnik o ispitivanju osumnjičenika (str. 19-20 spisa), podnesak okrivljenika od 26.11.2024. (str. 26-35 spisa), podnesak okrivljenika od 5.2.2025. (str. 54-56 spisa). Nadalje, razgledana je skica mjesta događaja (str. 21 spisa), te fotografije kojeje tužitelj dostavio u spis (str. 38-50 spisa). Sud je izvršio uvid u zahtjev za naknadu troškova tužitelja (str. 16 spisa). Završno, sud je izvršio uvid u potvrdu iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjel prekršajne evidencije od 27. ožujka 2025. za okrivljenika, iz koje proizlazi da okrivljenik nije prekršajno osuđivan za istovrsni ili teži prekršaj.

4. Svjedok IZ, ispitan pred ovim sudom izjavio je da se sjeća da je dana 8.3.2024. oko 7:28 sati u Zagrebu upravljao svojim osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka], a u vozilu je bio sa svoje troje malodobne djece koje je vozio u vrtić. Kretao se jednom dvosmjernom ulicom za koju sad nije mogao točno reći kako se zove te je skrenuo u Ulicu Podrebernica koja je inače jednosmjerna ulica i nakon cca 15-20 m vidio je da iz suprotnog smjera nailazi osobni automobil Fiat crvene boje. Zbog nailaska tog vozila iz zabranjenog smjera zaustavio je svoje vozilo jer je vidio da vozač vozila, ovdje nazočni okrivljenik, ima namjeru proći odnosno mimoići se s njegovim vozilom, a što istovremeno nisu mogli jer bi se ili taj vozač ili on trebali popeti na nogostup. Kako se on kretao u dozvoljenom smjeru nije htio poduzeti radnju penjanja na nogostup, a niti vožnje unazad kako bi okrivljenik mogao proći jer je navedena vožnja zabranjena. Navodi da je okrivljenik prednjim dijelom pomaknuo vozilo prema proširenom djelu ulaza u jedno dvorište, međutim zadnji dio vozila još mu je bio na kolniku. U međuvremenu su došla još dva vozila bijele boje iza njegova vozila. Okrivljenik je u međuvremenu izvršio radnju vožnje unatrag i popeo se na nogostup još uvijek u zabranjenom smjeru i u tako zaustavljenom vozilu je bio nekih 2-3 minute, čak je zapalio i cigaretu. S obzirom da se ova prometna nesreća dogodila prije više mjeseci, u ožujku 2024., sada se ne može točno sjetiti precizno svih detalja no zna da je u jednom trenutku okrivljenik otvorio svoja vozačeva vrata i uslijed toga je oštetio stražnja lijeva vrata njegovog osobnog automobila na kojem je nastala šteta. Također, sada ne može točno reći, obzirom na stres koji je tada proživio, da li je u tom trenutku bio u laganom kretanju ili zaustavljanju, niti da li je okrivljenik bio u tom trenutku u kretanju ili zaustavljanju, no svakako je jedan od njih dvojice bio u pokretu s obzirom da su djelatnici policije prilikom vršenja očevida utvrdili da je do kontakta vozila odnosno štete došlo uslijed kretanja od jednog od dva vozila. Okrivljenik je nakon toga napustio mjesto događaja. Neke posebne komunikacije između njih dvojice nije bilo, čuo je struganje na svom vozilu u trenutku kontakta vozila, a ne zna da li je okrivljenik to mogao čuti, ovisno o tome kakav mu je sluh. Navodi da je potom izašao iz vozila i vidio da mu je vozilo oštećeno zbog čega je poviknuo "hej", međutim, okrivljenik je nastavio s vožnjom i vršio radnju obilaska dva vozila koje je prethodno napomenuo, po nogostupu. Nakon toga pozvao je policiju koja je obavila očevid ove prometne nesreće.

4.1. Na posebno pitanje branitelja okrivljenika, s obzirom da je u iskazu rekao da je skrenuo u jednosmjernu ulicu Podrebernica i vozio se 15-tak metara, na kojoj udaljenosti i kada je vidio vozilo okrivljenika, svjedok je odgovorio da je već rekao u svom iskazu da se kretao jednosmjernom ulicom i nije očekivao da bi netko kršio propis i kretao se u zabranjenom smjeru te je vozilo okrivljenika vidio na udaljenosti 15-20 m, a kako se prethodno kretao to nije vidio.

4.2. Na posebno inzistiranje branitelja da se oštećeniku postavi pitanje da li je nakon ovog događaja s vozilom napustio mjesto događaja pa se vratio na isto ili je cijelo vrijeme bio na mjestu događaja sa svojim vozilom svjedok je odgovorio da je vozilo ostavio nakon prometne nesreće 6,5 m dalje od samog mjesta gdje je došlo do kontakta vozila. Tom prilikom je bio s djecom i pred djecom je pozvao policiju, jedno dijete je samostalno otišlo u školu, a druga djeca u vrtić koji se nalazi preko škole.

4.3. Na poseban upit branitelja svjedoku da li je popravio štetu na svom vozilu svjedok je odgovorio da štetu na svom vozilu još uvijek nije popravio.

4.4. Na poseban upit branitelja da li ima video zapis kretanja vozila okrivljenika neposredno prije nesreće i da li ga je dao policiji, svjedok je odgovorio da posjeduje video zapis na kojem se vidi kretanje okrivljenika i da je to rekao djelatnicima policije, a slike iz videa im je naknadno poslao e-mailom.

4.5. Na poseban upit branitelja da li je okrivljenik i u jednom trenutku izlazio iz svog vozila svjedok je odgovorio da koliko se sjeća nije izlazio iz svog vozila.

4.6. Branitelj okrivljenika je predložio da se video zapis odnosno fotografije koje je oštećenik dostavio policiji dostave u spis.

4.7. Okrivljenik i branitelj okrivljenika nisu imali daljnjih pitanja, te stavljaju primjedbu na iskaz svjedoka koji je u suprotnosti s obranom okrivljenika.

5. Prometni vještak dipl. ing. Neven Ereš je u svom nalazu i mišljenju pred ovim Sudom dana 27. ožujka 2025. utvrdio da:

"Obaveznim prekršajnim nalogom okrivljeniku se stavlja na teret da je zaustavio svoje vozilo na mjestu gdje to nije dopušteno te da je u nastavku otvaranjem prednjih lijevih vrata na svom vozilu omeo kretanje vozila oštećenika i oštetio stražnja lijeva vrata vozila oštećenika koje se nalazilo u kretanju. Zapisnikom o očevidu te pregledom oba vozila na vozilu okrivljenika utvrđena su oštećenja prednjih lijevih vrata s bočne strane dok su na vozilu oštećenika utvrđena oštećenja stražnjih lijevih vrata. Navedena oštećenja fotografirana su zajedno s mjernom trakom te su prikazana na naknadno dostavljenim fotografijama od strane policije koje se nalaze na listovima 38-50 spisa. Uspoređujući položaj i oblik nastalih oštećenja na oba vozila prema navedenim fotografijama zaključio sam da su utvrđena oštećenja međusobno sukladna po svom položaju i obliku i da su mogla nastati na način kako se to obaveznim prekršajnim nalogom okrivljeniku stavlja na teret. Iako se radi o minimalnim oštećenjima na oba vozila u vidu ogrebotina i oštećenja boje na mjestu kontakta, mišljenja sam da je okrivljenik kao prosječan vozač morao osjetiti da je prilikom otvaranja prednjih lijevih vrata na svom vozilu došlo do kontakta tih prednjih lijevih vrata njegovog vozila s vozilom oštećenika.

5.1. Na posebno pitanje branitelja okrivljenika da li na mjestima oštećenja postoje tragovi boje kod drugog vozila navodim da prema stanju spisa takvih tragova boje nema, ali nisu morali nužno niti ostati, pa stoga činjenica da na oštećenim dijelovima nema tragova boje vozila ne znači da nije bilo međusobnog kontakta.

5.2. Na posebno pitanje branitelja navodim da ja zbog izostanka bilo kakvih materijalnih tragova ne mogu reći koje vozilo se kretalo a koje nije bilo u pokretnu, već sam samo rekao da je do oštećenja moglo doći kako se to obaveznim prekršajnim nalogom okrivljeniku stavlja na teret.

5.3. Na daljnje pitanje branitelja navodim da se na vozilu oštećenika radi o površinskom oštećenju boje na stražnjim lijevim vratima koje je nastalo od unutarnjeg ruba prednjih lijevih vrata vozila okrivljenika u otvaranju.

5.4. Na daljnje pitanje branitelja navodim da oštećenja međusobno odgovaraju po visini, kao što sam već rekao.

5.5. Na daljnje pitanje branitelja navodim da se u trenutku kontakta vozila oštećenika moglo nalaziti u kretanju, ali je isto tako moglo biti i zaustavljeno.

5.6. Na daljnje pitanje branitelja da li je okrivljenik kao prosječan vozač mogao znati da je u kontaktu s vozilom oštećenika nastala materijalna šteta navodim da nije mogao sa sigurnošću znati da je nastala materijalna šteta, ali je morao znati da je došlo do kontakta.

5.7. Okrivljenik i branitelj nisu imali daljnjih pitanja za vještaka.

5.8. Branitelj okrivljenika u odnosu na vještačenje stavlja primjedbu da visine oštećenja uopće ne odgovaraju te je potrebno staviti vozila u sudarni položaj kako bi se moglo sa sigurnošću odgovoriti na pitanje je li došlo do međusobnog kontakta ili nije a također da bi se moglo utvrditi činjenično stanje nužno je izići na lice mjesta s očevidom i prometnim vještakom kako bi Sudu i svim sudionicima postupka bilo nedvojbeno što se točno u konkretnom slučaju zbilo. Branitelj navodi da je iz nalaza i mišljenja razvidno da okrivljenik sa sigurnošću nije mogao znati da je nastala šteta na vozilima prilikom otvaranja vrata, što treba ići u korist okrivljenika. Također, iz nalaza je razvidno da je vještak naveo da je šteta mogla biti eventualno u stajanju a što znači da se ne radi o prometnoj nesreći jer za prometnu nesreću je nužno kretanje vozila što nije slučaj u ovom predmetu, što treba ići u korist okrivljenika, pa predlaže osloboditi okrivljenika za djela koja mu se stavljaju na teret.

6. Iz zapisnika o ispitivanju osumnjičenika KZ koji je dao 9. ožujka 2024. u I. postaji prometne policije proizlazi da je dana 8.3.2024. oko 7:20 sati vozio se sa autom reg. oznake [registarska oznaka], kretao se ulicom Podrebernica u smjeru juga, zatim vidjevši da mu dolazi vozilo iz suprotnog smjera, pomaknuo svoje vozilo udesno, te je sa desnim bočnim dijelom vozila i popeo na nogostup s njegove desne strane, gdje se zaustavio, kako bi propustio aute koji su mu dolazili ususret, kada je shvatio da ide u suprotnom smjeru. Tada je vozač automobila Citroen stao pored njegova vozila i nije se htio maknuti, zatim su automobili iza njega počeli trubiti, on je krenuo naprijed (vozač automobila Citroen), a on (okrivljenik) je u tom trenu htio izaći iz auta da mu se ispriča, te je svojim vozilom udario u njegova vrata. Tada je on bio jako ljut, krenuo je naprijed, kada su svi auti otišli, otišao je i on, obzirom se nije htio svađati s njim. Žao mu je što se sve desilo. Zapisnik je okrivljenik tada u svojstvu osumnjičenika vlastoručno potpisao.

6.1. Nakon što je okrivljeniku pročitan zapisnik o ispitivanju osumnjičenika od 9.3.2024. (str. 19-20 spisa), okrivljenik je izjavio da u dijelu njegova iskaza koji je dao djelatnicima policije da je predmetne zgode kada je htio izaći iz auta da je svojim vratima udario u njegova vrata, izjavljuje da je izjava izvučena iz konteksta, jer su mu djelatnici policije to rekli na temelju toga što su utvrdili, a on nije bio svjestan da je predmetne zgode oštetio vrata oštećenika, a što je i tvrdio tijekom postupka. Zapisnik o ispitivanju osumnjičenika je vlastoručno potpisao jer je smatrao da je ljudski potpisati zapisnik.

6.2. Sud je zapisnik o ispitivanju osumnjičenika KZ prihvatio kao vjerodostojan dokaz u smislu čl. 158. st. 6. i st. 8. Prekršajnog zakona. Činjenice navedene u zapisniku logični se nadovezuju na činjenice u obrani koje je okrivljenik dao sudu.

7. Obrana okrivljenika je tijekom postupka u spis dostavila nekoliko podnesaka u kojima su se očitovali o tijeku postupka.

7.1. Podneskom od 26. studenog 2024. okrivljenik po branitelju u bitnome navodi da da kao primjer slične pravne situacije u prilogu dostavlja nalaz i mišljenje prometnog vještaka kao i presudu . Pp-18525/2023 Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu. Naime, iz predmetnog dostavljenog nalaza i mišljenja kao i iz dostavljene presude jasno proizlazi da na vozilima u konkretnom slučaju nije nastala materijalna šteta slijedom čega se kontakt dvaju vozila uopće nije mogao tumačiti kao prometna nezgoda. Također, počinitelj bi trebao biti svjestan da je počinio drugome štetu u vožnji (a ne otvaranje vrata), i da bi napustio mjesto događaja bez davanja podataka drugoj strani. U konkretnom slučaju, prema mišljenju okrivljenog, ništa od navedenog se nije ostvarilo jer okrivljeni nije bio niti svjestan niti je znao niti mogao znati da je drugome nastala šteta prilikom otvaranja vrata. Ujedno, okrivljeni je ostao na mjestu događaja još nekoliko minuta dok je druga strana napustila mjesto događaja.

7.2. Podneskom od 5. veljače 2025. okrivljenik po branitelju u bitnome navodi

da ostaje u cijelosti kod svih svojih dosadašnjih navoda. Iz iskaza svjedoka razvidno je daje isti poprilično pakostan. Naime, svi smo svjedoci da su kod škola i vrtića ogromne gužve, pogotovo ujutro kada se djeca dovoze i popodne kada se dolazi po djecu. U ovoj pravnoj stvari se također radi o izuzetno prometnoj i još k tome kratkoj ulici (svega možda 50-tak metara ) u kojoj se nalazi i škola i vrtić, a ujedno se u njoj stalno mijenja prometna signalizacija, pa je malo jednosmjerna, malo dvosmjerna. Ujedno, u samom iskazu svjedok je iskazao da se okrivljeni svojim vozilom gotovo u cijelosti popeo na nogostup odmah kada je vidio da mu dolaze vozila iz drugog smjera, dok je svjedok namjerno bezobzirno ostao na sredini ceste i time potpuno zapriječio prolaz. Okrivljeni je za vrijeme predmetnog događaja vozio djecu u školu, te se je na prvom mogućem proširenju uz cestu nastojao okrenuti, dakle vozio se u suprotnom smjeru samo onoliko koliko mu je bilo potrebno da se okrene i vrati u drugi smjer, pa su svi navodi svjedoka potpuno pogrešni i neosnovani. Obzirom da svjedok neosnovano tvrdi da je u predmetnoj stvari navodno došlo do teškog udara i oštećenja vozila (vrata) svjedoka, ponajprije treba raspraviti dali se u ovoj pravnoj stvari uopće radi o prometnoj nesreći ili o događaju, jer da bi se radilo o prometnoj nesreći, vozila prilikom bilo kakvog kontakta trebaju biti u pokretu, a ne stajati na mjestu. Okrivljeni prilikom ovog događaja nije osjetio, pa nije ni znao niti je mogao znati ako je uopće došlo do bilo kakvog značajnog udara i oštećenja između njegovog vozila i vozila svjedoka, pa samim time nije niti izlazio iz vozila, nego je nastavio vožnju u trenutku kada su mu to prometne prilike dozvoljavale, stoga osporava bilo kakav bijeg s mjesta nesreće (iako se niti ne radi o nesreći). Kako je svjedok naveo da posjeduje video snimke i fotografije snimljene u trenutku predmetnog događaja, predlaže se sudu da ga pozove da iste dostavi u sudski spis, jer će se na temelju toga svakako puno lakše utvrditi pravo stanje stvari. Ujedno, dostavlja se i potvrda poslodavca Strojogradnja Hudek d.o.o., iz koje proizlazi da je okrivljenom vozačka dozvola nužna za obavljanje radnih zadataka, a samim time i za egzistenciju njegove obitelji, malog djeteta, supruge i za njegovu egzistenciju.

7.3. Podneskom od 28. ožujka 2025. okrivljenik po branitelju u bitnome navodi da je prometna nesreća sukladno čl. 2. st. 1. toč. 86. Zakona o sigurnosti prometa na cestama „prometna nesreća je događaj na cesti…u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu…“. Naime, iz zakonske odredbe proizlazi da do prometne nesreće dolazi ako su vozila u pokretu, odnosno u slučaju da su vozila zaustavljena, nema govora i elemenata o bilo kakvoj prometnoj nesreći, već o eventualnom nekom događaju ili oštećenju tuđe stvari, a ne o prometnoj nesreći. Kako je razvidno iz zapisnika s ročišta 27. ožujka 2025., odnosno iz nalaza i mišljenja vještaka, vještak je jasno iskazao da se u trenutku kontakta vozila iz ove pravne stvari mogla kretati, a mogla su biti i zaustavljena.

„ Na daljnje pitanje branitelja navodim da su se u trenutku kontakta vozila mogla nalaziti u kretanju, ali su isto tako mogla biti i zaustavljena." Dakle, iz iskaza stručne osobe vještaka ne može se sa sigurnošću utvrditi dinamika događaja odnosno dali se u konkretnoj pravnoj stvari uopće radi o prometnoj nesreći, slijedom čega se u slučaju bilo kakve dvojbe o postojanju prekršaja, okolnosti iste se trebaju tumačiti u korist okrivljenika, odnosno sukladno temeljnim pravnim načelima okrivljenika treba osloboditi (in dubio pro reo). Nadalje, u potpunosti su neosnovani navodi iz obveznog prekršajnog naloga da je okrivljeni napustio mjesto događaja, odnosno da je pobjegao, što je potpuno netočno. Naime, da bismo uopće mogli govoriti o bježanju s mjesta događaja, okrivljeni je trebao znati, odnosno trebao je biti svjestan daje došlo do neke materijalne štete na drugom vozilu, a što ovdje nije bio slučaj. Obzirom na dinamiku odvijanja ovog događaja, okrivljeni nije osjetio, pa nije uopće niti znao niti je mogao znao, a niti pretpostaviti da bi ikakva šteta nastala na vozilu suprotne strane, a što je jasno potvrdio i vještak u ovoj pravnoj stvari. Na upit branitelja, vještak je iskazao da prosječan vozač nije mogao sa sigurnošću znati da je nastala materijalna šteta, stoga se okrivljenika potpuno neosnovano tereti da bi počinio bilo kakav prekršaj i još k tome i da je napustio mjesto događaja, što je potpuno neosnovano i netočno. U svezi s time također u slučaju „dvojne" situacije istu treba tumačiti u korist okrivljenika. Također, nisu osnovani ni navodi iz ove pravne stvari da se okrivljeni vozio u suprotnom smjeru. Kako je poznato, događaj iz ove pravne stvari se dogodio u ulici Podbrenica, u 07:28h ujutro. Ulica Podbrenica je jako uska i kratka ulica (svega možda 50-ak metara ) u kojoj se nalazi i škola i dječji vrtić, a ujedno se u njoj stalno malo mijenja prometna signalizacija, pa je malo jednosmjerna, malo dvosmjerna ulica. Okrivljeni je za vrijeme ovog događaja vozio djecu u školu, očigledno kao i drugi vozači, te se je vozio do prvog proširenja uz cestu da bi se okrenuo s vozilom i pritom je vidio da dolaze vozila, pri čemu se je okrivljeni sa svojim vozilom u cijelosti popeo na nogostup kako bi propustio sva vozila. Dakle, okrivljeni se kratko (par metara) vozio spornom cestom, samo da se vozilom okrene natrag, stoga su neosnovani svi navodi da se okrivljeni vozio u suprotnom smjeru. Slijedom svega navedenog, prilikom donošenja odluke u ovoj pravnoj stvari sud treba imati na umu da iz dokaza u postupku ne proizlazi daje okrivljeni počinio prekršaje koji mu se stavljaju na teret. Podredno, ako i postoje proturječni dokazi, u slučaju dvojbe koje nije moguće otkloniti, tada se (ne)postojanje kakve činjenice uzima u korist okrivljenika, sukladno temeljnim načelima prava (in dubio pro reo). Predlaže se sudu u cijelosti osloboditi okrivljenog MZ.

8. Iz dokumentacije u spisu koja je relevantna za utvrđenje prekršaja sud je utvrdio da je u izvješću o poduzetom od 22.4.2024. i izvješću o počinjenom prekršaju od 8.3.2024. policijski službenik unio podatke okrivljenika, te činjenični i pravni opis prekršaja prilikom utvrđenja prekršaja. U zapisniku o očevidu navedeni su točno mjesto prometne nesreće, vrsta ceste, osobine ceste, stanje prometa, vremenske prilike, vidljivost, osobe koje su u uzročnoj vezi s prometnom nesrećom, podaci o vozilu okrivljenika i oštećenjima - na vozilu [registarska oznaka] oštećen je lijevi bočni dio: prednja vrata dok je na vozilu [registarska oznaka] oštećen zadnji lijevi bočni dio: vrata, opis mjesta događaja, te poduzete mjere i radnje. U zapisniku o očevidu je navedeno da je se okrivljenik KZ s osobnim automobilom [registarska oznaka] javio 9.3.2024. u 18:00 satu po pozivu u I. PPP Zagreb, tom prilikom su utvrđena i oštećenja na vozilu [registarska oznaka] koja po svojim karakteristikama odgovaraju oštećenjima nastalim na oštećenom osobnom automobilu [registarska oznaka]. Dinamika prometne nesreće opisana je u skici mjesta događaja u kojoj je ucrtan smjer kretanja osobnog automobila [registarska oznaka], smjer kretanja osobnog automobila [registarska oznaka], položaj prometnog znaka „Cesta s jednosmjernim prometom“, „ZONA 30“ i „Djeca na cesti“. Na fotografijama koje je tužitelj dostavio u spis prikazano je mjesto događaja, osobni automobil [registarska oznaka] i osobni automobil [registarska oznaka] sa nastalim oštećenjima te je policija prilikom vršenja očevida izvršila visinu navedenih oštećenja na oba vozila koja se prema zapisniku o očevidu po svojim karakteristikama podudaraju. Također, na fotografijama je prikazana ulica Podrebernica sa postavljenim prometnim znakom „Zabrana prometa u jednom smjeru“ i prometni znak “Cesta s jednosmjernim prometom“.

9. Dokaze priložene od strane tužitelja sud je u cijelosti prihvatio kao valjane i zakonite dokaze jer su sastavljeni od strane službenih osoba policije, prilikom vršenja očevida na mjestu događaja a koji su pravilno pronađeni, izmjereni i opisani u zapisniku o očevidu i prikazani u skici prometne nesreće kao i fotografijama prometne nesreće, a koje je sud u cijelosti ocijenio kao vjerodostojne dokaze.

10. Nakon provedenog postupka, na temelju obrane okrivljenika i svih provedenih personalnim i materijalnih dokaza, analizirajući ih kako pojedinačno tako i u međusobnoj povezanosti sud je u ponašanju okrivljenika utvrdio sva bitna obilježja predmetnih prekršaja budući je okrivljenik inkriminirane zgode upravljao osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka] zapadnom stranom kolnika ulice Podrebernica, dolaskom do nasuprot kbr. 17, ulice Podrebernica, iako to ne smije zaustavio je osobni automobil [registarska oznaka], lijevim bočnim dijelom na zapadnoj polovini kolnika, desnim bočnim dijelom na nogostupu, a zatim je na zaustavljenom vozilu iako to ne smije otvorio prednja lijeva vrata osobnog automobila [registarska oznaka], čime je omeo kretanje drugih sudionika u prometu, te tako oštetio stražnja lijeva vrata osobnog automobila [registarska oznaka], kojim je upravljao IZ, istočnom polovinom kolnika ulice Podrebernica u smjeru sjeverozapada, a u prometnoj nesreći je nastala materijalna šteta, a sa osobnim automobilom [registarska oznaka] kretao se zapadnom stranom kolnika ulice Podrebernica, u suprotnom odnosno zabranjenom smjeru u smjeru jugoistoka te je nakon prometne nesreće sa osobnim automobilom [registarska oznaka] napustio mjesto prometne nesreće, a da s drugim sudionikom nije popunio i potpisao Europsko izvješće, niti je na drugi način ostavio svoje osobne podatke i podatke o vozilu.

11. Do ovog zaključka sud je došao poklanjajući u potpunosti vjeru nalazu i mišljenju prometnog vještaka dipl. ing. Nevena Ereša koji je dan objektivno i po pravilima struke, znanosti i iskustva te ga sud u cijelosti prihvatio, a iz istog proizlazi da su utvrđena oštećenja na vozilima [registarska oznaka] i [registarska oznaka], međusobno sukladna po svom položaju i obliku i da su mogla nastati na način kako se to obaveznim prekršajnim nalogom okrivljeniku stavlja na teret. Iako se radi o minimalnim oštećenjima na oba vozila u vidu ogrebotina i oštećenja boje na mjestu kontakta, okrivljenik kao prosječan vozač morao je osjetiti da je prilikom otvaranja prednjih lijevih vrata na svom vozilu došlo do kontakta tih prednjih lijevih vrata njegovog vozila s vozilom oštećenika. Vještak je svoj nalaz i mišljenje dao na temelju pronađenih oštećenja na vozilima kao objektivnim dokazima koji su utvrđeni od strane djelatnika policije prilikom pregleda vozila, a koje je sud u cijelosti ocijenio kao vjerodostojne dokaze.

12. Također, odgovornost okrivljenika za sva djela prekršaja proizlazi djelomično iz obrane okrivljenika koji, iako je osporio svoju odgovornost za počinjene prekršaje, suštinski je priznao činjenice relevantne za počinjenje ovih djela prekršaja, te na temelju u dokaznom postupku provedenih dokaza koji su činjenično suglasni ne samo obrani okrivljenika već i navodima optužnog prijedloga i tvrdnjama tužitelja, koji dokazi međusobno suglasni i pružaju dostatnu osnovicu pa ih je sud u cijelosti prihvatio i na njima temeljio svoje uvjerenje i odluku o krivnji okrivljenika.

13. U postupku nije bilo sporno da je okrivljenik u vrijeme počinjenja prekršaja upravljao osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka] međutim iznoseći svoju obranu porekao je počinjenje svih djela prekršaja. Iz obrane okrivljenika proizlazi da se nije kretao u zabranjenom smjeru s obzirom da iz njegovog smjera kretanja nigdje nije imao prometni znak koji bi ga na to upozorio, a da se po ulici Podrebernica kretao nekih 20-ak metara gdje se dolaskom nasuprot kbr. 17 zaustavio te imao namjeru okrenuti i vratiti po istoj, a naknadno je tijekom postupka obrana okrivljenika navela da se okrivljeni kratko (par metara) vozio spornom cestom. Nadalje, nije osporavao da se lijevim bočnim dijelom zaustavio na zapadnoj polovini kolnika, desnim bočnim dijelom na nogostupu, a da je u jednom trenutku iz suprotnog smjera naišao osobni automobil oštećenika koji ga je upozorio da se kreće u zabranjenom smjeru (kontra smjeru), iako ga nije ometao u prometu jer je imao dovoljno prostora da prođe pored njegovog vozila, otvorio je prednja lijeva vrata svog vozila i u trenutku kada je imao namjeru izaći iz vozila vidio je da vozač drugog vozila napušta to mjesto i nastavlja s vožnjom, a nakon njega i ostala vozila, s obzirom da se stvorila kolona vozila. Nije čuo niti osjetio da bi eventualno oštetio drugo vozilo.

14. Sud je razgledavajući fotografije koje je tužitelj dostavio u spis utvrdio da se na početku ulice Podrebernica nalazi postavljeni prometni znak „Cesta s jednosmjernim prometom“ (također je ucrtan i u skici mjesta događaja) dok se prometni znak „Zabrana prometa u jednom smjeru“ nalazi kod dječjeg vrtića.

15. S obzirom na smjer kretanja okrivljenika i postavljene prometne znakove

„Cesta s jednosmjernim prometom“ i „Zabrana prometa u jednom smjeru“ okrivljenik je morao znati da se kreće u zabranjenom smjeru. Pri tome je posve irelevantno kojom dužinom se kretao pa obrana okrivljenika da se kretao kratkom relacijom samo da bi se okrenuo ne ekskulpira da od prekršajne odgovornosti za počinjeni prekršaj jer je nesporno utvrđeno da se okrivljenik kretao zapadnom stranom kolnika ulice Podrebernica u suprotnom odnosno zabranjenom smjeru u smjeru jugoistoka.

16. Također, obrana okrivljenika je tvrdila da predmetne zgode nije došlo do prometne nesreće jer da bi se radilo o prometnoj nesreći, vozila prilikom bilo kakvog kontakta trebaju biti u pokretu, a ne stajati na mjestu.

17. Član 2. st. 1. toč. 86. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisuje: „»prometna nesreća« je događaj na cesti, izazvan kršenjem prometnih propisa, u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba ozlijeđena ili poginula, ili u roku od 30 dana preminula od posljedica te prometne nesreće, ili je izazvana materijalna šteta....“

18. Međutim, upravo iz obrane okrivljenika proizlazi da je oštećenik u trenutku prometne nesreće bio u pokretu jer je okrivljenik iskazao da u trenutku kada je imao namjeru izaći iz vozila vidio da je vozač drugog vozila (oštećenik) napušta to mjesto i nastavlja s vožnjom. Također, okrivljenik je u zapisniku o ispitivanju osumnjičenika iskazao da je oštećenik krenuo naprijed, a da je on u tom trenu htio izaći iz auta da mu se ispriča, te je svojim vozilom udario u njegova vrata.

19. Zbog navedenog sud smatra da nije osnovana primjedba obrane okrivljenika da se predmetne zgode nije desila prometna nesreća već se eventualno radi o nekom događaju ili oštećenju tuđe stvari jer se sud nedvojbeno uvjerio da je u istoj sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu – vozilo oštećenika reg. oznake [registarska oznaka], kako to proizlazi iz citirane odredba gore navedenog članka.

20. Svjedok IZ je u svom iskazu potvrdio da se kretao jednosmjernom ulicom Podrebernica i nakon cca 15-20 m vidio je da iz suprotnog smjera nailazi osobni automobil kojim je upravljao okrivljenik koji se popeo na nogostup još uvijek u zabranjenom smjeru, a s obzirom da se ova prometna nesreća dogodila u ožujku 2024., nije se mogao točno sjetiti precizno svih detalja no zna da je u jednom trenutku okrivljenik otvorio svoja vozačeva vrata i uslijed toga je oštetio stražnja lijeva vrata njegovog osobnog automobila na kojem je nastala šteta, s obzirom na stres koji je tada proživio, nije mogao reći da li je u tom trenutku bio u laganom kretanju ili zaustavljanju, niti da li je okrivljenik bio u tom trenutku u kretanju ili zaustavljanju. Svjedok je u svom iskazu potvrdio da je u trenutku kontakta vozila čuo struganje na svom vozilu a da je okrivljenik nakon toga napustio mjesto događaja.

21. Primjenjujući načelo slobodne sudačke ocjene dokaza, sud je iskaz svjedoka IZ ocijenio vjerodostojnim jer je cijeneći njegovo držanje prilikom neposrednog saslušanja, stekao dojam da govori jasno, uvjerljivo i sigurno te se u dijelu koji se odnosi na dinamiku nastanka nesreće u bitnome podudara s ostalim dokazima u spisu tako da sud nije našao niti jedan razlog za sumnju u objektivnost i istinitost njegova iskaza. Iako svjedok u svom iskazu nije mogao potvrditi da li su vozila u trenutku kontakta bila u laganom kretanju ili zaustavljanju, također ne utječe na vjerodostojnost njegova iskaza, jer je detaljno i uvjerljivo svjedočio o bitnim elementima događaja važnim za postojanje prekršaja. Osim toga, iz njegova iskaza nikako ne proizlazi da je u trenutku nesreće bio zaustavljen s obzirom da "u laganom kretanju ili zaustavljanju" još uvijek je kretanje vozila.

22. Člankom 81. st. 2. i 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama je propisano:

"…(2) Na zaustavljenom ili parkiranom vozilu ne smiju se otvarati vrata niti utovarivati ili istovarivati predmeti, ako se time ometa kretanje drugih sudionika u prometu ili ako se ugrožava sigurnost prometa.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 60,00 eura kaznit će se za prekršaj osoba ako postupi suprotno odredbama ovoga članka."

23. Nesporno je da je ulica Podrebernica jednosmjerna ulica, a iz fotografija koje je tužitelj dostavio u spis prikazano je mjesto prometne nesreće te se sud uvjerio da se dva vozila ne mogu nikako mimoići. Također, je nesporno da je okrivljenik zaustavio svoje vozilo lijevim bočnim dijelom na zapadnoj polovini kolnika, desnim bočnim dijelom na nogostupu jer se po ulici Podrebernica u dozvoljenom mjeru kretao oštećenik sa svojim vozilom te da je okrivljenik na svom zaustavljenom vozilu otvorio vrata i time je ometao kretanje drugih sudionika u prometu što je imalo za posljedicu ovu prometnu nesreću u kojoj je nastala materijalna šteta.

24. Dakle, na temelju provedenih dokaza koji su kriminalistički pravilno pronađeni opisani te skicirani, temeljem kojih je vještak izradio svoj nalaz i mišljenje i istim opovrgnuo obranu okrivljenika potvrđujući da se oštećenja na vozilima međusobno podudaraju i dopustio mogućnost nastanka prometne nesreće kako se okrivljeniku stavlja na teret, kao i subjektivnih dokaza ispitanog svjedoka IZ sud se nedvojbeno uvjerio u dinamiku nastanka prometne nesreće kako je opisano u izreci presude.

25. Uvažavajući nalaz i mišljenje vještaka koji je naveo da iako se radi o minimalnim oštećenjima na oba vozila u vidu ogrebotina i oštećenja boje na mjestu kontakta, okrivljenik je kao prosječan vozač morao osjetiti da je prilikom otvaranja prednjih lijevih vrata na svom vozilu došlo do kontakta tih prednjih lijevih vrata njegovog vozila s vozilom oštećenika, ali da nije mogao sa sigurnošću znati da je nastala materijalna šteta. Sud zaključuje da je okrivljenik kao prosječni vozač morao osjetiti da je došlo do kontakta vozila i sa pažnjom provjeriti da li je nakon nesreće došlo do oštećenja na vozilima odnosno da li je nastala materijalna šteta. Evidentno je da okrivljenik nije postupao s dužnom pažnjom savjesnog vozača, već je napustio mjesto događaja.

26. Naime, odredbom članka 176. st. 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama je propisano:

„(1) Vozači, sudionici prometne nesreće, u kojoj je uzrokovana samo materijalna šteta na vozilima, dužni su, ukoliko je to moguće, odmah ukloniti vozila s kolnika, omogućiti nesmetano odvijanje prometa, popuniti i potpisati Europsko izvješće o nesreći ili na drugi način razmijeniti osobne podatke i podatke o vozilima

(2) Vozači iz stavka 1. ovoga članka ne smiju napustiti mjesto prometne nesreće dok nisu popunili i potpisali Europsko izvješće ili na drugi način razmijenili osobne podatke i podatke o vozilima."

27. Iz citirane zakonske odredbe okrivljenik je kao sudionik prometne nesreće bio dužan s oštećenikom razmijeniti osobne podatke i podatke o vozilima, te eventualno popuniti Europsko izvješće, a što isti nije učinio ispunivši time u cijelosti biće prekršaja.

28. Sud smatra, na temelju provedenog dokaznog postupka da je činjenično stanje u predmetu u potpunosti utvrđeno pa nije bilo potrebe za provođenjem drugih dokaza predloženih od strane obrane odnosno da se provede novo vještačenje i očevid na mjestu događaja budući sud smatra da su dokazni prijedlozi usmjereni na odugovlačenje postupka, a imajući u vidu sve ostale dokaze provedene u ovom postupku. Također, sud nije prihvatio prijedlog obrane da se pribavi spis o naknadi štete kod osiguravajućeg društva. Ovo stoga što se u ovom prekršajnom postupku utvrđuje odgovornost okrivljenika za terećene prekršaje, a ne visina naknade štete. S obzirom da je u dokaznom postupku nesporno utvrđeno da je u prometnoj nesreći nastala materijalna šteta, činjenice o naknadi štete kod osiguravajućeg društva nisu bitne za utvrđivanje činjeničnog stanja, a činjenično stanje je dovoljno utvrđeno provedenim dokaznim postupkom.

29. Zbog svega naprijed navedenog, sud nije prihvatio obranu okrivljenika u dijelu kojom osporava izvršenje djela prekršaja jer je stekao uvjerenje da je neuvjerljiva, proturječna nalazu i mišljenjem vještaka, te drugim dokazima koji prilažu spisu, koje je sud u cijelosti ocijenio kao vjerodostojne, i po ocjeni ovog suda obrana okrivljenika je dana sa namjerom da sebe otkloni prekršajnu odgovornost za inkriminirane prekršaje.

30. Nadalje, sud u postupku nije posebno razmatrao odluke ovog suda na koje se obrana okrivljenika poziva jer s obzirom su postale pravomoćne danom donošenja i na iste nisu uložene žalbe pa nisu niti bile izložene validaciji višeg žalbenog suda. Osim toga, za presude kao izvor prava, ne postoji pravno uporište za apsolutnu vezanost drugim odlukama, niti takvo vezivanje može imati racionalno uporište, s obzirom da se okolnosti svakog konkretnog slučaja razlikuju, pa ni jedan od instrumenata ujednačavanja sudske prakse ne obvezuje sudove na odlučivanje koje bi bilo apsolutno usklađeno s drugim odlukama, pri čemu treba uzeti u obzir i potrebu ravnoteže s ustavnim pravom i dužnošću neovisnosti i samostalnosti sudova (sudaca).

31. Slijedom navedenog, sud je okrivljenika proglasio krivim, te mu za svaki od počinjenih prekršaja utvrdio novčane kazne koje su propisane Zakonom za svaki prekršaj (za djelo pod toč. 1. izreke presude u utvrđenom iznosu od 30,00 eura, za djelo pod toč. 2. izreke presude u utvrđenom iznosu od 60,00 eura uvećano za 130,00 eura uz primjenu čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama; za djelo pod toč. 3. izreke presude u rasponu od 260,00 do 660,00 eura, za djelo pod toč. 4. izreke presude u propisanom rasponu od 390,00 do 920,00 eura), primjerene načinu i težini počinjenog prekršaja, stupnju odgovornosti okrivljenika, kao i svim okolnostima iz čl. 36. st. 2. Prekršajnog zakona. Kao olakotno okrivljeniku je uzeto da nije prekršajno kažnjavan, uzete su u obzir njegove imovinske prilike i da je otac malodobnog djeteta, dok otegotne okolnosti nisu utvrđene. Potom je sud tako utvrđene novčane kazne sud zbrojio i okrivljeniku izrekao ukupnu novčanu kaznu smatrajući istu primjerenom težini počinjenih prekršaja, stupnju njegove odgovornosti i sud smatra da će se izrečenom ukupnom novčanom kaznom utjecati na okrivljenika i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje.

32. Sud nije primijenio zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije, smatrajući da će se i bez primjene takve mjere okrivljenik ubuduće kloniti počinjenja prekršaja u prometu, a s obzirom da okrivljenik do sada nije kažnjavan za istovrsni ili teži prometni prekršaj, a ponašanje okrivljenika nakon počinjenog prekršaja koje ukazuje da mu se slično više neće ponoviti. Sud je također uzeo u obzir okolnosti koje je istakao u svojoj obrani odnosno da mu je vozačka dozvola potrebna zbog posla.

33. Budući je okrivljenik proglašen krivim i odgovoran za nastanak ove prometne nesreće, odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na citiranim zakonskim odredbama, a visina paušala određena je prema duljini i složenosti postupka te imovinskim prilikama okrivljenika, u skladu s u skladu s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj: 18/13.) kojim je određen u rasponu od 13,27 eura do 663,61 eura (od 100,00 do 5.000,00 kuna, prema ranije važećoj službenoj valuti u Republici Hrvatskoj), trošak izrade skice mjesta nastanka prometne nesreće u razmjeru određen prema zahtjevu za naknadu troškova tužitelja, dok su troškovi provedenog prometnog vještačenja određeni prema priloženom računu vještaka.

U Zagrebu 14. travnja 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Gordana Nikšić

Ljiljana Pirić

Presuda je pravomoćna.

Presuda se dostavlja:

1. okrivljenik: KZ, [adresa]

2. branitelj: odvjetnik Šime Savić, Ilica 191c

3. tužitelj: MUP, PUZ, I. postaja prometne policije Zagreb, Heinzelova 98, 10 000 Zagreb

4. pismohrana-ovdje.