Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

Poslovni broj: Pn-354/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji toga suda Maji Anušić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja DŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Tanji Bota, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupani po punomoćniku OD Grgić i Partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane i zaključene javne i glavne rasprave zaključene dana 17.ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 14.travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženiku platiti tužitelju iznos od 1.000,00 EUR / 7.534,50 kn sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana 12.1.2023. god. pa do isplate, kao i nadoknaditi tužitelju i trošak parničnog postupka u iznosu od 1.767,48 eura, također sa zakonskim zateznim kamatama, a koje teku od presuđenja pa do isplate, a sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je dana 5.rujna 2022. stradala u prometnoj nezgodi kao vozač vozila marke VW reg oznake [registarska oznaka] krivnjom osiguranika tuženika TŽ vozača vozila marke VW reg oznaka [registarska oznaka].

2. Nadalje, da je tužiteljica doživjela povredu prava osobnosti zbog zadobivenih ozljeda te da je istoj umanjena životna aktivnost kao posljedica štetnog događaja.

3. Nadalje, da se tužiteljica obratila tuženiku u mirnom postupku odštetnim zahtjevom te je istoj isplaćeno na ime naknade štete iznos od 1.400,00 eura (10.548,30 kuna)

4. Slijedom navedenog, tužiteljica potražuje naknadu štete preostali iznos od 1.000,00 eura (7.534,50 kuna) za naknadu nematerijalne štete te tuđe pomoći i njege.

5. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju i odgovornost za štetni događaj, dok prigovara visini tužbenog zahtjeva po osnovi imovinske i neimovinske štete.

6. Tijekom postupka izveden je dokaz uvidom u Potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijska uprava Splitsko-dalmatinska od 15.rujna 2022. Broj: 511-12-36-22- 1, medicinsku dokumentaciju koja prileži spisu, te medicinskim vještačenjem, te je temeljem tako provedenog dokaznog postupka sukladno odredbi čl. 8 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,123/08, 57/11,148/11,25/13,89/14; dalje ZPP) utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

7. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za naknadom imovinske i neimovinske štete pretrpljene u prometnoj nezgodi koja se dogodila dana 5.rujna 2022. u kojoj je sudjelovala tužiteljica kao vozač vozila te TŽ kao vozač automobila osiguranog kod tuženika.

8. Odredbom čl. 1045 Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05 i 41/08 dalje ZOO) propisano je da tko drugome prouzroči štetu dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, a odredbom čl. 1046 ZOO propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

9. Odredbom čl 19.st.2 ZOO propisano je da se pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo.

10. Prema odredbi čl. 1100. st.1 ZOO sud će u slučaju povrede prava osobnosti ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, a prema stavku 2) pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

11. Odredbom čl. 1095 st.1 ZOO propisano je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi.

12. Između parničnih stranaka nesporna je pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja i odgovornost, a sporan je osnov i visina štete.

13. Slijedom toga, proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještacima dr. Danči Tripalo, ortoped, dr.Nikola Sikirica, psihijatar.

14. Iz nalaza i mišljenja vještaka Danči Tripalo proizlazi da je tužiteljica doživjela prometnu nesreću dana 5. rujna 2022. kao vozačica automobila. Nadalje, da je zadobila je bočni sudar te se nakon toga tužila na bolove u području vrata. Upućena je na HKP KBC Split gdje joj je nakon RTG obrade koja je bila uredna, a koja se odnosila na glavu, kosti lica, vratne kralježnice pa je zbog toga postavljena dijagnoza istegnuće vratnih mišića i udarac u području glave. Postavljen je Schanzov ovratnik, pregledana je od strane neurologa koji je utvrdio uredan status. Nakon toga je odlazila na kontrole kod neurokirurga i to 29.rujna 2022. te 10.listopada 2022. godine. Ustavljena je ograničena pokretljivost u području vrata za pola opsega i slabinske kralježnice za 1/3 opsega kralježnice; napisano je da je hematom u regresiji u području lijeve glutearne regije te je napisano da u lijevom ramenu ima terminalno bolne i limitirane kretnje zbog čega je upućena na fizikalnu terapiju. Nadalje, da je priloženi karton sa fizikalne terapije od 19.10. do 2.11.2022. godine, zatim su priloženi UZV desnog i lijevog ramena. Nadalje, da nije bilo znakova ruptura tetiva. Nadalje, da je zadnji nalaz od 2.siječnja 2023. godine nalaz fizijatra koji opisuje umanjenu pokretljivost u vratnoj kralježnici za 1/3.

15. Na temelju navedenog vještak daje mišljenje da se radi o lakšoj tjelesnoj ozljedi u kojoj je došlo do umanjena životne aktivnosti u blagom iznosu zbog ograničene pokretljivost vratne kralježnice u iznosu od 2% što znači da će ulagati pojačane napore kod svih težih tjelesnih radova kod potrebe vršenja rotacije glave npr. u prometu te kod dužeg držanja glave u pognutom položaju npr. kod radova u sjedećem položaju. Nadalje, da je tužiteljica trpjela bolove jakog intenziteta imala 1 dan, srednjeg intenziteta 1 tjedan te slabog intenziteta 1 mjesec. Tuđa njega i pomoć je bila potrebna 2 tjedna, 2 sata dnevno. U osobnom kartonu nije pronašla sličnu ozljedu prije štetnog događaja. Nadalje, da je uzela u obzir degenerativne promjene i reumatski artritis, a umanjenje životnih aktivnosti se samo odnosi na štetni događaj.

16. Iz nalaza i mišljenja vještaka psihijatra dr. Nikola Sikirica, proizlazi da je tužiteljica stradala u prometnoj nezgodi dana 5. rujna 2022. godine te zadobila ozljede čija je narav i njihovo dijagnostičko zbrinjavanje detaljno opisano do strane spec. ortopeda. Iz priložene dokumentacije nema elemenata na osnovu kojih bi se zaključilo da je navedeni traumatski događaj i njegove zdravstvene posljedice dovele do razvoja simptoma koji bi bili dostatni za postavljanje dijagnoze nekog specifičnog psihijatrijskog poremećaja.

Imajući u vidu psihološki razumljivo reagiranje prosječne osobe na traumatski događaj i njegove zdravstvene posljedice mišljenja je da je u trenutku samog događaja tužiteljica doživjela primarni strah u trajanju oko 10-ak sekundi, nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju 24 sata, zatim sekundarni strah srednjeg intenziteta u trajanju od 7 do 10 dana te sekundarni stah blagog intenziteta do 5 tjedana.

17. Slijedom navedenog, a kako ni tužitelj ni tuženik nisu imali primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka to je ovaj sud u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka budući je sačinjeno stručno i obrazloženo u skladu s pravilima struke. Naime, vještak ortoped je vrlo detaljno opisao sve ozljede koje je tužiteljica zadobila nalazeći uporište za ocjenu istih u medicinskoj dokumentaciji te je na temelju nedvojbeno utvrđenih ozljeda i pretrpljenih boli te straha dana ocjena trajnih posljedica, slijedom čega su predmetna vještva u cijelosti objektivna i prihvatljiva.

18. Slijedom navedenog, proizlazi da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, odnosno da je isti pretrpio neimovinsku štetu iz čl.19. st. 2.u vezi s čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima («Narodne novine» broj 35/05 i 41/08; dalje u tekstu ZOO), slijedom čega utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl.1100 st.1.ZOO-a), a pri određivanju visine neimovinske štete sud je vodio računa o jačini i trajanju boli ( fizičkih i duševnih), stupnju naruženosti i straha (čl.1100 st.2. ZOO).

19. Tako je vještak ortoped utvrdio da se kod tužiteljice radilo o tjelesnoj ozljedi uslijed koje je trpjela bol jakog intenziteta jedan dan te bolove srednjeg intenziteta 7 dana, zatim jedan mjesec slabog intenziteta. Nadalje, vještak je naveo da je kod tužiteljice zaostalo umanjenje životne aktivnosti od 2%.

20. Vještak psihijatar je naveo da je tužiteljica u trenutku ozljeđivanja pretrpjela primarni strah u trajanju oko 10-ak sekundi, nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju 24 sata, zatim sekundarni strah srednjeg intenziteta u trajanju od 7 do 10 dana te sekundarni stah blagog intenziteta do 5 tjedna.

21. Sud je prihvatio konačni postotak zaostalih trajnih posljedica po zdravlje tužitelja u ukupnom iznosu od 2 % prema procjeni vještaka ortopeda.

22. Cijeneći stupanj trajnog oštećenja zdravlja tužiteljice, trajnost posljedica te njihove brojne pojavne oblike i to kako u fizičkoj sferi života gdje je tužiteljica uslijed nezgode pretrpjela fizičke boli, neugodnosti i nelagodu uslijed pregleda te nošenja pomagala, te odlazaka na fizikalnu terapiju, a zaostale su tegobe u vidu ulaganja pojačanih napora kod svih težih tjelesnih radova kod potrebe vršenja rotacije glave npr. u prometu te kod dužeg držanja glave u pognutom položaju npr. kod radova u sjedećem položaju, a imajući na umu dob tužiteljice te trajne posljedice u smislu ulaganja dodatnih napora u svakodnevnom funkcioniranju koje tužiteljica po redovnom tijeku stvari ne bi ulagala u svakodnevnom funkcioniranju ili obavljanju tjelesnih radova ili je izvjesno da bi ih obavljala bez većih napora, to će navedena ograničenja tužiteljicu pratiti u svakodnevnim aktivnostima bilo da se radi o privatnim ili profesionalnim aktivnostima te aktivnostima koje bi po redovnom tijeku stvari izvjesno mogla obavljati da nije bilo ozljede, te je izvjesno da će tužiteljica, kod obavljanja tjelesnih radnji zbog predmetnog ozljeđivanja posljedice trpjeti trajno, a obzirom na dob tužiteljice u trenutku ozljeđivanja još niz godina, to isto daje pravo tužiteljici na pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti po tom kriteriju u iznosu od 6.000,00 kuna temeljem čl.1100 ZOO.

23. Odlučujući o visini pravične novčane naknade s osnova pretrpljenih bolova tužitelja, sud je uzeo u obzir ponajprije jačinu i trajanje tih bolova kako su opisani u nalazu i mišljenju liječnika vještaka, a sud je imao na umu i druge okolnosti slučaja i težinu povrede te sve aspekte liječenja, osobito činjenicu da je tužiteljica zbog ozljeđivanja nosila Schanzov ovratnik te trpjela bol jakog intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta 7 dana, te blagog intenziteta mjesec dana to sud smatra primjerenom naknadom za taj vid štete iznos od 6.000,00 kuna temeljem čl.1100 ZOO- a.

24. Cijeneći vrstu, intenzitet i opseg pretrpljenog straha, tužiteljici s naslova pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti, imajući u vidu da je tužiteljica pretrpjela primarni strah u trajanju oko 10-ak sekundi, nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju 24 sata, zatim sekundarni strah srednjeg intenziteta u trajanju od 7 do 10 dana te sekundarni stah blagog intenziteta do 5 tjedna to sud smatra da tužiteljici pripada iznos od 5.300,00 kn temeljem čl.1100 ZOO-a.

25. Slijedom navedenog, utvrđena težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu prema citiranoj odredbi čl. 1100 ZOO. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti, kao što je ovdje slučaj povreda prava na tjelesno i duševno zdravlje, pa za tako međusobno povezane oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve utvrđene neimovinske štete. Stoga je sud odlučujući o visini pravične novčane naknade utvrđivao činjenice navedene u tužbi, dakle, fizičku bol, umanjenje životne aktivnosti i strah, kao kvalifikatorne okolnosti, koje zajedno s drugim okolnostima iz čl. 1100 ZOO opravdavaju u konkretnom slučaju dosuđenje pravične novčane naknade u jednom iznosu.

26. Slijedom navedenog, tužitelju bi pripadao iznos pravične novčane naknade za utvrđenu neimovinsku štetu u vezi predmetne prometne nezgode zbog povrede prava osobnosti sukladno odredbi čl. 1100 ZOO u jedinstvenom iznosu od 17.300,00 kuna odnosno

27. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 1103 ZOO sukladno kojoj obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim kao je šteta nastala nakon toga. Slijedom navedenog, tužitelju je dosuđena zakonska zatezna kamata koju propisuje odredba čl. 29 ZOO od podnošenja zahtjeva odnosno kako je to tužitelj zatražio u tužbi od 12.siječnja 2023.

28. Odredbom čl. 1095 st.1 ZOO propisano je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi.

29. Slijedom toga, iz nalaza i mišljenja vještaka ortopeda proizlazi da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od dva tjedna po dva sata dnevno. U konkretnom slučaju visinu sata pružene pomoći i njege od strane nestručne osobe potrebno je utvrditi prema neto cijeni rada koju u mjestu stanovanja tužitelja naplaćuje ustanova za pružanje takve nemedicinske usluge pa tako primjerice cijena tuđe pomoći i njege po satu koliko priznaje Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi kao i Dom za starije i nemoćne Lovret iznosi 40,00 kuna. Stoga, sud je po slobodnoj, imajući na umu mjesne prilike te vrste ozljeda, brzinu oporavka tužiteljice te zahtjev tužiteljice utvrdio primjerenim iznos naknade na ime tuđe pomoći i njege u iznosu od 782,80 kuna, a sukladno odredbi čl. 223 ZPP-a.

30. Na dosuđene iznose naknade za tuđu pomoć i njegu, kamate teku od podnošenja odštetnog zahtjeva, a ne kako tuženik tvrdi od presuđenja. Naime, sukladno odredbi čl. 12. st. 1. i 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj 151/05, 36/09 i 75/09-dalje ZOOP) odgovorni osiguratelj dužan je u slučaju neimovinske štete najkasnije u roku od 30 dana, a u slučaju imovinske štete najkasnije u roku od 14 dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva oštećenoj osobi dostaviti obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporni, odnosno u istom roku dostaviti utemeljeni odgovor - ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporni (st. 1.). U slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete iz prethodno cit. st. 1., oštećena osoba, uz dužni iznos naknade štete ima i pravo na isplatu iznosa kamata od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (st. 4. cit. odredbe Zakona). Obzirom da specijalni propis, u konkretnom slučaju Zakon o obveznim osiguranjima u prometu, određuje da tužitelj ima pravo, uz dužni iznos naknade štete i na kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, sud je tužitelju dosudio kamate na dosuđeni iznos naknade imovinske štete, od dana podnošenja zahtjeva pa do isplate. Naime, cijene prema kojima je odmjerena naknada neimovinske i imovinske štete jednake su u vrijeme odlučivanja o odštetnom zahtjevu, kao i u času odlučivanja u ovom postupku, a naknada štete je dospjela od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Slijedom navedenog, dosuđene su kamate kao u izreci.

31. Budući je tuženik u mirnom postupku tužitelju isplatio nesporno iznos od 1.400,00 euro (prije 10.548,30 kuna), što među strankama nije sporno, to je tužitelju na ime povrede prava osobnosti te naknade za tuđu pomoć i njegu dosuđen preostali iznos od ukupno 1.000,00 eura ( prije 7.534,50 kuna).

32. Na taj iznos teku zakonske zatezne kamate od podnošenja odštetnog zahtjeva sukladno čl. 12 ZOOP.

33. Odluka o parničnom trošku tužitelja temelji se na odredbi čl. 154. st. 3. ZPP-a u svezi sa odredbom čl. 155. st. 1. ZPP-a, a odnosi se na trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku, odmjeren prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/2023, dalje: Tarifa) koja je bila na snazi u vrijeme zaključenja glavne rasprave, prema vrijednosti tužbenog zahtjeva. Slijedom navedenog, tužitelju pripada trošak sastava odštetnog zahtjeva 100 bodova, zatim tužbe 75 bodova, sastav podneska od 3. siječnja 2024. 75 bodova, zastupanje na ročištu od 17.listopada 2024. 75 bodova, sastav podneska od 31.listopada 2024. 18,75 bodova, te podneska od 20.studenog 2024. 18,75 bodova, pristup na ročište od 11.veljače 2025. 75 bodova, sastav podneska od 19.veljače 2025. 75 bodova te pristup na ročište od 17.ožujka 2025. 75 bodova te ročište za objavu 50 bodova sveukupno 537,50 bodova, preračunato vrijednost boda u eurima (Tbr.54) iznosi 1.075,00 eura što uvećano za PDV u iznosu 25% u iznosu od 268,75 eura iznosi 1.343,75 eura, te uvećano za trošak vještačenja u iznosu od 364,00 eura iznosi 1.707,75 eura te uvećano za trošak pristojbe na tužbu 19,91 eura, pristojbe na presudu 39,82 eura ukupno iznosi 1.767,48 eura.

34. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 29.st.2 ZOO u vezi s čl. 30 Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12,25/13 i 93/14).

35. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Splitu, 14.travnja 2025.

Sutkinja

Maja Anušić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba Županijskom sudu, a ista se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude.

Dna:

- punomoćniku tužitelja

- punomoćniku tuženika

- u spis