Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Bujama-Buie

Buje, Istarska 1

Posl.br. Pp-1929/2023-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sutkinji Sanji Božić Turina uz sudjelovanje sudske zapisničarke Jelene Blažanović, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe Adriatic Holidays d.o.o. i njene odgovorne osobe ZP iz [adresa], oboje zastupani po odvjetničkom društvu Vukić & partneri iz Rijeke, zbog prekršaja iz čl.172.st.2.toč.5. i st.3. i dr. Zakona o mirovinskom osiguranju, povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Poreču, primjenom čl.183. Prekršajnog zakona, na održanoj glavnoj raspravi, bez nazočnosti okrivljenika i branitelja, dana 10. travnja 2025. god.

p r e s u d i o  j e

OKRIVLJENICI:

1. ADRIATIC HOLIDAYS d.o.o., OIB 500138229638, sa sjedištem u [adresa], djelatnost: usluge i turistička agencija, pravna osoba, ovlašteni za zastupanje odvjetnici OD Vukić i pratneri d.o.o., sa sjedištem u [adresa] i V, prekršajno nekažnjavan, kazneno neosuđivan,

2. DP, OIB [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1965. godine, od oca Z, sa prebivalištem u [adresa], hrvatski državljanin, odgovorna osoba u pravnoj osobi, prekršajno kažnjavan, kazneno neosuđivan,

krivi su

I. što su u svojstvu poslodavca u hotelu naziva Palazzo Rainis Hotel & Spa, u Novigradu, Kastanija 1, zapošljavali i u zakonom propisanom roku propustili izvršiti prijave osiguranja tijelu mirovinskog osiguranja za radnike:

- TP, OIB [osobni identifikacijski broj], rođenu **.**.1961. g., koja je stekla svojstvo osiguranika 01. travnja 2023. g., a prijavljena je u sustav hzmo-a dana 03. travnja 2023. g.

- RP, državljanina Indonesie, OIB [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1993. g., koji je stekao svojstvo osiguranika 17. svibnja 2023. g., a prijavljen je u sustav hzmo-a dana 18. svibnja 2023. g.

- ZPL, državljanina Indonesie, OIB [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1980. g., koji je stekao svojstvo osiguranika 09. travnja 2023. g., a prijavljen je u sustav hzmo-a dana 13. travnja 2023. g.

- DPL, državljanina Indonesie, OIB [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1987. g., koji je stekao svojstvo osiguranika 09. travnja 2023. g., a prijavljen je u sustav hzmo-a dana 11. travnja 2023. g.

- JP, OIB [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1972. g., koji je stekao svojstvo osiguranika 01. siječnja 2023. g., a prijavljen je u sustav hzmo-a dana 09. siječnja 2023. g.

- ŽP, državljanina Crne Gore, OIB [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1981. g., koji je stekao svojstvo osiguranika 06. ožujka 2023. g., a prijavljen je u sustav hzmo-a dana 07. ožujka 2023. g.

dakle, navedene radnike nisu najranije 8 (osam) dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, prijavili tijelu obveznog mirovinskog osiguranja,

čime su počinili prekršaj iz čl.112.st.1.toč.2. Zakona o mirovinskom osiguranju, zbog čega se temeljem odredbe čl.172.st.2.toč.5. i st.3. citiranoga zakona,

pravna osoba

kažnjava

novčanom kaznom

u iznosu od 660,00 (šesto šezdeset) eura,

odgovorna osoba

kažnjava

novčanom kaznom

u iznosu od 130,00 (sto trideset) eura,

II. u svojstvu poslodavca temeljem ugovora o radu zaposlili su radnike:

- NP, u periodu od 01. ožujka 2023. g. do 30. studenog 2023. g. na poslovima glavnog recepcionera,

- TP, u periodu od 01. travnja 2023. g. do 08. listopada 2023. g. na poslovima pomoćne kuharice,

- ŽP, u periodu od 06. ožujka 2023. g. do 30. studenog 2023. g. na poslovima konobara-voditelja rajona,

- Putera I Made IP, u periodu od 09. travnja 2023. g. do 31. listopada 2023. g. na poslovima sobara,

- ZPL, u periodu od 09. travnja 2023. g. do 31. listopada 2023. g. na poslovima sobara,

- RP, u periodu od 17. svibnja 2023.g. do 31. listopada 2023. g. na poslovima sobara,

u kojima nije naveden objektivni razlog za sklapanje ugovora o radu, čije je trajanje zbog prirode posla njegovog izvršenja ograničeno rokom,

čime su počinili prekršaj iz čl.12.st.3. Zakona o radu zbog čega se temeljem odredbe čl.228.st.1.toč.1.i st.2. cit. zakona, a u svezi čl.37.st.2. Prekršajnog zakona

pravna osoba

kažnjava

novčanom kaznom

u iznosu od 1.040,00 (tisuću četrdeset) eura,

odgovorna osoba

kažnjava

novčanom kaznom

u iznosu od 400,00 (četiristo) eura.

III. što u svojstvu poslodavca za radnicu NP, koja je na poslovima glavne recepcionerke radila od 01. ožujka 2023. g., nisu vodili evidencije o radnom vremenu na propisani način sukladno odredbi čl.9. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima, na način da evidencije radnog vremena za mjesec travanj 2023. god. nisu sukladne izjavi navedene radnice, budući je ista navela kako je radila u radnom vremenu od ponedjeljka do nedjelje od 06,00 do 14,00 sati sa jedan dan tjedno radnog odmora, prema čemu je radila svaki tjedan 48 sati, dok je prema evidenciji o radnom vremenu ista radila u mjesecu travnju po tjednima od 03. travnja 2023. g. do 09. travnja 2023. g. u radnom vremenu od 07,00 do 13,00 sati dok je dana 08. travnja 2023. g. radila od 07,00 do 13,30, a dana 09. travnja 2023. g. imala je tjedni odmor, dakle ukupno je radila 36,5 sati tjedno, u tjednu od 10. travnja 2023. g. do 16. travnja 2023. g. radila u radnom vremenu od 07,00 do 14,00 sati, dana 11. travnja 2023. g. radila je od 07,00 do 13,30 sati, 15. travnja 2023. g. radila od 07,00 do 14,30 sati i u navedenom tjednu imala dva dana tjednog odmora i to 10. travnja 2023. g. i 16. travnja 2023. g., dakle ukupno je radila 35 sati tjedno, u tjednu od 17. travnja 2023. g. do 23. travnja 2023. g., radila je od 07,00 do 13,00 sati, dana 20. travnja 2023. g. radila je od 07,00 do 14,00 sati, a dana 23. travnja 2023. g. imala je jedan dan tjednog odmora, dakle u navedenom tjednu radila je ukupno 37 sati, u tjednu od 24. travnja 2023. g. do 30. travnja 2023. g., radila je u radnom vremenu od 07,00 od 13,00 sati, a 29. travnja 2023. g. od 07,00 do 14,00 satu, a dana 30. travnja 2023. g. imala je jedan dan tjednog odmora, dakle u navedenom tjednu radila je 36,5 sati,

dakle, nisu na uredan i propisan način vodili evidencije radnog vremena, sukladno odredbi čl.9. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima,

čime su počinili prekršaj iz čl.5. Zakona o radu, zbog čega se temeljem odredbe čl.229.st.1.toč.1 i st.2. cit. zakona u svezi čl.37.st.2.Prekršajnog zakona

pravna osoba

kažnjava

novčanom kaznom od

1.040,00 (tisuću četrdeset) eura,

odgovorna osoba

kažnjava

novčanom kaznom od

600,00 (šesto) eura.

Sveukupno se temeljem čl.39. st.1. toč.2. Prekršajnog zakona

pravna osoba

kažnjava

novčanom kaznom

u iznosu od

2.740,00 (dvije tisuće sedamsto četrdeset) eura,

odgovorna osoba

kažnjava

novčanom kaznom

u iznosu

1.130,00 (tisuću sto trideset) eura.

Temeljem članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona svaki okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude.

Upozorava se svaki okrivljenik da će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako dobrovoljno plati dvije trećine (2/3) izrečene novčane kazne u gore navedenom roku (čl.152. Prekršajnog zakona).

Svakim daljnjim načinom naplate, novčana kazna naplatiti će se u punom iznosu.

Temeljem članka 139. stavka 3. u vezi s čl. 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona, svaki okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 40,00 (četrdeset) eura u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude.

Ako okrivljenici novčane kazne i troškove prekršajnog postupka ne plati u cijelosti ili djelomično u određenom roku, naplatiti će se prisilno.

Obrazloženje

1. Protiv okrivljenika ovom sudu podnesen je optužni prijedlog od strane Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Poreču od 29. lipnja 2023. godine pod brojem Klasa: 116-02/23-01/2998, URBROJ: 443-02-02-18-23-6 zbog prekršaja naznačenih u izreci ove presude.

2. Okrivljenici su Općinskom sudu u Rijeci, Prekršajnom odjelu, od kojeg je zatražena pravna pomoć, podnijeli pisanu obranu. U njoj su naveli kako se u konkretnom slučaju u odnosu na prijave na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje radilo o minimalnim prekoračenjima, te da nije nastala nikakva šteta, niti su nastupile nikakve štetne posljedice po radnicima, a da zbog dokazanih objektivnih opravdanih razloga nije postojala mogućnost prijave osiguranju u navedenom roku. Pri čemu su okrivljenici postupali u dobroj vjeri, uredno je ispunjen, potpisan i pečatiran obrazac prijave na vrijeme te je dat nalog službi da istu podnese nadležnom tijelu, no uslijed nespretnih okolnosti da je došlo do zakašnjenja u minimalnim odstupanjima. Nadalje su naveli, a vezano za nenavođenje objektivnog razloga za sklapanje ugovora o radu, da kategorički osporavaju da su to djelo počinili te ukazuju kako su ugovori o radu za navedene radnike iz točke II. optužnog prijedloga, sastavljeni s namjerom sklapanja ugovora o radu za sezonske poslove, pa da time biće prekršaja nije ostvareno. U odnosu na prekršajno djelo opisano u točci III. optužnog prijedloga, naveli su kako kategorički osporavaju te su istakli kako su za sve radnike, pa tako i za radnicu NP vodili evidenciju o radnom vremenu sukladno Zakonu o radu i postojećem pravilniku. Dodatno su ukazali kako su predmetna i navodna prekoračenja minimalna i sami prekršaji apsolutno minornog značaja, te bez ikakvih fiskalnih reperkusija ili posljedica po prava radnika, koji su za svo vrijeme uredno primili plaću, a državni fiskus je uredno alimentiran davanjima za čitavo razdoblje trajanja radnog odnosa. Također su napomenuli kako smatraju da su prekršaji, ako i postoje, minimalni i bagatelni i da ne zaslužuju nikakvo kažnjavanje, a prijava za ovakve "učine", da su samo dokaz potpuno birokratskog i uskogrudnog postupanja inspekcijskih službi koje u nedostatku ičeg ozbiljnijeg prijavljuju i ovakve sitnice. Nadalje su naveli da u konkretnom slučaju postoje okolnosti zbog kojih okrivljenike sud može i treba osloboditi od kazne temeljem čl.38.st.2.toč.2. Prekršajnog zakona, jer će se i bez izricanja kazne postići svrha kažnjavanja ili da donese presudu kojom se okrivljenici oslobađaju od optužbe.

3. U svojstvu svjedoka pred Općinskom sudu u Rijeci, Prekršajnom odjelu, ispitani su ŠP, EP i inspektorica rada ČP.

4. ŠP, iskazala je kako je za okrivljenu pravnu osobu radila od lipnja 2021. g. do 30. rujna 2024. g. na administrativnim poslovima pripreme dokumentacije, nacrta ugovora i sl. te da je pomagala u računovodstvenim poslovima, ali da nije radila prijave mirovinskog osiguranja. U odnosu na podnošenje prijave na mirovinsko osiguranje za JP navela je kako su u početku 2023. pa do Tri Kralja bili na kolektivnom godišnjem odmoru, koje D nije koristio, dok je JP primljen kao voditelj hotelskih operacija, a njegova prijava podnesena je po povratku sa godišnjeg odmora, tj. sa prvim radnim danom dana 09.01.2023. g. Nadalje je navela da u odnosu na preostale radnike, iako joj ništa pobliže nije poznato, da zbog činjenice da su zapošljavali sezonske radnike, koji bi počinjali raditi i vikendom, bi prijava bila podnesena prvi radni dan po dolasku na rad kolegice koja je imala Finin certifikat. Također je navela, a u odnosu na nenavođenje objektivnog razloga u ugovorima o radu da je primjerke obrazaca za izradu ugovora o radu naslijedila kada je započela sa radom i nastavila pripremati nacrte ugovora po tome, pa da je to moguće razlog zašto u ugovorima nije naveden objektivni razlog za sklapanje. Napomenula je da u vrijeme kada je radila u okrivljenoj pravnoj osobi nije bilo zaposlenog pravnika, dok je savjet odvjetnika tražen samo za sporne situacije, a ne za obavljanje redovitih poslova. Vezano za vođenje evidencije o radnom vremenu za BP, nije se mogla očitovati, jer kako je navela, sve te poslove da je vodila EP.

5. EP, iskazala je kako okrivljena pravna osoba ima izdan jedan certifikat na ime ZP, koji se koristi za prijave i odjave radnika, tj. pristupe svim servisima za koje je potreban poput Fine i sl. Navela je da obavlja poslove prijave i odjave radnika, iako se nalazi na terenu u Istri, da ne može obaviti prijavu u roku od 24 sata. Istaknula je da kod radnika JP, kod kojeg postoji najveći raskorak, da su u vrijeme u kojem je počeo raditi, bili na kolektivnom godišnjem odmoru, u kojem ona nije dolazila u firmu, te nije obavila prijavu na vrijeme. Napomenula je kako Adriatic Holidays uopće nema zaposlene radnike na kadrovskim i sl. poslovima, nego samo kadar koji obavlja stručne poslove u hotelima. U odnosu na sadržaj ugovora o radu i navođenja objektivnih razloga, navela je da su navedeni radnici, zaposleni sezonski i da je to u ugovorima navedeno te da je to bio razlog sklapanja ugovora na određeno vrijeme, dok ne zna da li je to trebalo biti navedeno u zaglavlju ili negdje drugdje. Također je navela kako je BP bila na mjestu voditelja u navedeno vrijeme, te je voditelj u aplikaciji unosio radno vrijeme za sebe i za radnike, dok da su voditelji u pravilu obavljali poslove kroz osam satno radno vrijeme od 08,00 do 16,00 te je ona na temelju takve evidencije obračunala plaću, te ukoliko ona nije bila na radnom mjestu i ne bi unijela podatke, da to nije mogla znati. Također je napomenula da zbog kašnjenja na mirovinsko osiguranje niti jedan od radnika nije bio zakinut nego su mu isplaćena sva primanja i plaćene sve obveze.

6. ČP, inspektorica rada, iskazala je kako je u poslovnom prostoru, tj. hotelu u Novigradu naziva "Palazzo Raines Hotel & Spa" obavila inspekcijski nadzor, točnije kontrolu o pridržavanje propisa Zakona o radu i drugih propisa, a da se radilo o uobičajenom nadzoru u kojem je sudjelovalo još nekoliko vrsta inspekcija. Činjenično stanje da je utvrdila kada je ispitala zatečene radnike i potom izvršila uvid u dostavljenu dokumentaciju. Konkretno uvidom u obrasce oznake eM-1P, da je utvrdila kako za radnike koji su navedeni u toč. I. optužnog prijedloga, su prijave za navedeno osiguranje, izvršene sa zakašnjenjem, a ne na način i u roku kako je utvrđeno Zakonom o mirovinskom osiguranju. Nadalje, uvidom u ugovor o radu za radnike koji su taksativno navedeni u toč. II. optužnog prijedloga utvrđeno je kako ti ugovori ne sadrže objektivne razloge za sklapanje takve vrste ugovora o radu, a za poslove koji se obavljaju u hotelu, recepcioneri i drugo, dok je takva obveza propisana Zakonom o radu.

7. Isto tako da evidencija radnog vremena za mjesec travanj 2023. godine nije vođena na propisani način, da je utvrđeno oprečnim iskazom radnice LP od onog što je navedeno u evidenciji radnog vremena. Zbog svega navedenog da je podnesen protiv okrivljenika optužni prijedlog. Napomenula je da su priloženi i zapisnici o ispitivanju navedenih radnika koji su propisno upozoreni, te zapisnik u kojim je ispitana i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

8. U postupku je sud pročitao zapisnike o obavljenim inspekcijskim nadzorima, obrasce eM-1P, ugovore o radu, evidenciju radnog vremena, izvode iz prekršajne evidencije.

9. Nakon provedenog postupka, analizirajući sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, sud nalazi utvrđenim da su se u postupanju okrivljenika stekla obilježja prekršaja iz navedenih propisa.

10. Okrivljenici u svojoj obrani nisu sporili utvrđeno činjenično stanje, nego su se pozvali na okolnosti koje su dovele do počinjenja opisanih djela, te su osim toga iznijeli svoj stav prema počinjenim djelima, koji je sud ocijenio u potpunosti subjektivnim.

11. Ispitani svjedoci, koje su okrivljenici predložili, ŠP i EP u bitnome su u svojim iskazima također opisivali razloge zbog kojih okrivljenici nisu pravovremeno ili nisu uopće udovoljili zakonskim obavezama. Istaknuti razlozi nisu takve prirode da bi utjecali na odgovornost okrivljenika.

12. Okrivljenici neutemeljeno u svojoj obrani bagateliziraju počinjena djela prekršaja, karakterizirajući ih kao birokratsko i uskogrudno postupanje nadležnih tijela. Pri tome iz vida u potpunosti izostavljaju činjenicu da su djela prekršaja iz odredbe čl.228. Zakonom o radu, kvalificirana kao teži prekršaji poslodavca, a djela prekršaja iz odredbe čl.229. cit. zakona, kao najteži prekršaji poslodavca. Osim toga i iz same visine propisanih kazni, posebno iz Zakona o radu evidentno je da se ne može raditi o bagatelnim djelima.

13. Razlozi koje su okrivljenici naveli i tom smislu nisu niti opravdani, niti objektivni, jer su okrivljenici kao savjesni poslodavci bili dužni u odnosu na obveze postupati u skladu sa postojećim zakonskim propisima te poštivati propisane zakonske rokove.

14. Također, okrivljenici u svojoj obrani ističu da su navodna vremenska prekoračenja prijava na mirovinsko osiguranje minimalna. Pri tome se naglašava kako su vremenski rokovi osnovni element navedenog djela prekršaja, kako to citirana zakonska odredba propisuje, tj. rok u kojem je poslodavac dužan izvršiti prijave radnika na mirovinsko osiguranje, a poimanje zakonskih obaveza na način kako to opisuju okrivljenici tumači se vrlo široko i nekonkretno.

15. Iz iskaza svjedoka kao i provedenog postupka utvrđeno je da su navedeni radnici radili sezonski, pa je upravo ta okolnost bila razlog ali i zakonska obaveza da se u ugovoru o radu na određeno vrijeme navede objektivan razlog sklapanja takve vrste ugovora o radu.

16. Nadalje, pravni termin "nepropisno vođenje evidencije o radnom vremenu radnika" odnosi se na situaciju u kojoj poslodavac ne vodi evidenciju o radnom vremenu radnika na propisani način, što je kažnjivo prema odredbama Zakona o radu, što uključuje nepravilno evidentiranje radnog vremena, što je provedenim postupkom utvrđeno kod okrivljenika.

17. Slijedom tako utvrđenog činjeničnog stanja, sud je utvrdio da su okrivljenici počinili djela prekršaja za koje se terete, te su proglašeni krivima, budući da:

- odredba čl.172.st.2.toč.5 i st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisuje da će se poslodavac, odnosno obveznik doprinosa kaznit za prekršaj novčanom kaznom u svoti od 660,00 do 6.630,00 eura, a odgovorna osoba novčanom kaznom u svoti od 130,00 do 1.320,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.),

- odredba čl.228.1. i 2. Zakona o radu propisuje da će se novčanom kaznom od 4.110,00 do 7.960,00 eura, a novčanom kaznom od 530,00 do 790,00 eura i odgovorna osoba pravne osobe za prekršaj ako s radnikom sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme za koji ne postoji objektivan razlog, odnosno ako u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu ne navede objektivan razlog ili je ugovor o radu sklopljen u trajanju dužem od tri godine (članak 12. stavci 1., 2. i 3.),

- odredba čl.229.st.1. i 2. Zakona o radu, propisuje da će se novčanom kaznom od 8.090,00 do 13.270,00 eura kaznit za prekršaj poslodavac pravna osoba, a novčanom kaznom od 920,00 do 1.320,00 eura i odgovorna osoba pravne osobe ako ne vodi evidenciju o radnicima i o radnom vremenu ili je ne vodi na propisan način, ili ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu (članak 5.).

18. Za djelo opisano u toč.I. izreke presude okrivljenicima su izrečene novčane kazne u najniže propisanim novčanim kaznama za ta djela.

19. Pri odmjeravanju kazni za djela opisana u toč.II. i III. izreke, sud je kao olakotne okolnosti, u obzir uzeo da su okrivljenici podnijeli prijave na obvezna osiguranja za navedene radnike, iako nakon propisanih rokova, a posebno okolnost da do sada nisu kažnjavani za ovakva i slična djela. Stoga su im primjenom odredbe čl.37. Prekršajnog zakona, izrečene novčane kazne ispod najniže propisanih kazni za opisana djela prekršaja, držeći da se obzirom na navedene okolnosti i ovako ublaženim kaznama može postići svrha kažnjavanja, da okrivljenici ubuduće ne čine ovakva prekršajna djela.

20. Odredba čl.37.st.2. Prekršajnog zakona propisuje da sud može ublažiti kaznu ako je za prekršaj propisan minimum iznad 1.327,23 eura ili u točno određenom iznosu novčane kazne iznad 5.309,91 eura, kazna se može ublažiti do četverostrukog iznosa općeg zakonskog minimuma kazne propisanog ovim Zakonom, za odgovarajuću vrstu okrivljenika (članak 33. ovoga Zakona).

21. Odredba čl.33.st.1. Prekršajnog zakona propisuje da za prekršaj propisan zakonom, za počinitelja prekršaja pravnu osobu ne može biti propisana ni izrečena novčana kazna u iznosu manjem od 260,00 eura, stoga su okrivljenoj pravnoj osobi, a primjenjujući gore citirane zakonske odredbe za prekršajna djela iz toč.II. i III. izreke ove presude, izrečene novčane kazne u minimalnim iznosima od 1.040,00 eura, što je četverostruki iznos općeg zakonskog minimuma kazne za pravnu osobu. Slijedom iznesenog valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

22. Troškovi prekršajnog postupka izrečeni su u paušalnom iznosu, razmjerno složenosti i trajanju postupka.

U Bujama, dana 14. travnja 2025. godine.

Zapisničarka

Jelena Blažanović, v.r.

Sutkinja

Sanja Božić Turina, v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Okrivljenik ili njegov branitelj, zakonski zastupnik, stranke, podnositelj optužnog prijedloga i oštećenik (čl.192. Prekršajnog zakona) imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana po primitku otpravka ove presude, pa se žalba podnosi u dva istovjetna primjerka pismeno i predaje se osobno ili putem pošte Općinskom sudu u Pazinu, Stalnoj službi u Bujama, za Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

O TOME OBAVIJEST:

1. Okrivljenicima,

2. Odvjetničkom društvu Vukić & partneri iz Rijeke,

2. Tužitelju,

3. Prekršajna evidencija, po pravomoćnosti,

4. Spis, ovdje.