Republika Hrvatska

Općinski sud u Čakovcu

Čakovec, Ruđera Boškovića 18

Stalna služba u Prelogu

O, [adresa]

Poslovni broj: Pr-70/2024-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Čakovcu, Stalna služba u Prelogu, po sutkinji toga suda Nini Markuliji, u pravnoj stvari tužitelja ON, Prelog, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Nini Ružman, odvjetnici u Prelogu, protiv tuženika CN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao vlasnika obrta [obrt], obrt za soboslikarsko ličilačke radove, vl. CN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 10. ožujka 2025. u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužitelja ŽN, odvjetničke vježbenice kod Nine Ružman, odvjetnice iz Preloga te odsutnosti tuženika, 11. travnja 2025. objavio je i

p r e s u d i o j e:

I. Nalaže se tuženiku CN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao vlasniku obrta [obrt], obrt za soboslikarsko ličilačke radove, vl. CN, [adresa], MBO: [matični broj osiguranika] da isplati tužitelju ON, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s naslova neimovinske štete iznos od 8.700,00 EUR (osam tisuća sedamsto eura) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 28.11.2024. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku CN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao vlasniku obrta [obrt], obrt za soboslikarsko ličilačke radove, vl. CN, [adresa], MBO: [matični broj osiguranika], da isplati tužitelju ON, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s naslova imovinske štete iznos od 1.200,00 EUR (tisuću i dvjesto eura) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku CN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao vlasniku obrta [obrt], obrt za soboslikarsko ličilačke radove, vl. CN, [adresa], MBO: [matični broj osiguranika] tužitelju ON, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknaditi troškove postupka u iznosu od 900,00 eura (devetsto eura), u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka u iznosu od 62,50 eura (šezdeset i dva eura i pedeset centi) kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je protiv tuženika podnio tužbu radi naknade štete u kojoj navodi da je od 29.02.2024. do 19.04.2024. bio u radnom odnosu kod tuženika i to od 29.2.2024. temeljem usmenog ugovora o radu, a od 12.04.2024. temeljem Ugovora o radu na određeno vrijeme. Dana 18.04.2024.g. oko 14,00 sati na privremenom gradilištu izrade fasade na adresi [adresa], oštećeni je radnik ON, ovdje tužitelj, koji je za vrijeme rada kod poslodavca [obrt], Vl. CN, ovdje tuženika i to prilikom izvođenja poslova rastavljanja skele i krpanje rupa od sidrenja skele, odnosno drugih sitnih završnih popravaka na boji fasade, pao sa skele na nadstrešnicu iznad prizemlja sa visine od 3,5 m te je tom prilikom zadobio teške tjelesne ozljede. Radnik ON, ovdje tužitelj, radio je na polurastavljenoj skeli koja u trenutku pada nije imala ogradu te je stajao na daski koja je bila oko balkona. Tužitelj je s mjesta nesreće prevezen u Opću bolnicu Zadar gdje je nakon radiološke obrade i pregleda kirurga zadržan na bolničkom liječenju na Odjelu kirurgije od 18.04.2024. do 24.04.2024. Tužitelju su verificirane slijedeće dijagnoze i to: kompresivni prijelom 11. grudnog kralješka i poprečnih nastavaka 11. i 12. grudnog kralješka lijevo, kompresivni prijelom prvog slabinskog kralješka te poprečnih nastavaka 1., 2. i 3. slabinskog kralješka lijevo, prijelom 11. i 12. rebra lijevog prsišta, prijelom vanjskog dijela lijeve ključne kosti, razderotina desnog plućnog krila, razorno- gnječne rane glave. U trenutku ozljeđivanja koristio je svoje radne hlače, majicu kratkih rukava i sportsku obuću te od poslodavca, ovdje tuženika, nije dobio osobna zaštitna sredstva. Poslove je obavljao po nalogu osobe ovlaštene za zastupanje tuženika CN. U svezi predmetnog događaja proveden je inspekcijski nadzor koji se vodio kod Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor zaštite na radu, tijekom kojeg je utvrđeno da je prilikom nastanka predmetne ozljede na radu tužitelja korištena H-skela koja je suprotno uputi inspektora uklonjena prije dolaska inspektora na mjesto ozljede, no prema izjavi ovdje tužitelja skela je bila u postupku demontaže i nije imala ogradu na mjestu od kud je radnik pao, što je i potvrdio policijski službenik PP Novalja SN. Nadalje, tužitelj navodi kako su tijekom inspekcijskog nadzora utvrđeni propusti poslodavca, ovdje tuženika i to da je suprotno odredbi čl. 36. st. 1. i 2. Zakona o zaštiti na radu poslodavac dopustio obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada radniku koji ne ispunjava uvjete propisane posebnim propisom te osobu s kojom namjerava sklopiti ugovor o radu za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada nije uputio na pregled specijalistu medicine rada uputnicom koja sadrži podatke o naravi ili vrsti poslova i mogućeg štetnog utjecaja s mjesta rada na zdravlje radnika, kao i da je suprotno odredbi čl. 41. st. 3. Zakona o zaštiti na radu nije osigurao da radnik prilikom rada na rastavljanju skele koristi zaštitni pojas za rad na visini, zbog čega je isti pao sa skele.

2. Također, tužitelj u tužbi navodi kako je u svezi štetnog događaja angažirao stručnu pomoć specijaliste kirurgije i stalnog sudskog vještaka te je prema mišljenju stalnog sudskog vještaka tužitelj pretrpio teške tjelesne povrede. Navodi i kako se u cijelosti pridržavao svih uputa liječnika i redovito odlazio na sve preporučene kontrole, provodio rehabilitaciju i vježbe u kućnim uvjetima, dok je aktivno kirurško liječenje završeno u mjesecu rujnu 2024. Ističe da je neposredno nakon nesreće i tijekom liječenja pretrpio fizičke bolove i to jakog intenziteta u trajanju od 4 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 10 dana, a slabijeg intenziteta u trajanju od 40 dana. Stoga s osnove povrede prava osobnosti radi duševnih boli s osnova pretrpljenih bolova potražuje iznos od 1.300,00 eura. Nadalje, navodi kako je pretrpio primarni strah jakog intenziteta tijekom sat vremena neposredno nakon štetnog događaja, sve do momenta racionalizacije ukupne situacije, a sekundarni strah srednjeg stupnja da je trpio tijekom 14 dana nakon štetnog događaja. Sekundarni strah slabijeg stupnja trpio je dalje tijekom mjesec dana, a manifestirao se u zabrinutosti za zdravlje i ishod liječenja, potištenosti, zabrinutosti, povremenim anksioznim i depresivnim epizodama. Slijedom navedenoga, tužitelj zbog povrede prava osobnosti radi duševnih boli s osnova pretrpljenog straha potražuje od tuženika iznos od 3.000,00 EUR. Isto tako, s osnova povrede prava osobnosti radi duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti potražuje od tuženika iznos od 3.300,00 EUR, dok s osnove povrede prava osobnosti radi duševnih boli zbog naruženosti potražuje od tuženika iznos od 1.100,00 EUR. Tužitelj navodi i kako mu je bila potrebna pomoć i njega druge osobe i to tijekom četiri tjedna nakon otpusta iz bolnice po četiri sata dnevno, s obzirom da je kroz to vrijeme imao imobiliziranu kralježnicu C ortozom i imobilizaciju lijeve ruke Desault zavojem zbog prijeloma lijeve ključne kosti, a koja pomoć se svodila na pomaganje kod oblačenja, osobne higijene, hranjenja, odlaska na WC, odlaska na kontrole liječniku. Tijekom daljnjih šest tjedana bila mu je potrebna pomoć i njega druge osobe tijekom dva sata dnevno, a koja pomoć se svodila na pomoć kod oblačenja i obavljanja higijene, te prilikom odlaska na kontrole liječniku, sve s obzirom da je tužitelj imao imobiliziranu lijevu ruku. Slijedom navedenoga, tužitelj s osnova imovinske štete zbog potrebne tuđe pomoći i njege potražuje od tuženika iznos od 1.200,00 EUR.

3. Tuženiku je tužba uredno dostavljena na odgovor, međutim isti nije dao odgovor na tužbu.

4. Na ročištu za glavnu raspravu tužitelj je ostao u cijelosti kod tužbe i tužbenog zahtjev, dok tuženik, uredno pozvan nije pristupio na ročište.

5. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u izvadak iz obrtnog registra na listu 6, ugovor o radu na određeno vrijeme na listovima 7-9, otpusno pismo na listovima 10- 12, medicinsku dokumentaciju na listovima 13-14, Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. Dražena Krištofića od 25.10.2024. na listovima 15-19, Zapisnik državnog inspektorata Područni ured Rijeka od 7.8.2024. na listovima 20-25.

6. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

7. U čl. 2. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, dalje: ZPP) određeno je da u parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. Odredbom čl. 7. ZPP-a, određeno je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a u čl. 219. istog zakona da je u parnici svaka strana dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

8. Predmet spora jest potraživanje tužitelja s osnove neimovinske štete radi povrede prava osobnosti za pretrpljene fizičke bolove, za pretrpljene duševne bolove zbog smanjenja životnih aktivnosti, naruženosti i za strah te imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege.

9. Sukladno odredbi čl. 111. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022, 64/2023, dalje: ZR) ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

10. Sukladno odredbi čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine" br. 71/2014, 118/2014, 154/2014, 94/2018, 96/2018, dalje: ZZNR ) ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Odredbom čl. 25. st. 2. ZZNR poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

11. Iz Izvatka iz obrtnog registra Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam proizlazi kako je ovdje tuženik vlasnik obrta [obrt], osnovanog 23. travnja 2018. s upisanom djelatnošću izvođenja soboslikarskih i ličilačkih radova na građevinama.

12. Uvidom u Ugovor o radu na određeno vrijeme utvrđeno je kako su isti sklopili ovdje tužitelj, kao radnik i tuženik kao vlasnik obrta [obrt], kao poslodavac 12. travnja 2024. i to na određeno vrijeme za razdoblje od 12. travnja 2024. do 19. travnja 2024. Ugovor je sklopljen za radno mjesto fasader.

13. Iz Zapisnika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor zaštite na radu, Klasa: 116-04/24-07/161, Urbroj: 443-02-02-09-24-11 od 7. kolovoza 2024. (dalje: Zapisnik) proizlazi kako je kod ovdje tuženika kao vlasnika obrta i poslodavca obavljen inspekcijski nadzor povodom ozljede na radu ovdje tužitelja koja da se dogodila 18. travnja 2024. oko 14,00 sati na privremenom gradilištu izrade fasade (poslovi rastavljanja skele i krpanje rupe ostalih od sidrenja skele) na adresi [adresa]. Prije sastavljanja zapisnika 22. travnja 2024. napravljen je očevid, pregledana je dokumentacija, 25. travnja 2024. uzeta je izjava ozlijeđenog, 24. travnja 2024. policijski službenik koji je bio na licu mjesta odmah poslije ozljede je pisanim putem potvrdio da nije bilo ograde na skeli.

14. Iz Zapisnika proizlazi kako je za ozlijeđenog radnika, ovdje tužitelja predočena odluka o rasporedu na radno mjesto pod nadzorom tuženika te kako stranka nije predočila dokaz da je tužitelj kao radnik zdravstveno sposoban za poslove na kojima je raspoređen. Također, u odnosu na korištenu radnu opremu, u Zapisniku se navodi kako je prilikom nastanka ozljede korištena H-skela koja je uklonjena prije dolaska inspektora na mjesto ozljede. Prema izjavi radnika skela je bila u postupku demontaže i nije imala ogradu na mjestu otkud je radnik pao, što da je potvrdio policijski službenik PP Novalja SN. Iz izjave tužitelja sa Zapisnika proizlazi kako nije koristio propisana osobna zaštitna sredstva odnosno nije koristio radne cipele, zaštitni pojas za rad na visini te da mu istu nije dao poslodavac.

15. Nadalje, iz Zapisnika proizlazi kako je poslodavac predočio dokaz da je tužitelj primio osobnu zaštitnu opremu i to: radno odijelo, zaštitne rukavice, reflektirajući prsluk, radne cipele, antifone/čepiće za uši, zaštitne naočale, industrijsku kacigu i OZO za rad na visini.

16. Uvidom u Zapisnik utvrđeno je da je ozljeđivanja tužitelja došlo na način da je radio na skeli kod balkona 2. kata građevine na adresi [adresa], na sitnim popravcima fasade- boja iza klime i točkasti popravci fasade, jer je fasada bila gotova, te je pao sa skele na nadstrešnicu iznad prizemlju, sa oko 3,5 m. Radio je na polurastavljenoj skeli (skela nije imala ogradu) popravke na fasadi – krpanje rupa od sidara skele te je stajao na daski koja je bila oko balkona, izgubio ravnotežu i pao sa skele.

17. Iz Zapisnika proizlazi kako je prilikom dolaska na mjesto ozljede inspektor utvrdio da je zatečeno stanje promijenjeno u odnosu na situaciju u trenutku nastanka ozljede – uklonjena je skela s koje je radnik pao te se očevidom nisu mogle utvrditi okolnosti nastanka ozljede. Izvršenim inspekcijskim nadzorom povodom ozljede na radu utvrđeni su propusti u primjeni mjera zaštite na radu koji su uzročno posljedično vezani za nastanak ozljede radnika i to: suprotno čl. 36. st. 1. i 2. ZZNR radnik nije bio na liječničkom pregledu za poslove s posebnim uvjetima rada prije početka rada na poslovima s posebnim uvjetima rada na kojem mu se dogodila ozljeda te suprotno čl. 41. st. 3. ZZNR radnik nije koristio osobnu zaštitnu opremu prilikom rada na rastavljanju skele, jer je skelu rastavljao i krpao rupe na fasadi nastale od učvršćivanja skele bez zaštitnog pojasa za rad na visini i zbog toga pao sa skele.

18. Nedvojbeno je tijekom postupka utvrđeno kako je došlo do ozljeđivanja tužitelja prilikom pada sa skele te se nedvojbeno radi o ozljedi na radu, koja je kao takva okvalificirana u Zapisniku o obavljenom inspekcijskom nadzoru.

19. Sukladno citiranoj odredbi čl. 25. st. 1. ZZNR za ozljedu na radu poslodavac odgovara po načelu objektivne odgovornosti te poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

20. Dakle, kako je nedvojbeno tužitelj pretrpio ozljedu na radu, za istu, temeljem objektivne odgovornosti, odgovara poslodavac, odnosno ovdje tuženik.

21. Također, inspekcijskim nadzorom utvrđeni su propusti u provođenju propisanih mjera zaštite na radu odnosno utvrđeno je kako tužitelj nije bio na liječničkom pregledu za poslove s posebnim uvjetima rada prije početka rada na poslovima s posebnim uvjetima rada, kao i da prilikom rastavljanja skele nije koristio osobnu zaštitnu opremu odnosno obavljao je poslove rastavljanja skele i krpanja rupa na fasadi bez zaštitnog pojasa za rad na visini.

22. Sukladno čl. 19. st. 1. ZZNR poslodavac je odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu radnika u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim postupcima. Isto tako, sukladno odredbama čl. 36. st. 1. i 2. ZZNR poslodavac ne smije dopustiti obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada radniku koji ne ispunjava uvjete propisane posebnim propisom iz stavka 6. ovoga članka, odnosno posebnim propisom za te poslove te osobu s kojom namjerava sklopiti ugovor o radu za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, poslodavac upućuje na pregled specijalistu medicine rada, uputnicom koja sadrži podatke o naravi ili vrsti poslova i drugim okolnostima od utjecaja na ocjenu njezine sposobnosti za obavljanje tih poslova i mogućeg utjecaja štetnosti s mjesta rada na zdravlje radnika, a što tuženik kao poslodavac nije učinio.

23. Nedvojbeno je tijekom postupka utvrđeno i kako tuženik nije postupio sukladno čl. 41. st. 3. ZZNR, a kojim je propisano kako je poslodavac obvezan osigurati da sredstva rada i osobna zaštitna oprema u uporabi budu u svakom trenutku sigurni, održavani, prilagođeni za rad i u ispravnom stanju te da se koriste u skladu s pravilima zaštite na radu, tehničkim propisima i uputama proizvođača tako da u vrijeme rada ne ugrožavaju radnike, obzirom tužitelj prilikom rada na skeli nije koristio zaštitni pojas za rad na visini.

24. S obzirom na izneseno, kako za štetu pretrpljenu ozljedom na radu radniku odgovara poslodavac na temelju objektivne odgovornosti, teret dokazivanja eventualnih okolnosti koje bi otklonile odgovornost poslodavca ili umanjile njegovu odgovornost iz čl. 25. st. 2. ZZNR jest na poslodavcu, a postojanje kojih tuženik kao poslodavac nije dokazao u ovom postupku, sud utvrđuje kako nedvojbeno postoji odgovornost tuženika za imovinsku i neimovinsku štetu koju je tužitelj kao radnik pretrpio ozljedom na radu prilikom predmetnog štetnog događaja.

25. Iz priloženog Nalaza i mišljenja, kojeg je sačinio specijalist-kirurg i stalni sudski vještak dr. Dražen Krištofić, proizlazi kako je u predmetnom štetnom događaju odnosno prilikom pada sa skele zadobio slijedeće povrede: 1. kompresivne prijelome 11. grudnog i prvog slabinskog kralješka, 2. prijelome poprečnih nastavaka s lijeve strane 11. i 12. grudnog kralješka te 1.,2. i 3. slabinskog kralješka, 3. prijelom 11. i 12. rebra lijevog prsišta, 4. prijelom vanjskog okrajka lijeve ključne kosti, 5. razderotinu desnog plućnog krila, 6. razdorno-gnječne rane na glavi te da se radi o teškim tjelesnim ozljedama. Također, vještak navodi kako je klinički jasan mehanizam nastanka povreda s manifestacijama istih; pad s visine na lijevi bok.

26. Nadalje, iz Nalaza i mišljenja proizlazi kako su kod tužitelja zaostale trajne posljedice zbog ekstenzivne povrede grudne i slabinske kralježnice te prijeloma lijeve ključne kosti, umanjena je pokretljivost grudne i slabinske kralježnice u srednjem stupnju, umanjena je pokretljivost u lijevom ramenom zglobu, tužitelj slabije tolerira teže poslove i apsolutno ne smije dizati teret više od 10 kg, a kao posljedica traume kralježnice, ima kronične bolove u leđima, u lijevom ramenom zglobu, smanjena je tolerancija prilikom pojedinih radnji u rekreaciji te je za očekivati progresija tegoba tijekom daljeg životnog vijeka s obzirom na intenzitet traume kralježnice, stoga da trpi duševnu bol zbog smanjenja životne aktivnosti u opsegu 20% trajno. U odnosu na pretrpljeni strah, vještak navodi kako je tužitelj pretrpio primarni strah jakog intenziteta tijekom sat vremena nakon nesretnog događaja, sekundarni strah srednjeg stupnja tijekom 14 dana,a sekundarni strah slabijeg stupnja tijekom mjesec dana. Navodi i kako su ožiljci na vlasištu vidljivi iz neposredne blizine trećim osobama i predstavljaju laki stupanj naruženosti. Isto tako, vještak navodi kako je tužitelju bila potrebna pomoć i njega druge osobe tijekom 4. tjedna 4 sata dnevno, jer je tužitelj kroz to vrijeme imao imobiliziranu kralježnicu Jewett ortozom i imobilizaciju lijeve ruke Desault zavojem zbog prijeloma lijeve ključne kosti, a pomoć da mu je bila potrebna pri oblačenju, osobnoj higijeni, hranjenju te odlascima na kontrole liječniku, a nadalje daljnjih 6 tjedana bila mu je potrebna pomoć i njega druge osobe tijekom 2 sata dnevno.

27. Sud u cijelosti prihvaća priloženi Nalaz i mišljenje kao vjerodostojan, stručan, objektivan i izrađen sukladno pravilima struke, obzirom je vještak Nalaz izradio na osnovu kliničkog pregleda tužitelja, ali i relevantne medicinske dokumentacije. Također, priložena medicinska dokumentacija i to otpusno pismo i povijest bolesti s odjela traumatologije, potvrđuje utvrđenja vještaka izložena u Nalazu i mišljenja.

28. Valja napomenuti kako medicinsku dokumentaciju, kao i Nalaz i mišljenje vještaka tuženik tijekom postupka nije ni na koji način osporio.

29. S obzirom na navedena utvrđenja, sud smatra kako je nedvojbeno tijekom postupka utvrđeno da je tužitelj trpio povredu prava osobnosti, uslijed zadobivenih ozljeda, kao i pretrpljenog straha, smanjenja životne aktivnosti i naruženja lakog stupnja te se radi o takvoj težini povrede prava osobnosti i okolnostima slučaja koje opravdavaju dosuđivanje pravične novčane naknade, sve sukladno čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22,156/22,155/23, dalje: ZOO) i čl. 1101. st. 1. ZOO-a.

30. Prilikom određivanje visine pravične novčane naknade radi povrede prava osobnosti, sud se vodio Orijentacijskim kriterijima i iznosima za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Su-1331-VI/02 i 1372-11/02 te Izmjenama Orijentacijskih kriterija i iznosa za utvrđivanje visine pravične novčane naknade prihvaćenih na sjednici Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: SU-IV-47/2020-5 od 05. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020., kao i Nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka u pogledu duljine trajanja i intenziteta pretrpljenih fizičkih bolova, straha, povrede prava osobnosti na duševno zdravlje zbog smanjenja životne aktivnosti i naruženja.

31. U odnosu na imovinsku štetu, sud utvrđuje kako je tužitelju bila potrebna pomoć i njega druge osobe i to u duljini trajanja sukladno Nalazu i mišljenju, stoga je s te osnove, primjenom čl. 223. st. 1. ZPP-a, tužitelju priznata imovinska šteta u traženom iznosu od 1.200,00 eura.

32. Slijedom svega iznesenog, sud je u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja.

33. Odluka o zateznim kamatama temelji se na odredbama čl. 1103. ZOO-a temeljem koje odredbe obveza pravične novčane naknade dospijeva s danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe te u odnosu na imovinsku štetu na odredbi čl. 1086. ZOO-a temeljem koje odredbe obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete.

34. Slijedom navedenih odredbi ZOO-a, sud je tužitelju dosudio zatezne kamate u odnosu na pravičnu novčanu naknadu od podnošenja tužbe, a u odnosu na imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu od donošenja presude do isplate.

35. Odluka o troškovima temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a te obzirom da je tužitelj u cijelosti uspio u sporu, istome pripada pravo na naknadu troškova postupka u cijelosti.

36. Troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23, dalje: Tarifa) te su tužitelju priznati trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 eura, sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife, sastava podneska od 10. siječnja 2025. u iznosu od 200,00 eura, sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife, zastupanja na ročištu 10. ožujka 2025. u iznosu od 200,00 eura, sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, te pripadajući PDV po stopi od 25% u iznosu od 150,00 eura, trošak izrade nalaza i mišljenja po stalnom sudskom vještaku medicinske struke od 25.10.2024. u iznosu od 150,00 eura, dakle, sveukupno u iznosu od 900,00 eura.

37. Sud je odbio zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka u odnosu na tražene troškove izostanka iz ureda dana 10. ožujka 2025., jer je iz spisa predmeta vidljivo kako nije bilo kašnjenja s početkom navedenih ročišta, a punomoćnica tužiteljice ima sjedište ureda u [adresa], gdje se i održalo predmetno ročište, stoga joj ne pripada pravo na naknadu navedenog troška sukladno Tbr. 39. Tarife.

Prelog, 11. travnja 2025.

Sutkinja:

Nina Markulija

Pouka o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku presude, nadležnom županijskom sudu, putem ovog suda, pismeno u tri primjerka.

O tome obavijest:

1. Tužitelj po punomoćnici

2. Tuženik