REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

Dr. Franje Tuđmana 35

Poslovni broj: Pp-3414/2023-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sucu Nediljki Dereta, uz sudjelovanje zapisničara Vesne Vrkić, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene pravne osobe Hrvatske autoceste d.o.o., zbog prekršaja iz članka 6. stavka 5. u sv. članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 108/2017., 70/2019., 42/2020., 85/2022., 114/2022.), u povodu prigovora okrivljene pravne osobe izjavljenog protiv prekršajnog naloga Policijske uprave zadarske, Postaje prometne policije Zadar, KLASA: 211-07/23-3/3582, UR.BROJ: 511-18-15-23-1 od 26. ožujka 2023., nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 27. ožujka 2025. u odsutnosti uredno pozvanih stranaka, dana 31. ožujka 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022.)

okrivljena pravna osoba Hrvatske autoceste d.o.o., OIB: 57500462912, sa sjedištem u [adresa]

o s l o b a đ a  s e  o d  o p t u ž b e

da je dana 25.03.2023. godine u 08:06 sati na cesti A1 ZAGREB (ČV. LUČKO, A3) - KARLOVAC - ČV. BOSILJEVO 2 (A6) - SPLIT PLOČE – OPUZEN - ZAVALA (GRANICA RH/BIH) - IMOTICA (GRANICA RH/BIH) – DURROVNIK, dionica, općina BENKOVAC, stacionaža 284 km + 600 m, kao pravna osoba nadležna za održavanje ceste nije, iako je bila dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog prometa, te nije pravovremeno organizirala ophodarsku službu da s kolnika autoceste A 1 uklone divlju životinju (čaglja), uslijed čega je unutar zaštitne žičane ograde, koja se nalazi uz zaštitni pojas autoceste A 1, ušla divlja životinja (čagalj) koja je pretrčavala kolnik iz smjera jugozapada u smjeru sjeveroistoka, a na koju je prednjim dijelom naletio osobni automobil registarske oznake [registarska oznaka], s kojim je upravljala ČĆT (1997), koja se kretala iz smjera jugoistoka u smjeru sjeverozapada desnom prometnom trakom. Nakon udara divlja životinja (čagalj) je uginula na mjestu događaja.

čime da bi počinila prekršaj opisan u članku 6. stavku 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 6. stavku 5. u svezi članka 293. stavka 1. cit. Zakona.

II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. tog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Policijska uprava zadarska, Postaja prometne policije Zadar je 26. ožujka 2023. izdala protiv okrivljene pravne osobe prekršajni nalog, gornjeg broja, zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.

2. Postupajući po prigovoru izjavljenom na prekršajni nalog, u smislu članka 243. Prekršajnog zakona, sud je utvrdio da je prigovor izjavljen u zakonskom roku te je prekršajni nalog stavio izvan snage na temelju članka 238. stavka 9. Prekršajnog zakona, i proveo redovni postupak

3.Okrivljena pravna osoba u svojoj pisanoj obrani od 27. siječnja 2025. navodi da u cijelosti ostaje kod prigovora od 3. travnja 2023. kao i svih dokaznih prijedloga te pisane obrane od 11. lipnja 2024. te da se isti imaju smatrati pisanom obranom u predmetnom prekršaju. Nadalje se ističe se, kako odgovornost okrivljenika nije objektivna već se radi o odgovornosti na temelju krivnje. Okrivljenik u konkretnom slučaju ne može odgovarati za štetu koju počini divljač jer za štetu od opasne stvari odgovara vlasnik opasne stvari što tuženik zasigurno nije. Nadalje, prema shvaćanju pravne teorije i sudske prakse cesta nije opasna stvar pa nema osnove za primjenu objektivne odgovornosti niti se okrivljenici bave opasnom djelatnošću. Vožnja autocestom na kojoj je dozvoljena brzina od 130 km/h može predstavljati opasnu djelatnost, ali to svakako nije djelatnost koju poduzimaju okrivljenici. Automobil u pokretu, posebno pri velikim brzinama kretanja koje se razvijaju na autocesti, predstavlja opasnu stvar. Divljač na kolniku ceste predstavlja opasnu stvar. Međutim, cesta nije opasna stvar i tuženici poslovima redovnog održavanja ne obavljaju opasnu djelatnost jer isto ne obuhvaća aktivnosti kojima se stvara povećana opasnost štete za okoliš, a niti su imalac opasne stvari.Dodatno, okrivljenici ukazuju na recentnu sudsku praksu Visokog trgovačkog suda RH presudu br. Pž4322/2021 od 26. siječnja 2023. te najrecentniju br. Pi-4851/2022 od 16. srpnja 2024. primjenjivu na konkretan slučaj iako je odnosno baš zato što je prekršajna odgovornost uža od građanskopravne pa ju valja uzeti u obzir prilikom donošenja presude. Prema istoj u bitnome tuženik — ovdje okrivljenici odgovara-ju po principu krivnje prema odredbi El. 1045. ZOO-a i El. 50. ZC-a. i to obične nepažnje dok bi teži oblik krivnje trebao dokazati tužitelj. Prema shvaćanju VTS-a važne činjenice koje bi tuženik-ovdje okrivljenici trebao dokazati da bi sud zaključio kako je do štete došlo bez njegove krivnje su: propisano obavljena ophodnja dionice na kojoj je došlo do naleta te postojanje uredne Zaštitne žičane ograde na spornom mjestu dakle propisane opreme u smislu odredbe Et. 93. Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama. U navedenoj presudi se zaključno navodi cit."Ovaj sud prihvaća ocjenu prvostupanjskog suda da je dokazanim obavljanjem propisane uobičajene ophodnje i kontrole žičane ograde, kao Pravilnikom propisanog načina na zaštite autoceste od ulaska divljač na kolnik, tuženik dokazao da je do štete došlo bez njegove krivnje u predmnjevanom stupnju. 'Također, sudovi razlikuju sitnu od krupne divljač pa tako navode: "Pri tome treba imati u vidu činjenicu da je u konkretnom slučaju na kolnik dospjela divlja mačka, za koju je općepoznata činjenica da se može bitno drugačije kretati nego srna, jelen ili divlja svinja, odnosno t

dosjeti na kolnik autoceste i uz uredno održavanu žičanu ogradu uz autocestu. ' Slijedom navedenog predlaže se odbaciti OPN, podredno donošenje oslobađajuće presude.

3.1. U svom prigovoru od 11. 04. 2023. okrivljena pravna osoba navodi da se primarno ističe kako je činjenični opis označenog Obaveznog prekršajnog naloga nerazumljiv obzirom na pravnu oznaku terećenog prekršaja i time protivan odredbi čl. 160. st. 1. toč. 5. Prekršajnog zakona. Iz izreke Obaveznog prekršajnog naloga ne proizlazi koje to mjere okrivljeni nisu poduzeli u cilju omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa odnosno ne navodi se u čemu se sastojao propust u predmetnom događaju, izostaje navođenje uzročno-posljedičnog razloga nastanka nesreće u odnosu na sadržaj optuženja prema okrivljenom posebno što je teret dokaza nedvojbeno na ovlaštenom tužitelju. lstiče se kako u konkretnom slučaju činjenični opis radnje prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret na način na koji je koncipiran u izreci, ne predstavlja prekršaj. Ovo stoga što činjenični opis prekršaja nije podvediv pod zakonsko obilježje prekršaja iz čl. 6. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Podredno, opreza radi, okrivljeni u cijelosti osporavaju odgovornost za prekršaj koji im se stavlja na teret zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Radnici nadležne Tehničke jedinice održavanja postupili su u svemu sukladno propisima i pravilima struke u pogledu održavanja i zaštite javnih cesta, odnosno u skladu sa Zakonom o cestama (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), Pravilnikom o održavanju cesta (NN 90/14) i Pravilnikom o ophodnji javnih cesta (NN 75/14), Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o ophodnji javnih cesta (NN 7/21).Navedenim zakonskim i podzakonskim aktima propisana je svaka radnja, mjera s rokom izvršenja, osobe nadležne za održavanje autoceste, način vođenja brige o nesmetanom i sigurnom odvijanju prometa na javnoj cesti, uspostava i učestalost ophodarske službe, sve upravo iz razloga što ophodarska služba fizički ne može biti u svakom trenutku na svim dijelovima autoceste. Ophodnja na autocesti obavlja se od 0:00 do 24:00 na način da ophodarska služba redovito u određenim vremenskim razmacima obilazi autocestu i konstatira uočene nedostatke. Sukladno Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o ophodnji javnih cesta (NN 7/21) ophodnja se uspostavlja i obavlja najmanje tri puta dnevno na autocestama s PGDP»IO.-OOO, a najmanje dva puta dnevno na ostalim autocestama. Na navedeni način bila je organizirana ophodnja i predmetnog dana te su poduzete sve mjere kako bi se osiguralo sigurno i nesmetano odvijanje prometa. Ophodnja navedene dionice je obavljena u skladu s propisima, zadnji put je izvršena mjestom OS prometne nesreće neposredno prije oko 05:30 sati što proizlazi iz Putnog radnog lista i GPS sustava, kojom prilikom nije uočeno ništa što bi moglo utjecati na ugrožavanje sigurnog odvijanja prometa. Dojava o životinji nije bilo. Nije poznato kako je divlja životinja dospjela u zaštićení i propisno ograđeni prostor autoceste. Moguć je ulazak životinje i na Naplatnoj postaji u konkretnom slučaju NP Benkovac. Prema Zakonu o lovstvu, lovo ovlaštenik lovišta odgovara po načelu uzročnosti za štetu koju učini divljač pod uvjetom da je oštećeni poduzeo propisane mjere za sprječavanje štete od divljači te je krivnja na strani istog. Duž čitave autoceste zaštitna žičana ograda postavljena je u skladu s Projektom prometne signalizacije i opreme odnosno Općim uvjetima i važećim hrvatskim normama i održava se sukladno Pravilniku o održavanju i zaštiti javnih cesta. Dokaz: - preslika Putnog radnog (ista od 24. i 25.3.2023.

- preslika Dnevnika rada od 25.3.2023.

- preslika Ophodarskog dnevnika od 25.3.2023.

- preslika Zapisnika o prometnoj nesreći od 25.3.2023.

Na okolnost urednog održavanja i obilaska autoceste te stanja na kolniku i Zaštitne žičane ograde, prije i nakon naleta na čaglja, predlaže se saslušanje svjedoka ophodara ČĆ koji je predmetnog dana radio u I smjeni od 7:00 do 19:00, u kojoj se dogodila nesreća te bio na očevidu te evidentirao nesreću, kao i ophodara NĆ koji je radio u noćnoj smjeni i koji je obavio zadnju ophodnju na predmetnoj dionici prije naleta, putem adrese Hrvatske autoceste d.o.o. [adresa].lz navedenih dokaza proizlazi kako je prilíkom propisane ophodnje vršen i pregled Zaštitne žičane ograde, a koji Je obavljen i nakon nesreće kada nisu uočene bílo kakve nepravilnosti ili oštećenja na ogradi. Stoga su navodi iz Naloga u potpunosti paušalni i neutemeljeni jer se ne navodi da bi zaštitna žičana ograda bila neispravna ili oštećena niti da ophodnja ne bi bila obavljena sukladno propisima. Slijedom navedenog i dostavljene dokumentacije, kao relevantnih materijalnih dokaza, ne može se utvrditi istinitost i vjerodostojnost Činjeničnih navoda na kojima se temelji Obavezní prekršajni nalog. Sličan stav proizlazi i iz recentne sudske prakse npr. presuda: OS Metković br. Pp-1385/21 od 3.3.2023, Pp-1406/21 od 2.3.2023, OPS ST, br. Pp- 4740/22 od 19. siječnja 2023, i dr. Kako Obavezni prekršajni nalog ne sadrži niti jedan dokaz u prilog tvrdnjama da okrivljenici nisu na propisani način vršili ophodnju predmetne dionice autoceste, odnosno da je predmetna nezgoda u uzročnoj vezi s postupanjem okrivljenika, a što je nužno da bi se o krivnji uopće moglo odlučivati. Slijedom navedenog se predlaže da nadležni sud donese rješenje kojim se odbacuje Obavezni prekršajni nalog , podredno da donese presudu kojom se okrivljena pravna osoba .

4. U dokaznom postupku izvršen je uvid u zapisnik o prometnoj nesreći (lis spisa 6,7) fotografije(list spisa 8), dnevnik rada (list spisa 9)putni radni list (list spisa 109, izvršenje radnog zadatka (list spisa 11), putni radni list (list spisa 129, izvršenje radnog naloga(list spisa 13), ophodarski dnevnik (list spisa 14), presudu Općinskog suda u Metkoviću broj Pp 1406/2021 ( list spisa 19-23), presudu Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Solinu broj Pp 4740/2022( list spisa 24-27), zapisnik o očevidu (list spisa 33-36), izjava o nastanku prometne nesreće (list spisa 37), situacijski plan (list spisa 38) te presude Visokog trgovačkog suda (list spisa 50-59).

5. Razmatrajući činjenični opis optužnog akta sud je utvrdio da djelo koje se okrivljenoj pravnoj osobi stavlja na teret, na način kako je ono činjenično opisano u istom, nije prekršaj iz članka 6. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

6. Člankom 6. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da se ceste, kao osnova na kojoj se odvija promet, moraju projektirati, izgrađivati, opremati, održavati i štititi tako da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa u skladu s odredbama posebnog zakona i propisima donesenim na temelju toga zakona.

7. Člankom 6. stavkom 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da je pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa.

8. Člankom 6. stavkom 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1990,00 eura kazniti za prekršaj pravna ili fizička osoba obrtnik koji postupi suprotno odredbama stavka 1., 2. i 3. ovoga članka.

9. U činjeničnom opisu optužnog akta opisuju se nastanak i posljedica predmetne prometne nesreće, međutim, tako napisan činjenični opis ne sadrži konkretiziranu radnju počinjenja prekršaja odnosno činjenični opis je nejasan te nije navedeno koje to konkretne mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa okrivljena pravna osoba nije poduzela, a zbog kojeg propusta da bi došlo do prometne nesreće. Naime, u činjeničnom opisu se navodi da okrivljena pravna osoba koja je nadležna za održavanje ceste nije , iako je bila dužna, vodila brigu i poduzimala primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog prometa, te nije pravovremeno organizirala ophodarsku službu da s kolnika autoceste A 1 uklone divlju životinju , uslijed čega je unutar zaštitne žičane ograde, koja se nalazi uz zaštitni pojas autoceste A 1, ušla ta divlja životinja koja je pretrčavala kolnik iz smjera jugozapada u smjeru sjeveroistoka, a na koju je prednjim dijelom naletio navedeni osobni automobil koji kretao iz smjera jugoistoka u smjeru sjeverozapada desnom prometnom trakom nakon kojeg udara je divlja životinja uginula na mjestu događaja te je nastupila materijalna šteta.

10. S obzirom na to da je zakonski opis prekršaja, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, ustvari podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to znači da sve odlučne činjenice moraju biti jasno i izrijekom navedene u činjeničnom opisu prekršaja, a za koji je sud vezan. U protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

11. Slijedom izloženih razloga, kako iz činjeničnog opisa djela prekršaja ne proizlaze zakonska obilježja prekršaja iz članka 6. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, to je sud okrivljenu pravnu osobu na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona oslobodio optužbe te se nije upuštao u analizu i ocjenu dokaza jer je isto postalo bespredmetno.

12. Kako je postupak okončan oslobađajućom presudom, to je odlučeno da troškovi ovog prekršajnog postupka na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

13. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Zadru, 31. ožujka 2025.

Sudac

Nediljka Dereta

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom Sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Presudu dostaviti:

1. Tužitelju

2. Okrivljenoj pravnoj osobi

3. U spis