Republika Hrvatska

Općinski sud u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: P-214/2019-82

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Koprivnici po sutkinji Marijani Jurenec kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari prvotužitelja AĐ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici odvjetnici Miji Milaković, iz Koprivnice, i drugotužiteljice ĐĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sada na adresi u [adresa], Stainach – Pürgg 8950, [adresa], protiv prvotuženika ŽĐ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugotuženice IĐ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku odvjetniku Bruni Čeru, iz Koprivnice, kao preuzimatelju odvjetničkog ureda odvjetnice Ljiljane Jedvaj-Peterlin, iz Koprivnice, radi ukidanja prava služnosti puta, nakon provedene glavne javne rasprave zaključene 14. ožujka 2025. u prisutnosti prvotužitelja, punomoćnika prvotužitelja, drugotuženice i punomoćnika tuženika, a u odsutnosti uredno pozvane drugotužiteljice i prvotuženika, na ročištu radi objave i uručenja odluke, na temelju odredbi čl. 335. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje u tekstu ZPP), 11. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Ukida se put služnosti preko nekretnina tužiteljice ĐĐ iz [adresa] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] klijet i voćnjak u Draganovcu sa 700 m2 i čkbr. [katastarska čestica] put u Draganovcu sa 53 m2, te preko nekretnine tužitelja AĐ iz [adresa] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kčbr. [katastarska čestica] [adresa], dvorište sa 396 m2 i kuća, [adresa] sa 59 m2 za korist nekretnina tuženika ŽĐ i IĐ, oboje iz [adresa] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] livada u Draganovcu sa 192 m2, kčbr. [katastarska čestica] vinograd u Draganovcu sa 263 m2 i kčbr. [katastarska čestica] livada u Draganovcu sa 347 m2 te iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] voćnjak u Draganovcu sa 328 m2 i kčbr. [katastarska čestica] kuća i dvor u Draganovcu sa 568 m2.

II. Tuženici su dužni prestati izvršavati sadržaj služnosti puta preko nekretnina tužitelja opisanog u točki I izreke ove presude.

III. Tuženici ŽĐ i IĐ su dužni naknaditi troškove parničnog postupka tužitelju AĐ u iznosu od 1.954,14 EUR sa zakonskom zateznom kamatom po stopi iz čl. 29 ZOO-a, odnosno po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine počevši od dana donošenja ove presude 11. travnja 2025. pa do konačne isplate, sve to u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji su 30. listopada 2015. podnijeli tužbu protiv tuženika radi ukidanja prava služnosti puta.

1.1. U tužbi su tužitelji naveli da je tužitelj vlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], a tužiteljica je vlasnica nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica].

1.2. Tužitelji su naveli da su tuženici suvlasnici, svaki u 1/2 dijela, nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] te nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], koje čine jednu cjelinu na terenu i to kuću, gospodarsku zgradu, dvorište i opslužno zemljište.

1.3. U tužbi se navodi da preko nekretnina tužitelja postoji utabani poljski put od pravca sjevera prema jugu koji se uzdiže s [adresa] preko nekretnina tužitelja do nekretnina tuženika, s tim da je nekretnina tužiteljice na tom putu prva i najsjevernija, a nekretnina tužitelja posljednja i najjužnija koja međaši s nekretninom tužitelja. Put se proteže se preko nekretnine tužiteljice ĐĐ i to kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] i prolazi točno uz njezinu klijet, između klijeti i vinograda u dužini 60 metara te preko nekretnine tužitelja AĐ kčbr. [katastarska čestica] cijelom širinom čestice od sjevera prema jugu i završava ulaskom na nekretninu tuženika kčbr. [katastarska čestica] koja je sastavni dio jedne gospodarske cjeline u vlasništvu tuženika. Tužitelji navode da se nekretnine tuženika kčbr. [katastarska čestica] na kojoj je sagrađena kuća i kčbr. [katastarska čestica] na kojoj je voćnjak, protežu uz javni put – [adresa] u [adresa] te tuženici do svojih nekretnina imaju direktni pristup s javnog puta.

1.4. Tužitelji navode da tuženici preko njihovih nekretnina prevoze radi svoje komocije jer imaju pristup s javnog puta, s tim da je nekretnina tužitelja uzdignuta iznad javnog puta pa je potreban zahvat u konfiguraciji terena i iskop pristupnog puta od ulice do dvorišta iza kuće tuženika, koji odbijaju sebi izgraditi pristupni put.

1.5. Tužitelji navode da je poljski put kao poljska služnost i služnost puta osnovan u vrijeme kad su sve navedene nekretnine bile vinogradi s pokojom klijeti, a u vinograd se dolazilo konjskom zapregom najviše tri puta godišnje pa nekretnine preko kojih je prolazio put nisu bile opterećene niti su vlasnici bili pretjerano ometani u izvršavanju vlasničkih i posjedovnih čini.

1.6. Tužitelji navode da tuženici predmetni put ne koriste samo za dolazak na svoju nekretninu već na toj nekretnini drže poljoprivredne strojeve kojima obrađuju svoje druge nekretnine te svakodnevno, i to više puta dnevno, provoze preko nekretnina tužitelja, prevoze gnoj, poljoprivredne proizvode i drvo te se tim putem tuženici koriste kao da je javni put po kojem mogu neograničeno provoziti svakojakim strojevima i za razne potrebe koje nemaju veze s povlasnim nekretninama.

1.7. Tužitelji se pozivaju na odredbu čl. 177. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te navode da tuženici sadržaj služnosti puta ne izvršavaju na način propisan u toj zakonskoj odredbi, a što tužitelji nisu dužni trpjeti.

1.8. Pozivom na odredbu čl. 242. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima tužitelji traže ukidanje puta služnost. Navode da su tuženici dužni na svojim nekretninama urediti pristup s javnog puta.

2. Tuženici su u odgovoru na tužbu predložili tužbu odbaciti odnosno odbiti tužbeni zahtjev.

2.1. Tuženici ne osporavaju činjenične navode tužbe vezane uz vlasništvo nekretnina.

2.2. Tuženici su stavili prigovor presuđene stvari, navodeći da je kod ovog suda u predmetu broj P-593/92 vođen postupak po tužbi prednika tužiteljice UĐ i ŠĐ protiv tuženika KĐ, VĐ, MĐ i JĐ, A i RĐ, UĐ, PĐ te ovdje tuženika ŽĐ i IĐ radi prestanka prava služnosti prolaza i provoza te je presudom broj P- 593/92-13 od 31. srpnja 1992. odbijen tužbeni zahtjev u cijelost, a presuda je postala pravomoćna.

2.3. Tuženici navode da imaju služnost prolaza i provoza preko nekretnina oboje tužitelja i put je postojeći u naravi više od 50 godina te su tuženici sigurni da put služnosti prolazi preko nekretnina u vlasništvu tužitelja, no točne oznake čestica treba utvrditi identifikacijom po mjerničkom vještaku. Tuženici navode da do svojih nekretnina mogu doći jedino pješke strmim stepenicama i nema mogućnosti direktnog pristupa s javnog puta prevoženjem, već prevoženjem do svojih nekretnina jedino mogu doći putem služnosti preko nekretnina tužitelja. Tuženici navode da svoje nekretnine uživaju više od 30 godina, a nekretnine su u naravi bile stara kuća s okućnicom i vinograd i tada je postojao jedini put za dolazak na njihove nekretnine ovaj postojeći spornim pravcem te je put bio utaban i njime se dolazilo na nekretninu svim prijevoznim sredstvima, a prijevoz se vršio svakodnevno. Navode da su svoje nekretnine kupili od SĐ i jedini put kojim se koristila bio je upravo ovaj kojim se koriste tuženici, a kasnije su tuženici dokupili i nekretnine UĐ i CĐ koje čine jednu cjelinu, a za korist tih nekretnina provozilo se putem služnosti istim pravcem kao i danas. Tuženici poriču da je predmetni put bio formiran za konjsku zapregu i da se istim prevozilo tri puta godišnje te da bi oni proširili to svoje pravo i da put koriste tako što na nekretnini drže poljoprivredne strojeve. Navode da se predmetnim putem služnosti kontinuirano služe na isti način i to prijevoz za dolazak na nekretninu u svrhu obrade poljoprivrednog zemljišta i sve prijevoze koji su potrebni te svoje pravo nisu širili jer ga izvršavaju na isti način i na stečenom pravnom osnovu.

2.4. Tuženici poriču da bi tužitelji imali pravo tražiti ukidanje služnosti puta.

3. Nakon provedenog postupka Presudom ovog suda broj P-521/2015-37 od 5. travnja 2018. odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja te je naloženo tužiteljima naknaditi tuženicima trošak parničnog postupka.

4. Povodom žalbe tužitelja citirana prvostupanjska presuda ukinuta je Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-3983/18-2 od 7. svibnja 2019. Iz obrazloženja drugostupanjske odluke proizlazi da predmet spora nije jasno i određeno identificiran jer se u obrazloženju prvostupanjske odluke upotrebljava samo termin "nekretnine" bez navođenja oznaka katastarskih čestica pa je činjenično stanje ostalo pogrešno i nepotpuno utvrđeno i ne može se ispitati niti pravilnost primjene materijalnog prava.

5. U nastavku postupka tužitelji su specificirali tužbeni zahtjev podneskom od 15. srpnja 2022. nakon što je utvrđeno da je došlo do promjene upisa u zemljišnoj knjizi. Tužitelj je na ročištu glavne rasprave 14. ožujka 2025. iz tužbenog zahtjeva ispustio dio koji se odnosi na širinu i dužinu puta.

6. Sud je utvrdio da se u konkretnom slučaju ne radi o preinaci tužbe u smislu odredbe čl. 191. ZPP-a kojoj bi se tuženici mogli protiviti, jer su tužitelji specificirali tužbeni zahtjev na temelju promjene stanja u zemljišnoj knjizi i činjenica utvrđenih provedenim očevidom uz sudjelovanje geodetskog vještaka.

7. Radi utvrđenja relevantnih činjenica tijekom dokaznog postupka pročitane su priložene isprave: izvadak iz zemljišne knjige (list 4-5 te 6, 7 i 8), izvršen je uvid u prilog s lista 9, pročitano je Rješenje ovog suda broj P-266/15-13 od 18. svibnja 2015. (list 10-11), presuda Općinskog suda u Koprivnici broj P-593/92-13 od 31.7.1992. (list 16-21), Presuda Okružnog suda u Bjelovaru broj Gž-2714/92-2 od 10.12.1992. (list 22), rješenje Zemljišnoknjižnog odjela ovog suda broj Z-6664/07 od 21.12.2007. (list 24), Kupoprodajni ugovor sklopljen između OĐ kao prodavatelja i kupca ŽĐ i IĐ od 12. listopada 1983. (list 25-26), pročitan je iskaz tužitelja saslušanog u svrhu dokazivanja (list 28-29), pročitani su iskazi prvotuženika ŽĐ (list 29) i drugotuženice (list 29 i 30) pročitan je zapisnik o očevidu od 24. kolovoza 2016. (list 32-33) izvršen je uvid u skicu izmjere Geoconsult d.o.o. Đurđevac od 4.10.2016. s prilozima (list 37-58), nalaz i mišljenje gospodarskog vještaka ing. Vladimira Talana (list 68-69), izvršen je uvid u prilog (list 70), pročitan je nalaz i mišljenje građevinskog vještaka ing. DĐ (list 76-78), dopunska skica izmjere Geoconsult d.o.o. Đurđevac od 21.12.2017. s prilozima (list 86-108), izvršen je uvid u prilog s lista 112, pročitano je Rješenje Općinskog komiteta za urbanizam, građevinarstvo, stambene i komunalne poslove Zavod za urbanizam Općine Koprivnica od 5.6.1984. (list 113-115, 157-158), izvršne je uvid u kopiju katastarskog plana (list 116, 159), prilog (list 117), pročitano je Rješenje o izvedenom stanju Upravnog odjela za prostorno uređenje Grada Koprivnice od 22.2.2018. (list 121-122), izvršen je uvid u priloge (list 123-124, 125- 126), izvršen je uvid u fotografiju (list 160), pročitan je dopis Upravnog odjela za prostorno uređenje Grada Koprivnice od 8.8.2019. (list 161), izvršen je uvid u prilog 162, pročitano je Rješenje Upravnog odjela za prostorno uređenje Grada Koprivnice od 5.3.2018. (list 163), proveden je očevid na predmetnim nekretninama, provedeno je geodetsko vještačenje po vještaku ing. Vesni Kovač i građevinsko vještačenje po vještaku ing. DĐ, pročitan je nalaz i mišljenje vještaka dipl. ing. Vesne Kovač od veljače 2024. (str. 266-269) s prilozima (str. 270-287), pročitan je nalaz i mišljenje građevinskog vještaka ing. DĐ od 27. studenog 2023. koji je dostavljen sudu 26. svibnja 2024. (str. 302-306) i vještaci su saslušani na ročištu glavne rasprave.

7.1. Odbijen je dokazni prijedlog tuženika za njihovo nastavno saslušanje jer je po suglasnom prijedlogu stranaka pročitan iskaz koji su tuženici dali na ročištu glavne rasprave 8. lipnja 2016.. U nastavku postupka tuženici su naveli da predlažu njihovo nastavno saslušanje samo ako će se provoditi dokaz nastavnim saslušanjem tužitelja, a punomoćnik tužitelja je odustao od dokaznog prijedloga za nastavnim saslušanjem tužitelja. Osim toga, tuženik nije pristupio na ročište glavne rasprave 14. ožujka 2025. na koje je bio uredno pozvan radi nastavnog saslušanja, a nije dostavio dokaz da je bio opravdano spriječen pristupiti na ročište te iz navedenog proizlazi da je dokazni prijedlog tuženika za nastavno saslušanje usmjeren na odugovlačenje postupka.

7.2. Odbijen je dokazni prijedlog tuženika za provođenje dopunskog građevinskog vještačenja, jer je građevinski vještak ing. DĐ dao svoje mišljenje u ranijem postupku, kao i u ponovljenom postupku te je prema ocjeni suda nalaz i mišljenje vještaka jasan, neproturječan, objektivan i stručan, a vještak je odgovorio na sva pitanja te je neosnovan prijedlog tuženika za dopunu građevinskog vještačenja na okolnost izrade sve tehničke dokumentacije koja bi pratila izvođenje prilaznog puta i da tako izrađeni projekt bude predan upravnom odjelu za graditeljstvo Grada Koprivnice na očitovanje, jer izrada tehničke dokumentacije prilaznog puta i pribava dozvola nije predmet ovog postupka. Osim toga, tuženici nisu ni predlagali provođenje građevinskog vještačenja, već su taj dokaz predložili tužitelji te je tužitelj i platio predujam za provođenje vještačenja.

8. Na temelju kritičke analize svih provedenih dokaza primjenom odredbi čl. 8. ZPP-a presuđeno je kao u izreci.

9. Sud je u ovom postupku utvrđivao činjenice koje su stranke iznijele i izvodio dokaze koje su stranke predložile, primjenom pravila o teretu dokazivanja iz čl. 7. i čl. 219. ZPP-a.

10. Tužitelji predmetnom tužbom traže ukidanje služnosti puta preko nekretnina tužiteljice kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i nekretnine tužitelja kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za korist nekretnina tuženika kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

11. Nesporno je utvrđeno da je tužiteljica vlasnica nekretnina kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da je tužitelj vlasnik nekretnina kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

12. Nesporno je utvrđeno da su tuženici suvlasnici, svaki u 1/2 dijela, nekretnina kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

13. Nesporno je utvrđeno da na predmetnim nekretninama tužitelja u zemljišnoj knjizi nije uknjiženo pravo služnosti puta u korist nekretnina tuženika.

14. Nije bilo sporno da preko predmetnih nekretnina tužitelja za korist nekretnina tuženika postoji put služnosti. Činjenica je da tužitelji ne poriču postojanje puta služnosti, već u ovom postupku traže njegovo ukidanje.

15. Odredbom čl. 186. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, dalje: ZV) propisano je da je stvarna služnost stvarno pravo svagdašnjeg vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti.

15.1. Služnost puta propisana je odredbama čl. 190. ZV-a te prema st. 1. tog članka vlasnik povlasne nekretnine koji ima pravo staze ovlašten je time hodati tom stazom te tako tuda k sebi puštati druge ljude; ima li pravo progoniti stoku ovlašten je time služiti se kolicima; a ima li pravo kolnika ovlašten je voziti se po poslužnoj nekretnini jednom ili više zaprega, motornim vozilom ili biciklom.

16. Sud je na temelju provedenih dokaza utvrđeno je da je služnost puta osnovana i nije prestala.

17. Tužitelji tužbom traže ukidanje služnosti puta pozivom na odredbu čl. 242. ZV-a. Tužitelji navode da tuženici do svojih nekretnina imaju pristup s javnog puta te je njihova nekretnina uzdignuta iznad javnog puta pa je potreban jednstavni građevinski zahvat radi iskopa pristupnog puta od [adresa] do dvorišta iza kuće tuženika. Osim toga, tužitelji tvrde da tuženici sadržaj služnosti ne izvršavaju na način opisan u čl. 177. ZV-a.

18. Sud je utvrdio da je neosnovan prigovor presuđene stvari koji su istaknuli tuženici pozivajući se pravomoćnu presudu u predmetu ovog suda broj P-593/92 u kojem je vođen postupak radi prestanka prava stvarne služnosti prolaza i provoza između prednika tužiteljice te prednika tuženika i tuženika.

19. Čitanjem Presude Općinskog suda u Koprivnici broj P-593/92-13 od 31. srpnja 1992. utvrđeno je da je u pravnoj stvari tužitelja NĐ i ŠĐ protiv tuženika KĐ, VĐ, MĐ i JĐ, A i RĐ, UĐ, PĐ te ovdje tuženika ČĐ i IĐ, radi prestanka prava služnosti prolaza i provoza, odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja radi prestanka prava stvarne služnosti prolaza i provoza zasnovanih na teret nekretnina kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica] upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u korist tamo tuženika te da se tuženicima zabrani svaki daljnji prolaz i provoz preko nekretnina tamo tužitelja. Citirana presuda je potvrđena presudom Okružnog suda u Bjelovaru Gž-2174/92-2 od 10. prosinca 1992. godine.

20. Prema ocjeni suda u konkretnom slučaju neosnovan je prigovor presuđene stvari. Činjenica je da tužitelji nisu bili stranke u navedenom parničnom postupku koji je proveden kod ovog suda pod brojem P-593/92. Utvrđeno je i da je citirana presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev radi prestanka prava stvarne služnosti prolaza i provoza prednika tužiteljice protiv prednika ovdje tuženika i tuženika osobno donijeta 31. srpnja 1992. na temelju stanja utvrđenog u vrijeme donošenja presude, a u ovom postupku tužitelji tvrde da su se okolnosti u međuvremenu promijenile te da tuženici koriste put služnosti na način da su izvršavanje služnosti u međuvremenu proširili te da preko nekretnina tužitelja provoze radi svoje komocije iako na svojim nekretninama mogu izgraditi pristupni put od javnog puta.

21. Tuženici poriču da bi proširili svoje ovlasti u izvršavanju služnosti puta. Tuženici tvrde da do svojih nekretnina mogu doći jedino postojećim putem služnosti preko nekretnina tužitelja.

22. Iz tužiteljevog iskaza proizlazi da su se promijenile okolnosti nakon što je 1992. vođen postupak radi prestanka prava stvarne služnost prolaza i provoza te da je služnost u međuvremenu izgubila razumnu svrhu. Tuženik navodi da se ranije put koristio tri puta godišnje jer su uz put bili samo vinogradi, a tuženici sada svakodnevno više puta voze preko tog puta zbog čega on svoje nekretnine ne može ograditi, a provozom preko nekretnine tuženici mu rade štetu. Navodi da tuženici provoze traktorima te voze i priključke za traktore, a vrše usluge obrade zemlje drugima i zbog toga provoze spornim putem u bilo koje doba dana i radnim danom i nedjeljom, a traktore voze i zetovi tuženika. Navodi da je on zapustio svoje nekretnine jer se ne usudi tamo dolaziti. Također tuženici voze preko nekretnine tužiteljice uz njezinu klijet. Navodi da su tuženici u mogućnosti napraviti put od javne površine - ceste koja je sa zapadne strane njihovih nekretnina preko sjevernog dijela njihovih nekretnina. Navodi da je prije 2014. vidio da tuženici imaju gospodarske zgrade i poljoprivredne strojeve s kojima su do svoje nekretnine provozili preko nekretnine u vlasništvu brata tuženice, a koja je istočno od nekretnine tužitelja AĐ.

23. Tuženik ŽĐ je u iskazu naveo da on i članovi njegove obitelji voze spornim putem poljoprivrednim strojevima i automobilima. Naveo je da se bave poljoprivredom, a u krajnjem istočnom dijelu nekretnine imaju gospodarske zgrade. Tuženik tvrdi da nije moguće napraviti put od ceste koja je sa zapadne strane preko nekretnine tuženika do njihovih gospodarskih zgrada zbog visinske razlike i dijela nekretnine na kojoj se nalaze gospodarske zgrade. Navodi da su tuženici sagradili kuću 1983. te za kuću imaju građevinsku dozvolu, a odmah iza toga i gospodarske zgrade i nastambu za svinje, s tim da za svinjce za jedan dio imaju građevinsku dozvolu, a kad su tražili građevinsku dozvolu nisu uopće navodili kojim putem će doći do gospodarskih zgrada. Tuženik navodi da im je sporni put potreban jer drugačije ne mogu do svojih gospodarskih zgrada. Iz tuženikovog iskaza proizlazi da su tuženici svoju nekretninu kupili od SĐ koja je imala kuću gdje su sada gospodarske zgrade tuženika, a nakon toga kupili su i zemlju od BĐ. Navodi da su se SĐ i BĐ koristili spornim putem. Tuženik poriče da bi se tuženici ranije koristili vožnjom preko nekretnina u vlasništvu njegovog brata da bi došli do svojih gospodarskih zgrada.

24. Tuženica IĐ također tvrdi da tuženici ne rade tužiteljima nikakvu štetu. Navodi da su tuženici poljoprivrednici i imaju OPG, kod obrade zemlje pomažu im djeca i zetovi, a s njima živi dvoje djece. Tuženica je navela da u domaćinstvu voze dva traktora i dva osobna automobila te spornim putem voze traktorima i jednim osobnim automobilom, a u prizemlju kuće je sagrađena garaža gdje stane samo jedno vozilo.

25. Prema odredbi čl. 242. st. 1. ZV-a, izgubi li pravo služnosti razumnu svrhu, vlasnik poslužne stvari može zahtijevati da se ono ukine ako nije što posebno određeno. Odluku o ukinuću donijet će sud na zahtjev vlasnika poslužne stvari, bez obzira na pravni temelj na kojem je ta služnost bila osnovana.

26. Odredbom čl. 177. ZV-a u st. 1. propisano je da ovlaštenik prava služnosti može ovlasti koje mu to njegovo pravo daje izvršavati po svojoj volji, ali ne šireći ih nego stežući koliko to dopušta narav i svrha služnosti, a prema st. 2. citiranog članka ovlaštenik prava služnosti mora pri izvršavanju svojih ovlasti postupati obzirno tako da što manje opterećuje poslužnu stvar.

27. Tužitelji traže ukidanje služnosti puta kako bi svoje građevinske čestice mogli uživati kao jednu cjelinu i da im tuženici ne nanose štetu. Nesporno je utvrđeno da tuženici svoje nekretnine uživaju kao cjelinu. Tuženici tvrde da im je sporni put jedini prolaz poljoprivrednim strojevima do njihovih čestica kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] na kojima se nalaze njihove gospodarske građevine.

28. Tijekom postupka je proveden očevid na predmetnim nekretninama stranaka 24. kolovoza 2016. uz sudjelovanje gospodarskog vještaka ing. Vladimira Talana.

28.1. Iz nalaza i mišljenja gospodarskog vještaka ing. Vladimira Talana proizlazi da su nekretnine kčbr. [katastarska čestica] u naravi voćnjak, nekretnine kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] su površine na kojima su izgrađene građevine za gospodarsku namjenu i to nastambe za životinje, skladište, koš i prostor za odlaganje poljoprivrednih strojeva i traktora te drva za ogrjev. Vještak navodi da su nekretnine u građevinskoj zoni.

25.2. Vještak navodi da je za mehanizaciju tuženika potrebna minimalna širina puta 3 metra na dnu usjeka, a u gornjem dijelu usjeka i više. Navodi da tuženik raspolaže traktorima od 1600 do 2000 kg te prikolicom jednoosovinskom i dvoosovinskom težine cca 1000 kg koje nose po 3000 kg korisnog tereta što ukupno čini 4000 kg. Također tuženik raspolaže s nošenim strojevima od kojih su najteži malčer cca 650 kg i atomizer kad je napunjen s otopinom sredstva za zaštitu bilja cca 500 kg.

29. Proveden je očevid na nekretninama stranaka uz sudjelovanje geodetskog vještaka ing. MĐ dana 24. kolovoza 2016. i uz sudjelovanje geodetskog vještaka ing. Vesne Kovač dana 27. studenog 2023. godine.

29.1. Očevidom na nekretnini 27. studenog 2023. utvrđeno je da se nekretnine stranaka nalaze u naselju Draganovec u k. o. [katastarska općina], a sporni put je istočno od javnog puta i proteže se u smjeru sjever – jug. Prilikom očevida su tužitelj i tuženici suglasno naveli da je nakon ranijeg očevida izgrađena nadstrešnica na nekretnini kčbr. [katastarska čestica] uz javni put te da su tuženici napravili šupu za drva s istočne strane njihove kuće. Tužitelj je tvrdio da su tuženici u međuvremenu na kčbr. [katastarska čestica] u međuvremenu napravili nadstrešnicu i koš za kukuruz, što tuženici osporavaju.

29.2. Iz nalaza geodetskog vještaka ing. Vesne Kovač proizlazi da se nekretnine tuženika u odnosu na postojeći put kao javno dobro nalaze s istočne strane, a nekretnine se sastoje od kčbr. [katastarska čestica] na kojoj se nalazi sagrađena obiteljska kuća s terasom oko kuće u obliku slova "L", stepeništem i drvenom šupom u produžetku prema istoku, a u prednjem dijelu uz sam javni put nalazi se nadstrešnica – montažna nadstrešnica za automobile. Na nekretnini tuženika kčbr. [katastarska čestica] je gospodarska građevina. Tuženici su naveli da je za istu vršena legalizacija kao i za terasu za kčbr. [katastarska čestica] jer je građevina u naravi veća od one za koju je ishođena građevinska dozvola 1984.. Nekretnina tuženika uz cestu prema istoku kčbr. [katastarska čestica] je u naravi dio uz javni put i dio zatravljenog pokosa na kojem je nekoliko zasađenih voćaka, dalje se proteže kčbr. [katastarska čestica] u naravi voćnjak i jednim dijelom prilazni put koji tuženici imaju po svojoj nekretnini sa spornog puta na kčbr. [katastarska čestica] na kojoj se nalaze sagrađene nadstrešnice odnosno kukuružnjak. Identificirana je nekretnina tužiteljice kčbr. [katastarska čestica] u naravi jednim dijelom livada i jednim dijelom put i kčbr. [katastarska čestica] te je utvrđeno da je na istoj sagrađena klijet i da se preko nekretnine u cijeloj dužini proteže put u smjeru sjever – jug i dijeli nekretninu u dva dijela te se put nastavlja prema nekretnini tužitelja. Nekretnine tužitelja su kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] te sporni put nekretninu tužitelja dijeli na dvije različite cjeline kako je to prikazano u skici izmjere oba vještaka.

29.3. Prema nalazu i mišljenju vještaka ing. Vesne Kovač u odnosu na prethodni očevid nije došlo do promjena u položaju spornog puta koji prolazi po nekretninama tužitelja i tužiteljice, što je prikazano na skicama izmjere.

29.4. Geodetski vještak ing. Vesna Kovač navodi da je iz same građevinske dozvole iz 1984. odnosno kopije plana vidljivo da građevna parcela tuženika ima pristup na javnu cestu - sada makadamsku cestu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što je uvjet da bi se na parceli moglo graditi. Prema nalazu vještaka tuženici bi do pomoćne građevine dolazili s ulične strane koja se nalazi sa zapadne strane kčbr. [katastarska čestica] preko kčbr. [katastarska čestica] (kasnije spojene kčbr. [katastarska čestica] u novu kčbr. [katastarska čestica]) jer je na predmetnoj kopiji sporni put nepostojeći te se tuženici i kod legalizacije ilegalno izgrađenih građevina oslanjaju na javni put kčbr. [katastarska čestica] i nigdje na geodetskom snimku nije prikazano da koriste sporni put za poljoprivredne strojeve do svojih gospodarskih građevina.

29.5. Prema nalazu geodetskog vještaka ing. Vesne Kovač sporni put po nekretninama tužitelja (i ostalim građevinskim parcelama) onemogućava da tužitelji (i vlasnici ostalih čestica) preko kojih ide sporni put konzumiraju svoja prava građevnih parcela jer sporni put siječe njihove parcele na dva dijela.

29.6. Nalaz i mišljenje vještaka ing. Vesne Kovač sud prihvaća u cijelosti, kao objektivan i u skladu s pravilima struke, jasan i neproturječan.

30. Iz provedenih dokaza proizlazi da sporni put postoji niz godina, a svrha puta bila je prilaz vinogradima i klijetima različitih vlasnika, koje su se tu nalazile i u to se vrijeme nije radilo o građevinskom području stambene namjene niti je u vrijeme osnivanja puta bilo postojeće ceste sada kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a tuženici su kupnjom stekli preostale nekretnine u čiju je korist osnovana služnost puta te je izvršeno i spajanje čestica sada u vlasništvu tuženika. Također, u vrijeme osnivanja puta nisu postojali poljoprivredni strojevi kakvima sada provoze tuženici spornim putem niti je učestalost korištenja puta bila kakva je danas. Utvrđeno je da javna cesta sada kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije postojala kad su tuženici ishodili dozvolu za kuću i pomoćnu građevinu. Izmjenom Generalnog urbanističkog plana mijenja se korištenje i namjena prostora.

31. Na temelju činjenica utvrđenih očevidom, priloženom dokumentacijom te provedenim geodetskim vještačenjem utvrđeno je da su tuženici prevelikom izgradnjom na svojoj nekretnini kčbr. [katastarska čestica] sebi onemogućili prilaz s javne ceste do njihovih nekretnina kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], a koji im je bio uvjetovan građevnom dozvolom iz 1984. godine. Građevna parcela tuženika ima pristup na javnu cestu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a došlo je do promjene na nekretnini tuženika na kčbr. [katastarska čestica] na kojoj su tuženici dogradili obiteljsku kuću koja je znatno povećana u odnosu na građevinu za koju su ishodili građevinsku dozvolu 1984. godine.

31.1.Na temelju nalaza geodetskog vještaka utvrđeno je da tuženici nisu smjestili kuću prema zadanim uvjetima iz građevne dozvole iz 1984. godine i još su izvršili izgradnju terase, ne uzimajući u obzir zašto im je građevina u uvjetima bila stavljena u sjevernu među, a razlog je da zbog visinske razlike zemljišta naprave ulaz s južne strane kčbr. [katastarska čestica] (nastale spajanjem kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica]).

31.2.Utvrđeno je da su tuženici napravili montažnu nadstrešnicu dimenzija 6,68 x 4,84 m, a iza terase s istočne strane sagradili drvenu šupu – drvarnicu. Tuženici su gradnjom terase, nadstrešnicom za automobile i samom drvarnicom onemogućili da se s ulične strane napravi ulaz i prolaz po kčbr. [katastarska čestica] do kčbr. [katastarska čestica] na kojoj se nalazi gospodarska građevina tuženika.

32. Na temelju analize svih provedenih dokaza sud je utvrdio da sporni put prolazi preko nekretnina tužitelja, siječe njihove parcele na dva dijela i na taj način onemogućava tužiteljima uživanje njihovih nekretnina kao cjeline. Iz nalaza geodetskog vještaka proizlazi da je činjenicom da se preko predmetnih nekretnina tužitelja proteže sporni put, tužitelju uskraćena mogućnost uživanja u cjelini i spajanja kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], obje u vlasništvu tužitelja i u budućnosti formiranja nove građevinska parcele, a isto se odnosi i na kčbr. [katastarska čestica] u vlasništvu tužiteljice.

33. Tijekom postupka je provedeno i građevinsko vještačenje po vještaku ing. DĐ, čiji nalaz sud prihvaća u cijelosti kao objektivan i u skladu s pravilima struke te prema ocjeni suda nalaz i mišljenje vještaka nije doveden u pitanje prigovorima tuženika na koje je vještak na ročištu glavne rasprave dao jasne i obrazložene odgovore, a činjenica je da tuženici nisu predložili vještačenje po drugom građevinskom vještaku.

33.1. Iz nalaza i mišljenja građevinskog vještaka također proizlazi da sporni put dijeli nekretninu tužitelja na dvije različite cjeline.

33.2. Prema nalazu vještaka ing. DĐ s obzirom da tuženici posjeduju i kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] koje se nalaze sjevernije od parcela sa stambenim objektom gdje kčbr. [katastarska čestica] neposredno graniči s javnom prometnom površinom, a kčbr. [katastarska čestica] spaja istu i kčbr. [katastarska čestica], preko istih je moguće izvesti novi prilazni put od pojasa javne ceste upisane na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] te na taj način osigurati prilaz do čestica 7648/2 i 7643/1 na kojima se nalaze gospodarski objekti tuženika a koji sada nemaju uspostavljen neposredni izlaz do javno-prometne površine preko zemljišta tuženika. Iako je na jugozapadnom dijelu betonski elektrostup javne mreže i ukopani betonski šahtovi isti se prema mišljenju građevinskog vještaka mogu zaobići u izvedbi i ne smetaju za izvedbu prilaza. Na taj način, prema mišljenju vještaka, na nekretninama koje su predmet postupka postoji i drugi prikladniji ili jednako prikladni prolaz na nekretnine tuženika koje tužiteljima kao vlasnicima poslužnog zemljišta čine manje štete.

33.3. U usmenom očitovanju vještak ing. DĐ je cijelosti ostao kod pisanog nalaza i mišljenja od 27. studenog 2023. te je na prigovor tuženika naveo da nalaz nije u suprotnosti s nalazom od 4. rujna 2017., jer se u tom nalazu komentiralo izvođenje pristupne ceste u okviru propisa za izgradnju javnih cesta na koji način je konstatirano da se takva pristupna cesta kao javna ne može izvesti na raspoloživom terenu, dok se u završnom dijelu istog obrazloženja na str. 2. toga nalaza konstatira da se može izvesti i predvidivi drugi pristup do predmetnih objekata na način da se vodi računa o potrebi izvedbe usjeka, osiguranja usječnih kosina i susjednog terena, osiguranja odvodnje oborinskih voda, te se na taj način omogućuje i pristup izvan sustava kriterija javno prometnih površina u prijašnjem dijelu nalaza.

33.4. Odgovarajući na pitanja punomoćnika tuženika vještak je u usmenom očitovanju naveo da je u tehničkom smislu i u skladu s pravilima struke na vještačenim nekretninama u potpunosti moguće izvesti kolni prilaz na adekvatan tehnički način koji ne podrazumijeva isključivo pravocrtni, linijski prilaz već omogućava i druga tehnička rješenja kao što su usjeci, nasipi terena, nepravocrtna linija uspona, čime se može zadovoljiti kriterij maksimalnog nagiba uz preduvjet da se prometnica izvede na tehnički ispravan način sa izvedbom posteljice i završnog sloja minimalnog u kamenom materijalu lomljenog kamena. Vještak je u nalazu naveo da je uzeo u obzir širinu čestica na kojima bi se takav zahvat morao izvesti, kao i činjenicu da se na tom putu nalazi stup električne rasvjete.

35. Sud smatra neuvjerljivim navode tuženika da je služnost puta i ranije izvršavana u istom opsegu, jer je na temelju provedenih dokaza utvrđeno da su ranije predmetne nekretnine bile vinogradi i klijeti, nije bilo strojeva kakve sada posjeduju tuženici i kojima provoze spornim putem preko nekretnina tužitelja, a učestalost provoza je sada znatno veća s obzirom da tuženici spornim putem provoze poljoprivrednim strojevima kojima obrađuju nekretnine na drugim lokacijama. Sud je prihvatio uvjerljivi iskaz tužitelja da služnost puta u korist susjednih nekretnina, sada u vlasništvu tuženika, nije osnovana u opsegu u kojem je tuženici sada izvršavaju.

36. Tuženici tvrde da im je put služnosti nužan jer ne mogu provoziti po svojim nekretninama i na njima napraviti put.

36.1.No, činjenica je da su tuženici u vrijeme kad su gradili objekte na svojoj nekretnini izvan okvira građevinske dozvole i bez građevinske dozvole, bili svjesni konfiguracije terena na njihovim nekretninama te su sami sebi onemogućili da se s ulične strane napravi ulaz i prolaz po kčbr. [katastarska čestica] do kčbr. [katastarska čestica], a nisu trebali graditi objekte na dijelu nekretnine za koji sada smatraju da nemaju odgovarajući pristup s javnog puta preko svoje nekretnine.

36.2. Na temelju analize provedenih dokaza utvrđeno je da su ranije vlasnici nekretnina koje sada kao jednu cjelinu uživaju tuženici bili različiti te nije niti bilo javnog puta - makadamske ceste zapadno od nekretnine tuženika pa vlasnici nekretnina u čiju je korist bila osnovana služnost puta nisu imali neposrednu odgovarajuću povezanost s javnim putem, a tuženici su u međuvremenu stekli susjedne nekretnine i svoje nekretnine uživaju kao jednu cjelinu te građevinska parcela tuženika ima pristup na javni put - kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz koji se proteže nekretnina tuženika kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a na nekretninu tuženika kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema istoku se proteže nekretnina tuženika kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok se na nekretninu tuženika kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema istoku protežu nekretnine tuženika kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] te sve navedene nekretnine tuženika čine jednu cjelinu. Također je očevidom i vještačenjem utvrđeno da tuženici nisu smjestili kuću prema zadanim uvjetima iz građevne dozvole iz 1984. godine i još su izvršili izgradnju terase, ne uzimajući u obzir zašto im je građevina u uvjetima bila stavljena u sjevernu među, kako to proizlazi iz nalaza geodetskog vještaka te da su tuženici gradnjom terase s nadstrešnicom za automobile i drvarnicom onemogućili da se s ulične strane napravi ulaz i prolaz po kčbr. [katastarska čestica] do kčbr. [katastarska čestica] na kojoj se nalazi gospodarska građevina.

36.3. Nadalje, provedenim građevinskim vještačenjem je utvrđeno da s obzirom da su tuženici vlasnici i posjednici nekretnina kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koje se nalaze sjevernije od parcela sa stambenim objektom, a kčbr. [katastarska čestica] neposredno graniči s javnom prometnom površinom, a kčbr. [katastarska čestica] spaja istu i kčbr. [katastarska čestica] te je preko istih moguće izvesti novi prilazni put od pojasa javne ceste upisane na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] do kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] te na taj način osigurati prilaz do čestica 7648/2 i 7643/1 k. o. [katastarska općina], na kojima se nalaze gospodarski objekti tuženika, a koji sada nemaju uspostavljen neposredni izlaz do javno-prometne površine preko zemljišta tuženika te na taj način na nekretninama koje su predmet postupka postoji i drugi prikladniji ili jednako prikladni prolaz na nekretnine tuženika.

37. Neosnovani su navodi tuženika da provozom spornim putem preko nekretnina tužitelja istima ne rade štetu, jer je utvrđeno da zbog učestalog provoza tuženika spornim putem automobilima i poljoprivrednim strojevima, tužitelji svoje nekretnine ne mogu uživati kao cjelinu (za razliku od tuženika), jer put siječe njihove nekretnine na dva dijela te je tužiteljima onemogućeno uživati svoje nekretnine kao cjeline, a u vrijeme kad je put osnovan nekretnine preko kojih je prolazio put nisu bile opterećene niti su vlasnici bili pretjerano ometani u izvršavanju vlasničkih i posjedovnih čina jer su nekretnine bile vinogradi i klijeti do kojih se provozilo rijetko.

38. Prema odredbi čl. 242. ZV-a, pravo služnosti puta može se ukinuti ako izgubi svoju razumnu svrhu, a također sud može ukinuti služnost ako utvrdi da postoji drugi prikladniji ili jednako prikladan prolaz koji uzrokuje manje štete. U konkretnom slučaju, sud je cijenio sve naprijed obrazložene relevantne činjenice te je utvrdio da je osnovan zahtjev tužitelja za ukidanje služnosti puta jer je put služnosti izgubio svoju razumnu svrhe i tuženici imaju mogućnost preko svojih nekretnina za prikladniji ili jednako prikladni prolaz na svoje nekretnine.

39. Iz obrazloženih razloga, sud je usvojio tužbeni zahtjev tužitelja i presudio kao u točki I. izreke ove presude.

40. Budući da je ovom odlukom ukinut put služnosti, tuženici su dužni prestati izvršavati sadržaj služnosti puta preko predmetnih nekretnina tužitelja, jer za to više nemaju valjani pravni osnov. Stoga je presuđeno u točki II. izreke ove presude.

41. Tužitelj i tuženici su zatražili naknadu parničnih troškova.

42. Parnični troškovi tužitelja AĐ utvrđeni su u iznosu od 1.954,14 eura, a odnose se na predujam za očevid i vještačenje u iznosima od 862,70 eura (6.500,00 kn), 517,62 eura (3.900,00 kn) i 73,82 eura te nagradu punomoćniku odvjetniku tužitelja za sastav obrazloženog podneska (očitovanje na nalaz i mišljenje vještaka) od 3. lipnja 2024. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8. točka 1.) i za zastupanje na ročištu 14. ožujka 2025. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9. točka 1.), PDV u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 46.), prema troškovniku (str. 324) i primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23).

43. Sud je o troškovima odlučio primjenom odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a te je naložio tuženicima naknaditi tužitelju troškove postupka u cijelosti.

44. Na dosuđeni iznos parničnog troška tužitelju je dosuđena zakonska zatezna kamata od dana donošenja presude do isplate, primjenom odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a.

45. Iz obrazloženih razloga odlučeno je kao u točki III. izreke ove presude.

U Koprivnici, 11. travnja 2025.

Sutkinja

Marijana Jurenec

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu u Zagrebu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u roku od 15 dana, od dana dostave ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa presude.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. ZPP-a).

Dostaviti:

1. Odvjetnica Mija Milaković, Koprivnica

2. Odvjetnik Bruno Čer, Koprivnica

3. ĐĐ, [adresa], Stainach – Pürgg 8950, Republika Austrija