Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31 000 Osijek

K-296/2023-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sucu Ivanu Sajteru, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Gordane Šantor-Gregačević, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv opt. EČ, zbog kaznenog djela iz članka 149. stavka 2.. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15.,101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22.,114/23. i 36/24. – u nastavku KZ/11), povodom privatnih tužbi HČ i Hrvatskog teniskog saveza, nakon zaključene javne rasprave dana 9. travnja 2025., održane u prisutnosti punomoćnika privatnog tužitelja Andreja Tődtlinga, odvjetnika iz Zagreba, opt. EČ i branitelja Ivana Ergotića, odvjetnika iz [adresa], a objavljene dana 11. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I./ opt. EČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1977. u [adresa], sin E i majke H, s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, neoženjen, bez djece, vlasnik sportske agencije The Bon sport management j. d. o., s primanjima od oko 1.000,00 EUR, suvlasnik nekretnine u kojoj prebiva i vlasnik stana u [adresa],

k r i v  j e

što je:

1. u razdoblju od 2. veljače 2023. do 3. travnja 2023. na javnom skupu, odnosno putem radija, televizije i računalnog sustava ili mreže za privatnu tužiteljicu HČ, kao predsjednicu Hrvatskog teniskog saveza iznosio ili pronosio neistinite činjenične tvrdnje koje mogu škoditi časti i ugledu privatnog tužitelja, pa je tako:

- dana 2. veljače 2023. godine, na Izvanrednoj skupštini Hrvatskog teniskog saveza održanoj u Osijeku izjavio da: „…smatra sadašnji Hrvatski teniski savez spornim, da trenutno smatra da Hrvatski teniski savez ustvari Zagrebački teniski savez koji vlada tenisom, a kompletna ostala Hrvatska je talac toga i to je trebalo jasno reći. Struktura koja je sada predstavlja Hrvatski teniski savez uvela je nezakonite Odbore za sportske aktivnosti…“.

- dana 19. veljače 2023. godine, na Hrvatskoj radio televiziji, na 4. programu u emisiji Studio 4, izjavio da:

a) „…njeno djelovanje je od prvog njenog dana nelegalno…“ (referirajući se na privatnu tužiteljicu)

b) „…ono što je nevjerojatno gospođa HČ ne poštuje presudu Visokog upravnog suda…“,

- dana 17. ožujka 2023. godine, za RTL vijesti, na RTL televiziji i web stranici RTL televizije : https://danas.hr/sport/tenis/potpuni-raskol-u-hrvatskom-teniskom-savezu- imat-cete-niz-emisijanestvarnog- sadrzaja-14d41862-c4f7-11ed-bc05-b6cdfea81f82 izjavio da:

a)„…ako gledate na primjeru Dinama koji je ovako eksponirani primjer, moram vam bit iskren i reć' da je to mala stvar šta se događa u Hrvatskom teniskom savezu…“

b)“…Da, gospođa HČ godinu dana ne poštuje odluku Visokog upravnog suda, smatram da nitko u Republici Hrvatskoj to sebi ne smije dozvoliti…“ c)„…dovoljno je samo da institucije pogledaju malo šta se događa u Hrvatskom teniskom savezu i vjerujte mi imat ćete niz emisija nevjerojatnog sadržaja…“

- dana 3. travnja 2023. godine, na N1 Televiziji i web stranici N1 Televizije https://www.youtube.com/watch?v=XdiO_PwYeTo izjavio da:

a) još 2018. na jednoj „nelegalnoj skupštini“ smijenjen tadašnji predsjednik gospodin PČ,

b) predsjednica HČ od 2018. godine „bila nelegalna kao i sam

Statut koji je tada donesen“,

c) Statut iz 2018. godine je „dokazano nezakonit“,

d) činjenica je da od 9.2.2022. godine Skupština „na kojoj je izabrana HČ ništavna kao i Statut kao i sve odluke koje su do tad' ili od tad' donesene ne vrijede“,

e) HČ „apsolutno ne smatramo predsjednicom i cijeli njen mandat smatramo nelegalnim“,

f) trenutno vodstvo Hrvatskog teniskog saveza „utjeruje strah među ljude“,

dakle, putem javnog skupa, televizije, radija i putem računalnog sustava ili mreže za privatnu tužiteljicu HČ iznio ili pronio neistinitu činjeničnu tvrdnju koja može škoditi njenoj časti i ugledu, znajući da je neistinita, zbog čega je djelo postalo pristupačno većem broju osoba,

čime je na štetu HČ počinio kazneno djelo protiv časti i ugleda – klevetu iz članka 149. stavka 1. i 2. KZ/11,

2. u razdoblju od 2. veljače 2023. do 3. travnja 2023. na javnom skupu, odnosno putem radija, televizije i računalnog sustava ili mreže za privatnog tužitelja Hrvatski teniski savez iznosio ili pronosio neistinite činjenične tvrdnje koje mogu škoditi časti i ugledu privatnog tužitelja, pa je tako:

- dana 2. veljače 2023. godine, na Izvanrednoj skupštini Hrvatskog teniskog saveza održanoj u Osijeku izjavio da: „…smatra sadašnji Hrvatski teniski savez spornim, da trenutno smatra da Hrvatski teniski savez ustvari Zagrebački teniski savez koji vlada tenisom, a kompletna ostala Hrvatska je talac toga i to je trebalo jasno reći. Struktura koja je sada predstavlja Hrvatski teniski savez uvela je nezakonite Odbore za sportske aktivnosti…“.

- dana 17. ožujka 2023. godine, za RTL vijesti, na RTL televiziji i web stranici RTL televizije: https://danas.hr/sport/tenis/potpuni-raskol-u-hrvatskom-teniskom-savezu- imat-cete-niz-emisijanestvarnog- sadrzaja-14d41862-c4f7-11ed-bc05-b6cdfea81f82 izjavio da:

a) „…ako gledate na primjeru Dinama koji je ovako eksponirani primjer, moram vam bit iskren i reć' da je to mala stvar šta se događa u Hrvatskom teniskom savezu…“

b) „…dovoljno je samo da institucije pogledaju malo šta se događa u Hrvatskom teniskom savezu vjerujte mi imat ćete niz emisija nevjerojatnog sadržaja…“

- dana 3. travnja 2023. godine, na N1 Televiziji i web stranici N1 Televizije https://www.youtube.com/watch?v=XdiO_PwYeTo izjavio da:

a) još 2018. na jednoj „nelegalnoj skupštini“ smijenjen tadašnji predsjednik gospodin PČ,

b) predsjednica HČ od 2018. godine „bila nelegalna kao i sam

Statut koji je tada donesen“,

c) Statut iz 2018. godine je „dokazano nezakonit“,

d) činjenica je da od 9.2.2022. godine Skupština „na kojoj je izabrana HČ ništavna kao i Statut kao i sve odluke koje su do tad' ili od tad' donesene ne vrijede“,

e) HČ „apsolutno ne smatramo predsjednicom i cijeli njen mandat smatramo nelegalnim“,

f) trenutno vodstvo Hrvatskog teniskog saveza „utjeruje strah među ljude“,

dakle, putem javnog skupa, radija, televizije i putem računalnog sustava ili mreže za privatnog tužitelja Hrvatski teniski savez iznio ili pronio neistinitu činjeničnu tvrdnju koja može škoditi njegovoj časti i ugledu, znajući da je neistinita zbog čega je ona postala pristupačna većem broju osoba,

čime je na štetu privatnog tužitelja Hrvatskog teniskog saveza počinio kaznena djela protiv časti i ugleda – klevetu iz članka 149. stavka 1. i 2. KZ/11, u vezi članka 52. KZ/11.

pa se opt. EČ, za kazneno djelo na štetu HČ iz točke 1.), na temelju članka 149. stavka 2. KZ/11, u vezi članka 52. KZ/11,

u t v r đ u j e

NOVČANA KAZNA od 200 (dvjesto) dnevnih iznosa, a visina dnevnog iznosa okrivljenika je 10,00 EUR-a, što ukupno iznosi 2.000,00 EUR.

Opt. EČ se za kazneno djelo na štetu Hrvatskog teniskog saveza iz točke 2.), na temelju članka 149. stavka 2. KZ/11, u vezi članka 52. KZ/11

u t v r đ u j e

NOVČANA KAZNA od 150 (stopedeset) dnevnih iznosa, a visina dnevnog iznosa okrivljenika je 10,00 EUR-a, što ukupno iznosi 1.500,00 EUR,

pa se opt. EČ, na temelju članka 51. KZ/11

o s u đ u j e

na jedinstvenu NOVČANU KAZNU od 300 (tristo) dnevnih iznosa, a visina dnevnog iznosa optuženika je 10,00 EUR-a, što ukupno iznosi 3.000,00 EUR.

Ujedno se na temelju čl. 56. st. 1. i 2. KZ/11, opt. EČ

i z r i č e

UVJETNA OSUDA

na način da se izrečena novčana kazna neće izvršiti ako okrivljenik u roku od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.

II./ Na temelju članka 151. stavka 1. i 2. u vezi članka 80. KZ/11, nalaže se optuženiku EČ da u cijelosti objavi javnu ispriku privatnim tužiteljima HČ i Hrvatskom teniskom savezu i to na RTL televiziji i web stranici RTL televizije, Hrvatskoj radio televiziji, te N1 Televiziji i web stranici N1 Televizije, sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude.

III./ Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP-a u vezi članka 145. stavka 1. i 2. točka 6. ZKP-a, nalaže se opt. EČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude sudu plati trošak kaznenog postupka - paušalnu svotu u iznosu od 100,00 EUR.

IV./ Na temelju članka 148. stavka 1. i članka 145. stavak 1. i 2. točka 7. ZKP-a, nalaže se opt. EČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] da u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude isplati trošak kaznenog postupka koji se odnosi na nagradu i nužne izdatke punomoćnika privatnog tužitelja Andreja Tödtlinga, odvjetnika iz Zagreba o kome će sud donijeti posebno rješenje.

Obrazloženje

1. Privatnom tužbom privatne tužiteljice HČ od 19. travnja 2023., koja je 28. travnja 2023. zaprimljena putem e-komunikacije (broj: K-326/2023) optužen je opt. EČ zbog kaznenog djela protiv časti i ugleda – klevete iz članka 149. stavka 1. i 2. KZ/11.

2. Privatnom tužbom privatnog tužitelja Hrvatskog teniskog saveza od 19. travnja 2023., koja je zaprimljena na Općinski sud u Sisku u predmetu poslovnog broja: K-154/2023 optužen je opt. EČ zbog kaznenog djela protiv časti i ugleda – klevete iz članka 149. stavka 1. i 2. KZ/11. Općinski sud u Sisku se oglasio mjesno nenadležnim i predmet je ustupio Općinskom sudu u Osijeku te se predmet na ovom sudu vodio pod poslovnim brojem: K-330/2023.

3. Privatnom tužbom privatne tužiteljice HČ koja je 19. travnja 2023. zaprimljena putem e-komunikacije (K-296/2023), optužen je opt. EČ zbog kaznenog djela protiv časti i ugleda – klevete iz članka 149. stavka 1. i 2. KZ/11.

4. Ovosudnim rješenjem broj: Kv-239/2024 od 14. kolovoza 2024. spojeni kazneni postupci koji se vode kod ovog suda pod brojevima: K-296/2023 i K- 330/2023 te je odlučeno da će se pred Općinskim sudom u Osijeku provesti jedinstveni postupak i donijeti jedna odluka pod brojem: K-296/2023. Potom je u predmetu broj: K-296/2023 od 11. studenog 2024. raspravnim rješenjem odlučeno da će se na taj predmet spojiti i predmet broj: K-326/2023. Ovdje treba posebno naglasiti da je prilikom podnošenja privatne tužbe zbog evidentne omaške privatnog tužitelja Hrvatskog teniskog saveza, na Općinskom sudu u Sisku nepotrebno formiran kazneni predmet pod brojem: K-154/2023 jer je potpuno identična optužba istog privatnog tužitelja protiv istog optuženika već podignuta na Općinskom sudu u Osijeku u predmetu pod brojem: K-326/2023. Dakle, predmeti broj: K-154/2023 (Općinski sud u Sisku) i K-326/203 (Općinski sud u Osijeku) su identični predmeti koji su naknadno spojeni u jedan.

5. Očitujući se o osnovanosti optužbe opt. EČ je iskazao da se ne smatra krivim niti za jednu optužbu privatnih tužitelja.

6. U dokaznom postupku ispitani su opt. EČ, privatna tužiteljica HČ, svjedoci DČ i LČ, te su pročitane sljedeće isprave: zapisnik izvanredne skupštine HTS-a od 2. veljače 2023., reproduciran je video zapis emisije HRT 4 od 19. veljače 2023., pročitana je objava članka zapisnika s Izvanredne skupštine Hrvatskog teniskog saveza od dana 2. veljače 2023.godine, reproduciran je video zapis emisije od dana 19. veljače 2023. godine na Hrvatskoj radio televiziji, 4. programu, pročitana je objava na optuženika na Facebook profilu od dana 19. veljače 2023. godine, objava članka u Internet izdanju Večernjeg lista od dana 20. veljače 2023. godine na stranici https://www.vecernji.hr/sport/raskol-u- teniskom-savezu-osjecki-urotnici-zelesrusiti-predsjednicu-nikolinu-babic-1658415, pročitan je članak u Večernjem listu od dana 21. veljače 2023., reproduciran je video zapis od dana 17. ožujka 2023. RTL vijesti na RTL televiziji, reproduciran je video zapis od dana 17. ožujka 2023. RTL vijesti na RTL televiziji na stranici https://danas.hr/sport/tenis/potpuni-raskol-u-hrvatskom-teniskom-savezuimat- reproduciran je video zapis emisije od dana 3. travnja 2023. na N1 Televiziji, pročitan je Statut Hrvatskog teniskog saveza, Zapisnik s Izvanredne skupštine Hrvatskog teniskog saveza od dana 2. veljače 2023., reproduciran je video zapis od dana 17. ožujka 2023. RTL vijesti na RTL televiziji, reproduciran je video zapis od dana 17. ožujka 2023. RTL vijesti na RTL televiziji sa web stranice https://danas.hr/sport/tenis/potpuni-raskol-u-hrvatskom-teniskom-savezuimat-cete- niz-emisija-nestvarnog-sadrzaja-14d41862-c4f7-11ed-bc05-b6cdfea81f82, reproduciran je video zapis emisije od dana 3. travnja 2023. na N1 Televiziji, izvadak iz Registra udruga RH za Hrvatski teniski savez, mrežne stranice Registra udruga https://registri.uprava.hr. pročitan je ispis iz Registra udruga RH na dan 19. travnja 2023., kao i presuda Upravnog suda u Osijeku broj: Us I-112/2023-6, te rješenje Gradskog ureda za opću upravu i imovinskopravne poslove grada Zagreba od 7. srpnja 2023., rješenje Ministarstva pravosuđa i uprave od 17. listopada 2023., rješenje Gradskog ureda za opću upravu i imovinskopravne poslove grada Zagreba od 7. studenog 2023., rješenje Ministarstva pravosuđa i uprave od 4. travnja 2024., ispis iz Registra udruga na dan 2. rujna 2024. i 30. siječnja 2023., zahtjev za izvršenjem presude VUS-a RH broj: Usž-2459/2020-3 od 9. veljače 2022., Presuda i rješenje Upravnog suda u Zagrebu broj: Usl-2295/2018-20, presuda Visokog upravnog suda RH broj: Usž-2459/2020-3 od 9. veljače 2022., priopćenje Hrvatskog teniskog saveza koji je sudu priložio optuženik 9. travnja 2025., te izvadak iz kaznene i prekršajne evidencije na ime optuženika.

7. Opt. EČ je u obrani naveo da je javno istupao u namjeri da ukaže javnosti da Hrvatski teniski savez vodi nezakonito izabrana predsjednica HČ, a ne zato da našteti njenoj časti i ugledu, a tako ni Hrvatskom teniskom savezu. Nije se slagao s načinom vođenja HTS-a u smislu da Savez plaća izbornike, a ne i djecu tenisače. Zato je javno rekao da je stanje u Hrvatskom teniskom savezu gore nego u Hrvatskom nogometnom savezu. Bio je predsjednik teniskog saveza Osječko-baranjske županije koja nije davala podršku HČ, već UČ, ranijem predsjedniku Saveza. Smatrao je da je HČ nezakonito izabrana predsjednica zato što je jednu skupštinu vodio DČ, kao nezakoniti vršitelj dužnosti predsjednika. S obzirom da je tu skupštinu vodio nezakoniti vršitelj dužnosti tada se ni odluke na toj izvanrednoj skupštini ne mogu smatrati zakonitima. Javno je istupao zato da ukaže na nezakonitost postupanja u radu Saveza i predsjednice Saveza, a ovim privatnim kaznenim tužbama ga Savez želi ušutkati i zabraniti mu pravo na javno iznošenje mišljenja. Nije on jedini govorio o ovim problemima, ali je bio najglasniji i najhrabriji, a većina je šutjela i nisu javno iznosili svoje stajalište. Smatra da je na njemu bilo najlakše "vježbati strogoću" jer je o sličnoj temi objavljen tekst u Nacionalu koji je bio vrlo grubo intoniran u kojem je novinar izašao iz uobičajenog okvira pisanja te je bio jako oštar prema HČ. Unatoč tome, HČ nije tužila Nacional. Iz toga zaključuje da HČ može gaziti slabije, ali da na jače istupe šuti. Smatra da je bio u pravu jer je u međuvremenu izabran novi upravni odbor i novi nadzorni odbor, te je izabran novi predsjednik Saveza VČ. Na prijedlog HČ kao predsjednice doživotno je izbačen iz Saveza. Tvrdio je da ga samo zanima boljitak tenisa i razvoj i napredak djece s kojima besplatno radi već godinama, kao i da je bilo nužno da netko izađe u javnost i reagira na nezakonitosti u radu Saveza. Privatna tužiteljica je tražila da mu se zabrani da trenira djecu i bilo kakav rad u tenisu. Na taj način je kažnjen zbog javno izgovorenih riječi. Smatra da Zagrebački teniski savez ustvari vlada hrvatskim tenisom i da se tu ne radi o kleveti, nego o borbi za ravnopravnost. Tvrdi da je privatna tužiteljica HČ kao predsjednica Saveza uvela odbore za sportske aktivnosti koji prije nje nisu postojali i to smatra nezakonitim. U razgovoru koji je emitiran na 4. kanalu HRT-a izjavio je da je nelegalan rad HČ i to zato što je Visoki upravni sud donio odluku o tome da je nezakonit upis DČ kao predsjednika saveza. DČ je sazvao izvanrednu skupštinu na kojoj je izabrana predsjednica HČ. U istoj izjavi na radiju je naveo da HČ ne poštuje presudu Visokog upravnog suda. O tom problemu je razgovarao s mnogim pravnicima koji su mu objasnili da ništa što je od početka bilo nezakonito ne može s vremenom postati zakonito. Tekst koji je objavljen u Večernjem listu dana 21. veljače 2023. nije autorizirao i poriče da je novinaru rekao da '' HČ već godinu dana jedri protivno upravno sudskim presudama, ali jedri po političkim vjetrovima uz zaštitu HDZ-a". Novinara ĐČ iz Večernjeg lista nikada nije vidio niti je s njim razgovarao. Dana 17. ožujka 2023. dao je izjavio za RTL TV i rekao je da je problematika rada u Dinamu mala stvar za ono što se radi u HTS-u. Naime, utvrdio je da Hrvatski olimpijski odbor dugo godina nepošteno financira HTS. O tome su mu pisali roditelji djece. Riječ je o tome da tenisači juniori od HOO-a dobivaju znatno manje iznose od izbornika i od trenera. Izbornika postavlja HTS, odnosno predsjednica HČ i upravni odbori. Smatra da je riječ o nepoštenom načinu raspodjele sredstava jer ''igrač vidi izbornika jednom ili dva puta godišnje, a on dobije osam puta više od igrača''. Na N1 TV izjavio je da je nelegalno organizirana skupština na kojoj je smijenjen legalno izabrani predsjednik PČ. Izjavu je utemeljio na presudi Visokog upravnog suda. Potom je izjavio da je statut iz 2018. dokazano nezakonit jer je o tome donesena odluka Visokog upravnog suda. Zato smatra da je HČ nelegalna predsjednica saveza i da je njen čitav mandat nelegalan. U istoj toj emisiji je izjavio da HČ i tadašnje vodstvo HTS-a utjeruje strah među ljude zato što su svi koji su javno govorili o problemima u radu saveza bili na svojevrsnoj listi za odstrel. Svi su dobili stegovne mjere, a DČ i on najteže. Osim njih, kažnjeni su i neki teniski suci kao što su P i Markanović koji su izbrisani s liste i više nisu sudili. Zato je rekao da vodstvo HTS-a utjeruje strah među ljude. Ne osporava niti jedan navod u privatnim tužbama, odnosno priznaje da je izrekao sve tvrdnje koje su navedene u privatnim tužbama, osim da je dao intervju novinaru Večernjeg lista od 21. veljače 2023 (pod točkom 3. privatne tužbe). U vrijeme kad je davao izjave znao je da je u Registru udruga RH HČ upisana kao predsjednica HTS-a. Ne zna da li je izbor aktualnog predsjednika HTS VČ zakonit ili nije. Nije se s tim bavio. Ne zna da li VČ poštuje odluke Visokog upravnog suda. Ne zna da li je Savez u vrijeme novog predsjednika VČ mijenjao statut. Nije osporavao upis predsjednice HČ u Registar iz 2019. jer su mu tako sugerirali pravnici koji su mu objasnili da nije potrebno podnositi tužbu za svaki novi upis ako onaj prethodni nije pravomoćno dovršen. Zna da je sportska inspekcija bila u više navrata u HTS-u, ali ne zna rezultate te inspekcije. Nema dokaze o zaradama izbornika, te trenera i igrača. Nema dokaze o tvrdnjama da su da su djeca tenisači oštećeni tim primanjima. O svemu tome je čuo na prezentaciji koja je održana na zadnjoj redovnoj skupštini.

8. Privatna tužiteljica HČ je iskazala da je kao predsjednica HTS-a izabrana na izbornoj skupštini koja je održana 2018. Potom je uskladila Statut i ponovno je raspisala izbore u 2019. Sve navedeno vidi se iz registra Udruge. Dana 4. svibnja 2023. bila je redovna izborna skupština na koju su se mogli javiti svi članovi i lobirati za sebe ili nekog drugog. Skupštinari većinom glasova biraju predsjednika. Istaknula je da je zlonamjernim izjavama optuženika iznesenim u više medija nanesena velika šteta ugledu Saveza i njenom osobnom ugledu. Hrvatski teniski savez brine za više od 2000 članova, te organizira turnire, osigurava financijske uvjete za odvijanje teniskih turnira i teniskih klubova u Hrvatskoj te sve čini da unaprijedi status tenisača. Isto čini i osobno kao predsjednica Saveza. Njena zakonitost kao predsjednice Saveza jasno proizlazi iz prvostupanjske i drugostupanjske pravomoćne odluke o upisu u Registar udruga RH, kao i upisa statuta Saveza u Registar udruga. Nije joj problem podnijeti javnu kritiku u vezi njenog rada, ali ne dopušta da joj optuženik javno osporava legitimitet i legalitet kao predsjednice Saveza. Osim toga i optuženikov teniski klub od kojeg živi konzumira HTS usluge. Kao predsjednica već šest godina volontira i sve čini u dobroj vjeri želeći osigurati uvjete dostojne sportašima. Njena vrata su za sve otvorena i ne želi da se njena čast i ugled ruši i blati na ovaj način. Ujedno kao predsjednica HTS-a ne smije dopustiti da se ruši ugled Saveza. Predmetne klevetničke izjave optuženik je iznio uoči Davis Cupa što je dovelo u pitanje sponzorstvo, ali i organizaciju Davis Cupa. Povodom optuženikovih izjava imala je neugodne razgovore s predsjednikom ITF-a (International Tennis Federation) koji ju je pitao što se to događa u HTS-u. U više navrata je ponovila da je njen izbor za predsjednicu i upis u Registar udruga zakonito proveden, te da je izabrana s velikim brojem glasova što dokazuje njen legitimitet. Nakon ovih napisa Podravka nije potpisala sponzorski ugovor sa HTS-om. Članica je upravnog odbora HGK-a i zna da je bio spreman sponzorski ugovor s Podravkom koji ipak nije potpisan jer je uprava Podravke smatrala da to nije dobro za ugled tvrtke. Osim toga imala je i druge razgovore sa sponzorima upravo zbog ovih izjava optuženika o navodnom stanju u HTS-u. No, zbog njenog ranijeg dobrog rada i zbog ugleda Saveza sponzori su ih ipak ostali financirati. Ne živi od tenisa, već ima privatni posao, ima obitelj i troje djece te naglašava da se zbog brojnih obaveza u Savezu odrekla mnogih stvari u namjeri da kao predsjednica pomogne u radu Saveza. Optuženik svojim klevetničkim izjavama spočitava njen marljiv trud i sve to dovodi u pitanje. Nakon što su optuženikove izjave objavljene u medijima, primila je veliki broj poziva što joj je prouzrokovalo dodatan stres i narušilo joj je psihičko stanje. Mnogi su ju pitali što se to događa u HTS. Ne radi se o navodnim nezakonitostima u HTS-u, nego o tome da optuženik i njegov prijatelj DČ, "vječni predsjednik HTS-a'', jednostavno ne žele priznati njen zakoniti izbor za predsjednicu saveza. Oni isključivo zbog nekih svojih razloga osporavaju njen legitimitet i javno ju omalovažavaju i time ruše ugled HTS-a i štete njenoj časti i osobnom ugledu. Smatra da je samo skupština Saveza ono mjesto gdje se mogu iznositi određeni problemi u radu HTS-a. Pored toga što je predsjednica HTS-a i dopredsjednica je Europske organizacije Tennis Europe te je članica ITF-a. Dakle, ima svoj javni status kojeg je teško stekla, te ne dopušta da ju se na ovaj način javno kleveće. Zbog svega toga više od tri mjeseca je bila pod iznimnim stresom i u teškom psihičkom stanju te je bila smanjeno radno sposobna i pila je tablete za smirenje. Na kraju svega dodaje kako smatra da se optuženik i njegovi ne bi tako ponašali da je na čelu saveza muškarac.

9. Svjedok DČ je iskazao da je u Hrvatskom teniskom savezu već više od 40 godina te je dugogodišnji dopredsjednik Saveza. Kao takav obavljao je i funkciju predsjednika Veteranskog teniskog saveza. Nakon smjene predsjednika PČ njemu je ponuđeno da vodi Savez kao vršitelj dužnosti. Izvanredna skupština bila je u Varaždinu 2018., te je predloženo da on bude v.d. predsjednika. Dobro pozna statut HTS-a i rekao je da statut ne poznaje izbor vršitelja dužnosti predsjednika, već da samo mogu biti izbori za predsjednika i dopredsjednika. Objašnjeno mu je da će to sve biti u redu, i na skupštini je izabran je za v.d. predsjednika. Rješenje o tome dobio je 6. lipnja 2018. te je u roku nekoliko dana sazvao izvanrednu skupštinu. Na toj skupštini došlo je do međusobnog razilaženja skupštinara, a najveći sukob bio je u vezi statuta donesenog 28. prosinca 2018. Upravni odbor je dopustio skupštini da usvoji statut u kojem ne vrijedi svaki glas jednako. Tvrdi da određeni članovi saveza imaju po 8 i više glasova, kao što su to Zagrebački teniski savez, Grad Zagreb i slično. Protivio se tome i na kraju je dao ostavku. Ostao je u HTS-u kao predstavnik Veteranskog teniskog saveza. Smatra nezakonitim izbor HČ za predsjednicu saveza jer kao vršitelj dužnosti predsjednika nije mogao sazvati sjednicu skupštine na kojoj je izabrana HČ. Zato smatra da sjednica koja je održana 21., lipnja 2018. nije bila zakonita i sve odluke koje su donesene na toj sjednici nisu zakonite. U više navrata je o tome razgovarao s pravnikom D koji mu je rekao da se ne miješa u to jer je građevinar. Izreka presude Visokog upravnog suda ne osporava samu izvanrednu skupštinu, ali nalaže savezu da izmijeni statut jer se ne može birati vršitelja dužnosti predsjednika. Zna da je HČ putovala i predstavljala se kao predsjednica HTS-a, iako tada još nije bila predsjednica. Bila je u Meksiku i tamo se predstavljala kao predsjednica HTS-a, a to je bilo 128 dana od kada joj je istekao mandat. Nakon što je odluka Visokog upravnog suda postala pravomoćna, sugerirao je da se presuda izvrši. Na kraju svega PČ je vraćen u Registar, a on je izbrisan te ga nema u povijesnom izvatku. Smatra dvojbenim to što je PČ upisan u Registar prije HČ, jer je mogao biti upisan samo nakon HČ. Misli da je PČ trebao sazvati izvanrednu skupštinu na kojoj će se birati predsjednika Saveza. Dakle, mišljenja je da je nezakonita skupština od 21. lipnja 2018., jer ju nije sazvala zakonita osoba, pa odluke koje su donesene na sjednici ne proizvode pravne učinke. O svemu navedenom razgovarao je s opt. EČ i on je upućen s onim što ne štima u savezu. Njih 11 predlagača su sazvali izvanrednu skupštinu Saveza u Osijeku. Na njoj je bio zajedno s opt. EČ. Glavni razlog bio je taj što su željeli izmijeniti Statut tako da se na pošten i demokratski način biraju članovi Saveza. No, vodstvo HTS-a nije imalo sluha za različita mišljenja i Stegovni sud HTS-a je kaznio svih 11 članova predlagatelja izvanredne skupštine u Osijeku, a sve na prijedlog predsjednice HČ. Osobno je doživotno izbačen iz HTS-a. Smatra da taj stegovni postupak nije zakonit jer je Stegovni sud donosio odluke izvan svog mandata, a predsjednica Saveza nema ovlasti pokretanja stegovnih postupaka. Također iz Saveza je doživotno izbačen opt. EČ. Zbog neslaganja s načinom vođenja Saveza na sjednici 2. veljače 2023. smijenjen je Ivan Markanović, koji je bio predsjednik sudačke organizacije. Tvrdi da je ''vrhuška sve uništila i da je Savez s dugogodišnjom tradicijom sada na koljenima''. Predsjednica HČ ga je tužila zbog kaznenog djela protiv klevete i ugleda, a jednako tako tužio ga je i Hrvatski teniski savez. Zna da je HČ upisana kao predsjednica HTS-a i to neprekidno od 2018. do 2. rujna 2024., kada je L upisan kao v. d. predsjednika HTS-a, ali smatra da je to nezakonito. Na dan 2. veljače 2023. snazi je bio Statut iz 2018. godine. Na izvanrednoj skupštini u Osijeku doneseno je više odluka, no ni jedna od tih odluka nije pravomoćna jer su postupci povodom žalbi u tijeku i te odluke nisu provedene u Registru udruga. Ministarstvo je donijelo odluku o odbijanju žalbi, ali je na to podnio upravnu tužbu.

10. Svjedok LČ je iskazao da je predsjednik teniskog kluba Slavonski Brod te predsjednik Županijskog teniskog saveza Brodsko-posavske županije i delegat u skupštini HTS-a od 2017. Smatra da Zagrebački teniski savez vlada hrvatskim tenisom. Smatra da je ZTS uzurpirao HTS i da je sve druge doveo u neravnopravan položaj. Takvo stanje je od 2018. od kada je bila tzv. "puč skupština". Sjeća se da je na dvije skupštine uočio da financijsko izvješće predsjednice saveza ne odgovara stvarnom stanju. O tome je jasno iznio svoj stav na skupštini i tražio je da se očituje upravni odbor u pisanom obliku, što nije učinjeno. Na tzv. "puč skupštini" nije bio prisutan kao skupštinar jer nije dobio poziv tadašnjeg predsjednika PČ nego od v.d. predsjednika DČ. Nedugo nakon toga HČ je izabrana za predsjednicu Saveza. Smatra da ta skupština nije bila zakonita. Takvo mišljenje dijele i mnogi drugi ali je opt. EČ bio u prilici da dođe u medije. U Osijeku je sazvana izvanredna skupština HTS-a na kojoj su željeli provesti odluke VUS-a i još neke druge odluke. O tome je razgovarao sa EČ koji je također smatrao da iz Registra udruga treba brisati sve odluke nelegalne skupštine. Smatra da Statut iz 2018. nije zakonit jer nije sukladan Zakonu o sportu koji propisuje glasanje po principu jedan glas jedan član. ZTS ima 7 glasova, Osječki savez ima 3 glasa, dok Brodski i Vinkovački savez imaju po 1 glas. Odluke donose oni koji mogu nadglasati druge, što nije ispravno. O tome je na skupštini u Osijeku govorio opt. EČ. Jednoglasno su donijeli zaključak da takav način glasanja nije zakonit jer ne polaze svi sa istih pozicija. Zna da su neki od onih koji su javno istupali dobili stegovne sankcije. I sam je kažnjen jer narušava ugled HTS-a. Zna da su EČ i DČ doživotno izbačeni iz HTS-a zbog onoga što su javno iskazivali. Teniski sudac Ivan Markanović je također suspendiran zbog različitog mišljenja. U vrijeme saziva izvanredne skupštine u Osijeku znao je da je na snazi Statut iz 2018., kao i da je HČ upisana u Registar udruga RH kao predsjednica Saveza. No, oni nisu željeli prihvatiti taj Statut i borili su se protiv toga. Pritom misli na opt. EČ, te DČ tj. svih 11 skupštinara. Odluke izvanredne skupštine iz Osijeka nisu upisane u Registar udruga RH.

11. Nakon provedenog dokaznog postupka i svih utvrđenih činjenica koje valja promatrati u njihovoj međusobnoj povezanosti, optužba je nedvojbeno je dokazala da je opt. EČ počinio produljeno kvalificirano kazneno djelo protiv časti i ugleda - klevetu iz čl. 149. st. 2. KZ/11, u vezi čl. 52. KZ/11, te da ne postoje ispričavajući razlozi, a optuženikova svijest o protupravnosti i njegova raspravna sposobnost nisu dovedeni u pitanje.

12. Privatni tužitelji (oboje) su izvan razumne dvojbe dokazali da je optuženik oklevetao HČ i Hrvatski teniski savez i to putem televizije i radija te društvene mreže Facebook i na javnom skupu čime su te klevete postale pristupačnima većem broju osoba. Naime, optužba je dokazala da je optuženik javnim istupima i to na način kako je to detaljno navedeno u izreci presude iznosio neistinite činjenične tvrdnje kojima je povrijedio dostojanstvo privatnih tužitelja, odnosno njihovu čast i ugled. Svi navodi optuženika koji su navedeni u izreci objektivno predstavljaju klevetničke navode. Njima je optuženik umanjio osjećaj vrijednosti privatnih tužitelja, te im je umanjio ugled, odnosno uvažavanje i priznanje koje HČ i [adresa] teniskom savezu ukazuje šira društvena i sportska zajednica.

13. Suštinski optuženik u obrani višekratno pledira da je kazneni postupak udar na njegovu slobodu govora jer privatni tužitelji trebaju podnijeti i nešto oštrije javne kritike vezane uz njihov rad i djelovanje, te da predsjednik Hrvatskog teniskog saveza kao i Savez za svoj posao moraju odgovarati javnosti. U više navrata na raspravi optuženik je osporavao legalnost izbora predsjednice saveza HČ pozivajući se na nezakonit saziv izborne skupštine na kojoj je ona izabrana te je osporavao njen legitimitet. Ponovio je tvrdnje da je Hrvatski teniski savez uveo nezakonite Odbore za sportske aktivnosti i da HTS zapravo predstavlja Zagrebački teniski savez te tvrdi da vodstvo Hrvatskog teniskog saveza tjera strah među ljude jer sve one koji razmišljaju drugačije od uprave disciplinski kažnjava. Dakle, optuženik navodi da su sve njegove tvrdnje istinite, a ne neistinite. Naime, optuženik ne osporava niti jedan činjenični navod optužbe, osim onog pod točkom 3. optužbe jer tvrdi da nije dao intervju Večernjem listu. Smatra da je istina sve što je javno iskazivao u vezi rada HTS i njegove predsjednice HČ te da je predsjednica nelegalno izabrana.

14. Na ovom mjestu sud smatra potrebnim elaborirati temeljne pojmove i obilježja predmetne inkriminacije, a potom iznijeti činjenično stanje koje je supsumirao pod materijalno pravo. Općenito govoreći, svaki čovjek (pa tako i pravna osoba) ima pravo na dostojanstvo i socijalno uvažavanje koje se zasniva na kombinaciji njegovog moralnog integriteta, odnosno etičke ispravnosti i na društvenoj vrijednosti pojedinca. Jedan od osnovnih preduvjeta slobodnog razvoja svakog pojedinca je da ga pravne norme društva štite od svakog napada na njegovu čast i ugled. Dakle, svakome pripada pravo da od drugoga traži poštivanje temeljnih vrijednosti koje mu kao pojedincu i članu društva pripadaju. Pojmovi časti i ugleda se ne mogu jasno razgraničiti, niti se ta dva dobra mogu jednoznačno odrediti. Čast se uobičajeno definira kao svijest o vlastitoj vrijednosti, odnosno vrijednost koju osoba osjeća prema sebi. Čast je apstraktni pojam koji reprezentira vlastiti osjećaj vrijednosti i uvaženosti. S druge strane, ugled bi bilo priznanje ljudskog dostojanstva i uvažavanje dostojanstva pojedinca od strane drugih. Ugled se očituje u vanjskom svijetu, što znači da je riječ o uvažavanju koje pojedincu pruža sredina u kojoj živi (tzv. dobar glas). U suštini pojmovi časti i ugleda se temelje na faktičnim ocjenama u društvu i ti pojmovi su relativni, tj. podložni su promjenama u vremenu i prostoru. Čast i ugled su međusobno i uzajamno povezani. Čast je neodvojiva od ljudskog dostojanstva, kao prirodnog čovjekovog svojstva.

15. U odnosu na predmetno kazneno djelo, valja napomenuti da je kleveta najteže djelo protiv časti i ugleda, a što proizlazi na temelju dva kriterija. Prvi je zapriječena kazna koja je za kvalificirano kazneno djelo klevete propisana kao novčana kazna do 500 dnevnih iznosa. Drugi kriterij je oblik krivnje, jer se za klevetu zahtijeva izravna namjera (direktni dolus). Dakle, počinitelj mora biti svjestan da iznosi ili pronosi lažnu činjeničnu tvrdnju i to takvu koja je podobna da našteti nečijoj časti ili ugledu. Počinitelj mora htjeti ostvarenje zabranjene posljedice ili barem biti siguran da će takva posljedica nastupiti. Kleveta ne može biti počinjena neizravnom namjerom. Iznošenje neistinitih tvrdnji znači da osoba izjavljuje svoje tvrdnje o nečemu. Pronošenje neistinitih tvrdnji znači da počinitelj iznosi tuđe tvrdnje koje saznao od neke druge osobe. Predmet klevetničke izjave su izgovorene ili napisane činjenične tvrdnje čija se istinitost može suglasno utvrditi za sve ljude. Dakle, kleveta se može počiniti samo činjeničnom tvrdnjom, jer se kod klevete radi o izjavi koja sadrži neistinitu činjeničnu tvrdnju, odnosno izjavu da neka činjenica postoji, iako ona stvarno ne postoji. Neistinite tvrdnje koje čine klevetu mogu se odnositi samo na sadašnje ili prošle događaje i na objektivna stanja, svojstva ili osobine i odnose. Zakonska formulacija "neistinita činjenična tvrdnja", ustvari znači da izjava počinitelja ne sadrži činjenice. Činjenica jest ili nije, to jest ona postoji ili ne postoji. Nema neistinitih činjenica. Neistinita je takva činjenična tvrdnja koja je u suprotnosti sa stvarnosti, odnosno koja se nije dogodila ili pak, koja se dogodila, ali na drugačiji način nego što je prikazano. Stoga, klevetu nazivaju još i ''deliktom neiskrenosti''. Da bi izjava bila klevetnička, ona treba biti podobna da umanji vrijednost pojedinca koju on ima u javnosti i mora umanjiti socijalnu vrijednost pojedinca, te izazvati prijekor ili prezir određene društvene zajednice ili šire javnosti. Samo izjava koja vodi moralnom ocrnjivanju pojedinca je prikladna da pojedincu ugrozi njegovu čast i ugled. To znači da je dovoljno da određena izjava, objektivno gledajući, može rezultirati posljedicom koja šteti dostojanstvu pojedinca.

16. Uzevši u obzir sva prethodna pravno-teorijska razmatranja, na ovom mjestu valja navesti koja su činjenična utvrđenja dokazana u ovom kaznenom postupku. Optuženik je želio dokazati istinitost svojih tvrdnji na način da se pozivao na bitno iste navode svojih istomišljenika tzv. ''pučista'', svjedoka DČ i LČ, članova HTS. No, riječ je samo o određenim tvrdnjama i stajalištima ova dva teniska radnika koji suglasno iskazuju kako su nezadovoljni izborom predsjednice HTS-a i koji su (uz još devetoricu skupštinara) zbog tog nezadovoljstva organizirali izvanrednu skupštinu u Osijeku na kojoj su smijenili predsjednicu HČ. Ipak, niti jednu od svojim ključnih tvrdnji optuženik nije uspio dokazati. Naime, optuženik nije predočio sudu ni jednu sudsku odluku iz koje bi proizlazilo da je izbor predsjednice HTS-a HČ bio nezakonit. Stoga je sudu sasvim nejasno na temelju koje pravne odluke obrana osporava legalnost izbora HČ kao predsjednicu Hrvatskog teniskog saveza? Nasuprot tim uopćenim tvrdnjama obrane, optužba je dostavila sudu valjane i uvjerljive dokaze iz kojih proizlazi zakonitost upisa HČ kao predsjednice HTS-a. To su izvadak iz Registra udruga Republike Hrvatske na temelju kojeg je izvan svake razborite dvojbe dokazano da je Statut Hrvatskog teniskog saveza usklađen sa Zakonom o udrugama kao i da je HČ predsjednica HTS-a te da joj mandat počinje 17. srpnja 2019., a izabrana je za razdoblje od četiri godine. Ništa više ni manje od toga. To je relevantna činjenica za ovaj kazneni predmet. Potom, optužba je kao dokaz dostavila presudu i rješenje Upravnog suda u Zagrebu broj: Usl-2295/18-20, kojom sud između ostaloga odbija zahtjev tužitelja DČ podnesenog u ime HTS-a za upis promjene osobe ovlaštenje za zastupanje u Registar udruga RH i kojom se nalaže brisanje upisa promjena izvršenih u Registru udruga RH od 30 svibnja 2018. Optužba je sudu dostavila kao dokaz Presudu Visokog upravnog suda RH broj: Usž-2459/20-3 od 9. veljače 2022. kojom je dokazala da je sud odbio žalbe Ministarstva uprave RH i zainteresirane osobe DČ protiv rješenja i presude Upravnog suda u Zagrebu broj Usl-2295/18 kojom je odbijen zahtjev DČ podnesenog u ime HTS-a za upis promjene osobe ovlaštene za zastupanje u Registar udruga RH i kojom je naloženo brisanje upisa promjena izvršenih u registru udruga RH. Potom, optužba je priložila rješenje Ministarstva pravosuđa i uprave od 17. listopada 2023. kojom se odbija žalba DČ protiv rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za opću upravu i imovinsko pravne-poslove od 7. srpnja 2023., kao i rješenje Ministarstva pravosuđa i uprave od 4. travnja 2024. kojom se odbija žalba DČ protiv rješenja Grada Zagreba od 7. studenog 2023. Drugim riječima, optuženik nije dokazao svoje tvrdnje da je Visoki upravni sud poništio izbor HČ za predsjednicu HTS-a. Dakle, koja je to odluka o nezakonitosti izbora predsjednice Saveza na koju se opetovano poziva optuženik, ostalo je potpuno nejasno sve do samog kraja ovog kaznenog postupka. Možda zato što i ne postoji.

17. Optuženik je nezadovoljan radom HTS-a i radom predsjednice Saveza. Optuženik smatra da bi netko drugi bio bolji predsjednik HTS-a. Sve to nije sporno i spada pod demokratsko i ustavno pravo građanina na javno mišljenje i na kritiku javnog djelovanja. Međutim, optuženik i to u više navrata i u više društvenih medija govori da je HČ nezakonito izabrana predsjednica HTS-a, kao i da ona ne poštuje presudu Visokog upravnog suda, te da je predsjednik PČ nelegalno smijenjen. Optuženik povezuje rad HTS-a sa kriminalnim radnjama u NK Dinamu o kojem kaznenom postupku je i najšira javnost vrlo dobro upoznata, pa se tzv. Mamić predmet može smatrati notornom činjenicom. Sve ove tvrdnje optuženika nedvojbeno predstavljaju činjenične tvrdnje, a ne vrijednosne sudove i zato je riječ o kaznenom djelu klevete. Ipak, optuženik o svemu, tj. o svim vrlo delikatnim, kompleksnim i složenim stvarima iskazuje vrlo lakonski i bez ikakvih dokaza. Zaključke donosi na temelju vlastitog osjećaja pravde i pravednosti, ali i na temelju ''savjetovanja s nekim pravnicima''. Valja navesti da optužba nije dokazala autentičnost teksta od 20. veljače 2023. koji je objavljen u Večernjem listu, a odnosi se na navod: ''Tako već više od godinu dana gospođa HČ jedri protivno upravno- sudskim presudama, ali jedri i po političkim vjetrovima, uz zaštitu HDZ-a, a zna ili bi trebala znati da je njen izbor iz 2018. za predsjednicu HTS-a bio protuzakonit''. Naime, optuženik poriče da je razgovarao s novinarom Večernjeg lista, a iz dokaza optužbe (str. 48. spisa) utvrđeno je da je citiranu rečenicu novinaru izgovorio DČ, a ne opt. EČ. Zato je sud ovaj dio optužbe kao dio radnje produljenog kaznenog djela klevete samo ispustio iz izreke osuđujuće presude.

18. Optuženik nije dokazao da je iznio istinite tvrdnje, ili da je realno i ozbiljno mogao smatrati da su njegove javne tvrdnje o stanju u HTS-u i o predsjednici istinite. Optuženik je riječima u izreci presude izrazio očito nepoštivanje dostojanstva privatnih tužitelja, a istinitost svojih tvrdnji ili barem opravdane razloge na temelju kojih je smatrao da je istinito to što iznosi nije uspio dokazati. Apsurdna bi, čak i bizarna bila situacija da pojedinac na televiziji, radiju i sl. medijima za nekoga iznosi ozbiljne klevetničke tvrdnje, pravdajući se da mu je to netko rekao ili da je to što pronosi čuo od drugih, te da mu je zato dopušteno javno ozloglašavanje. Dakle, optuženik nije sudu podastro nikakve dokaze i nije uspio dokazati da je svoje navode iznio bona fide (lat. u dobroj vjeri, smatrajući da su istiniti). Nikome u takvom slučaju pravni poredak ne može priznati interes za svjesnim iznošenjem ili pronošenjem lažnih činjeničnih tvrdnji koje objektivno škode tužiteljevoj časti i ugledu. Ponašajući se na ovaj način optuženik nije dozvolio mogućnost da difamantni navodi o privatnom tužitelju koje javno iznosi nisu istiniti ili da barem postoji rizik neistinitosti. Optuženik koji je na ovakav način iznio i pronio činjenične tvrdnje znajući da su one neistinite nema prava pozivati se na slobodu mišljenja ili izražavanja misli jer njegove izjave zapravo i nisu njegovo mišljenje. U stvari opt. EČ nije izrazio ono što doista i misli jer je znao da iznosi neistinite tvrdnje.

19. Sud smatra bitnim objasniti da je velika razlika između prava čovjeka slobodu izražavanja i mišljenja, na javni govor, tj. na utemeljenu javnu kritiku i svjesnog, zluradog klevetanja. Svaka prosječna osoba dobro zna razliku između istinitih činjeničnih tvrdnji i insinuacija, odnosno glasina (tračeva). Optuženik je želio putem društvenih medija javnosti priopćiti nekakvu pseudo vijest za koju je znao da se temelji na rekla-kazala svjedocima, te na kuloarskim pričama i poluinformacijama. Stoga je nedvojbeno da je optuženik na jasan i svima razumljiv način svjesno iznio neistinite navode (laži) za koje je znao da su neistiniti (lažni), a koji mogu naškoditi časti i ugledu privatnih tužitelja. Predmetne neistinite činjenične tvrdnje su objektivno podobne za ostvarenje kaznenog djela klevete. Optuženik uporno tvrdi da jedna ranija skupština koju je sazvao v.d. predsjednika DČ nije bila zakonita i da potom od te nezakonite skupštine proizlaze sve kasnije nelegalnosti u radu Saveza i predsjednice HČ. No, optuženik je na raspravi izjavio da je znao da je HČ upisana kao predsjednica Saveza u Registar udruga HTS-a i da je znao da je na statut Saveza bio zakonit. Posebno indikativno za svijest o klevetničkim navodima jest činjenica da na izravni upit punomoćnika priv. tužitelja na raspravi o tome osporava li sada legalnost u međuvremenu novoizabranog predsjednika HTS-a VČ, optuženik odgovara navodeći da se ''s tim nije bavio''. Zato sud smatra dokazanim da je optuženik svjesno i voljno iznosio neistinite navode u odnosu na raniju predsjednicu HČ ''s kojom se bavio'' iz nekih samo njemu znanih razloga.

20. Sud je stajališta da je riječ o dva produljena kvalificirana kaznena djela klevete iz čl. 149. st. 2 KZ/11 i to na štetu predsjednice Saveza i na štetu HTS-a, kako je to navedeno u izreci pod 1.) i 2.) jer je dokazano da je optuženik u bliskom vremenskom slijedu javno intonirao više odvojenih radnji kojima je ostvario dva bića kaznenog djela klevete (na štetu dva oštećenika), ali su te radnje prostorno- vremenski te stvarno povezane na način da one čine jedinstvenu cjelinu u pravnom smislu. Upravo to i jest odlika pravnog konstrukta produljenog kaznenog djela.

21. Za kraj treba istaknuti da nije zadatak suda da u slobodnom i demokratskom društvu određuje što se i kako smije javno izreći ili napisati, ali i da pravni poredak nikome ne može priznati interes za svjesnim iznošenjem ili pronošenjem lažnih činjeničnih tvrdnji koje objektivno škode časti i ugledu. Optuženik koji je na ovakav način iznio činjenične tvrdnje znajući da su one neistinite nema prava pozivati se na slobodu mišljenja ili izražavanja misli. Naprosto, nitko nema pravo na laž. Sud je uzeo u obzir da obavljanje određenih javnih dužnosti donosi posebna prava i privilegije uz koje neizostavno idu i posebne odgovornosti, kao i da je pravo na zaštitu privatnosti javnih osoba uže od istoga takvog prava privatnih osoba. Za opstanak modernog demokratskog poretka i za njegovo funkcioniranje neophodno je da država (vlast) osigura pravo svakom pojedincu na izražavanje mišljenja. Tu dolazi do antinomije između slobode izražavanja mišljenja i prava osobe na čast i ugled jer je temeljno pitanje kako pravno regulirati ovaj odnos dvaju jednakih i čest međusobno suprotstavljenih prava. Kako zadovoljiti opće dobro, a istodobno i pojedinačnu pravičnost? Odgovor na ta pitanja nije jednostavan i jednoznačan, već ovisi od slučaja do slučaja i ovisi o situacijskom kontekstu. U svakom pojedinačnom slučaju odvija se dijalektika između prava na slobodu i prava na zaštitu osobne slobode. Upravo zato sloboda izražavanja nije apsolutno ljudsko pravo u koje se država ne smije miješati. Svako ljudsko pravo i sloboda ograničeno je pravom i slobodom drugoga. Isto načelo vrijedi i za slobodu izražavanja mišljenja. No, iz provedenog postupka izvan razborite sumnje je dokazano da optuženi EČ nije uvažavao opće dostojanstvo privatnih tužitelja već da im je štetio časti i ugledu javnim iznošenjem neistinitih i zlobnih navoda. Optuženik je znao da objavljivanjem malicioznih dezinformacija i neistina objektivno može u velikoj mjeri narušiti ugled Hrvatskog teniskog saveza i njene predsjednice HČ te im naštetiti kako obiteljskom životu (HČ), a tako i stigmatizirati ih u društvenoj zajednici (oba priv. tužitelja).

22. Dokazano je da je prilikom počinjenja optuženik bio svjestan obilježja kaznenog djela, kao i toga da će javno iznoseći neistinite navode učiniti ih dostupnim većem broju ljudi (kvalificirani oblik djela), te da je htio njegovo počinjenje. Stoga je opt. EČ oba djela počinio s izravnom namjerom (dolus prvog stupnja).

23. Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir stupanj krivnje optuženika, svrhu kažnjavanja, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, kao i sve okolnosti koje utječu na to kazna po mjeri bude lakša ili teža (otegotne i olakotne okolnosti), a osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, okolnosti u kojima je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela te njegov prijašnji život i njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela, odnos prema žrtvi i trud da naknadi štetu.

24. Činjenice koje predstavljaju one olakšavajuće su neosuđivanost optuženika i njegovo korektno ponašanje tijekom kaznenog postupka. Činjenice koje bi predstavljale otežavajuću okolnost sud nije pronašao.

25. Stoga je optuženi EČ proglašen krivim i osuđen je na jedinstvenu novčanu kaznu od 300 dnevnih iznosa, a optuženikov jedan dnevni iznosa sud je odredio u visini od 10,00 EUR-a. Zato ukupna novčana kazna iznosi 3.000,00 EUR-a. Jedinstvena novčana kazna je izrečena na način da je sud prethodno optuženiku za kazneno djelo klevete na štetu HČ utvrdio kaznu od 200 dnevnih iznosa, a na štetu HTS-a kaznu od 150 dnevnih iznosa, sve sukladno pravilima o stjecaju. Uzevši u obzir da optuženik nema znatnije prihode niti vrednije imovine, kao i ukupne prosječne troškove nužne za vlastito uzdržavanje, sud je optuženiku uzeo kao osnovicu minimalni dnevni iznos od 10 EUR-a te ga je pomnožio sa izrečenim dnevnim iznosima koji su vezani za konkretnu kriminalnu količinu. To je pravičan i pravedan iznos novčane kazne i takva sankcija predstavlja adekvatan odgovor na društvenu opasnost počinjenih kaznenih djela i samog počinitelja.

26. No, sud je stajališta da nije neophodno da se novčana kazna i izvrši, odnosno smatra da će se svrha kažnjavanja iz čl. 41. KZ/11 u odnosu na optuženika postići i primjenom uvjetne osude na način da je odgođeno izvršenje novčane kazne na vrijeme od tri godine. Dakle, i samom primjenom uvjetne osude će se izraziti dostatna društveno-moralni prijekor zbog počinjenog i ona će na dovoljan način djelovati na optuženika i na sve druge da više ne čini kaznena djela te će se adekvatno utjecati i na svijest građana o poštivanju pravnog sustava utemeljenog na vladavini prava, odnosno na njihovu svijest o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja počinitelja.

27. Kao moralnu satisfakciju oštećenicima, sud je naložio optuženiku da objavi ovu presudu u cijelosti i to u onim društvenim sredstvima priopćavanja u kojima je djela počinio, a sve o njegovom trošku.

28. S obzirom da je optuženik proglašen krivim, dužan je platiti trošak kaznenog postupka koji se odnosi na paušalnu svotu koja je odmjerena sukladno Rješenju o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka (NN145/11), kao i složenosti i trajanju kaznenog postupka te financijskim mogućnostima počinitelja. Uz navedenu paušalnu svotu, optuženiku je naloženo i da plati nagradu te nužne izdatke punomoćnika privatnih tužitelja, Andreju Tödlingu, odvjetniku iz Zagreba. O tom će trošku biti doneseno posebno rješenje.

29. Slijedom svega, odlučeno je kao u izreci.

Osijek, 11. travnja 2025.

S U D A C

Ivan Sajter

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalbe u roku od 15 dana od dana primitka. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DOSTAVITI:

1. Privatna tužiteljica HČ

2. Privatni tužitelj Hrvatski teniski savez

3. Punomoćnik privatnog tužitelja Andrej Tödling, odvjetnik iz Zagreba

4. Opt. EČ

5. Branitelj Ivan Ergotić, odvjetnik iz Vinkovaca