REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Poslovni broj: P-2289/2022-23

Obala bana Berislavića 1

21220 Trogir

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu- Stalna služba u Trogiru, po sutkinji ovog suda Daniri Vujević, u pravnoj stvari prvotužitelja MC pok. GC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], drugotužitelja PC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i trećetužiteljice JC ud. M, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], svi zastupani po punomoćniku Antoniu Šalovu odvjetniku u Trogiru, protiv tuženika Republika Hrvatska, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne rasprave zaključene dana 13. ožujka 2025.g., u nazočnosti punomoćnika tužitelja i zz tuženika, dana 11. travnja 2025., na ročištu za objavu odluke,

p r e s u d i o  j e:

I. Utvrđuje se spram tužene Republike Hrvatske da su tužitelji pod 1. MC pok. GC 2. PC i 3. JC ud. Ljube pok. G vlasnici svaki za po 1/3 točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao čest zem. 3705 k. o. [katastarska općina] u površini 848 m2 i to baš onog dijela koji je u Viještvu br. VJ- 74/2024 stalnog sudskog vještaka za geodeziju Daria Blaževića, dipl. Ing. geod. datuma izrade Split, 28.08.2024. označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-A, koje viještvo se smatra sastavnim dijelom izreke ove presude, a koji dio će po parcelaciji dobiti novu oznaku u k. o. [katastarska općina].

II. Ovlašćuju se tužitelji da temeljem ove presude provedu parcelaciju nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da se iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio iste označen i preciziran u točki 1. Izreke ove presude i od navedenog dijela formira samostalna čestica zemlje s novim brojevima u k. o. [katastarska općina], te provede navedena parcelacija u katastru i zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina].

III. Ovlašćuju se tužitelji da temeljem ove presude i temeljem prijavnog lista, temeljem kojeg će se provesti parcelacija čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] opisana i precizirana u točkama II. i III. Izreke ove presude, u zemljišnim knjigama izvrši. uknjižba prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta u k. o. [katastarska općina] nastalom tim prijavnim listom na ime tužitelja svakog za po 1/3 dijela, uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena Republike Hrvatske za cijelo.

IV. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj u roku od 15 dana naknaditi tužitelju trošak ovog spora u iznosu od 2.255,53 EUR, zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, koje na navedeni iznos teku od presuđenja (11. travnja 2025.), pa do isplate, dok su za više traženi parnični trošak tužitelji odbijeni sa zahtjevom.

Obrazloženje

1.Tužitelji u tužbi koja je podnesena dana 10. lipnja 2022. godine navode kako je na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao vlasnik upisana Republika Hrvatska za cijelo.

1.1. U povijesnom zk izvatku ZU 494 k. o. [katastarska općina] na predmetnoj nekrenini da je kao prvi upisani težak evidentiran LC pok. P iz [adresa], a koji je imao dva sina i to DC. LC i ŽC. LC, što da je vidljivo iz dosudnice A 11/12 od 15. novembra 1916.g.

1.2. Iz Agrarne prijave br. 3872/31 proizlazi da je ŽC pok. LC, sin prvog upisanog težaka podnio Agrarnu prijavu, između ostalih i u pogledu predmetne nekretnine, te da je po toj Agrarnoj prijavi odbijeno traženje potraživača iz razloga što je težački odnos prestao već 1896.g. kada je težak otkupio od erara vlasništvo.

1.3. Nadalje, da su se ŽC i njegov brat DC pok. LC podijelili u pogledu predmetne nekretnine na način da je točno određeni dio predmetne nekretnine, koji je predmet ovog zahtjeva pripao upravo DC pok. LC, a nakon njegove smrti na temelju dosudnice od 31. Decembra 1920 A 95/20 prešla između ostalog na CC pok. DC da bi dalje s CC. DC težačka prava prenijeta temeljem dosudnice, a 114/29 od 29. lipnja 1929, godine na njezinog supruga MCD i kćeri, tada malodobne GCD i PCD.

1.4. Nadalje, u tužbi se navodi da je MCD FC se ponovno oženio te da ga nakon njegove smrti temeljem riješenja o nasljeđivanju O-6/61od 22.veljače 1961. godine pripala djeci iz drugog braka IC pok. FC, MCD J ženi L, te djeci iz prvog braka ĐC pok. FC i TC ž. D rođ. ĐC, koja dosudnica greškom nije evidentirana u povijesnom vlasničkom listu

1.5. Nakon smrti ĐC (NC ) pok. FC istu da su temeljem Rješenja o nasljeđivanju O-433/62 nasljedili sestra TC rođ. ĐC za 4/6 , polubrat ĐC Ž za 1/6 i polusestra ĐC RC za 1/ 6 dijela.

1.6. Nadalje, Kupoprodajnom pogodbom od 30. Rujna 1963 br. Z 342/63 OC prodaje svom polubratu IC pok. FC svoj dio predmetne nekretnine, koji je nasljedila iza smrti svoje majke ZC rođ. ĆC, svog oca BC. C i i svoje sestre ĐC (NC) pok. FC. U citiranoj kupoprodajnoj pogodbi je objašnjeno da su nekretnine iza smrti ĐC FC pok. C pogrešno prešle temeljem dosudnice br. O-104/43 od 12.studenog 1947.g. na KC. FC, HC, AC. FC, ZC. FC koja je izdana usljed smrti istoimenog BC pok. C, te makar nisu upisane pripadaju njihovom ocu BC. C, što objašnjava pogrešan upis u povijesnom vlasničkom listu.

1.7. Nadalje, nakon smrti ŠC ud. FC ( druga supruga JCD ) istu su temeljem Rješenja o nasljeđivanju O-150/75 nasljedili IC sin, i JCD J. L koji su se podijelili na način da je predmena nekretnina pripala IC pok. JCD. Nakon smrti IC predmetnu nekretninu po Rješenju o nasljeđivanju O-73/99 ostavlja suprugi SC ud. IC. SC ud. IC predmetnu nekretninu temeljem Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju ustupa VC da bi UC točno određeni dio predmetne nekretnine nakon svoje smrti ostavio tužiteljima na jednake dijelove.

1.8. Tužitelji navode kako su stvarni vlasnici točno određenog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u viještvu vještaka Dušana Borovića označenog slovima A,B,C,D,E,F,G,H,I,J,K,L,M,A u površini od 856 m2, dok preostali dio predmetne nekretnine pripada obitelji ĆC koji su na svom dijelu nekretnine izgradili kuću, a ista je pripala nasljednicima iza EC pok. ČC.

1.9. U posjedovnom listu na predmetnoj nekretnini uz F upisan je prednik tužitelja UC IC za 21/42 dijela, a iz povijesti promjena na kat. čest. KLASA: 936- 02/21-05/601, Urbroj: 541-28-02-07/6/21-2, Trogir, 28.12.2021. vidljivo je da je predmetna nekretnina od osnutka kat. operata iz 1952.g. upisana u posjedovni list br. 380 na prednika tužitelja ML pok. JCD a prelaskom na digitalni način vođenja prenesena u novi posjedovni list br. 838 također na UC IC.

1.10. Tužitelji nadalje navode kako su isti u zadnjem mirnom faktičnom posjedu predmetne nekretnine osobno i preko svojih prednika preko 150 godina, te da se predmetna nekretnina obrađuje sukladno njezinoj namjeni, a na zemlji se nalaze stabla badema, smokava i maslina vinova loza i sezonsko povrće, a ista se prenosila s koljena na koljeno unutar obitelji, te da ih nitko nikada nije ometao u istom, a da su podnijeli ovu tužbu radi usklađivanja zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim stanjem.

2. Tužena je dana 07. srpnja 2022. godine, podnijela odgovor na tužbu u kojem se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. Tužena ujedno predlaže istu odbaciti i naložiti tužitelju snošenje parničnog troška, a iz više razloga.

2.1. Prvenstveno se ističe prigovor pravomoćno presuđene stvari, budući da je među istim strankama u pogledu istog zahtjeva već odlučeno presudom Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru, broj: P-3084/16 od 2. ožujka 2017. koja je preinačena presudom Županijskog suda u Rijeci, broj: Gž-634/17 od 6. veljače 2019. na način da je tužbeni zahtjev odbijen.

2.2. Predlaže sukladno odredbi čl. 333. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje u tekstu ZPP) tužbu odbaciti uz nadoknadu parničnog troška tuženoj.

2.3. Podredno, zastupnik po zakonu tuženika ističe kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti jer da tužitelji nisu dokazali da bi stekli pravo vlasništva predmetne nekretnine, radi čega da se predlaže odbiti tužbeni zahtjev te obvezati tužitelje na plaćanje parničnog troška tuženiku.

3. U tijeku postupka sud je izveo dokaze pregledom dokumentacije priložene u spisu i to: zk izvadak za ZU 494 k. o. [katastarska općina], povijesni vlasnički list, Agrarna prijava br. 3872/31, odluka o agrarnoj prijavi, rješenje o nasljeđivanju iza pok. UC JCD pok. C pod posl.br. O-6/61 od dana 22. veljače 1961., rješenje o nasljeđivanju iza pok. UC NC pod posl.br. O-433/62 od dana 29. rujna 2022.g., kupoprodajna pogodba id 30. rujna 1963.g. sklopljena između GL ž. D kao prodavateljice i IC kao kupca, rješenje o nasljeđivanju iza pok. ŠC ud. Mije pod posl.br. O-150/75 id daba 21. ožujka 1978.g., rješenje o nasljeđivanju iza pok. PL pok. JCD pod posl.br. O-73/99 od dana 23. kolovoza 1999.g., ugovor o dosmrtnom uzdržavanju sklopljen između SC s jedne strane kao primateljice uzdržavanja i UC s druge strane kao davatelja uzdržavanja od dana 02. travnja 2002.g. potvrđen (solemniziran) kod javnog bilježnika Petra Žanka pod brojem OU-57/02 dana 09.04.2002.g., rješenje o nasljeđivanju iza pok. UC pok. L pod posl.br. O-26/15 od dana 20. ožujka 2015.g., skica stalnog sudskog vještaka za geodeziju Dušana Borovića, prijepis posjedovnog lista br. 838 za k. o. [katastarska općina], povijest promjena na katastraskim česticama od DGU, Područni ured za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Trogir KLASA: 936-02/21-05/601, URBROJ: 541-28-02-07/6-21-2 od dana 28. prosinca 2021.g., zahtjev za mirno rješenje spora upućen Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu dana 10. ožujka 2022.g., dopis Općinskog državnog odvjetništva upućen odvjetniku Antoniu Šalovu BROJ: N-DO-103/2022, Split, 13. travnja 2022.g. i 23. svibnja 2022.g., pregledan je i pročitan spis posl.br. P-3084/2016, izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta dana 17. svibnja 2024.g. uz sudjelovanje sudskog vještaka Daria Blaževića, pregledan je i pročitan nalaz VJ-74/2024 stalnog sudskog vještaka Daria Blaževića od 29. kolovoza 2024.g., izveden je dokaz saslušanjem svjedoka ČC, svjedoka JL, i tužitelja pod 1, 2 i 3.

4. Tužbeni zahtjev tužitelj je osnovan.

5. Predmet spora u ovom postupku je zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva realnog dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

6. Iz stanja spisa proizlazi da su tužitelji tijekom ovog postupka istaknuli nasljeđivanje, diobu i dosjelost, kao pravni odnos radi stjecanja prava vlasništva predmetne nekretnine, ali i drugi pravni odnos – razrješenje agrarnih odnosa.

7. Tužitelji su se prije podnošenja tužbe obratili nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu sa zahtjevom za mirno rješenje spora na koje navedeno tijelo nije odgovorilo, te nakon što među istima u predviđenim rokovima nije postignut dogovor oko mirnog rješenja spora, ovaj sud smatra da je ispunjena procesna pretpostavka iz čl. 186.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 81/07, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22,155/23, dalje: ZPP) pa je valjalo o zahtjevu meritorno odlučiti.

8. Kako u ovom postupku valja utvrditi postojanje određenog stvarnog prava, sud je kao bitnu činjenicu dužan utvrditi, odnosno identificirati predmet spora u tom pogledu zatražena je stručna pomoć sudskog vještaka dipl. ing. geodezije Daria Blaževića, koji je određen kao sudski vještak, na što stranke nisu imale primjedbi.

9. Iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka Daria Blaževića od dana 28. kolovoza 2024.g., proizlazi identifikacija predmetne nekretnine. Pokazani predmet spora u postupku očevida, opisan u zapisniku s očevida na licu mjesta, prikazan je na geodetskoj skici lica mjesta (poglavlje 4. Prilozi) likom A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-A, ukupne površine 848 m2, ispunjen crvenom točkastom šrafurom koji po katastarskom i zemljišnoknjižnom stanju odgovara dijelu kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina].

9.1. Neposrednim opažanjem suda razvidno je da se radi o nekretnini položenoj u Poljicima, predio Put Ukinskog koja je sa svih strana omeđena starim kamenih suhozidom, osim sa istočne strane, gdje je međa betonski zid koji pripada susjednoj nekretnini. U trenutku uviđaja predmetna nekretnina je očišćena, a od kultura se na njoj nalaze 3 stabla smokve,maslina i 2 bajama. Na istu se pristupa sa betoniranog puta sa sjeverne strane, te postoji i pristup sa južne strane iz smjera istoka u vidu pješačke staze.

10. Kako nije bilo primjedbi stranaka na vještvo, sud u potpunosti prihvaća kao stručan i argumentiran navedeni nalaz i mišljenje kao dokaz predmetne identifikacije nekretnine.

11. Nakon utvrđene pravilne identifikacije nekretnine, valjalo je ocijeniti sve isprave koje su tužitelji priložili u tužbi, te ocjeniti iskaze svjedoka.

12. U svom iskazu svjedok ČC, rođ. 1949. godine, navodi da je njegova majka naslijedila jednu parcelu koja odmah graniči sa predmetnom nekretninom, tako da je on zapravo sa tužiteljima međaš. Vlasnik nekretnine da je bio LL, a on da je pradida od tužitelja MC i PC. LL je imao sina pok. IC, i bila je jedna kćer, a sin nije imao svoje potomke i on je umro prije svoje žene DL, a o toj ženi su nastavili brigu voditi PC i MC sa svojom majkom JC, pretpostavlja da je to bio ugovor o doživotnom uzdržavanju. Nadalje, navodi da pretpostavlja da Antina sestra nema ništa sa ovom parcelom, a da se zvala I. Otac od PC i MC je bio pok. ŽL, a ŽL da je to naslijedio od svoga ujca, odnosno od njegove žene, poslije Ljubine smrti oni da su to podijelili na tri dijela. Inače ta parcela otkad on pamti da se obrađivala, ograđena je cijela suhozidovima, sijalo se prije biže, žito i slično tome. Navodi kad je bio mali da je viđao IC, on da je bio strašno vrijedan i da je radio na toj nekretnini, a da misli da je čak IC posadio neke loze na toj nekretnini, i da nikad nije bilo nikakvih prigovora ni da bi netko polagao nekakvo pravo na to, od susjeda ili bilo kojih trećih osoba. Nakon IC nastavili su dolaziti i obrađivati nekretninu ŽL, njegova žena JC i sinovi. Na upit pun. tužitelja kako se prezivala prva supruga od LL, a koja da je ovu nekretninu donijela u dotu, navodi da se ne može sad sjetiti točno prezimena. LL da se ponovno oženio za Đ i sa tom ženom da je imao sina i kćer, IC i I.

13. U svom iskazu svjedok JL, rođ.1951. g. navodi da njegova sestra ima parcelu odmah do nje, te da su MC, PC i JC dobili ovu nekretninu od pok. PL pok. LL. ŽL da je otac od MC, PC i suprug od JC. ŽL i njegova obitelj da su uzdržavali pok. DL, a ta pok. DL da je bila udana za ML pok. LL. Inače na toj parceli da je viđao pok. GC, a poslije da je viđao i njegovu djecu PC i MC, njihovu majku JC, inače prije da je tu bilo i vinova loze, smokve, masline, a da i sada ima nešto maslina i smokava. Navodi da nitko nije tužiteljima osporavao ni vlasništvo ni posjed, a da im se ni bi ni osporavalo obzirom da su tužitelji zajedno sa njim sudjelovali u izgradnji pristupnog puta kako do njegove tako i do njihove parcele. Navodi da i dan danas postoji suhozid oko njihove parcele i da taj suhozid je postavljen kao međa između njihove parcele i parcele njegove sestre. Navodi da nije nitko nikada dolazio i tvrdio da je njihovo, a na dodatni upit pun. tužitelja tko su susjedi predmetne nekretnine, svjedok iskazuje da je s jedne strane njegova sestra, a sa jedne strane obitelj ĆC, koja da je izgradila kuću, a među sa T da predstavlja betonski zid. Inače da su njima N prodali i dio puta kako bi oni mogli napraviti put. Navodi da su oni još kupili i jednu parcelu koja graniči sa ovom predmetnom nekretninom, pa kako da je dolazio brati masline, smokve na svojoj parceli tako da je viđao tužitelje kako dolaze na ovu svoju nekretninu. Navodi da mu je poznata RC, ona da je mater od GC,te da je ona isto umrla. Na upit pun. tužitelja svjedok iskazuje da upisani posjednici u posjedovnom listu 838 ĆC, CL, FL, IL, ĆC ĐL, TL i NL nemaju ništa sa točno ovim određenim dijelom nekretnine što je predmet ove tužbe, jer da je CL sa istočne strane ove nekretnine napravila kuću na točno određenim dijelom, a da imaju čak i put do svoje nekretnine, tako da mu je poznato da baš dio koji je predmet ove tužbe je zapravo posjed IC, a IC da je prednik od GC. Navodi da mu je poznato da je ŽL uzdržavao SC do svoje smrti, tako da je ona njemu ostavila ovu nekretninu, a kasnije da su to na jednake dijelove naslijedili djeca i supruga.

14. U svom iskazu trećetužiteljica JC navodi da su ona i njezini sinovi stekli ovu predmetnu nekretninu zbog toga što da su doživotno uzdržavali svog ujca ML. LL i njegovu suprugu DL rođ. R, a on da je bio od njene svekrve RL pok. LL brat. Navodi da oni raspolažu sa ovim ugovorom o doživotnom uzdržavanju i sa svim rješenjima o nasljeđivanju. Inače ovu nekretninu da je dobio JC IC od svoje maćehe DL ud. IC, pošto da se njegov otac LL ženio dva puta, a ona da je to tako čula po pričanju iz obitelji, tako da to je sve što ima saznanja o ovoj nekretnini, a kako bi to stekla ova maćeha da ne može se o tome jasno izjasniti, ali da ima i posjeduje sve ovo što sam kazala, ugovor i sva rješenja o nasljeđivanju. Oni da su sada u posjedu ove parcele, obrađuju istu, inače da su bili bajami na toj parceli, sad ih nema, sada da su tu smokve, a davno prije da je tu bio vinograd. Vlasnici druge parcele na desnu stranu vlasnici su JL, a još da postoje međaši N. Inače ona da je došla na ovaj predio 1979.g., a zna da su tu nekretninu obrađivali LL sa svojom suprugom DL, oni da nisu imali djece i poznato joj je da su oni to obrađivali, a nakon što su to oni naslijedili, odnosno dobili ugovorom, pošto da su njih uzdržavali do smrti, ona da je inače umrla u njihovoj kući oni da su to nastavili obrađivati. Inače PL da je bio od njenog pok. supruga ujac, a njen suprug da se zvao ŽL pok. L, a isto tako navodi da njen suprug dok je bio živ, kao i oni svi skupa da su njima pomagali obrađivati ovu nekretninu. Navodi da otkad je ona došla 1979.g. da se nekretnina kontinuirano obrađivala. Na upit pun. tužitelja je li itko od države ili općine dolazio i tvrdio da je to njihovo, tužiteljica iskazuje da nije nitko nikada, te da nije bilo nikakvih sporova, nikakvih problema, ona i njena obitelj da obrađuju to već 20 godina. Na upit pun. tužitelja je li vam poznat LL pok. C, tužiteljica iskazuje da joj nije poznat. Na upit suda ima li tužiteljica saznanja tko bi posadio vinograd, tužiteljica iskazuje da bi to sigurno bio otac od IC, odnosno LL. Na upit suda je li tužiteljica poznato tko bi bili nasljednici BC, tužiteljica navodi ne znam tko bi bili nasljednici. LL da se ženio dva puta kako je već ranije rekla, te da je on iz prvog braka imao dvije kćeri TC i NC, ali da se ova druga nije udavala i čini joj se da je nastradala, a sa drugom ženom O da je imao NC IC i NC RL, a ova RL da je imala ime RC, a ovim drugim imenom su je više zvali. Ova parcela je tako pripala IC pok. LL. IC da se kasnije oženio za DL rođ. R i oni da nisu imali djece, a koliko da joj je poznato ova OL odnosno RC da je sa svime upoznata, odnosno da je bila tu prisutna kada su se potpisivali ovi papiri tako da ona nema ništa sa ovom nekretninom. Na upit pun. tužitelja je li vam poznato LL pok. C kako se zvala njegova žena i iz koje je obitelji, tužiteljica iskazuje da ne zna točno kako se zove, ali da je bila iz obitelji ĆC. Nadalje, tužiteljica iskazuje da ih nitko nikada nije ometao, da je ova nekretnina omeđena sa svih strana, međaši da su JL s jedne strane i Z s druge. Na upit zz tužene je li LL ZL imala djece, tužiteljica iskazuje to je inače njena svekrva i od djece je imala samo njenog muža UC. Na upit zz tužene tko bi bili ovi suvlasnici upisani u posjedovnom listu ĆL, FL, ĆC, BL i drugi, i imaju li oni išta sa ovom predmetnom nekretninom, tužiteljica iskazuje da su oni suvlasnici okolnih nekretnina, a da nemaju ništa sa ovom predmetnom nekretninom. Na upit pun. tužitelja jeste li poznavali ĐL i KL pok. LL, tužiteljica iskazuje da su braća ĆC.

15. U svom iskazu tužitelj pod 1 MC navodi da se pok. LL ženio dva puta, prva supruga čini mu se da se zvala O, i s tom prvom suprugom da je imao NC i OC, a s drugom suprugom koja da se zvala O, a nakon čega se svjedok ispravlja te navodi da ne zna kako se zapravo zvala ova prva supruga, da je imao sina ML i kćer OL, odnosno ZL. Inače ova parcela da je iz prvoga braka zapravo bila donesena u dotu, tako da po njegovim nekim saznanjima bi i ove Antine polusestre polagale određena prava na ovoj parceli, te da ima saznanja da nakon što je ova jedna polusestra NC stradala, da pravo na ovu parcelu su polagali ova druga polusestra OC, IC i HL, odnosno ZL. Prema njegovim saznanjima već tada da je PL sam obrađivao samostalno ovu nekretninu bez sestara, a HL (odnosno ZL koja je njegova baka) i po njenim saznanjima i po njenoj priči da zna da je ona svoj dio ostavila svom bratu PL. Inače, da ima saznanja, a ta saznanja da crpi od SC da bi ova polusestra OC zapravo prodala svom polubratu IC svoj udio u ovoj nekretnini, ali da ne zna da li je to bio novac ili neka druga materijalna davanja, ne zna točno, ali da to saznanje ima i od SC, a također i od svoje bake HL, a također sa obitelji polusestre GL da je u dobrim odnosima, pa iz tog razloga zna da oni ne bi polagali nikakva prava na ovoj parceli. Uglavnom su na toj parceli bile smokvi, bajame, on da je u to vrijeme još bio dijete, zna da je IC tu parcelu obrađivao, kopalo se, sadio se bob, biže i slično tome. PL pok. LL da se oženio sa SC rođ. R i oni da nisu imali djece. Inače dok je njegov otac ŽL još bio živ on da je njima pomagao obrađivati ovu nekretninu, prvi da je umro PL pok. LL tako da je njegova imovina pripala SC, njegovoj supruzi, a nakon toga pošto da je njegov otac i njegova obitelj pomagali i uzdržavali SC prema ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju ta parcela da je pripala njegovog pok. oca UC, a iza smrti UC, prema rješenju o nasljeđivanju ona da je pripala njegovoj majci, njegovom bratu i njemu svakome za po 1/3. Inače sada da su oni u posjedu ove parcele i to već duže vrijeme, da je obrađuju, kultiviraju i sl. Susjedi međaši da su svjedoci koji su već dali iskaz u ovom postupku JL i Ć. Navodi da nema nikakvih saznanja da bi neka treća osoba, država, općina tvrdila da je to njegovo, ometala ih ili njihove prednike u posjedovanju, parcela da je već dugi niz godina ograđena suhozidovima tako da su i granice te parcele jasno vidljive. Na upit zz tužene obzirom na ove upisane AL, ŠL i dr. u posjedovnom listu, isti navodi da su mu ta imena poznata, neki da su već i umrli, a oni zapravo da nemaju ništa sa ovom predmetnom nekretninom, već da su vlasnici okolnih nekretnina i nikada da nije bilo sporova. Nekretnina da se obrađuje i dalje, ima smokava, a popilana su i stabla bajama.

16. U svom iskazu drugotužitelj PC navodi da je slušao iskaz svoga brata i svoje majke, te da se u svemu u cijelosti slaže sa njihovim iskazima što se tiče i ovog pravnog slijeda, tako i samog faktičkog stanja nekretnine. Inače da je u posjedu ove nekretnine zajedno sa svojom majkom i bratom, te da ih nitko nikada nije ometao u posjedovanju ove nekretnine, niti da bi njih ili njihove prednike itko ometao. Nadodaje da su oni kao obitelj uložili financijska sredstva za izgradnju pristupnog puta do ove nekretnine. Ista da je omeđena sa jakim suhozidovima, sa jedne strane da je betonski zid, a sa ostalih strana da su jaki suhozidi. Od kultura da se trenutno nalaze smokve, a zna da se prije sadio bob, biže dok je otac bio živ, a sad da se to više kosi sa frezom.

17. Čitanjem izvatka iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu proizlazi kako je na istoj upisana Republika Hrvatska.

18. U katastarskom operatu u posjedovnom listu br. 838 Područnog ureda za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Trogir, na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], " B", proizlazi da su kao posjednici upisani NL, TL, ĐL, IL, FL, AL CL, ĆC, IC.

19. Iz povijesti promjena na katastarskim česticama Klasa:936-02/21-05/601, Ur. broj:541-28-02-07/6-21-2 od 28.12.2021., proizlazi da je predmetna nekretnina upisana od osnutka katastarskog operata 1952.g. i to kao čest. zem. [katastarska čestica] oranica, 676 m2 i vinograd 676 m2, upisana u posjedovni list 89 na ime: KL pok. LL, te su rješenjem o nasljedstvu temeljem promjene 160/86 upisani ĐL za 9/21, NL, ĆC i CL svaki za 2/21 dijela, SL ud. EC za 2/21, FL žena G za 2/21, ĆL žena EC za 2/21 njegovog dijela i posjedovni list 380 na ime PC IC pok. LL. Prelaskom na digitalni način vođenja predmetna čest. zem. [katastarska čestica] prenesena je u novi posjedovni list 838 na ime NL za 2/42 dijela, TL za 2/42, ĆC ĐL za 9/42 dijela, IL za 2/42 dijela, FL za 2/42 dijela, ĆC CL za 2/42 dijela, ĆC za 2/42 dijela, IC za 21/42 dijela.

20. Iz povijesnog zk izvatka za predmetnu nekretninu z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 6-18 spisa), proizlazi da je prvi upisani težak bio LC pok. DC "Kralj" iz [adresa].

21. Temeljem dosudnice br. A 11/12 od 15. Novembra 1916. godine, proizlazi da su VL "Kralj" naslijedila dva sina DC i ŽC pok. LC (vidljivo iz povijesnog zk izvatka str. 13 spisa).

22. Nadalje, iz povijesnog vlasničkog lista (list B) za predmetnu nekretninu vidljivo je da je dana 3. jula 1931.g. zabilježena podnesena Agrarna prijava Agr. 3872/31 prijavitelja ŽC pok. LC (str.10. spisa).

23. Iz Agrarne prijave broj 3872/31 podnesene dana 3.VIII. 1931. godine (str. 21-29 spisa) proizlazi da je podnositelj prijave ŽC pok. LC podnio agrarnu prijavu između ostalih nekretnina i za nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je predmetna nekretnina.

24. Nadalje, odlukom Sreskog suda u Trogiru riješavajući po prijavi težaka ŽC pok. LC, povodom podnesena agrarne prijave Agr- 3872/31 odlukom iz 1935. godine odbijeno je traženja težaka, a sve uz obrazloženja da je težački odnos prestao već u godini 1896. kada je težak otkupio od erara vlasništvo, koji je imao da isplati i glavnog težaka i otkada težak drži zemlju kao slobodno neograničeno vlasništvo.

25. Iz rješenja o nasljeđivanju Kotarskog suda u Trogiru broj O- 6/61 iza pok. PC LL pok. C, koji je umro 1961. godine, utvrđeno je da njegovu ostavinsku imovinu osim navedenih zk uložaka čine i nekretnine upisane u z. u. [broj ZK uloška]. K. O. [katastarska općina], a njegovi nasljednici su sin PC LC pok. LL, PC O ud. LL, RC žena L, PC UL pok. LL, TC OC žena D.

26. Iz rješenja o nasljeđivanju Kotarskog suda u Zagrebu broj O- 433/62 iza pok. EL proizlazi da su njeni nasljednici TC (sestra), PL (polubrat), PL RC (polusestra).

27. Iz kupoprodajne pogodbe od 30. rujna 1963. godine (Z- 342/63) OC žena D prodala je svom polubratu IC pok. LL svoj dio predmetne nekretnine koji je naslijedila od svoje majke radić Marije žene Jakus, od oca BC. C i svoje sestre ĐC (Božene) pok.Mije.

28. Iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Trogiru iza pok. ŠC ud. LL, poslovni broj O- 150/75 (druga supruga BC pok. C) koja je umrla 1975. godine, proizlazi da su istu naslijedili IC pok. LL i BC RC žena L.

29. Iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Trogiru broj O- 73/99 iza pok. PL pok. LL, proizlazi da je istog naslijedila SC ud. IC temeljem oporuke.

30. Iz Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju iza pok. SC kao primateljice uzdržavanja i UC kao davatelja uzdržavanja, a koji ugovor je potvrđen 9. travnja 2002. godine proizlazi da je UC stekao vlasništvo svih nekretnina koje je pok.SC stekla kao supruga pok. PL.

31. Iz rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Petra Žanka broj O- 26/15 kao povjerenika Općinskog suda u Trogiru iza pok. UC pok. L koji je umro 2015. godine prozlazi da su istog naslijedili JC, MC i PC (tužitelji).

32. Iz iskaza saslušanih svjedoka kojima sud poklanja povjerenje iz razloga što su njihovi iskazi bili neposredno uvjerljivi, logični i sukladni ostalim izvedenim dokazima, te sukladno naprijed navedenim ispravama, utvrđena je činjenica kontinuiranog i neometanog posjedovanja predmetnog dijela nekretnine od strane tužitelja i njihovih prednika, a potvrđene su i činjenice predmetne diobe i kupoprodaje unutar obitelji. Povezujući iskaze svjedoka sa onim što proizlazi iz naprijed navedenih isprava, nije utvrđeno ništa suprotno od onog o čemu su svjedoci iskazivali.

33. Svi tužitelji u svom iskazu potvrđuju sve već utvrđeno u ovom postupku, te se njihov iskaz ukazuje vjerodostojan i u dijelu kada se opisuje način korištenja predmetne nekretnine, te pravni slijed od zajedničkog prednika. Posebice iskaz tužitelja i ostalih starijih svjedoka sud vrednuje kada iskazuju na koji način je zapravo predmetna nekretnina stečena u obitelji PC, pa su svi tako suglasni kada iskazuju da je predmetna nekretnina zapravo bila "dota" prve supruge pok. LL pok. C, koja je bila rođena u obitelji ĆC (iako se nitko zapravo ne sjeća njenog imena) ali svi potvrđuju kao nespornu činjenicu da je upravo ova prva supruga rođ. ĆC ovu nekretninu donijela kao "dotu" u obitelj LL, te da su ona i pok. LL imali dvoje djece (ĐC i ĐC (Popović) Jerka), a nakon smrti prve supruge LL pok. C ponovno se oženio sa drugom suprugom O i dobio još dvoje djece (PL i RC (Ivka) Radić). Sve ove činjenice o kojima su iskazivali svjedoci i tužitelji potkrpljeni su rješenjima o nasljeđivanju gdje je vidljiv pravni slijed nasljeđivanja u obitelji. Nadalje temeljem navedenih isprava potvrđuje sa daljnji pravni slijed, a to da je predmetna nekretnina pripala pok. PL IC pok. LL (isti je dio od polusestre TC rođ. PL kupio kupopordajnom pogodobom, kao i dio koji je ona prethodno stekla od ranije umrle sestre ĐC), a potom se PL pok. LL sa svojom sestrom RC (RL) Radić podijelio i na taj način stekao u cijelosti ovaj predmetni dio nekretnine, te sud u tom pogledu obzirom na sve isprave u postupku iskazuje povjerenje tužiteljima i svjedocima, da je upravo predmetna nekretnina pripala PL pok. LL.

34. Daljnji pravni slijed je razvidan iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Trogiru broj O- 73/99 gdje je sva imovina pok. PL pok. LL pripala njegovoj supruzi SC ud. IC (nisu imali djece), a koja je pak sklopila ugovor o doživotnom uzdržavanju sa UC koji je sin RL (Jovane) Radić 2. travnja 2002. godine, koja nekretnina je po navedenom ugovoru pripala GC, a nakon njegove smrti temeljem rješenja o nasljeđivanju br. O- 26/15 je pripala tužiteljima. Dakle PL pok. LL je bio ujak od UC.

35. Iz iskaza svjedoka razvidno je također da nisu postojali prijeporni u pogledu predmetne nekretnine, te da su međe jasno definirane i odjeljene od obitelji ĆC kao i obitelji JL.

36. Obzirom da ni svjedoci pa ni tužitelji ne poznaju prednike iz same obitelji ĆC, njihove međusobne odnosne i diobe, već samo činjenicu da bi predmetna nekretnina kao "dota " bila prenesena u obitelj UC, u tom pogledu sud kao vjerodostojan dokaz uzima povijesni zk izvadak iz čega proizlazi da su se težačka prava sa prvog upisanog težaka LC pok. DC " K" prenijela na dva njegova sina DC i ŽC. LC (dosudnica A-11/12 od 15. Novembra 1916. godine), a potom nakon što su se dva brata podijelila, a predmetni dio koji je pripao DC. LC, nakon njegove smrti su njegova prava prešla na CC (dosudnica od 31. Decembra 1920 A 95/20), koja je bila očigledno prva supruga JCD, a nadalje razvidno je da su njena težačka prava prenesena na njenog supruga JCD i njene kćerke tada malodobne UL i JCD OC (dosudnica A 114/29 od 29. lipnja 1929.), sve vidljivo iz C upisa povijesnog zk izvatka za predmetnu nekretninu str. 16 spisa.

37. Obzirom na utvrđenja iz odluka Kotarskog suda u Trogiru od dana iz 1935.g koja je donesena po prijavi prijavitelja ŽC. LC pod brojem Agr- 3872/31 kojom odlukom je utvrđeno da je težački odnos već prestao 1896. godine, jer je težak otkupio od erara predmetnu nekretninu, te da je ista postala slobodno vlasništvo dotadašnjeg obrađivača (težaka), sud smatra da su ispunjene sve prepostavke po kojima je još zajednički prednik tužitelja LC pok. P. "Kralj" stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine prestankom težačkog odnosa, koji težački odnos je već razriješen i prije stupanja na snagu Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja (22.studenog 1946.godine), kada bi po sili Zakona svakako zemlja prešla u vlasništvo obrađivača (prednika tužitelja) po čl. 1. navedenog Zakona. Nakon razrješenja težačkog odnosa, nekretnina kao slobodno vlasništvo obrađivača (težaka) mogla je dalje biti predmet nasljeđivanja i diobe, pa je sud stava da su nakon prestanka težačkog donosa tužitelji nasljeđivanjem, diobom i kupoprodajnom u obitelji putem svojih prednika stekli pravo vlasništva nekretnine koja je predmet ovog postupka.

38. U odnosu na drugi istaknuti pravni osnov tužitelja-dosjelost, za reći je kako nije dvojben posjed tužitelja i njegovih pravnih prednika na predmetnoj nekretnini od pretprošlog stoljeća. Međutim sud ne može pravnu osnovu stjecanja prava vlasništva razrješenjem agrarnih odnosa kombinirati zajedno s pravnom osnovom dosjedanja budući da se te pravne osnove međusobno isključuju jer kada se određena osoba nalazila u agrarnom odnosu, kao i u situaciji kada je podnosila agrarnu prijavu znači da je bila svjesna toga da obrađuje tuđu nekretninu što znači da nije bila pošteni posjednik pa u tom slučaju ni ne može steći pravo vlasništva dosjelošću na takvoj nekretnini. Kako je zajednički pravni prednik tužitelja po sili zakona stekao pravo vlasništva cijele čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], taj prednik je mogao dalje slobodno raspolagati nekretninom, odnosno istu nekretninu su naslijedili njegovi sinovi svaki za ½ dijela DC i ŽC pok. LC, a nakon njihove međusobne diobe, dio od DC pok. LC je pripao njegovoj kćeri CC, a nakon njene smrti njenom suprugu LCD i njenim maloljetnim kćerkama ĐC i ČL, koji su dalje mogli s tom nekretninom raspolagati.

39. U odnosu na prigovor presuđene stvari koji je istaknula tužena valja kazati da isti nije utemeljen, što je sve utvrđeno pregledom i čitanjem parničnog pisa P- 3084/16 koji prileži ovom spisu.

40. Prema odredbi članka 332.st.2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine"

53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) propisano je da ako sud tijekom postupka utvrdi da je parnica pokrenuta među istim strankama o zahtjevu o kojem je već pravomoćno odlučeno, odbacit će tužbu. Iz navedene zakonske odredbe proizlazi da presuđena stvar postoji kada postoji subjektivni identitet (identitet stranaka), objektivni identitet (identitet tužbenog zahtjeva) i identitet činjenične osnove tužbe. Da bi se radilo o presuđenoj stvari moraju se kumulativno ispuniti svi uvjeti.

41. U konkretnom slučaju postoji subjektivni identitet jer su iste stranke u obje parnice, kao i identitet tužbenog zahtjev (radi se o istom realnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uz manja odstupanja ukupne površine), međutim po stajalištu ovog suda ne postoji identitet činjenične osnove tužbe pa time ni pravna osnova kojom tužitelji temelje svoj zahtjev.

42. Naime, pregledom presude ovog suda poslovni broj P- 3084/2016 kao i odluke Županijskog suda u Rijeci broj Gž- 634/2017 od dana 6. veljače 2019. godine razvidno je da je preinačena odluka suda prvog stupnja te da je odbijen tužbeni zahtjev u odnosu na točku VI., V. i VI. izreke presude, uz obrazloženje da se u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vezano uz dosjelost kao osnov stjecanja prava vlasništva prijepora, da se na stvarima u društvenom vlansništvu nije moglo stjecati pravo vlasništva kako je to bilo i propisano Zakonom o osnovnim vlasničko pravnim odnosima,a propisano je i čl. 388. st.4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u kojem se navodi da u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. godine bile u društvenom vlasništvu kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću se ne računa vrijeme posjedovanja proteklo prije tog datuma. Iz obrazloženja drugostupanjske odluke razvidno je da bi tužitelji bili u neprekidnom, mirnom i nesmetanom posjedu najkasnije od 1963. godine, a da je prednik tužitelja IC. LCD u odnosu na čest zem. 3705 K. O. [katastarska općina] upisan na temelju kupoprodajne pogodbe od 4. rujna 1963. godine, te da je uknjiženo težačko pravo u korist ČL IC pok. LCD, a da provedeni dokazi ne potvrđuju da bi uvjeti za stjecanje prava vlasništva bili ispunjeni do 6. travnja 1941. godine, obzirom na odredbe ZOVO-a koje isključuju stjecanje stvarnih prava na nekretninama u društvenom vlasništvu te cijeneći odredbu čl. 388. st.4. ZV-a u vezi s odredbom čl. 159.st.3. ZV-a.

43. Analizirajući pravomoćno okončan postupak pod brojem P- 3084/2016 (tužitelji se pozivaju na stjecanje vlasništva dosjelošću) i ovaj sudski postupak, razvidno je da se činjenična osnova tužbe u ovom postupku temelji na tome da je postojeći težački odnos koji je uspostavljen kod prednika tužitelja već razriješen i prije stupanja na snagu Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja (22.studenog 1946.godine), kada bi po sili Zakona svakako zemlja prešla u vlasništvo obrađivača (prednika tužitelja) po čl. 1. navedenog Zakona. Nakon razrješenja težačkog odnosa, nekretnina kao slobodno vlasništvo obrađivača (težaka) mogla je dalje biti predmet nasljeđivanja, kupoprodaje i diobe, pa nakon prestanka težačkog donosa tužitelji su nasljeđivanjem, diobom, dijelom kupoprodajom, putem svojih prednika stekli pravo vlasništva nekretnine koja je predmet ovog postupka. Dakle činjenični supstrat u predmetu P- 3084/2016 je bitno različit od svih činjenica na koje se tužitelji pozivaju u ovom postupku, jer je ovdje dosjelost kao pravni osnov isključena upravo zbog toga što je vlasništvo stečeno po sili zakona razrješenjem agrarnog odnosa još među prednicima tužitelja, pa se zaključuje kako se ne radi o o presuđenoj stvari.

44. Stoga je sud na temelju svih provedenih dokaza i rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, osnovom odredbi čl. 7. st. 1., čl. 8. i čl. 219. st.1 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08 , 123/08 , 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - nastavno ZPP-a, koji se Zakon ima primijeniti u ovom postupku), ocjenom svakog dokaza zasebno i svih izvedenih dokaza zajedno u njihovoj međusobnoj vezi, zaključio da su tužitelji stekli pravo vlasništva za cijelo označene nekretnine, odnosno svaki od njih za 1/3 dijela.

45. Budući da sud tužbeni zahtjev ocjenjuje osnovanim u cijelosti, to je isti valjalo usvojiti donošenjem odluke kao u izreci ove presude.

46. Također za odluku o troškovima postupka sud odlučuje prema odredbama čl. 154. i čl. 155. ZPP-a, koje odredbe su i primijenjene prilikom odlučivanja o parničnim troškovima.

47. Tužiteljima koji su bili zastupani po kvalificiranom punomoćniku koji je odvjetnik priznat je odredbom čl. 154. i 155. ZPP-a, u skladu s VPS-om sljedeći trošak, a sukladno Tarifi br. 7. o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine"138/23): za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora po 100 bodova, za sastav tužbe (Tbr.7) po 100 bodova, zastupanje na ročištima od dana 11.04.2024., 17.05.2024., 31.10.2024., 30.01.2025.,13,03.2025., sve po 100 bodova (Tbr.9. t.1), podnesak od 4.09.2024. po 100 bodova, vezano za visinu vrijednosti boda od 2,00 EUR daje ukupno 1.600,00 EUR, uz troškove vještačenja od 549,35 EUR, daje iznos od 2.149,35 EUR, a kad se doda iznos za popisanu pristojbu tužbu 53,09 EUR, i pristojbu presude od 53,09 EUR dobije se ukupan iznos od 2.255,53 EUR, koliko je dosuđeno tužiteljima.

48. Tužiteljima nije priznat trošak za podnesak od 30.08.2022. i podnesak od 07.03.2025., jer isti nisu bili potrebni za vođenje postupka, te za objavu presude, jer na istu nije pristupio pun. tužitelja, pa je valjalo za više traženo tužiteljima odbiti zahtjev za troškove kao neosnovan.

49. Na iznos troška teku zatezne kamate od presuđenja do isplate temeljem čl. 151. st.3. ZPP-a, prema stopi zatezne kamate sukladno čl. 29.st.2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08,125/11, 78/15, 29/18,126/21,114/22, 156/22, 155/23, ZOO).

U Trogiru, 11. travnja 2025.

Sutkinja

Danira Vujević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu elektroničkom komunikacijom ili u pisanom obliku u 3 primjerka (čl.106.a st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- pun.tužitelja Antoniu Šalovu, odvjetniku u Trogiru

- zz tuženika ODO Split

- u spis