Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Kž-6/2025-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Osijeku u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, suca Vlaste Šimenić-Kovač, predsjednika vijeća, te sudaca Azre Salitrežić i Damira Krahulca, članova vijeća, uz sudjelovanje Anele Kostanjevac, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optužene ĐĐ, zbog kaznenog djela iz članka 281. stavka.
1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/2011., 144/2012., 56/2015. i 61/2015. – u nastavku KZ/11), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj K-137/2024-12 od 14. listopada 2024., u javnoj sjednici vijeća održanoj 11. travnja 2025., u prisutnosti branitelja optužene Krešimira Medveda, odvjetnika iz Osijeka, a u odsutnosti zamjenika Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku i optužene ĐĐ,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana, te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Osijeku na temelju članka 544. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/2008., 76/2009., 80/2011., 121/2011., 91/2012., 143/2012., 56/2013., 145/2013., 152/2014., 70/2017., 126/2019., 80/2022., 36/2024. – u nastavku ZKP/08.) stavlja se izvan snage presuda ovog broj K- 820/2019-2 od 2. siječnja 2020. kojom je protiv optužene ĐĐ izdan kazneni nalog zbog kaznenog djela krivotvorenja - ovjeravanje neistinitog sadržaja, opisano i kažnjivo po članku 281. stavku 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine", br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 – dalje u tekstu KZ/11), a kojim je optužena ĐĐ osuđena za terećeno kazneno djelo na kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) mjeseci, uvjetno na (2) dvije godine te je obvezna platiti troškove kaznenog postupka u iznosu od 500,00 kuna.
1.1. Na temelju članka 453. točka 3. ZKP/08 optužena ĐĐ oslobođena je optužbe da bi počinila kazneno djelo krivotvorenja – ovjeravanje neistinitog sadržaja, opisano i kažnjivo po članku 281. stavku 1. KZ/11.
1.2. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
2. Protiv presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja (članak 470. stavak 2. ZKP/08). Predlaže da se pobijana presuda ukine i uputi predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Odgovor na žalbu je podnijela optužena ĐĐ, putem branitelja Krešimira Medveda, odvjetnika iz Osijeka, te predlaže da se žalba odbije kao neosnovana.
4. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08 spis je dostavljen na dužno razgledavanje Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku.
5. O javnoj sjednici vijeća obaviješteni su državni odvjetnik, optužena ĐĐ i branitelj optužene Krešimira Medveda, odvjetnik iz [adresa].
5.1. Na sjednicu vijeća drugostupanjskog suda je pristupio branitelj optužene Krešimir Medved, odvjetnik iz Osijeka , dok na sjednicu nije pristupio uredno obaviješten državni odvjetnik i optužena ĐĐ, te je sjednica vijeća održana na temelju članka 475. stavak 3. ZKP/08 u odsutnosti uredno pozvanih stranaka.
5.2. Sjednica vijeća drugostupanjskog suda započela je izlaganjem žalbe državnog odvjetnika.
6. Žalba nije osnovana.
7. Državni odvjetnik žali se zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja jer smatra da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenice iz kojih je izveo zaključak da nije dokazano da bi optužena ĐĐ počinila kazneno djelo. Navedenu žalbenu osnovu obrazlaže time što smatra da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje da nije dokazano da je optužena ĐĐ na obrascu serijskog broja [serijski broj] u postupku zbog prometnog prekršaja u kojem je bilo potrebno upisati vjerodostojne podatke o počinitelju prekršaja neistinito navela da je u vrijeme počinjenja prekršaja vozilom upravljala CĐ , rođena **.**.1979. iz [adresa] , potpisala ga, te putem elektroničke pošte s e- mail adrese [adresa elektroničke pošte] dostavila Policijskoj postaji Beli Manastir. Žalbom upire da su optužnicom kojom je optužena ĐĐ obuhvaćeni njezin suprug FĐ i brat UĐ zbog istih kaznenih djela. Suprug optužene FĐ je pravomoćno presuđen zbog kaznenog djela ovjeravanja neistinitog sadržaja iz članka 281. stavak 1. KZ/11 počinjenog na istovjetan način kao i optužena ĐĐ da je na istom mjestu u Čemincu s istim vozilom počinio istovjetni prometni prekršaj (prekomjerna brzina snimljena fiksnom policijskom kamerom postavljenoj u Čemincu) te na istovjetan način policijskoj postaji dostavio podatke o „nepostojećoj osobi“ koja navodno živi u [adresa] kao vozaču. Nastavno navedenom, u žalbi upire da je protiv brata optužene UĐ u tijeku kazneni postupak zbog tri kaznena djela ovjeravanja neistinitog sadržaja iz članka 281. stavak 1. KZ/11 počinjena na istovjetan način kao i optužena ĐĐ, na istom mjestu u Čemincu, istovjetan prometni prekršaj (prekomjerna brzina snimljena fiksnom policijskom prometnom kamerom u Čemincu) koji je dostavio podatke policijskoj postaji o „nepostojećim osobama“ kao vozačima koji navodno žive u [adresa] i Srbiji. Žalbom upire na članak 229. stavak 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji nalaže dostavu vjerodostojnih podataka o osobi koja je u vrijeme počinjenja prekršaja upravljala vozilom, da je optužena ĐĐ dostavila neistinite podatke te dovela Policijsku postaju Beli Manastir u zabludu koja je povjerovala navodima optužene ĐĐ iz dostavljenog obrasca i na temelju tih podataka utvrdila da je počinitelj predmetnog prekršaja osoba čije je osobne podatke u predmetnom obrascu navela optužena pa je protiv te osobe dostavljena obavijest o počinjenom prekršaju.
7.1. Suprotno žalbenim navodima državnog odvjetnika pravilno je prvostupanjski sud utvrdio i zaključio da nije sa sigurnošću utvrđeno da bi optužena ĐĐ počinila kazneno djelo kako je to opisano u izreci pobijane presude. O navedenom je prvostupanjski sud dao jasne, argumentirane razloge koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud. Naime, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da nije dokazano da je optužena ĐĐ potpisala i poslala predmetnu obavijest s obzirom da iz zapisnika o vještačenju Centra za forenzična ispitivanja Ivan Vučetić proizlazi da je sporni obrazac dostavljen kao preslika loše kvalitete zbog čega je nemoguće izvršiti odgovarajuću analizu ili usporedbu potpisa pa s izvjesnošću utvrditi je li optužena ĐĐ potpisala sporni obrazac. Nastavno navedenom, pregledom internetskog zaglavlja elektroničke pošte [adresa elektroničke pošte] putem koje je poslan sporni obrazac nije se mogao utvrditi točan vlasnik e-pošte i lokacija u vrijeme slanja e-pošte. Stoga je prvostupanjski sud s pravom prihvatio obranu optužene ĐĐ kao vjerodostojnu a koja osporava da bi poslala i potpisala sporni obrazac putem navedene elektroničke pošte jer nije vlasnica predmetnog vozila kojim je počinjen prometni prekršaj tako da nije ni zaprimila od policije dopis kojim se traži podatak o osobi koja je upravljala vozilom. Nastavno navedenom, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da nije dokazano da su ostvarena obilježja kaznenog djela krivotvorenja-ovjeravanje neistinitog sadržaja iz članka 281. stavak 1. KZ/11. Iako državni odvjetnik žalbom upire na članak 229. stavak 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojim je propisano da je vlasnik vozila dužan dati vjerodostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom na zahtjev policijskog službenika za naglasiti je da je člankom 229. stavak 7. istog zakona propisano novčano kažnjavanje vlasnika vozila ako takav vjerodostojan podatak ne da. Dakle, iz navedenog jasno slijedi da je za davanje nevjerodostojnog podatka propisano kažnjavanje za prekršaj. Iako Kaznenim zakonom nije propisan pojam javne isprave za naglasiti je da je člankom 87. KZ/11 propisano što se smatra ispravom, pa je tako propisano da je isprava svaki predmet koji sadrži zapis, znak ili sliku koji je podoban ili određen da služi kao dokaz neke činjenice koja ima vrijednost za pravne odnose. Pravilno je prvostupanjski sud zaključio da bi neka isprava imala svojstvo javne isprave mora biti sačinjena u propisanoj formi, u granicama ovlaštenja nadležnog državnog tijela ili ustanove odnosno druge pravne osobe u obavljanju javnih ovlaštenja povjerenih joj zakonom ili odlukom nadležnog tijela (obrazloženje pod točkom 24.). Stoga je pravilno prvostupanjski sud zaključio da obavijest o počinjenom prekršaju nema svojstvo javne isprave već se radi o uobičajenom obrascu koji ne služi kao dokaz u pravnom prometu.
7.2. Kraj takvog stanja stvari, kada je prvostupanjski sud zaključio da nije dokazano da je optužena ĐĐ počinila kazneno djelo ovjeravanja neistinitog sadržaja iz članka 281. stavak 1. KZ/11, pravilno je optuženu na temelju članka 453. stavak 3. ZKP/08 oslobodio od optužbe, a prethodno na temelju članka 544. stavak 1. ZKP/08 stavio izvan snage presudu kojom je izdan kazneni nalog kod navedenog suda pod poslovnim bojem K-820/2019-2 od 2. siječnja 2020.
8. Slijedom navedenog, žalba državnog odvjetnika nije osnovana, a ovaj drugostupanjski sud nije utvrdio neku od povreda iz članka 476. stavka 1. ZKP/08 na koje pazi po službenoj dužnosti. Stoga je žalbu valjalo odbiti kao neosnovanu i na temelju članka 482. ZKP/08 odlučiti kao u izreci presude.
Osijek, 11. travnja 2025.
Predsjednik vijeća
Vlasta Šimenić-Kovač
