REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLIT

Gundulićeva 27

21000 Split

R1-613/2022-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Vesni Šprljan Prelević, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice ŽTK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po pun. Nebojši Vitezu, odvjetniku u OD Porobija & Špoljarić d.o.o. u Varaždinu, Kolodvorska 12, protiv predloženika Grad Vis, Trg 30. svibnja 1992. 2, Vis, OIB: 76486299480, zastupan po generalnom punomoćniku Vinko Samardžić, odvjetnik u Splitu, temeljem punomoći 14 Su-887/12, radi određivanja naknade za preneseno zemljište, 10. travnja 2025.

r i j e š i o  j e :

I. Određuje se naknada za prijenos nekretnine predlagateljice ŽTK, OIB: [osobni identifikacijski broj], u vlasništvo predloženika Grada Visa, OIB: 76486299480, označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ZU 6600, površine 62 m2.

II. Dužan je predloženik Grad Vis isplatiti predlagateljici ŽTK naknadu za prijenos nekretnina u iznosu od 9.600,00 Eur-a najkasnije do 15. travnja 2026. godine.

III. Dužan je predloženik naknaditi predlagateljici trošak postupka u iznosu od 508,48 Eur-a, u roku od 15 dana, dok se za više traženo u iznosu od 554,02 Eur-a zahtjev odbija.

Obrazloženje

1.U prijedlogu zaprimljenom 16. prosinca 2022. predlagatelj navodi kako je u predmetu Upravnog odjela za imovinsko pravne poslove SDŽ Klasa: 94/01/21- 01/00015, Urbroj: 2181/1-13/10-646-22-13 na ročištu održanom 15. travnja 2022. predlagatelj dao izjavu kojom predaje protustranci u vlasništvo novoformiranu nekretninu katastarske čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u površini od 62 m2. Protustranka je u Zemljišnoj Knjizi Općinskog suda u Splitu, Zemljišno knjižni odjel Vis, evidentirana kao vlasnik u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]. Odredbom čl. 175. st. 1. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) propisano je da nadležno upravno tijelo na prijedlog vlasnika saziva raspravu u svrhu sporazumnog utvrđivanja naknade za preneseno zemljište. Predlagatelj je vodio postupak iz čl. 175. st. 1. Zakona o prostornom uređenju kod Upravnog tijela te je postupak rješenjem od 20. listopada 2022.g. obustavljen budući protustranka nije sudjelovala aktivno u postupku niti je pokušala postići s predlagateljem sporazum o naknadi. Odredbom članka 175. st. 2. Zakona o prostornom uređenju je propisano da nadležni sud naknadu za preneseno zemljište određuje u izvanparničnom postupku ako vlasnik i jedinica lokalne samouprave ne postignu sporazum u pogledu naknade. Stoga se predlaže provesti postupak za utvrđivanje naknade za zemljište koje je predlagatelj prenio protustranci.

2. Predloženik se očitovao podneskom od 21. ožujka 2023. kojim se protivi prijedlogu radi utvrđenja naknade podnesenom od strane predlagateljice. Predlagateljica ničim ne dokazuje da su ispunjene pretpostavke za udovoljenje prijedlogu. Predmetna nekretnina ne može biti objektom predaje jedinici lokalne samouprave jer zakon definira status i namjenu nekretnina koje mogu biti predane u vlasništvo jedinici lokalne samouprave. Sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju postoji mogućnost predaje neizgrađenog zemljišta na kojemu je Detaljnim planom uređenja ili urbanističkim planom uređenja planirano građenje građevina i uređaja komunalne ili druge infrastrukture ili druga građevina javne namjene koja ne može biti objekt prava vlasništva da se preda u vlasništvo jedinici lokalne samouprave. Međutim, od jedinice lokalne samouprave ovisi hoće li prihvatiti ponudu ili neće, te ima li u godišnjem proračunu planirana sredstva za otkup zemljišta, jer ne smije ulaziti u nove obveze bez da su za postojeće osigurana sredstva. Odredbe navedenog zakona odnose se samo na neizgrađeno građevinsko zemljište i na situaciju kada postoji Detaljni plan uređenja ili Urbanistički plan uređenja, što u ovom slučaju nije kumulativno ispunjeno, zbog čega nema mjesta udovoljenju zahtjevu predlagateljice. Ovdje prostustranka nije suglasna o predaji, odnosno primanju zemljišta u vlasništvo. Sporne su činjenice relevantne za ocjenu je su li se ispunile pretpostavke propisane odredbama članka 129. Zakona o prostornom uređenju i gradnji za predaju zemljišta u vlasništvo jedinici lokalne samouprave, a navedene činjenice nadležno je utvrđivati po službenoj dužnosti upravno tijelo nadležni ured za imovinsko pravne poslove u upravnom postupku kojeg pokreće predlagateljica kao vlasnik neizgrađenog građevinskog zemljišta. S obzirom da nedvojbeno upravno tijelo navedene činjenice nije utvrdilo posebnom odlukom, time je ostalo sporno ostvarenje propisanih zakonskih pretpostavki o kojima ovisi predaja u vlasništvo predmetnih nekretnina protustranci Gradu Visu, pravilnom primjenom citiranih odredbi ZPU-u prijedlog predlagateljice za određivanjem novčane naknade valja odbiti kao neosnovan. Naime, izvanparnični sud ovlašten je u postupku po pravilima izvanparničnog postupka u smislu odredbi članka 132. stavka 5. ZPU-a utvrđivati i odrediti samo visinu naknade za predane nekretnine, pri čemu nije ovlašten utvrđivati i ocjenjivati ostvarenje zakonskih pretpostavki za predaju nekretnine u vlasništvo jedinici lokalne samouprave, a niti odrediti traženu naknadu kod neutvrđenih pretpostavki koje je odredio Zakon o prostornom uređenju za predaju zemljišta u vlasništvo jedinici lokalne samouprave. Navedeni stav izražen je u pravomoćnoj sudskoj odluci rješenju Županijskog suda u Splitu br. Gžo- 315/2013 od dana 20. svibnja 2013.god. Zbog navedenog, u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za određivanjem tražene naknade, stoga se predlaže prijedlog predlagateljice za određivanjem novčane naknade odbiti kao neosnovan.

3. Predlagatelj u podnesku od 30. ožujka 2023. se očituje na navode predloženika koji svoje navode o mjerodavnim odredbama zasniva na Zakonu o prostornom uređenju i gradnji koji je stupio na snagu 01.10.2007. godine te prestao važiti 25.07.2015. godine te je trenutno važeći zakon Zakon o prostornom uređenju koji je donesen 06.12.2013. godine i stupio na snagu 01.01.2014. godine. Tako odredbama članka 129. Zakona o prostornom uređenje i gradnji i članku 132. stavak 5. Zakona o prostornom uređenju i gradnji odgovaraju odredbe članka 170. Zakona o prostornom uređenju, članka 171. Zakona o prostornom uređenju i članka 173. Zakona o prostornom uređenju.

Navedene odredbe glase: "Prijenos zemljišta u vlasništvo jedinica lokalne samouprave" Članak 170. (1) Vlasnik neizgrađenog i neopterećenog zemljišta na kojemu je urbanističkim planom uređenja planirano građenje, odnosno uređenje površine javne namjene može to zemljište prenijeti u vlasništvo jedinice lokalne samouprave. (2) Na način iz stavka 1. ovoga članka može postupiti i vlasnik neizgrađenog zemljišta na kojemu ne može graditi jer se ne može formirati građevna čestica u skladu s detaljnim planom uređenja.

Članak 171. (1) Vlasnik građevinskog zemljišta unutar granica građevinskog područja dužan je prije dobivanja lokacijske dozvole, prenijeti jedinici lokalne samouprave u vlasništvo dio tog zemljišta koje je prostornim planom koji određuje oblik i veličinu građevne čestice, lokacijskom dozvolom ili građevinskom dozvolom određeno za građenje komunalne infrastrukture koja služi njegovoj građevnoj čestici ili građevini koja že se izgraditi na toj čestici. (2) Vlasnik građevinskog zemljišta unutar granica građevinskog područja dužan je prije dobivanja lokacijske dozvole s jedinicom lokalne samouprave ili drugom ovlaštenom osobom sklopiti ugovor o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza ili druge služnosti na svojoj građevnoj čestici ili građevini koja će na njoj biti izgrađena za korist komunalne infrastrukture kada je to potrebno prema urbanističkom planu uređenja, drugom prostornom planu koji ima detaljnost tog plana, lokacijskoj dozvoli ili građevinskoj dozvoli.

Članak 173. (1) Zemljište iz članka 170. i članka 171. stavka 1. ovoga Zakona vlasnik prenosi izjavom o prijenosu zemljišta koju daje na zapisnik nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreb, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo). O prijenosu zemljišta se ne donosi upravni akt. (2) Nadležno upravno tijelo dužno je pozvati jedinicu lokalne samouprave da prisustvuje davanju izjave iz stavka 1. ovoga članka najmanje četrnaest dana prije davanja izjave. (3) Pristanak, odnosno protivljenje jedinice lokalne samouprave prijenosu zemljišta nije od utjecaja na prijenos, odnosno na stjecanje prava vlasništva zemljišta koje se prenosi, pa je očigledno da je neosnovan navod protustranke da postoji obveza predaje zemljišta u vlasništvo JLS-oa samo u odnosu na izgrađeno građevinsko zemljište i u situaciji kada postoji DPU ili UPU, kao i da je u potpunosti irelevantno protivi li se protustranka predaji zemljišta u njeno vlasništvo ili ne. Naime, odredba članka 170. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju navodi da se radi o neizgrađenom i neopterećenom zemljištu za koje je UPU-om planirano izvođenje određenih zahvata u prostoru, dok odredba članka 173. stavak 3. Zakona o prostornom uređenju navodi da pristanak odnosno protivljenje JLS-a prijenosu zemljišta ne sprječava da ona vlasništvo zemljišta stekne.

Nadalje, prema zapisniku Upravnog odjela za imovinsko-pravne poslove Splitsko- dalmatinske županije od 15.04.2022. godine, a koji je priložen uz zahtjev predlagatelja, vidljivo je da je nadležni voditelj postupka utvrdio da nekretnina koja je predmetom ovog postupka, a prema uvjerenju o statusu čestica Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava Vis, Klasa: 350-05/22- 10/000021 od 04. ožujka 2022. godine, predstavlja česticu koja se nalazi unutar građevinskog područja, obzirom da je prekrivena oznakom kolne prometnice, koja činjenica je utvrđena uvidom u UPU ruralnog naselja Rukavac-Vis (UPU 13). Štoviše, prigovori koje u podnesku od 20.03.2023. godine iznosi protustranka iznijeti su već u postupku koji se vodio kod Upravnog odjela za imovinsko-pravne poslove Splitsko-dalmatinske županije, a što je vidljivo i u zapisniku od 15. travnja 2022. godine te su isti otklonjeni od strane nadležnog voditelja postupka.

Naposljetku, protustranka se poziva na rješenje Županijskog suda u Splitu broj Gžo- 315/2013 od 20.05.2013. godine, ali isto propušta priložiti u spis predmeta, no kako je isto bilo i predmetom ustavnosudskog postupka broj U-III-1097/2015 u kojem je dana 08. svibnja 2019. godine donesena odluka kojom se odbija ustavna tužba izjavljena protiv navedenog rješenja te je predlagatelj bio u mogućnosti izvršiti uvid u istu, to je utvrdio da je u postupku koji se vodio kod Općinskog suda u Splitu R1-282/12 pogrešno utvrđeno da je nadležno upravno tijelo za imovinsko pravne poslove utvrdilo da su ispunjene pretpostavke za predaju zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, iako to nije učinilo (nije utvrdilo status zemljišta prema

4. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom dokumentacije priložene spisu, pročitan je dopis Upravnog odjela za imovinsko pravne poslove povodom zahtjeva za prijenos zemljišta u vlasništvo grada Splita od 29. ožujka 2022., zapisnik od 15. travnja 2022., izvadak iz zemljišne knjige Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], rješenje Upravnog odjela za imovinske pravne poslove od 20.10.2022., pročitan je nalaz i mišljenje sudskog vještaka Josipa Šituma od 26.6.2024.

5. U nalazu i mišljenju sudskog vještaka za građevinu Josipa Šituma od 26. lipnja 2024. navodi se kako je vještak utvrđivao naknadu za čest. zem. [katastarska čestica] ZU 8142 K. O. [katastarska općina], pašnjak 62 m2 na dan 15. travnja 2022. te na dan izrade vještva. U ZK ulošku [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] upisana je čest. zem. [katastarska čestica] G. Rukavac, pašnjak 62 m2 te je za cijelo kao vlasnik upisan Grad Vis. Prema UPU ruralnog naselja Rukavac predmetna nekretnina je smještena u zoni M1- mješovita namjena - pretežno stambena. Vještak je za procjenu tržišne vrijednosti zemljišta uzeo poredbenu metodu koja se koristi uglavnom za utvrđivanje vrijednosti neizgrađenih i izgrađenih zemljišta, apartmana, stanova, obiteljskih kuća, garaža, parkirnih mjesta i poslovnih prostora. Vještak je mišljenja da je tržišna vrijednost čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] na dan 15. travnja 2022. razumno predstavljena zaokruženim iznosom od 9.600,00 eura.

6. Podneskom od 27. kolovoza 2024. predloženik se očituje na nalaz i mišljenje sudskog vještaka Josipa Šituma. Vještak je sačinio svoj nalaz i mišljenje isključivo u odnosu na utvrđivanje naknade za predmetnu čest. zem. [katastarska čestica], ZU 8142 KO [katastarska općina], pašnjak 62 m2, odnosno procjenu tržišne vrijednosti predmetne nekretnine. U prvom redu ističe se kako protustranka ustraje u svom protivljenju da se u konkretnoj pravnoj stvari utvrdi naknada za preneseno zemljište budući nisu ostvareni uvjeti predviđeni zakonom. Obzirom na odgovarajuće zakonske odredbe koje se imaju primijeniti nisu utvrđene relevantne činjenice glede uvjeta predaje zemljišta u vlasništvo jedinici lokalne samouprave, koje utvrđenje prethodi određivanju visine naknade u ovom izvanparničnom postupku. Predlagatelj u prilogu svog podneska od dana 30.03.2023. dostavlja sudsku praksu, odnosno odluke kojima je naloženo jedinici lokalne samouprave isplatiti odgovarajuću naknadu za preneseno zemljište, među kojim odlukama je i Odluka Ustavnog suda broj U-III-1097/2015, od dana 08. svibnja 2019.g. koja odluka je donesena povodom ustavne tužbe podnesene protiv Rješenja Županijskog suda u Splitu broj: Gžo-315/2013 od 20. svibnja 2013. kojim je u izvanparničnom postupku radi određivanja naknade za izjavom predano zemljište Gradu Kaštela uvažena žalba predloženika Grada Kaštela i preinačeno je Rješenje Općinskog suda u Splitu broj R1-282/12 od 26. veljače 2013.g., te je odbijen prijedlog podnositeljice za određivanje novčane naknade za predano zemljište. Ustavni sud tužbu je odbio. Iz obrazloženja citirane odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske proizlazi kako iz utvrđenja drugostupanjskog suda proizlazi kako u upravnom postupku koji je prethodio izvanparničnom postupku utvrđivanja odgovarajuće naknade, upravno tijelo nije posebnom odlukom na nedvojben način utvrdilo činjenice iz kojih proizlazi ispunjenje pretpostavki propisanih Zakonom za predaju zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave. Protustranka u ovom postupku, u prilog svojih navoda kojima se protivi prijedlogu ovdje predlagateljice utvrđivanja naknade za preneseno zemljište, poziva se upravo na citiranu odluku Županijskog suda u Splitu broj Gžo-315/2013 od 20. svibnja 2013.g. budući je činjenični i pravni supstrat identičan ovoj pravnoj stvari, kao i propust upravnog tijela i utvrđenje prethodnog pitanja o ostvarenju uvjeta za određivanje same visine odgovarajuće naknade. Predmetna nekretnina ne može biti objektom predaje jedinici lokalne samouprave, budući zakon definira status i namjenu nekretnina koje mogu biti predane u vlasništvo jedinici lokalne samouprave. Upravno tijelo nije posebnom odlukom utvrdilo jesu li ispunjene pretpostavke za predaju zemljišta u vlasništvo jedinici lokalne samouprave niti je utvrđena valjanost podnositeljičine izjave, obzirom na mjerodavno pravo, zbog čega ovaj sud treba odbiti kao neosnovan prijedlog predlagateljice za određivanje novčane naknade za predano zemljište u vlasništvo protustranke, kao što je to svojom odlukom učinio Županijski sud u Splitu, a čiju zakonitost i ispravnost potvrđuje i Ustavni sud Republike Hrvatske. Potom, ni vještvo sačinjeno po stalnom sudskom vještaku i procjenitelju za graditeljstvo ne potvrđuje da bi obzirom na status i namjenu predmetne nekretnine ista mogla biti objektom predaje u vlasništvo jedinici lokalne samouprave. Slijedom navedenog, predlaže se prijedlog predlagateljice za određivanjem novčane naknade odbiti kao neosnovan.

7. Na zapisniku Upravnog odjela za imovinsko pravne poslove SDŽ-a od 15. travnja 2022. podnositeljica zahtjeva OTK je dala izjavu prema kojoj predaje Gradu Visu u vlasništvo novoformiranu čest. zem. [katastarska čestica] K. O [katastarska općina] u površini od 62 m2 (nastala od čest. zem. [katastarska čestica] ZU 6600 K. O. [katastarska općina]). Ovlastila je Grad Vis da bez njenog daljnjeg sudjelovanja temeljem izjave može zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva predanog zemljišta na svoje ime u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu.

8. Rješenjem Upravnog odjela za imovinsko pravne poslove SDŽ-a, od 20. listopada 2022. obustavlja se postupak sporazumnog utvrđivanja naknade za zemljište označeno kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 8142 u površini od 62 m2 KO [katastarska općina], a koje zemljište je OTK predala u vlasništvo Gradu Visu, izjavom na zapisnik kod ovog tijela 15. travnja 2022.

9. U ZU 8142 k. o. [katastarska općina] upisana je čest. zem. [katastarska čestica] G. Rukavac, pašnjak 62 m2 za cijelo na ime grad Vis.

10. Člankom 170. stavkom 1. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) propisano je da vlasnik neizgrađenog i neopterećenog zemljišta na kojem je urbanističkim planom uređenja planirano građenje infrastrukture ili građevine javne namjene koje ne može biti vlasnik, može to zemljište prenijeti u vlasništvo Jedinici lokalne samouprave, dok je stavkom 2. istog članka propisano da na način iz stavka 1. tog članka može postupiti i vlasnik neizgrađenog zemljišta na kojem se može graditi, jer se ne može formirati građevina čestica u skladu s detaljnim planom uređenja.

10.1. Člankom 171. istog zakona, propisano je da je vlasnik građevinskog zemljišta unutar građevinskog područja dužan prije dobivanja lokacije dozvole prinijeti jedinici lokalne samouprave u vlasništvo dio tog zemljišta koje je prostornim planom uređenja određeno za građenje komunalne infrastrukture koja služi njegovoj građevnoj čestici ili građevini koja će se izgraditi na toj čestici.

10.2. Prema čl. 172. st. 1) navedenog zakona za preneseno zemljište iz članka 170. i članka 171. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno za osnovanu služnost iz članka 171. stavka 2. ovoga Zakona, vlasniku pripada naknada u visini tržišne vrijednosti prenesenog zemljišta, odnosno u iznosu za koji je umanjena vrijednost nekretnine uslijed osnivanja služnosti. 2) Vlasniku prenesenog zemljišta iz članka 170. i članka 171. stavaka 1. ovoga Zakona pripada i naknada troškova izrade parcelacijskog elaborata ako je isti bio potreban za prijenos zemljišta. 3) Naknadu iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužna je isplatiti jedinica lokalne samouprave, odnosno osoba s kojom je sklopljen ugovor, najkasnije u roku od četiri godine od dana prijenosa zemljišta, odnosno sklapanja ugovora.

10.3. Prema čl. 173. st. 1) zemljište iz članka 170. i članka 171. stavka 1. ovoga Zakona vlasnik prenosi izjavom o prijenosu zemljišta koju daje na zapisnik nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na prostorno uređenje (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo). O prijenosu zemljišta se ne donosi upravni akt. 2) Nadležno upravno tijelo dužno je pozvati jedinicu lokalne samouprave da prisustvuje davanju izjave iz stavka 1. ovoga članka najmanje četrnaest dana prije davanja izjave. 3) Pristanak, odnosno protivljenje jedinice lokalne samouprave prijenosu zemljišta nije od utjecaja na prijenos, odnosno na stjecanje prava vlasništva zemljišta koje se prenosi.

10.4. Prema čl. 175. st. 1) nadležno upravno tijelo na prijedlog vlasnika saziva raspravu u svrhu sporazumnog utvrđivanja naknade za preneseno zemljište. 2) Ako vlasnik i jedinica lokalne samouprave ne postignu sporazum u pogledu naknade za preneseno zemljište, nadležni sud ovu naknadu po zahtjevu vlasnika određuje u izvanparničnom postupku.

11. Predmet ovog postupka je određivanje novčane naknade radi predaje zemljišta u vlasništvo Gradu Visu, označenog kao: - čest. zem. [katastarska čestica], ZU 6600, K. O. [katastarska općina], površine 62 m2, koje se prema Uvjerenju o statusu čestice SDŽ, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava Vis, Klasa: 350-05/22-10/21 od 4. ožujka 2022. nalazi unutar granica građevinskog područja i prekriva ga oznaka "kolne prometnice" a činjenice su utvrđene uvidom u prostorno plansku dokumentaciju UPU ruralnog naselja Rukavac-Vis (UPU 13).

12. Nesporno da je predloženik upisan kao vlasnik za cijelo na predmetnoj nekretnini. Nesporno je kako stranke nisu postigle sporazum u pogledu naknade za preneseno zemljište, pa predlagateljica naknadu traži u ovom postupku prema odredbi čl. 175. navedenog zakona.

12.1. Nije sporno da je predlagateljica na Zapisniku o predaji zemljišta od 15. travnja 2022. dala Izjavu o prijenosu zemljišta.

12.2. Među strankama nije sporna procjena tržišne vrijednosti predmetnih nekretnina kako je navedeno u procjembenom elaboratu sudskog vještaka Josipa Šituma od 26. lipnja 2024.

13. Među strankama je sporno je li predlagateljicu koja je bila vlasnica predmetne nekretnine pripada novčana naknada za izvršenu predaju nekretnine. Stav je ovog suda da temeljem citiranih odredbi predlagateljici nedvojbeno pripada pravo na isplatu naknade u odnosu na zemljište koje je uredno predano protustranci i to naknada u visini tržišne vrijednosti prenesenog zemljišta, dakle upravo iznos koji je utvrdio sudski vještak Josip Šitum u svom nalazu i mišljenju od 9.600,00 Eur-a, na koju visinu procjene stranke nisu imale primjedbi.

14. Budući su ispunjeni razlozi da vlasniku pripada naknada u visini tržišne vrijednosti prenesenog zemljišta u vrijeme prijenosa, a naknadu je dužna isplaćivati jedinica lokalne samouprave, najkasnije u roku od četiri godine od dana prijenosa zemljišta odnosno sklapanja ugovora, imajući u vidu da je predlagatelj bio u vrijeme zaključivanja zapisnika o predaji zemljišta vlasnik predmetnih nekretnina na koji dio je kasnije i upisan kao vlasnik predloženik, to je za njegov dio valjalo i odrediti novčanu naknadu koja će se isplatiti predlagateljici.

17. Odredbom paragrafa 20. st. 1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku iz 1934.g. (Sl. list FNRJ 175/34) koji se u konkretnom slučaju primjenjuje temeljem odredbe čl. 2. Zakona o načinu primijene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941.g. (NN 73/91) propisano je da ukoliko ovim zakonom nije što drugo naređeno, u izvanparničnom postupku troškove snosi stranka u čijem je interesu postupak proveden, odnosno da trošak zastupanja snosi zastupana osoba.

Prema navedenom pravnom pravilu osnovno je načelo u izvanparničnom postupku da svaki sudionik snosi sve svoje troškove, odnosno da trošak zastupanja pada na zastupanoga, a ako je bilo zajedničkih troškova, o njima odlučuje sud na način da ih određuje razmjerno, koje pravilo predstavlja bitnu razliku u odnosu na parnični postupak. Nužne troškove u izvanparničnom postupku predstavljaju samo troškovi pristojbi, troškovi očevida i vještačenja, dok trošak zastupanja po punomoćniku ne predstavlja nužan trošak i on pada na zastupanog. Prema stavku 4. pravnog pravila iz paragrafa 20. navedenog zakona sud može po prijedlogu jedne stranke naložiti drugoj da naknadi troškove, podrazumijevajući i troškove pravnog zastupnika, koje je prouzrokovala neosnovanim prijedlozima ili grubom krivnjom, međutim, u konkretnom se slučaju, prema ocjeni ovoga suda, pokretanje izvanparničnog postupka ne može okvalificirati kao neosnovan prijedlog ili gruba krivnja koju ima na umu navedena odredba. Kako je postupak proveden u interesu predlagateljice istoj nije obistinjen popisani trošak u iznosu od 1.062,50 Eura. Predlagateljici je sukladno popisu priznat trošak očevida i vještačenja u iznosu od 508,48 Eur-a te je za više zatraženo 554,02 Eur-a zahtjev odbijen kao neosnovan. Troškovi nisu nastali skrivljenim ponašanjem predloženika jer je ovaj postupak pokrenut budući stranke nisu postigle sporazum o visini naknade u upravnom postupku.

Split, 10. travnja 2025.

S U T K I NJ A

Vesna Šprljan Prelević

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu u tri primjerka, a o njoj odlučuje županijski sud.

DNA:

- predlagateljici po pun.

- predloženiku po pun.

- u spis