REPUBLIKA HRVATSKA
P-2737/2024-6
OPĆINSKI SUD U SPLITU
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu po sucu Snježani Cvitanović u pravnoj stvari tužitelja HEP Elektra d.o.o. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 37, OIB:43965974818, zastupana po direktoru BR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po Jeleni Šarić Vrdoljak, odvjetnici u Splitu, Mažuranićevo šetalište 13, OIB: [osobni identifikacijski broj], generalna punomoć pohranjena na Županijskom sudu u Splitu br. 39 Su-109/2017, protiv tuženika ČR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Željku Bartuloviću, odvjetniku u Splitu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 29. siječnja 2025. u nazočnosti zamj. pun. tužitelja Nikole Bešlića, odvj. vježb. kod Jeleni Šarić Vrdoljak, odvj. u Splitu te punomoćnika tuženika Željka Bartuloviće, odvjetnika u Splitu te po objavi dana 11. travnja 2025. ,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku ĆR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da u roku od 15 dana od dana donošenja ove presude isplati tužitelju HEP Elektra d.o.o. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 37, OIB: 43965974818, iznos od 16,71 eura s pripadajućom zateznom kamatom koja teče kako slijedi:
- na iznos od 2,85 eur od 30.03.2023. godine pa do isplate
- na iznos od 4,05 eur od 06.06.2023. godine pa do isplate
- na iznos od 9,81 eur od 06.07.2023. godine pa do isplate
po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, a od 31.12.2023. po referentnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke a koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, na račun tužitelja račun HEP ELEKTRA D.O.O. , IBAN [broj bankovnog računa] otvoren kod OTP BANKA HRVATSKA d.d. Split, model: HR 00, poziv na broj 81247595- 2201972852.
II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"1.Nalaže se tuženiku ĆR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da u roku od 15 dana od dana donošenja ove presude isplati tužitelju HEP Elektra d.o.o. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 37, OIB: 43965974818, iznos od 342,85 eur s pripadajućom zateznom kamatom koja teče kako slijedi :
- na iznos od 10,61 eur od 22.05.2019. godine pa do isplate
- na iznos od 2,61 eur od 22.12.2020. godine pa do isplate
- na iznos od 2,61 eur od 22.01.2021. godine pa do isplate
- na iznos od 2,61 eur od 23.02.2021. godine pa do isplate
- na iznos od 10,09 eur od 24.03.2021. godine pa do isplate
- na iznos od 10,09 eur od 22.04.2021. godine pa do isplate
- na iznos od 10,09 eur od 22.05.2021. godine pa do isplate
- na iznos od 10,09 eur od 22.06.2021. godine pa do isplate
- na iznos od 10,09 eur od 22.07.2021. godine pa do isplate
- na iznos od 10,09 eur od 22.08.2021. godine pa do isplate
- na iznos od 5,10 eur od 26.09.2021. godine pa do isplate
- na iznos od 2,61 eur od 29.09.2021. godine pa do isplate
- na iznos od 2,61 eur od 22.10.2021. godine pa do isplate
- na iznos od 2,61 eur od 23.11.2021. godine pa do isplate
- na iznos od 2,61 eur od 22.12.2021. godine pa do isplate
- na iznos od 2,61 eur od 22.01.2022. godine pa do isplate
- na iznos od 2,61 eur od 22.02.2022. godine pa do isplate
- na iznos od 10,22 eur od 29.03.2022. godine pa do isplate
- na iznos od 10,22 eur od 22.04.2022. godine pa do isplate
- na iznos od 10,22 eur od 22.05.2022. godine pa do isplate
- na iznos od 10,22 eur od 22.06.2022. godine pa do isplate
- na iznos od 10,22 eur od 22.07.2022. godine pa do isplate
- na iznos od,10,22 eur od 23.08.2022. godine pa do isplate
- na iznos od 3,80 eur od 30.09.2022. godine pa do isplate
- na iznos od 2,85 eur od 06.10.2022. godine pa do isplate
- na iznos od 2,85 eur od 06.11.2022. godine pa do isplate
- na iznos od 2,85 eur od 06.12.2022. godine pa do isplate
- na iznos od 2,85 eur od 06.01.2023. godine pa do isplate
- na iznos od 2,85 eur od 07.02.2023. godine pa do isplate
- na iznos od 9,97 eur od 17.08.2017. godine pa do isplate
- na iznos od 2,61 eur od 01.10.2017. godine pa do isplate
- na iznos od 2,61 eur od 17.10.2017. godine pa do isplate
- na iznos od 2,61 eur od 16.11.2017. godine pa do isplate
- na iznos od 2,61 eur od 16.12.2017. godine pa do isplate
- na iznos od 2,61 eur od 16.01.2018. godine pa do isplate
- na iznos od 2,61 eur od 16.02.2018. godine pa do isplate
- na iznos od 10,88 eur od 13.04.2018. godine pa do isplate
- na iznos od 10,88 eur od 22.04.2018. godine pa do isplate
- na iznos od 10,88 eur od 22.05.2018. godine pa do isplate
- na iznos od 10,88 eur od 22.06.2018. godine pa do isplate
- na iznos od 10,88 eur od 22.07.2018. godine pa do isplate
- na iznos od 10,88 eur od 22.08.2018. godine pa do isplate
- na iznos od 2,61 eur od 10.10.2018. godine pa do isplate
- na iznos od 2,61 eur od 23.10.2018. godine pa do isplate
- na iznos od 2,61 eur od 22.11.2018. godine pa do isplate
- na iznos od 2,61 eur od 22.12.2018. godine pa do isplate
- na iznos od 2,61 eur od 22.01.2019. godine pa do isplate
- na iznos od 2,61 eur od 22.02.2019. godine pa do isplate
- na iznos od 10,61 eur od 04.04.2019. godine pa do isplate
- na iznos od 10,61 eur od 24.04.2019. godine pa do isplate
- na iznos od 15,93 eur od 13.07.2023. godine pa do isplate
- na iznos od 3,31 eura od 20.03.2024. godine pa do isplate
po kamatnoj stopi koja se do 31.12.2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primjenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, na račun tužitelja račun HEP ELEKTRA D.O.O. , IBAN [broj bankovnog računa] otvoren kod OTP BANKA HRVATSKA d.d. Split, model: HR 00, poziv na broj 81247595-2201972852.
2. Nalaže se tuženiku da tužitelju plati troškove parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate po prosječnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primjenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotnih poena, sve u roku 15 dana na račun HEP ELEKTRA D.O.O. , IBAN [broj bankovnog računa] otvoren kod OTP BANKA HRVATSKA d.d. Split, model: HR 00, poziv na broj 81247595-9700001005.", kao neosnovan.
III. Nalaže se tuženiku naknaditi parnični trošak 360,80 eura, u roku od 15 dana, dok se sa više zatraženim od 89,20 eura ovo traženje tuženika odbija kao neosnovano.
Obrazloženje
1.Tužitelj u tužbi koju je podnio ovome sudu protiv tuženika 19. ožujka 2024. navodi da tužitelj prema tuženiku ima potraživanje u iznosu od 418,84 eur, a za neplaćenu potrošnju električne energije na adresi [adresa], a kao vlasniku i korisniku mjernog mjesta. Naime, sada pok. GR pravna je prednica ČR, njegova majka, time da su nakon njene smrti sukladno rješenju o nasljeđivanju posl. br. O-1023/03 od dana 06.08.2004. godine Općinskog suda u Splitu, predmetnu nekretninu nasljedili su RR, ZR i ovdje tuženi ČR. Temeljem navedenog rješenja o nasljeđivanju, suglasnosti suvlasnika i izjave radi promjene krajnjeg kupca na obračunskom mjernom mjestu tuženi je podnio HEP ODS- u d.o.o. Zahtjev za sklapanje ugovora o korištenju mreže i opskrbi na postojećem obračunskom mjernom mjestu.
2. Obzirom na navedeno tuženik je obvezan podmiriti navedeno dugovanje prema tužitelju. Kako tuženik do danas nije podmirio navedeno dugovanje prema tužitelju, tužitelj predlaže sudu da obveže tuženika na isplatu ukupnog iznosa od 418,84 eura sa zz kata koje teku na točno određeni mjesečni novčani nominalni iznos od dospijeća do isplate za razdoblje od rujna 2016. do travnja 2024., kao i da tužitelju naknadi parnični trošak sa zz kta od presuđenja do isplate, sve u roku od 15 dana.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu od 04.05.2024. navodi kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, jer ne duguje tužitelju nikakav iznos, što je razvidno iz priloženog računa tužitelja, br. 2202397599-240221-8 od 23. travnja 2024. godine, a prema kojem je tuženik za razdoblje od 1. kolovoza 2023. do 29. veljače 2024. u preplati za 13,03 eura. Isto tako, u Obavijesti koja je priložena računu, sam tužitelj navodi kako „račun sadrži ukupno dugovanje do dana izrade računa“. Osim toga, tuženik ističe prigovor zastare. Slijedom iznesenog, predlaže se Sudu nakon provedenog postupka odbiti tužbeni zahtjev tužitelja, te osuditi istog na naknadu troškova postupka tuženiku.
4. Tijekom postupka tužitelj ustraje u navodima iz tužbe time da na ročištu od 29.10.2024. navodi kako je zaprimljena uplata tuženika radi čega moli od suda kraći rok za postavljenje tužbenog zahtjeva.
4.1. Tužitelj podneskom od 08. siječnja 2025. navodi kako Tužitelj je uz tužbu dostavio neplaćene račune, a za koje tereti tuženog, a koji sadržavaju podatke prednika tuženog kao dužnika. Dospjeli neplaćeni račun ili izvadak iz poslovnih knjiga predstavlja vjerodostojnu ispravu u smislu odredbi čl. 31. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24). Dakle, tužitelj je dokazao svoje potraživanje. Predmetna vjerodostojna isprava sadržava sve što je potrebno u smislu odredbi članka 31. Ovršnog zakona. Uvidom u poslovne knjige i specifikaciju uplata, ovrhovoditelj je zaprimio uplatu od strane ovršenika na dan 12.7.2024., a kojom je djelomično podmirena glavnica nakon podnošenja tužbe. Navedenom radnjom ovršenik priznaje dug i ispunjava zastarjelu obvezu što je sukladno članku 221. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23). Slijedom navedenog, tužitelj specificira tužbeni zahtjev na način da predlaže sudu obvezati tuženika na isplatu ukupnom iznos od 342,85 eura sa zz kata koje teku na točno određeni mjesečni novčani nominalni iznos od dospijeća do isplate za razdoblje od srpnja 2017. do travnja 2024., kao i da tužitelju naknadi parnični trošak sa zz kta od presuđenja do isplate, sve u roku od 15 dana.
5. Tuženik tijekom postupka ustraje u navodima i prigovorima iz odgovora na tužbu time da u odnosu na specificirani tužbenih zahtjev tužitelja rezolutno protivi navodima tužitelja iz podnesku od 8.1.2025., kao i prilogu, koji bi valjda trebao predstavljati vjerodostojnu ispravu. Sudu se naročito ukazuje kako priloženi dokument uopće ne sadržava podatke o vjerovniku, brojčanu oznaku konta, naziv konta, razdoblje na koje se odnosi i početno stanje, jedinstvenu oznaku knjigovodstvene promjene, datum knjiženja, dugovni ili potražni iznos, te oznaku pripadajuće knjigovodstvene oznake a kako to propisuje Zakon o računovodstvu. Sudu se ukazuje kako postoji mogućnost da je predmetni dokument fabriciran za potrebe ovog postupka te zlouporabu instituta prekida zastare. Jednako tako, sudu se ukazuje kako navodni brojevi računa iz stupca broj dokumenta uopće ne odgovaraju numeričkoj oznaci iz stupca referenca dokumenta plaćanja. Isto tako, dokument nije ovjeren niti potpisan odnosno pečatiran, kao niti što ne sadržava elektronički potpis s naprednim vjerodajnicama. Sudu se ukazuje i na okolnost da je navodna uplata realizirana 12.7.2024., pri čemu pun. tužitelja puna 3 i pol mjeseca ne reagira do pripremnog ročišta od 29.10.2024., nego traži na spomenutom ročištu odgodu istoga. Ukratko, tuženik niti 12.7.2024. niti kasnije nije izvršio uplatu u korist tužitelja po obvezi koja je navodno predmetom ovog spora.
6. Sud je u postupku izveo dokaze pregledom i čitanjem Izvoda iz poslovnih knjiga ( specifikacija računa-utuženje), na ime MR, ugovorni konto 2201972852, na dan 18.03.2024. ( str 4-7), računi za utuženo razdoblje( str 8 do 59), Zahtjev za sklapanje ugovora o korištenju mreže na postojećem obračunskom mjerno mjestu od 26.07.2023. ( str 60-62), Izjava radi promjene krajnjeg kupca na obračunskom mjernom mjestu br. 1300218545 od 26.07.2023. ( str 66-68), Izjava suvlasnika od 26.07.2023. (70), Rješenje o nasljeđivanju br. O-1023/03 ( str 72-74), račun br. 2202397599-240221-8 za razdoblje od 01.08.2023., do 29.02.2024. ( str 91- 93), specifikacija i potvrda o uplati računa HEP od 10.02.2024. ( str 94), Rješenje RH, Ured državne uprave u SD Županiji, Odjel za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata na ime tuženika, specifikacija uplata sa danom 12.07.2024. bez ovjere i potpisa ( str 115.).
7. Stranke su popisale parnični trošak.
8. Tužbeni zahtjev tužitelja je djelomično osnovan.
9. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu naknade za korištenje električne energije za razdoblje po računima koji dospijevaju u razdoblju od srpnja 2017. do travnja 2024.
10. Među strankama nije sporno:
- da je predmetno dugovanje nastalo za vrijeme života tuženikove prednice, tj majke sada pok. GR, koje se kod tuženika vodila pod brojem mjernog mjesta sa ugovornim kontom 2201972852
- da je pok. GR umrla **.**.2003. kako to proizlazi iz rješenja o nasljeđivanju,
- da su pok. PR nasljedili LR, ČR svaki po 2/5 dijela a
ZR za 1/5 dijela,
- da je tuženik 26.07.2023. podnio Zahtjev za sklapanje ugovora o korištenju mreže na postojećem obračunskom mjerno mjestu zajedno sa Rješenjem o nasljeđivanju iza smrti pok. GR, Izjave radi promjene krajnjeg kupca na obračunskom mjernom mjestu br. 1300218545 od 26.07.2023. ( str 66-68) i Izjave suvlasnika od 26.07.2023. (70),
- da je tuženik kod tužitelja zaveden pod brojem ugovornog računa br. 2202397599 i kao poslovni partner br. 1500092929, kako je to razvidno iz računa na ime tuženika od 08.05.2024. ( str 91).
- pasivna legitimacija tuženika.
11. U postupku je sporno jesu li tužiteljeva potraživanja zastarjela obzirom da je tužitelj ovu tužbu podnio sudu 19.03.2024. a najstarije potraživanje je dospjelo 30. rujna 2016. a najranije 07. kolovoza 2023. kako je to razvidno iz uvidu u Izvod iz poslovnih knjiga ( specifikacija računa-utuženje), na ime MR, kao i je li tuženik izvršio ne specificiranu uplatu od 75.99 eura 12.srpnja 2024. kako bi to proizlazilo iz specifikacija uplata sa danom 12.07.2024. bez ovjere i potpisa ( str 115.) čijoj vjerodostojnosti tuženik prigovara.
12. U konkretnoj situaciji valjalo bi primijeniti odredbu članka 232.st.1.t. Zakona o obveznim odnosima ( Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18., 126/21., 114/22., 156/22, 155/23 - dalje ZOO/05) kojom je propisano da za jednu godinu zastarijeva tražbina naknade za isporučenu električnu i toplinsku energiju, plin, vodu, za dimnjačarske usluge i za održavanje čistoće, kad je isporuka, odnosno usluga obavljena za potrebe kućanstva.
13. Dakle, primjenom odredbe članka 232.st.1.t. 1 ZOO-a sva utužena potraživanja nakon 19.03.2023. bila bi zastarjela, osim potraživanja od 20.03.2023. do 20.03.2024.
13.1. Međutim, tužitelj je u postupku naveo da je tuženik 12.074.2024. izvršio nespecificiranu uplatu iznos od 75,99 eura te da je na taj način prekinuo zastaru jer je tom isplatom primjenom odredbe članka 240. ZOO-a priznao dug, čemu je tuženik prigovorio negirajući da je izvršio navedenu isplatu a nespecificirani dokument koji nije potpisan od strane tužitelja i izdavatelja računa, nije relevantan dokaz.
13.2. Naime, Odredbom članka 240.st.1. ZOO-a propisano je da se zastara prekida kad dužnik prizna dug, a st. 2. da se dug može priznati ne smo izjavom vjerovniku nego i na posredan način, kao što stu davanja otplate, plaćanje kamate, davanje osiguranja.
14. Prema odredbi članka 31. Ovršnog zakona ( Narodne novine broj 112/ 2012 , 25/ 2013 , 93/ 2014 , 55/ 2016 , 73/ 2017 , 131/ 2020 , 114 /2022 , 6/ 2024 ) u st. 1. propisano da se Vjerodostojnom ispravom po ovom Zakonu ima smatrati , račun, mjenica i ček s protestom i povratnim računima kad je to potrebno za zasnivanje tražbine, javna isprava, izvadak iz poslovnih knjiga, po zakonu ovjerovljena privatna isprava te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom. Računom se smatra i obračun kamata, st.2. da je vjerodostojna isprava je podobna za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja novčane obveze, st.3. da osim podataka iz stavka 2. ovoga članka, račun fizičkoj osobi koja ne obavlja registriranu djelatnost mora sadržavati upozorenje dužniku da, u slučaju neispunjenja dospjele novčane obveze, vjerovnik može zatražiti određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, as t.4. da kad se iz vjerodostojne isprave ne vidi je li i kad je tražbina dospjela, ovrha će se odrediti ako ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu navede datum dospjelosti tražbine te ako je označio dan njezine dospjelosti.
14.1. Primjenom gornje odredbe ovaj sud uvidom u Izvod iz poslovnih knjiga ( specifikacija računa-utuženje), na ime MR, ugovorni konto 2201972852, ( str 4-7) te račune na ime GR za utuženo razdoblje( str 8 do 59) cijeni i utvrđuje da isti predstavljaju vjerodostojne isprave, ali da to ne bih bila specifikacija uplata sa danom 12.07.2024. bez ovjere i potpisa ( str 115.) koju je tužitelj dostavio i na temelju koje je istakao kako je tuženik uplatom od 12.07.2024. prekinuo zastaru i priznao dug u smislu odredbe članka 240.st.1. ZOO-a.
14.2. Naime, ovaj sud usporedbom brojeva računa iz Izvod iz poslovnih knjiga na dan 18.03.2024. te Specifikacija uplata utvrdio je točnost navoda tuženika kako uopće ne sadržava podatke o vjerovniku, brojčanu oznaku konta, naziv konta, razdoblje na koje se odnosi i početno stanje, jedinstvenu oznaku knjigovodstvene promjene, datum knjiženja, dugovni ili potražni iznos, te oznaku pripadajuće knjigovodstvene oznake, kao što po brojevima računa ne odgovaraju iznosi koji su navodno zatvarani navedenom uplatom od 75,99 od 12.07.2024. i to baš za račun br. 230705-3, 23503- 4, 17806-8, 170604-9 , koji imaju dospijeće 05.06.2023., 05.07.2023., 07.08.2023. što je indikativno jer bi se nespecificiranom uplatom imali zatvarati otvorene stavke tj neplaćeni najstariji računi uz primjenu odredbe članka 171 i 172. ZOO-a, a što ovdje nije slučaj.
14.3. Radi navedenog ovaj sud Specifikaciju uplate ne može uzeti kao relevantan i istinitim dokument niti dokaz te drži kako je navedena kako uplata tako i specifikacija iskonstruirana radi potreba ovog postupka, kako bi se otklonio istaknuti prigovor zastare. Osim toga, kako je teret dokazivanja na tužitelju to je isti trebao na vjerodostojan način dokazati da je tuženik izvršio navedenu uplatu valjanim knjigovodstvenim dokumentom, izvatkom sa poslovnog računa iz kojega dokumenta bi bilo razvidno kada i sa kojega računa tuženik izvršio isplatu kao i je li istu ako je izvršio specificirao ili nije.
15. Dakle, kako tužitelj nije sa uspjehom uspio otkloniti istaknuti tuženikov prigovor zastare potraživanja, to je valjalo nadalje cijeniti dokaz tuženik u vidu računa br. 2202397599-210221-8 koji je tužitelj izdao na njegovo ime za razdoblje od 01.08.2023. do 29.02.2024. iz kojega računa proizlazi kako je na dan obračuna 23.04.2024. na strani tuženik izvršena pretplata od 13,03 eura, time da na poleđini računa je razvidno kako prema stanju brojila nije bilo potrošnje a koja je očitavana na dan 31.08.2023., 30.09.2023. i 29.02.2024. Dakle, iz navedenog računa sa obračunom za navedeno razdoblje tuženik je bio u pretplati za 13,03 eura, dakle, tuženik tužitelju nije bio dužan ništa.
15.1. Uvidom u Potvrdu o uplati od 17,10 eura na dan 10.02.2024. proizlazi da je tuženik izvršio uplatu na račun 2202397599 sa dospijećem od 09.02.2024. na kojoj Potvrdi postoji logo tužitelja, dakle, tužitelj je platio po tužiteljevoj uplatnici navedeni iznos.
16. U odnosu na ona potraživanja tužitelja koja se odnose za razdoblje od 20.03.2023. do 20.03.2024. koje ne bih bilo obuhvaćeno zastarom, a radi se o potraživanjima koja se odnose :
- na iznos od 2,85 eur od 30.03.2023. godine pa do isplate
- na iznos od 4,05 eur od 06.06.2023. godine pa do isplate
- na iznos od 9,81 eur od 06.07.2023. godine pa do isplate
a koja proizlazi iz valjane dokumentacije tužitelja i to Izvoda iz poslovnih knjiga ( specifikacija računa-utuženje), na ime MR, ugovorni konto 2201972852, na dan 18.03.2024. ( str 4-7), računi za utuženo razdoblje( str 8 do 59), tuženika je valjalo obvezati na isplatu jer je isti kao nasljednik koji je dobio suglasnost suvlasnika na promjenu osobe kao korisnika električne mreže preuzeo obvezu namirenja duga koji je nastao u vrijeme u kojem je korisnica bila navedena prednica koja je umrla daleke 2003. , dakle, za vrijeme u kojem je očigledno tu nekretninu pa i električnu energiju koristio ili tuženik ili drugih suvlasnici, koji su obvezi podmiriti gornje dugovanje.
16.1. Međutim, sud uvidom u Izvod iz poslovnih knjiga ( specifikacija računa-utuženje), na ime MR, ugovorni konto 2201972852, na dan 18.03.2024. ( str 4-7 i račune za utuženo razdoblje( str 8 do 59), nije pronašao na temelju kojeg dokumenta pa time i dokaza tužitelj od tuženika potražuje iznos od 15,93 eura i iznos od 3,31 eura sa dospijećem od 20.03.2024. tim više što iz računa koji je priložio tuženika od 23.04.2024. proizlazi da je isti u pretplati za 13,03 eura, a Zahtjev od strane tužitelja za promjenom krajnjeg kupca na obračunskom mjernom mjestu je podnio 26.07.2023. a isto mu je tužitelj priznao od 01.08.2023. radi čega je ovo potraživanje tužitelja valjalo odbiti kao neosnovano. Osim, toga iz Izvoda iz poslovnih računa nema računa koji se odnosi na iznos od 15,93 eura, te ovaj sud drži kako tužitelj ni ovo potraživanje nije osnovano. Osim toga, za primijetiti je kako tužitelj neuredno vodi svoju evidenciju u odnosu na krajnje kupce, pa i ona koja je dostavljena kao vjerodostojna izaziva sumnju.
17. Prema odredbi članka 9. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 155/23.; dalje: ZOO), sudionik u obveznom odnosu dužan je ispuniti svoju obvezu i odgovoran je za njezino ispunjenje. Člankom 65. ZOO-a propisano je da je na temelju obveze vjerovnik ovlašten zahtijevati od dužnika njezino ispunjenje, a dužnik je dužan u cijelosti ispuniti je.
17.1. Dakle, kako je tužitelj je temeljem Zakona o tržištu električne energije na temelju Ugovora o pružanju tuženiku usluge opskrbe električnom energijom , tužitelj je preuzeo obvezu tuženika opskrbiti na mjernom mjestu električnom energijom a tuženik je kao krajnji korisnik obvezan ispuniti obvezu plaćanja pružene usluge.
17. 2. Radi svega navedenog valjalo je odlučiti kao u točki I i II izreke ove presude.
18. Odluka o parničnom trošku se temelji na odredbi članka 154. st.2. i članka 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08,3 57/11,148/11 (pročišćeni tekst) - dalje ZPP i 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22, 155/23 ) i Tbr. 7. 8., 9.,10.,36., 42, 48. i 50 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 62/93, 87/93,16/94, 11/96, 91/04, 148/09,142/12 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 126/22, 138/23- dalje Tarife).
18.1. Obzirom da je tužitelj u ovoj parnici uspio sa 4,90% a tuženik sa 95,1%, to tuženika pripada priznati parnični trošak u visini od 90,20% istoga.
18.2. Priznati parnični trošak prema VPS od 342,85 eura sastoji se od sastava odgovora na tužbu, od 50 bodova, od sastava prijedloga za povrat u prijašnje stanje od 25 bodova po Tbr. 8.t.2., od zastupanja na ročištima od 16.07.2024. od 25 bodova, za zastupanje od 29.10.2024. i 29.01.2025. za svaku radnju po 50 bodova, što ukupno iznosi 200 bodova. Prema vrijednosti boda po važećoj tarifi od 2,00 eura, priznati parnični trošak iznosi 400 eura. Međutim, sukladno navedenom pod točkom 18.1. tuženiku valja priznati 90,20% od 400,00 eura a što iznosi 360,80 eura, dok se sa više zatraženim od 89,20 eura ovo traženje tuženika odbija kao neosnovano.
U Splitu, 11. travnja 2025.
Sutkinja
Snježana Cvitanović
Pouka o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi Županijskom sudu , a putem ovog suda 3 primjerka i putem e komunikacije. Obzirom da se radi o postupku u sporu male vrijednosti u smislu odredbe članka 458. u svezi sa čl. 460. ZPP-a te prema odredbi čl. 467 st.1. ZPP-a može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st.2. točka 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10., i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.
Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.
DNA:
1. Pun. tužitelja
2. Pun. tuženika