REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Osijeku

Prekršajni odjel

Kralja Zvonimira 3

Osijek

Broj: Pp-3923/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Ivani Hruška Premužak, uz sudjelovanje Andrijane Sedlić Tenjeri, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv I. okrivljene pravne osobe FOCHISTA BELIŠĆE d.o.o. Belišće, i II. okrivljenika BA, odgovorne osobe u pravnoj osobi, zbog prekršaja iz članka 172. stavku 2. točki 5. i stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj: 157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018, 102/2019, 84/2021 i 119/2022; dalje u tekstu Zakon o mirovinskom osiguranju) pokrenutom Optužnim prijedlogom Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijeka, Službe za nadzor radnih odnosa, klasa: 116-02/24-01/4067, urbroj: 443-02-01-10-24-08 od 05. studenog 2024. godine, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 08. travnja 2025. godine u prisutnosti II. okrivljenika kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, ujedno predstavnika pravne osobe, a u odsutnosti punomoćnika tužitelja, dana 11. travnja 2025. godine donio, javno objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 183. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007, 39/2013, 157/2013, 110/2015, 70/2017, 118/2018 i 114/2022, u daljnjem tekstu: Prekršajni zakon)

I. okrivljena pravna osoba FOCHISTA BELIŠĆE d.o.o. Belišće, OIB 76473951057, MBS [matični broj subjekta], sa sjedištem u [adresa], osnovna djelatnost proizvodnja ostalih kemijskih proizvoda, temeljni kapital 1.113,127,74 eura, 83 zaposlenih, prekršajno kažnjavana i

II. okrivljenik odgovorna osoba u pravnoj osobi BA, OIB [osobni identifikacijski broj], sin B i KA, rođene K, rođen **.**.1983. u [adresa], državljanin RH, sa prebivalištem u [adresa], VSS, po zvanju magistar ekonomske struke, zaposlen, sa mjesečnim primanjima u iznosu od 2.000,00 kuna, oženjen, supruga zaposlena, otac dvoje mlt. djece, vlasnik obiteljske kuće, nije odlikovan, prekršajno nekažnjavan, kazneno neosuđivan, nije izdržavao kaznu zatvora, protiv istog se ne vodi drugi prekršajni postupak, ne vodi se kazneni postupak, prema vlastitoj izjavi,

krivi  su

što I. okrivljena pravna osoba kao poslodavac i II. okrivljeni kao odgovorna osoba kod pravne osobe poslodavca nisu tijelu obveznog mirovinskog osiguranja u Belišću dostavili prijavu o promjeni tijekom osiguranja u propisanom roku za radnika FA prijavu o promjeni podatka o ugovoru o radu sklopljenom na neodređeno vrijeme nisu dostavili u roku od 24 sata od nastale promjene, odnosno najkasnije dana 15. siječnja 2022. budući je promjenu izvršio s datumom promjene 14. siječnja 2022., već je istu prijavu o promjeni dostavio u Belišću nakon isteka propisanog roka dana 26. rujna 2024. i za radnika i za radnika EA prijavu o promjeni o osnovi osiguranja nije dostavio u roku od 24 sata od nastale promjene odnosno najkasnije dana 12. lipnja 2024. godine, budući je promjenu izvršio s datumom promjene 11. lipnja 2024. godine, već je istu prijavu o promjeni dostavio u Belišću nakon isteka propisanog roka, dana 26. rujna 2024. godine,

dakle, pravna osoba kao poslodavac i odgovorna osoba kod pravne osobe poslodavca nisu u roku od 24 sata od nastale promjene tijekom osiguranja dostavili prijave o promjeni tijekom osiguranja već su to učinili tek nakon isteka propisanog roka

čime su postupili protivno odredbi članka 112. stavka 1. točke 2., kažnjivo po članku 172. stavku 2. točki 5. Zakona o mirovinskom osiguranju za pravnu osobu i po stavku 3. istog članka Zakona o mirovinskom osiguranju za odgovornu osobu u pravnoj osobi;

pa se I. okrivljenoj pravnoj osobi Fochista Belišće d.o.o. Belišće za prekršaj iz članka 172. stavka 2. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona

i z r i č e

NOVČANA KAZNA

u iznosu od 220,00

(slovima: dvjestodvadeset) eura

pa se II. okrivljenom BA kao odgovornoj osobi u pravnoj osobi, za prekršaj iz članka 172. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona

i z r i č e

NOVČANA KAZNA

u iznosu od 130,00

(slovima: stotrideset) eura.

II. Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona I. i II. okrivljenici su obvezni platiti novčanu kaznu u roku od 3 (slovima: tri) mjeseca po pravomoćnosti ove presude u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske putem priložene uplatnice, a u protivnom postupit će se prema odredbi članka 34. stavka 1. - 5. Prekršajnog zakona.

III. Na temelju članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenici se upozoravaju da ako u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene ukupne novčane kazne odnosno I. okrivljena pravna osoba Fochista Belišće d.o.o. Belišće iznos od 146,67 eura (slovima: stočetrdesetšest eura i šezdesetsedam centi), a II. okrivljenik odgovorna osoba u pravnoj osobi BA iznos od 86,68 eura (slovima: osamdesetšeset eura i šezdesetosam centi) smatrat će se da su novčane kazne u cijelosti uplaćene.

IV. Na temelju članka 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavak 2. i 3. Prekršajnog zakona, I. i II. okrivljenici su dužni naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 (slovima: trideset) eura, svaki ponaosob, u roku od 3 (slovima: tri) mjeseca od datuma pravomoćnosti presude, a u protivnom troškovi će biti naplaćeni prisilno, temeljem članka 152. stavak 4. i stavak 11. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. Tužitelj Državni inspektorat, Područni ured Osijek, Služba za nadzor radnih odnosa, podnio je ovom Sudu dana 16. prosinca 2024. godine Optužni prijedlog, klasa: 116-02/24-01/4067, urbroj: 443-02-01-10-24-08 od 05. studenog 2024. godine protiv I. okrivljene pravne osobe Fochista Belišće d.o.o. [adresa] i II. okrivljenog BA, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude.

2. II. okrivljenik BA, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi i predstavnik pravne osobe očitovao se o optužnom prijedlogu na način da prekršaj koji se I. okrivljenoj pravnoj osobi i njemu stavlja na teret priznaju, ali da se ne smatraju krivima za iste.

3. U dokaznom postupku, Sud je saslušao obranu II. okrivljenog, koju je dao u svoje ime i u ime pravne osobe, Očitovanje na optužni prijedlog okrivljenika od 28. ožujka 2025. godine (pisana obrana okrivljenika), Obavijest temeljem članka 109.a Prekršajnog zakona upućena Fochista Belišće d.o.o. [adresa] i BA od 04. studenog 2024. godine, Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslovanja pravne osobe od 28. listopada 2022. godine, Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslovanja pravne osobe od 26. rujna 2024. godine, Obrazac eM-3P na ime FA od 26. rujna 2024. godine, Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 13. siječnja 2022. godine sklopljen između pravne osobe Fochista Belišće d.o.o. [adresa] i FA, Obrazac eM-3P na ime EA od 26. rujna 2024. godine, Izvadak iz sudskog registra za pravnu osobu od 08. travnja 2025. godine za pravnu osobu i Potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije od 08. travnja 2025. godine za okrivljenu pravnu osobu i Potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije od 08. travnja 2025. godine za okrivljenu odgovornu osobu u pravnoj osobi, iz koje je vidljivo da je pravna osoba prekršajno kažnjavana i to pravna osoba FOCHISTA d.o.o. Odlukom Službe za RGP Luka Rijeka, broj: 37/2022 od 06. lipnja 2022. godine, zbog prekršaja iz članka 64. stavka 1. točke 2. Zakona provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije novčanom kaznom u iznosu od 796,34 eura, a koja Odluka je postala pravomoćna 30. lipnja 2022. godine i Presudom Općinskog suda u Osijeku, broj: Pp-3157/2022 od 05. travnja 2023. godine zbog prekršaja iz članka 172. stavka 2. točke 4. Zakona o mirovinskom osiguranju, kojom je pravna osoba oslobođena od kazne, a koja Presuda je postala pravomoćna 09. svibnja 2023. godine, a II. okrivljenik odgovorna osoba u pravnoj osobi Odlukom Službe za RGP Luka Rijeka, broj: 37/2022 od 06. lipnja 2022. godine, zbog prekršaja iz članka 64. stavka 1. točke 2. Zakona provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije novčanom kaznom u iznosu od 398,17 eura, a koja Odluka je postala pravomoćna 30. lipnja 2022. godine i Presudom Općinskog suda u Osijeku, broj: Pp-3157/2022 od 05. travnja 2023. godine zbog prekršaja iz članka 172. stavka 3. točke 4. Zakona o mirovinskom osiguranju, kojom je pravna osoba oslobođena od kazne, a koja Presuda je postala pravomoćna 09. svibnja 2023. godine.

4. U pisanoj obrani, okrivljenici su naveli u odnosu na navode iz točke 1.a) i točke 1.b) Optužnog prijedloga, kako imaju potrebu prije svega spomenuti kako je u konkretnom slučaju riječ o promjenama koje niti na koji način ne utječu na prestanak ili zasnivanje radnog odnosa niti utječu na materijalna prava radnika. Istaknuli su i činjenicu da je odmah po obavljenom inspekcijskom nadzoru, a prema uputi ovlaštenog inspektora, bez odgode, izvršena promjena podataka u sustavu mirovinskog osiguranja te su na taj način i otklonjene eventualne povrede na koje nadležni Inspektorat ukazuje u svom Optužnom prijedlogu. Skrenuli su pozornost i na činjenicu kako njihova tvrtka zapošljava trenutno ukupno 83 radnika, gdje se određeni značajni broj radnika zapošljava na određeno vrijeme uslijed intenziteta i prirode posla koji se u tvrtki obavljaju (sezonske potrebe za radnicima), zbog čega su promjene na mirovinskom osiguranju vrlo učestale. Navedeni administrativni dio posla obavlja po opisu poslova samo jedna osoba u sklopu radnog mjesta poslovne tajnice, koja prema opisu poslova za cijelu tvrtku obavlja pored prijava i odjave radnika te promjena u sustavu osiguranja i čitav niz drugih administrativnih poslova te tvrtka nema zaposlenu osobu koja posebno obavlja poslove prijave, promjene i odjave radnika putem sustava HZMO već iste poslove obavlja uz sve ostale administrativne poslove poslovna tajnica. Sukladno tome, naglasili su kako treba uzeti u obzir organizaciju i intenzitet posla da je u konkretnom slučaju nesvjesno i nenamjerno došlo do situacije da se za navedena dva radnika promjena u sustavu HZMO izvršila naknadno. Odgovorno tvrde da se ovdje ne može govoriti o nekakvom namjernom ili nesavjesnom postupanju, a što kao poslodavac smatraju razumljivim u odnosu na brojne promjene u organizaciji proizvodnje, a koje im nameće dinamika gospodarskog tržišta, ali i tržište rada. Upravo zbog specifičnosti poslova, kao i organizacije rada, a kako je to sve prethodno opisano, smatraju da, iako kao poslodavac nije izvršio promjenu podataka u sustavu mirovinskom osiguranja u propisanom roku, da je stupanj ugrožavanja, a bolje rečeno u konkretnom slučaju stupanj povrede javnog poretka, neznatan zbog čega smatraju da nema potrebe da tvrtka Fochista d.o.o. i odgovorna osoba budu kažnjeni. Nadalje su izjavili kako smatraju da prekršaj, sam po sebi, po svojoj prirodi, a u usporedbi sa kaznenom odgovornošću, predstavlja "lakši" oblik kažnjive radnje, a na tragu prethodno opisanog načina rada, a što se ogleda kroz neizvršene promjene u sustavu mirovinskog osiguranja, smatraju da je ovdje opravdano govoriti i o nižem stupnju krivnje, jer smatraju da u konkretnom slučaju kod poslodavca nitko nije postupao svjesno, odnosno s voljom da počini neko protupravno djelo, a sve to potvrđuje činjenica da je promjena tijekom radnog odnosa za navedene radnike izvršena, te ista nije izostala, što je jasan dokaz činjenice da okrivljenici nisu zanemarili nastalu promjenu te smatraju da svojim postupanjem nisu oštetili radnike na način da su istima umanjili, uskratili ili oduzeli određena radnička prava, a radnicima su izvršenim promjena u radnom odnosu poboljšana radnička prava. Uvažavajući i sve prethodno opisane okolnosti, smatraju kako je ovdje evidentno da je stupanj ugrožavanja pravnog poretka neznatan i da ne postoji potreba da zbog jednog slučaja, a u odnosu na ukupan broj radnika za koje se kod poslodavca također redovno obavljaju promjene u radnom odnosu, okrivljenici budu kažnjeni. U odnosu na stupanj ugrožavanja javnog poretka i društvene discipline, smatraju da je djelo, koje im se stavlja na teret, beznačajno kao takvo, po svojoj pravnoj prirodi, isključuje protupravnost, jer smatraju da je u konkretnom slučaju "počinjeno nepravo" neznatnog karaktera te da isto nema dovoljan intenzitet protupravnosti, pa stoga nepravo i ne postoji, a time ne postoji niti protupravnost, pa stoga nema niti djela. Nastavno tome, i odredbom članka 24.a Prekršajnog zakona, izričito je propisano da u slučaju beznačajnog djela nema prekršaja. Stoga, u skladu sa svime prethodno navedenom, predlažu da Sud razmotri sve njihove navode iz ove pisane obrane, a posebno da cijeni navode vezane uz beznačajno djelo, te da nakon provedene rasprave, a na temelju članka 182. točke 1., u vezi članka 24.a Prekršajnog zakona, donese presudu kojom će u predmetnom slučaju I. okrivljenu pravnu osobu i II. okrivljenog odgovornu osobu u pravnoj osobi osloboditi optužbe.

5. II. okrivljenik je tijekom iznošenja obrane u svoje ime i u ime pravne osobe izjavio da priznaju da su počinili prekršaj koji im se stavlja na teret odnosno da za radnike FA i EA nisu dostavili prijavu o promjeni podatka u roku od 24 sata od nastale promjene, dodajući da se radi o situaciji da je LA dobio posao na neodređeno vrijeme, a da ta promjena nije unijeta u aplikaciju sa danom nastale promjene, a u odnosu na radnika EA njihova djelatnica nije shvatila da se radi o državljaninu Srbije, pa je u aplikaciju unijela da se radi o državljaninu RH. Navedene izmjene djelatnica je unijela 26. rujna 2024. godine po dolasku inspektorata, kada je uočeno da je došlo do pogreške. Nadalje je dodao da da prekršajima, za koje ih Inspektorat tereti nije nastala nikakve šteta niti za Državu niti za radnike, a da su radnici i dalje zaposleni u pravnoj osobi te da je Inspektorat prilikom pregleda uočio samo ove pogreške, dok su podaci u odnosu na preostala 81 radnika bili uredni, što je i dokaz da se doista radilo o pogreškama odnosno nenamjernoj omašci djelatnice koja je unosila ove podatke.

6. Analizirajući provedene materijalne dokaze u spisu koji su u potpunosti u skladu sa obranom II. okrivljenika, danoj u vlastito i u ime I. okrivljenika, u kojoj je priznao počinjenje prekršaja, Sud je u skladu sa člankom 171.a Prekršajnog zakona kojim je propisano da u slučaju okrivljenikovog očitovanja da se smatra krivim u odnosu na sve točke optužnog prijedloga, ako sud ocijeni to priznanje sukladnim dokazima u spisu, nije nužno provođenje daljnjih dokaza u odnosu na prekršajnu odgovornost okrivljenika, nedvojbeno utvrdio da su okrivljenici doista počinili prekršaj koji im se stavlja na teret na način činjenično i pravno opisan u izreci ove presude, za koje ih je Sud proglasio krivima, jer nije utvrdio postojanje okolnosti koje bi isključivale njihovu prekršajnu odgovornost.

7. Suprotno navodima pisane obrane okrivljenika u konkretnom slučaju ne postoje uvjeti za primjenu odredbe članka 24.a. Prekršajnog zakona koja se odnosi na beznačajno djelo. Da bi došlo do primjene instituta iz naprijed navedene zakonske odredbe potrebno je da se kumulativno ispune tri elementa, tj. da su ostvarena bitna obilježja djela, da je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan i da ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen. Beznačajno djelo podrazumijeva dakle u objektivnom smislu mali stupanj neprava, ali i u subjektivnom smislu djela mali stupanj krivnje koji opravdava nekažnjavanje okrivljenika, a ti uvjeti u ovom slučaju nisu ostvareni, jer su okrivljenici postupali s neizravnom namjerom kada su unatoč većem broju zaposlenih u I. okrivljenoj pravnoj osobi odlučili da sve administrativne poslove obavlja jedna osoba za koju su bili svjesni da zbog količine poslova koje ista obavlja postoji velika mogućnost da neće stići sve poslove koji su vezani uz zakonske rokove obaviti pravovremeno i na to su pristali, a što se u konačnici i dogodilo kako su sami okrivljenici naveli u svojoj obrani, a oni su to kao poslodavci bili dužni spriječiti. Također, okrivljenici su prijave promjena mirovinskom osiguranju doista dostavili i ispravili time protupravno stanje, no učinili su to tek po provedenom inspekcijskom nadzoru. Dakle, suprotno navodima pisane obrane okrivljenika Sud je utvrdio da u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni instituta beznačajnog djela s obzirom da se radi o nepoštivanju zakonskog roka koji su okrivljenici kao poslodavci bili dužni poštovati odnosno osigurati uvjete za njihovo poštivanje, što isti nisu učinili, radi čega postoji potreba za njihovim kažnjavanjem.

8. Sud je u konkretnom slučaju, prilikom odmjeravanja kazne okrivljenicima cijenio kao naročito olakotnu okolnost činjenicu da su okrivljenici ispravili svoje propuste te da za radnike nije nastupila štetna posljedica, dok im je olakotnim cijenio priznanje prekršaja i korektno držanje tijekom cijelog postupka, a kao otegotnu okolnost da su isti prekršajno kažnjavani za prekršaje iz domene gospodarstva, pa je prema svakom okrivljeniku nakon ocjene svih navedenih okolnosti, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona zbog utvrđenih olakotnih okolnosti, primijenio institut ublažavanja kazne i izrekao novčane kazne ispod Zakonom propisanih smatrajući da će se i ovako izrečenim kaznama postići svrha kažnjavanja, a izrečene novčane kazne ujedno predstavljaju društvenu osudu za počinjena djela prekršaja pa se istima postiže svrha kako generalne, tako i specijalne prevencije jer se utječe na okrivljenike da shvate neprihvatljivost bavljenja djelatnošću bez poštivanja pozitivnih propisa i nužnost ispunjavanja svih obveza prema radnicima u propisanim rokovima, kao i da će se utjecati na okrivljenika da ubuduće ne čine ovakve niti bilo koje druge prekršaje.

9. Na temelju članka 183. Prekršajnog zakona, okrivljenici su upozoreni da će se ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrati da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.

10. S obzirom na to da su okrivljenici proglašeni krivima, dužni su na temelju članka 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavak 2. i 3. Prekršajnog zakona naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 eura (Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ 18/13) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna) a određena visina paušalnog iznosa troškova postupka primjerena je složenosti i trajanju postupka u roku od 3 mjeseci po pravomoćnosti presude, a u protivnom troškovi će biti naplaćeni prisilno, temeljem članka 152. stavak 4. i stavak 11. Prekršajnog zakona.

U Osijeku, 11. travnja 2025. godine.

Zapisničarka

Sutkinja

Andrijana Sedlić Tenjeri, v.r.

Ivana Hruška Premužak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe imaju pravo žalbe u roku 8 dana po primitku iste. Žalba se može podnijeti samo zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji i drugih mjera putem ovog suda, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao sud drugog stupnja.

DOSTAVITI:

1. I. okrivljenoj pravnoj osobi,

2. II. okrivljenoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi,

3. Tužitelju

4. Arhiv