REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U POŽEGI

Sv. Florijana 2, POŽEGA

Poslovni broj: Pn-4/2024-37

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Požegi, po sucu ovog suda Ilki Leko kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja HD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] koga zastupa punomoćnik Dominik Brekalo, odvjetnik iz [adresa] protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje, OIB 38922958547, Zagreb, Martićeva 71 koga zastupa punomoćnik Ivan Ergotić, odvjetnik iz Vinkovaca, radi naknade štete, nakon glavne rasprave održane 2. travnja 2025. u nazočnosti tužitelja VD, punomoćnika tužitelja Dominika Brekalo, odvjetnika iz [adresa] i zamjenika punomoćnika tuženika Ivana Dundović, odvjetnika iz Požege i presude objavljene 11. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužitelj s tužbom i tužbenim zahtjevom koji glasi:

"Nalaže se tuženiku Hrvatski ured za osiguranje, Martićeva 71, Zagreb, OIB 38922958547 da tužitelju HD s prebivalištem u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] isplati na ime naknade neimovinske i imovinske štete iznos od 6.856,70 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatim za referentno razdoblje koje prethodi prethodnom polugodištu za 3%-tna poena, a koja teče od 2. ožujka 2022. pa do dana isplate."

II Nalaže se tužitelju HD, OIB [osobni identifikacijski broj] da tuženiku Hrvatski ured za osiguranje, OIB 38922958547 naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.250,00 eura u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Tužitelj VD podnio je tužbu protiv tuženika Hrvatskog ureda za osiguranje radi naknade štete. U tužbi navodi da se dana 01. ožujka 2022. godine u 14:50 sati, na cesti D38 – između [adresa] i [adresa], dogodila prometna nesreća u kojoj je tužitelj kao vozač vozila registarske oznake [registarska oznaka], zadobio ozljede. Prometnu cestovnu nesreću skrivio je ŠD, sa prebivalištem u [adresa], upravljajući vozilom registarske oznake [registarska oznaka]. Navedeno vozilo je bilo osigurano kod Brčko gas osiguranja, broj police [broj police], dok je osiguravajuće društvo Allianz Hrvatska d.d. bilo nadležno za policu automobilske odgovornosti vozila inozemnih registarskih oznaka, odnosno toga vozila. Ozljede koje je tužitelj zadobio u ovoj prometnoj cestovnoj nesreći imale su za posljedicu povredu prava osobnosti tužitelja, odnosno iste su prouzročile neimovinsku i imovinsku štetu kod tužitelja. Zbog pretrpljenih tjelesnih ozljeda i pretrpljenih fizičkih bolova tužitelju je povrijeđeno pravo na tjelesni integritet i zdravlje, a zbog pretrpljenog straha, duševnih bolova zbog umanjenja životne i radne aktivnosti je povrijeđeno pravo na duševni integritet i zdravlje. Nadalje, za vrijeme oporavka od ozljeda i tijekom liječenja, tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega zbog zadobivenih ozljeda, odnosno liječenja istih. Tužitelj je pretrpio i daljnju, imovinsku štetu. U ovoj prometnoj nesreći je u nastala šteta na vozilu tužitelja, te je tužitelj od ovlaštenog servisa ishodio ponudu za popravak navedenog vozila. Tužitelj je od tuženika zatražio odštetnim zahtjevom isplatu naknade neimovinske i imovinske štete zbog povrede prava osobnosti i popratne imovinske štete nastale na vozilu u vlasništvu tužitelja. Tuženik je isti otklonio kao neosnovan. Kako je predmetna prometna cestovna nesreća skrivljena s vozilom za koje je nadležan tuženik za policu automobilske odgovornosti vozila inozemnih registarskih oznaka [registarska oznaka], tuženik je time u obvezi obeštetiti tužitelja. Stoga tužitelj, zbog povrede prava osobnosti, zahtjeva

naknadu neimovinske štete prema kriterijima utvrđivanja, i to: za fizičke bolove iznos od 1.061,11 eura i za strah iznos od 1.194,50 eura, te naknadu popratne imovinske štete i to za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 199,08 eura. Nadalje, za imovinsku štetu na navedenom vozilu koje je u vlasništvu tužitelja, tužitelj potražuje iznos od 4.402,01 eura. Dakle, tužitelj zahtjeva naknadu neimovinske i imovinske štete u ukupnom iznosu od 6.856,70 eura. Tužitelj pridržava pravo izmjene visine naknade štete čiju isplatu zahtjeva od tuženika po izvođenju svih predloženih dokaza. Na temelju gore navedenih objektivnih dokaza i činjenica, tužitelj predlaže sudu da donese presudu kojom se nalaže se tuženiku Hrvatski ured za osiguranje, Martićeva 71, Zagreb, OIB: 38922958547 da tužitelju VD, sa prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati na ime naknade neimovinske i imovinske štete iznos od 6.856,70 eura, sa zakonskom zateznom kamatom koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatim za referentno razdoblje koje prethodi. Nalaže se tuženiku Hrvatski ured za osiguranje, Martićeva 71, Zagreb, OIB: 38922958547 da tužitelju VD sa prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove parničnog koliko budu iznosili s zakonskom zateznom kamatom koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatim za referentno razdoblje koje prethodi prethodnom polugodištu za 3% poena a koja teče od dana presuđenja pa do dana isplate.

2. Tuženik Hrvatski ured za osiguranje u odgovoru na tužbu naveo je da priznaje pasivnu legitimaciju budući je štetnik koji je prouzrokovao prometnu nezgodu s tjelesno nastradalom osobom upravljao motornim vozilom stranih registracijskih tablica, a po Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu nadležnost za sve štete na teritoriju RH-a od stranih registracija je na tuženiku. Tuženik osporava osnov tužbenog zahtjeva kao i odgovornost za nastup istoga. Protivi se da se štetni događaj utvrđuje saslušanjem svjedoka, već da se putem materijalnih dokaza izvede prometno tehničko vještačenje radi utvrđenja načina i dinamike štetnog događaja. U ovoj fazi postupka osporava se visina neimovinske i imovinske štete. Presuda prekršajnoga suda ne obvezuje parnični postupak, a posebice iz razloga jer nije proveden dokaz po stručnoj osobi vještaku prometne struke kako bih se utvrdila dinamika štetnog događaja. Dinamika događaja se ne može dokazivati saslušanjem svjedoka kao personalnim dokazima. Djelatnici policije su podnijeli prekršajnu prijavu upravo protiv tužitelja. Tuženik se protivi sporednom zahtjevu u vidu zakonskih kamata s tijekom od 02. ožujka 2022. godine budući tužitelj nije dostavio dokaze o visini imovinske štete. Nije dostavio račun štete već ponudu koja nije obligatorna. Nije razvidno da li je tužitelj sanirao štetu pa da ima pravo na zakonske kamate. Tuženik predlaže da se tužbeni zahtjev kao pravno neosnovan odbije uz dosudu svih troškova parničnog postupka tuženiku.

3. U podnesku od 8. ožujka 2024. tužitelj se očitovao na odgovor na tužbu tuženika te je naveo da prije svega ističe kako je kontradiktoran stav tuženika kada se protivi da se štetni događaj utvrđuje saslušanjem svjedoka koji su direktni očevici predmetne prometne nesreće, a onda sam predlaže da se sasluša osiguranik tuženika, ŠD, koji je također svjedok. Tužitelj nema ništa protiv da se sasluša i svjedok ŠD, čak štoviše, to tužitelj i predlaže, ali i dalje ustraje da se saslušaju predloženi svjedoci, koji su direktni očevici predmetne prometne nesreće. Također, tuženik osporava osnov tužbenog zahtjeva kao i odgovornost za nastup istoga, a u točki 2. odgovora na tužbu, sam nedvojbeno utvrđuje i ne spori kako je štetnik (osoba koja je prouzročila štetu i/ili osoba koja je odgovorna za štetu) koji je prouzrokovao predmetnu prometnu nesreću u kojoj je tjelesno nastradao tužitelj, upravo osiguranik tuženika, ŠD. U presudi prekršajnog suda kojom je tužitelj oslobođen od optužbe, jasno i nedvosmisleno je utvrđeno kako isti nije kriv za prouzrokovanje predmetne prometne nesreće, a što je sud utvrdio, između ostaloga, i uvidom u situacijski plan mjesta prometne nesreće, zapisnika o očevidu te saslušanjem svjedoka. Također se napominje kako su djelatnici policije podnijeli prekršajnu prijavu protiv tužitelja, a samo iz njima poznatih razloga nisu podnijeli protiv ŠD, vozača osobnog automobila sa BIH registarskim oznakama koji je ujedno i skrivio predmetnu prometnu nesreću. Slijedom navedenoga, tužitelj je po potrebi predložio i saslušanje djelatnika PU Požeško-slavonske, PP Pleternica koji su izašli na lice mjesta prometne nesreće. Tužitelj ističe kako ostaje kod svih predloženih dokaza koji su predloženi u tužbi, te uz

provođenje prometnog vještačenja na okolnost mehanizma i dinamike nastanka predmetne prometne cestovne nesreće, predlaže provođenje prometnog vještačenja na okolnosti postojanja štete na navedenom vozilu tužitelja i visine štete, jer sukladno sudskoj praksi, kod nereparirane štete se šteta utvrđuje na dan vještačenja, odnosno presuđenja. Zaključno, tužitelj ostaje u cijelosti kod tužbe i tužbenog zahtjeva i svih predloženih dokaznih prijedloga i navoda istaknutih tijekom ovog postupka.

4. U podnesku od 15. siječnja 2025. tuženik se očitovao na nalaz i mišljenje prometnog vještaka na koji primjedbi nije imao.

5. U podnesku od 24. siječnja 2025. tužitelj se očitovao na nalaz i mišljenje prometnog vještaka na koji je tužitelj imao primjedbe i isti je u cijelosti osporio.

6. U dokaznom postupku izvršen je uvid u fotografije traktora (listovi 4-1 do 12-9 spisa), izvršen je uvid u odgovor na odštetni zahtjev, potvrdu, ponudu, medicinsku dokumentaciju tužitelja (listovi 26-13 do 47-13 spisa), izvršen je uvid u spis Policijske postaje Pleternica, spis Općinskog suda u Požegi, Prekršajni odjel broj Pp-574/2022, saslušani su svjedoci TD, HDT, FD, pročitan je nalaz i mišljenje prometnog vještaka Dražena Jeđud od 27. prosinca 2024. te njegova usmena dopuna, a u svrhu dokazivanja saslušan je tužitelj VD.

7. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka nesporno je utvrđeno da se dana 1. ožujka 2022. u 14,50 sati dogodila prometna nesreća na [adresa] u kojoj je kao vozač traktora marke IMT, registarskih oznaka [registarska oznaka] sudjelovao tužitelj VD i ŠD koji je upravljao osobnim automobilom registarskih oznaka [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]). U toj prometnoj nesreći oštećen je traktor kojeg je tužitelj vlasnikom, a tužitelj je u tom štetnom događaju zadobio tjelesnu ozljedu u vidu istegnuća mišića vratne kralježnice, kontuzije lijeve strane prsišta i potres mozga.

7.1. Nije sporno da je osobni automobil kojim je upravljao tom prilikom ŠD bio osiguran kod Brčko gas osiguranja, a tuženik Hrvatski ured za osiguranje priznao je pasivnu legitimaciju budući je u prometnoj nesreći sudjelovao osobni automobil stranih registarskih oznaka i po Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu nadležnost za sve štete na teritoriju Republike Hrvatske od stranih registracija je na tuženika.

8. Nesporno je, a utvrđeno je i uvidom u spis Općinskog suda u Požegi, Prekršajnog odjela broj Pp-574/2022 da je Policijska postaja Pleternica podnijela optužni prijedlog protiv tužitelja da je 1. ožujka 2022. između [adresa] i [adresa] upravljao traktorom iz smjera mjesta [adresa] u smjeru mjesta Kuzmica i da je započeo radnju skretanja u lijevo na nerazvrstanu cestu, a da se prethodno nije uvjerio da tome učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu uslijed čega je došlo do udara prednjeg desnog dijela osobnog automobila oznaka T51-E-292 koji je vršio radnju pretjecanja u prednji dio traktora te da je time počinio prekršaj iz članka 43. stavak 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Pravomoćnom presudom Općinskog suda u Požegi, Prekršajnog odjela Pp-574/2022-7 od 3. listopada 2022. tužitelj je oslobođen od optužbe.

9. Svjedok TD u svom iskazu naveo je da je upravljao 1. ožujka 2022. teretnim vozilom, kombijem i ispred njega bio je traktor, a iza njega su bila još dva osobna vozila i prolazio je kroz mjesto [adresa] prema Pleternici. Imao je namjeru preteći traktor, a od pretjecanja je odustao jer je vidio da je na traktoru upaljen lijevi žmigavac. Vidio je kada se traktor primaknuo središnjoj lijevoj liniji i kada je prešao na suprotni kolnički trak i kada je došlo do sudara automobila koji je bio iza njega i koji je prednjim dijelom automobila udario u prednji lijevi točak traktora.

9.1. Saslušani svjedoci HDT i FD u svojim iskazima naveli su da su se vozili u istom vozilu u kombiju kojim je upravljao TD, a ispred tog kombija bio je traktor dok su iza kombija bila dva osobna vozila. Vidjeli su da je vozač traktora dao lijevi žmigavac i da započeo skretati u lijevo i vidjeli su da je automobil udario u traktor na suprotnoj kolničkoj traci.

10. U ovom postupku sporno je da li je za prometnu nesreću od 1. ožujka 2022. u kojoj su sudjelovali tužitelj upravljajući traktorom i ŠD upravljajući osobnim automobilom odgovoran tužitelj ili vozač osobnog automobila ŠD.

11. Tužitelj je na glavnoj raspravi održanoj 2. travnja 2025. uz dokaze koje je na toj raspravi predložio istaknuo je prigovor podijeljene odgovornosti tužitelja i drugog sudionika prometne nesreće navodeći da je drugi sudionik počinio prekršaj iz članka 70. Zakona o sigurnosti prometa na cestama odnosno pretjecao kolonu vozila.

12. Na te sporne okolnosti provedeno je vještačenje po vještaku prometne struke Draženu Jeđud.

13. Prometni vještak Dražen Jeđud u svom pisanom nalazu i mišljenju naveo je da je VD upravljao traktorom registarskih oznaka [registarska oznaka] za koji je bio pridodan traktorski priključak (vitlo) i kretao se kolnikom DC br. 38 iz smjera zapada u smjeru istoka. Dolaskom do mjesta događaja isti je vršio radnju skretanja ulijevo prema kolniku nerazvrstane ceste u smjeru sjevera uslijed čega je u prednji lijevi bočni dio traktora udario prednjim desnim dijelom osobnog automobila registarskih oznaka [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) kojim je upravljao ŠD, a koji se kretao u istom smjeru i vršio radnju pretjecanja traktora. Prometna nesreća je bila 1. ožujka 2022. oko 14,50 sati na državnoj cesti br. 38. II. dionica, 13 km + 850 m, između naseljenih mjesta [adresa] i [adresa]. Za FTM je uzet kilometarski stup D38, II. dionica, 14 km, a za PTM je spuštena okomica na južni rub kolnika koji je uzet kao osovina prilikom mjerenja. Mjerenje je vršeno iz smjera istoka u smjeru zapada. Cesta je s kolnikom u oba smjera, bez biciklističke trake ili staze, ravna, bez prijelaza za pješake, a kolnik je asfaltni, suh i čist. Širina kolnika je 6,50 metara i prometnim pravilom je ograničena brzina na 90 km/h, a isprekidana je uzdužnom razdjelnom crtom. Promet je bio normalan, vrijeme oblačno i vidljivost uz dnevno svijetlo. U prometnoj nesreći sudjelovali su VD kao vozač traktora registarske oznake [registarska oznaka] i zadobio je tjelesnu ozljedu, ŠD je sudjelovao kao vozač osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), a ED kao putnica u osobnom automobilu registarskih oznaka [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]). Na mjestu događaja je trag struganja po kolniku koji se nalazi na 110,10 m/5,00 m D (1), trag tekućine crne boje nalik na ulje nalazi se na 109,00 m/3,65 m D (2), prednji dio traktora nalazi se na 103,70 m/2,10 m D, a prednji gornji dio njegove kabine nalazi se na 103,10 m/3,80 m D (3), trag krhotina stakla, laka i plastike otpalih s osobnog automobila nalazi se na 100,00 m/2,75 m D (4), trag krhotina stakla, laka i plastike otpalih s osobnog automobila nalazi se na 89,70 m/3,95 m D (5), trag struganja kotača osobnog automobila započinje na 87,70 m/3,15 m D, a završava ispod njegovog prednjeg desnog kotača (6), stražnji desni dio osobnog automobila nalazi se na 79,20 m/2,90 m D, a njegov prednji desni dio nalazi se na 74,70 m/3,00 m D (7) i trag tekućine nalik na rashladnu tekućinu nalazi se na 74,70 m/3,00 m D (8). Prometni vještak dao je svoje mišljenje te je naveo da su na traktoru nastala oštećenja prednjeg lijevog kotača, spone upravljača deformirana, blok motora polomljen, kabina traktora oštećena, stražnji lijevi blatobran oštećen. Na osobnom automobilu registarske oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) su nastala oštećenja prednjeg branika kpl. oštećen u desnom dijelu, srednja i desna rešetka prednjeg branika oštećena, prednje desno svjetlo kpl. oštećeno, prednji desni blatobran oštećen u prednjem dijelu, prednji desni kotač oštećen, pneumatik kotača ispušten. Obzirom na oštećenja na vozilima slijedi da je osobni automobil udario svojim prednjim desnim frontalnim dijelom u prednji lijevi bočni dio traktora. Obzirom na pravce i smjerove kretanja vozila, njihov relativni sudarni položaj, položaj traga struganja po kolniku (trag br. 1; prema fotografijama se trag nalazi na središnjem dijelu sjeverne kolničke trake), položaj tragova razlivene tekućine i zona krhotina stakla, laka i plastike, te zaustavljeni položaj vozila, mjesto kontakta na kolniku nalazi se 111,0 m zapadno od PTM i 5,3 m udesno od osovine. Kontakt između vozila je ostvaren na sjevernoj kolničkoj traci, odnosno lijevoj kolničkoj traci gledano u smjeru kretanja vozila. U trenutku prometne nesreće tužitelj se traktorom kretao kolnikom DC br. 38 iz smjera zapada u smjeru istoka i dolaskom do mjesta događaja je vršio radnju skretanja ulijevo prema kolniku nerazvrstane ceste u smjeru sjevera, a ŠD se s osobnim automobilom kretao kolnikom DC br. 38 također iz smjera zapada u smjeru istoka i dolaskom do mjesta događaja je vršio radnju pretjecanja traktora. Brzina osobnog automobila u trenutku kontakta bila je 71 km/h. Obzirom da očevidom nisu pronađeni tragovi kotača zapadno od mjesta kontakta, tehničkim putem nije moguće odrediti brzinu i način kretanja osobnog automobila u fazi prilaza mjestu prometne nesreće. U trenutku prometne nesreće traktor je bio u fazi lijevog skretanja. Obzirom na vrstu traktora, te putanju, prijeđeni put skretanja i bočni pomak od sudarnog do zaustavljenog položaja u smjeru sjevera, isti se u trenutku kontakta kretao brzinom oko 10 km/h. Od početka skretanja do dolaska u sudarni položaj traktor je prešao put duljine oko 4,1 m. Slijedi vrijeme skretanja do naleta od 1,5 s. U trenutku kontakta osobni automobil registarske oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) se u cijelosti nalazio na lijevoj kolničkoj traci, gledano u smjeru kretanja vozila, izmaknut oko 3,0 m ulijevo od uzdužne razdjelne crte. Vrijeme bočnog pomaka radi izmicanja OA registarskih oznaka [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) na lijevu kolničku traku, koje u konkretnom slučaju predstavlja i minimalno vrijeme pretjecanja do naleta, bilo je oko 2,8 s. Ukoliko je ŠD prethodno izvršio radnju pretjecanja kombi vozila kojim je upravljao TD (iskazi svjedoka), vrijeme pretjecanja do naleta je bilo i dulje od 2,8 s. Obzirom da je vrijeme pretjecanja bilo dulje od vremena skretanja do naleta, vozač osobnog automobila registarskih oznaka [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) je ranije započeo radnju pretjecanja nego tužitelj s traktorom registarskih oznaka [registarska oznaka] radnju skretanja. Obzirom na dobru vidljivost i preglednost u široj zoni mjesta događaja, postojala je objektivna mogućnost za pravovremeno međusobno uočavanje sudionika prometne nesreće. Prije poduzimanja radnje skretanja tužitelj je pravilnom prometno-tehničkom provjerom mogao uočiti osobni automobil registarskih oznaka [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) koji se već nalazio u fazi pretjecanja, te se mogao uvjeriti da radnju skretanja neće moći izvršiti na siguran način. Odustajanjem od radnje skretanja tužitelj bi izbjegao prometnu nesreću. Tehničkim putem nije moguće utvrditi okolnost je li tužitelj prije poduzimanja radnje skretanja uključio lijevi pokazivač smjera i u kojem trenutku. U prometno- tehničkom smislu uključivanje pokazivača smjera ne predstavlja početak vršenja radnje skretanja, već označava namjeru vozača da izvrši radnju u prometu. Zaključak je prometnog vještaka da se prometna nesreća dogodila kao udar prednjeg desnog frontalnog dijela osobnog automobila registarskih oznaka [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) u prednji lijevi bočni dio traktora registarskih oznaka [registarska oznaka]. Mjesto kontakta na kolniku nalazi se 111,0 m zapadno od PTM i 5,3 m udesno od osovine. Kontakt između vozila je ostvaren na sjevernoj kolničkoj traci, odnosno lijevoj kolničkoj traci gledano u smjeru kretanja vozila. U trenutku prometne nesreće tužitelj se traktorom registarskih oznaka [registarska oznaka] kretao kolnikom DC br. 38 iz smjera zapada u smjeru istoka i dolaskom do mjesta događaja je vršio radnju skretanja ulijevo prema kolniku nerazvrstane ceste u smjeru sjevera. U trenutku prometne nesreće ŠD se s osobnim automobilom registarskih oznaka [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) kretao kolnikom DC br. 38 također iz smjera zapada u smjeru istoka i dolaskom do mjesta događaja je vršio radnju pretjecanja traktora. U trenutku kontakta osobni automobil registarskih oznaka [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) se kretao brzinom oko 71 km/h, a traktor registarskih oznaka [registarska oznaka] brzinom oko 10 km/h. Tehničkim putem nije moguće odrediti brzinu i način kretanja osobnog automobila registarskih oznaka [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) u fazi prilaza mjestu prometne nesreće. Vremensko-prostornom analizom je utvrđeno da je ŠD s osobnim automobilom registarskih oznaka [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) ranije započeo radnju pretjecanja nego tužitelj s traktorom registarskih oznaka [registarska oznaka] radnju skretanja. Obzirom na konkretne vremenske i prometne uvjete postojala je objektivna mogućnost za pravovremeno međusobno uočavanje sudionika prometne nesreće. Prije poduzimanja radnje skretanja tužitelj je pravilnom prometno-tehničkom provjerom mogao uočiti OA registarskih oznaka [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) koji se već nalazio u fazi pretjecanja, te se mogao uvjeriti da radnju skretanja neće moći izvršiti na siguran način. Odustajanjem od radnje skretanja tužitelj bi izbjegao prometnu nesreću. Tehničkim putem nije moguće utvrditi okolnost je li tužitelj prije poduzimanja radnje skretanja uključio lijevi pokazivač smjera i u kojem trenutku. U prometno- tehničkom smislu radnja uključivanja pokazivača smjera ne predstavlja početak vršenja radnje skretanja, već označava namjeru vozača da izvrši radnju u prometu.

13.1. U svojoj usmenoj dopuni naveo je da je za davanje nalaza i mišljenja po predmetu vještačenja imao dovoljno podataka. U odnosu na prigovore tužitelja na nalaz i mišljenje iz podneska od 24. siječnja 2025. godine naveo je da je vještačenje provedeno na temelju dokumentacije koja prileži spisu, a prvenstveno očevidne dokumentacije u kojoj su navedeni materijalni tragovi koji su obilježeni, fiksirani i evidentirani. U konkretnoj prometnoj nesreći je nastalo dovoljno materijalnih tragova za izradu vještačenja. Materijalni tragovi su objektivni pokazatelji na temelju kojih se može izraditi dinamika prometne nesreće. Iskazi sudionika i svjedoka prometne nesreće su subjektivne naravi i iskustveno može reći da iskazi često odudaraju od stvarnog stanja sa mjesta događaja. Brzina automobila u trenutku kontakta je utvrđena na temelju materijalnih tragova. Presuda u prekršajnom postupku ne može biti predmetom prometno tehničkog vještačenja. Okolnost da je vozač prije udara u traktor pretekao kombi vozilo koje se kretalo iza traktora potvrđuje rezultate vremensko prostorne analize kojom je utvrđeno da je vozač automobila ranije započeo radnju pretjecanja nego tužitelj s traktorom radnju skretanja. Odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama su pravne kvalifikacije i ne može biti predmetom prometno tehničkog vještačenja. Kretanje automobila u fazi prilaza je prijesudarno kretanje odnosno kretanje automobila prije mjesta kontakta. U trenutku kontakta automobil se kretao brzinom oko 71 km/h, a njegovu brzinu u fazi prilaza na temelju materijalnih tragova nije moguće utvrditi. Pojam kolone vozila je definiran u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama. Vremenskoprostornom analizom utvrđeno da je vozač automobila ranije započeo radnju pretjecanja nego tužitelj s traktorom radnju skretanja. Vremenskoprostorna analiza je prikazana na stranici 6 pisanog nalaza i mišljenja. Od početka skretanja do sudarnog položaja traktor prošao put duljine oko 4,1 metar i kretao se u vremenu oko 1,5 sekundi. U trenutku kontakta automobil se u cijelosti nalazio na lijevoj kolničkoj traci gledanu u smjeru kretanja vozila izmaknut oko 3 metra ulijevo od uzdužne razdjelne crte. Da bi automobil došao u takav položaj odnosno izvršio radnju izmicanja ulijevo sa bočnim pomakom od 3 metra istome je potrebno vrijeme od oko 2,8 sekundi. Navedeno vrijeme u konkretnom slučaju predstavlja minimalno vrijeme pretjecanja automobila do sudara. Obzirom da je vrijeme pretjecanja bilo duže od vremena skretanja do kontakta slijedi da je vozač automobila ranije započeo svoju radnju. Ukoliko se usvoje iskazi tužitelja i svjedoka da je vozač automobila prethodno izvršio radnju pretjecanja kombi vozila koje se kretalo iza traktora u tom slučaju je vrijeme pretjecanja do kontakta bilo i dulje od 2,8 sekundi. Brzinu i način kretanja automobila u fazi prilaza mjestu kontakta nije moguće utvrditi. Brzina i način kretanja automobila u fazi prilaza direktno utječu na duljinu puta kojim se automobil u fazi prilaza kretao po lijevoj kolničkoj traci. Tehničkim putem nije moguće utvrditi je li prije poduzimanja radnje pretjecanja vozač automobila uključio lijevi pokazivač smjera. Okolnost je li na vozilima u trenutku sudara bio uključen pokazivač smjera je moguće utvrditi isključivo vještačenjem žarulja. Na temelju materijalnih tragova nije moguće utvrditi okolnost koliko vozila je u fazi prilaza osobni automobil pretekao prije mjesta kontakta. Vremenskoprostorna analiza je izrađena za okolnost pretjecanja traktora kojim je upravljao tužitelj. Dakle, jedno vozilo. Vrijeme bočnog pomaka vozila je približno isto neovisno o brzini kretanja vozila. Što je brzina kretanja vozila veća vozilo pod manjim kutem skreće u lijevu prometnu traku, te u istom vremenu prelazi duži put. Iz navedeno slijedi da kod veće brzine kretanja vozilo u istom vremenu bočnog pomaka prijeđe dulji put. Na temelju materijalnih tragova nije moguće utvrditi brzinu automobila u fazi prilaza, odnosno u pripremnoj fazi pretjecanja i bočnog pomaka odnosno izmicanja sa desne na lijevu kolničku traku. Na daljnji upit mogu reći da je očevidom utvrđeno da se prometna nesreća dogodila na ravnom cestovnom potezu, po danu i oblačnom vremenu. Obzirom na navedene uvjete, te uvjete dobre preglednosti u široj zoni mjesta događaja postojala je objektivna mogućnost da tužitelj pravovremeno uoči osobni automobil kao i da ŠD pravovremeno uoči traktor kojim je upravljao tužitelj.

14. Sud je kritički analizirao sve izvedene dokaze, iskaze svjedoka i tužitelja, materijalnu dokumentaciju u koju je izvršio uvid kao i nalaz i mišljenje prometnog vještaka te je i u cijelosti je prihvatio nalaz i mišljenje prometnog vještaka Dražena Jeđud ocijenjujući da je dan u skladu s pravilima struke, stručno i nepristrano, a prometni vještak imao je dovoljno podataka kako iz dokumentacije iz spisa Policijske postaje Pleternica tako i iz spisa Općinskog suda u Požegi, Prekršajnog odjela za davanje nalaza i mišljenja.

15. Temeljem nalaza i mišljenja prometnog vještaka sud je nedvojbeno utvrdio da je prometnu nesreću koja se dogodila 1. ožujka 2022. u 14,50 sati između [adresa] i [adresa], a u kojoj je sudjelovao tužitelj kao vozač traktora i ŠD kao vozač osobnog automobila prouzrokovao tužitelj budući je poduzeo radnju skretanja u lijevo, a da se sa sigurnošću nije uvjerio da tu radnju može obaviti neometano i na siguran način i da je provjerio mogao je uočiti osobni automobil kojim je upravljao ŠD koji se već nalazio u fazi pretjecanja, a tužitelj je mogao izbjeći prometnu nezgodu odustajanjem od radnje skretanja u lijevo.

16. Obzirom na navedeno sud je tužbeni zahtjev tužbe tužitelja radi naknade štete kao neosnovan odbio i odlučio kao u izreci.

17. Sud je odbio dokazne prijedloge tužitelja da se provede novo vještačenje po vještaku prometne struke na okolnost mehanizma i dinamike nastanka prometne nesreće i visine štete na vozilu tužitelja kao i dokazni prijedlog tužitelja da se provede vještačenje po vještaku medicinske struke ozljeda tužitelja u događaju od 1. ožujka 2022. i to iz razloga što je sud nalaz i mišljenje imenovanog prometnog vještaka u cijelosti prihvatio ocijenjujući da je dan stručno, nepristrano i u skladu s pravilima struke, a prometni vještak je odgovorio na sva pitanja i prigovore tužitelja na njegov pisani nalaz i mišljenje. Sud je prijedlog tužitelja da se provede vještačenje ozljeda tužitelja po vještaku medicinske struke odbio budući je utvrđeno da je tužitelj prouzrokovao prometnu nesreću u kojoj je bio tjelesno ozlijeđen, a taj dokaz provodi se radi utvrđenja visine štete zbog ozljede tužitelja (neimovinske i imovinske štete).

17.1. Nadalje, sud je odbio dokazne prijedloge tužitelja da se dopunski saslušaju svjedoci koji su u ovom postupku već saslušani i tužitelj, a predložio je da se sasluša i kako to tužitelj navodi osiguranik tuženika, a sve na okolnost podijeljene odgovornosti za nastanak štetnog događaja i na okolnost da je osiguranik tuženika počinio prekršaj iz članka 70. Zakona o sigurnosti prometa na cestama odnosno na okolnost da je pretjecao kolonu vozila i to iz razloga što nema dokaza da bi drugi sudionik prometne nesreće ŠD počinio prekršaj iz članka 70. Zakona o sigurnosti prometa na cestama odnosno preticao kolonu vozila.

17.2. Naime, niti tužitelj, a niti saslušani svjedoci nisu u svojim iskazima naveli da je ŠD preticao kolonu vozila već je svjedok TD naveo da je vozio kombijem iza traktora, a kako njegovo vozilo tako i traktor pretjecao je vozilo koje se nalazilo iza njega.

17.3. Sukladno članku 2. stavak 1. točka 84. Zakona o sigurnosti prometa na cestama

kolona je niz od najmanje tri vozila, osim bicikla, traktora, radnog stroja i zaprežnog vozila, koja su zaustavljena na cesti ili se kreću istom prometnom trakom u istom smjeru, pri čemu su brzina kretanja vozila i postupci vozača međusobno uvjetovani i između kojih ne može bez ometanja ući drugo vozilo.

17.4. Dakle, nema dokaza da bi drugi sudionik prometne nezgode počinio prekršaj iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a sud nalazi da je prometnu nesreću prouzrokovao tužitelj i ne nalazi da postoji doprinos drugog sudionika štetnom događaju i podijeljene odgovornosti.

18. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23). Sud je kao osnovan priznao trošak tuženika za sastav odgovora na tužbu u iznosu od 100 bodova odnosno 200,00 eura, za zastupanje na pripremnom ročištu održanom 9. travnja 2024. u iznosu od 200,00 eura, za zastupanje na glavnoj raspravi održanoj 8. listopada 2024. u iznosu od 200,00 eura, za sastav obrazloženog podneska od 15. siječnja 2025. u iznosu od 200,00 eura i za pristup na glavnu raspravu 2. travnja 2024. u iznosu od 200,00 eura. Dakle, sud je kao osnovan priznao trošak zastupanja tuženika u iznosu od 1.000,00 eura i PDV na taj iznos od 250,00 eura pa je priznao ukupan trošak zastupanja tuženika u iznosu od 1.250,00 eura.

19. Zbog svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Požegi 11. travnja 2025.

S u d a c

Ilka Leko

Naputak o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od dana objave presude, odnosno od primitka prijepisa presude u 3 istovjetna primjerka.

DNA

1. Odvjetnik Dominik Brekalo, Požega

2. Odvjetnik Ivan Ergotić, Vinkovci, Ulica Glagoljaška 16