Republika Hrvatska

Općinski sud u Slavonskom Brodu

Trg pobjede 13

Slavonski Brod

Poslovni broj: Pn-138/2024-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji Mirandi Gavrić Jularić, u pravnoj stvari tužitelja MĆ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Damiru Hećimović, odvjetniku, iz Odvjetničkog društva HEČIMOVIĆ I PARTNERI, iz Slavonskog Broda, Ante Starčevića 40 protiv tuženika ĆĆ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Petru Vukasović, odvjetniku iz Osijeka, Županijska 3, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave 12. ožujka 2025. u nazočnosti tužitelja uz punomoćnika i tuženika uz zamjenicu punomoćnika odvjetničku vježbenicu FĆ, a presude javno objavljene 11. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1.Nalaže se tuženiku ČĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju SĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete isplati iznos od 6.000,00 EUR sa zz kamatama tekućim od dana presuđenja do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a sve to u roku od 15 dana.

2. Nalaže se tuženiku ČĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju SĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove parničnog postupka koliko isti budu iznijeli, na koje troškove teku zakonske zatezne kamate od dana presuđenja do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, a sve u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju da naknadi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 1.000,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, koja teče od presuđenja do isplate, u roku od 15 dana

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika u kojoj navodi kako je tužitelj 2022. godine bio isključivi vlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] Oranica Đukenjača, ukupne površine 914 m2, k. č. br. [katastarska čestica] Oranica Đukenjača, ukupne površine 1367 m2, k. č. br. [katastarska čestica] Oranica Đukenjača, ukupne površine 11599m2, k. č. br. [katastarska čestica] Oranica Selo, ukupne površine 3928 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] u naravi šuma ukupne površine 2066 m2 i oranica ukupne površine 4131 m2, do trenutka prodaje navedenih nekretnina AĆ, temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnina sklopljenog dana 09.02.2024.g., ovjerenog kod javnog bilježnika Davida Crnov iz Đakova, broj ovjere OV-604/2024. Tuženik je vlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 6179 m2, koja u naravi predstavlja Kuću i dvorište, ukupne površine 604, oranica ukupne površine 2338 m2 i šumu ukupne površine 3237 m2, a koja katastarska čestica je susjedna čestica koja graniči sa nekretninama u vlasništvu tužitelja. U mjesecu rujnu 2023. tuženik je dao nalog ZĆ, bivšem vlasniku Uslužna Pilana Matić iz [adresa] da poruši dio šume u vlasništvu tuženika, a isti je neovlašteno izvršio sječu stabala šume površine cca 6 m3 u vlasništvu tužitelja, upisane u k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužitelj je angažirao stalnog sudskog vještaka za područje geodezije Adama Agotića iz GEOBIRO AGOTIĆ geodetske usluge d.o.o. iz Slavonskog Broda, Naselje Slavonija I 4/6, koji je izradio geodetski situacijski plan predmetnih čestica i posječenih stabala, odnosno vidljivih panjeva posječenih stabala. Tužitelj specificira svoj tužbeni zahtjev tako da na ime naknade imovinske štete zbog sječe šume 6.000,00 EUR i troškove parničnog postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako se protivi tužbi i osporava osnovu i visinu novčanog potraživanja tužitelja. Tuženik nema saznanja o kupoprodaji nekretnina koje navodi tužitelj, već o istom je saznao tek sada prilikom preuzimanja tužbe. Ukoliko je sve tako kako navodi tužitelj, onda nije sporno da je kupoprodaja navedenih nekretnina obavljena nakon spornog događa, odnosno nakon mjeseca rujna 2023.godine. Nije sporno da je tuženik vlasnik nekretnina opisanih pod toč.2 tužbe, niti je sporno da je tuženikova nekretnina – šuma, susjedna čestica koja graniči sa nekretninama tužitelja. Tuženik osporava navod tužitelja da je tuženik dao nalog ZĆ, bivšem vlasniku obrta [obrt] da poruši dio šume u vlasništvu tužitelja, a niti je tužitelj neovlašteno izvršio sječu stabala šume u vlasništvu tužitelja u količini od cc 6m3. Točno je da je tuženik u mjesecu rujnu 2023. na svojoj nekretnini – šuma upisane u k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], organizirao sječu stabala iz svoje šume, o čemu je prije toga osobno obavijestio tužitelja. Tužitelj je također, prije sječe stabala iz svoje šume, još u mjesecu kolovozu 2023. od Ministarstva poljoprivrede, Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije, ishodio potreban Elaborat o smjernicama gospodarenja. Prema izdanim Elaboratima o smjernicama gospodarenje (izdana su 2 elaborata), tuženiku je previđeno i odobrena sječa stabala ukupno 57,69 m3 i to hrasta lužnjaka. Nakon što je izdan Elaborat o smjernicama gospodarenja, prije sječe određenih stabala, djelatnik Hrvatskih šuma OĆ, je pristupio u šumu tuženika i označio („isčekičao“) stabla koja je potrebno sječi. Nakon što su označena stabla za sječu, GĆ, je sa svojim ljudima koje angažirao, obavio sječu označenih stabala iz šume tuženika. Tuženik, budući otežano hoda, nije ulazio u svoju šumu niti je bio prisutan kod sječe stabala, već je upozorio ZĆ, da prilikom sječe stabala posebno pazi na „među“, koja graniči sa nekretninom - šumom u vlasništvu tužitelja, da ne bi slučajno došlo do sječe stabala iz šume u vlasništvu tužitelja. Tuženik je nakon što je izvršena sječa stabala u njegovoj šumi, po iskazu i navodima tužitelja došao do saznanja da je prilikom sječe stabala, došlo i do moguće sječe stabala u šumi u vlasništvu tužitelja. Prema kasnijim saznanjima, tuženik je od ZĆ saznao da postoji mogućnost, da je od strane njegovih djelatnika, nenamjerno došlo do sječe pojedinih stabala u šumi u vlasništvu tužitelja, pa da se GĆ, osobno dogovorio sa tužiteljem, da on osobno naknadi štetu koju je eventualno nanio sječom stabala u šumi u vlasništvu tužitelja, pa je tako GĆ, dana 21.09.2023.godini, AĆ, supruzi tužitelja, za posječena stabla u količini od 6,61 m3, isplatio iznos na ruke od ukupno 1.989,00 eur, a koji iznos je AĆ osobno i preuzela. Tuženik se osporava angažiranje stalnog sudskog vještaka za područje geodezije EĆ, kao i priloženi nalaz i mišljenje navedenog sudskog vještaka, koje je osobno angažirao sam tužitelj, isključivo za potrebe ovog postupku u svrhu pozitivnog ishođenja tužitelja u ovom postupku. Angažiranje bilo kojeg stalnog sudskog vještaka, te nalaz i mišljenje takvog vještaka, bez odobrenja i naloga suda, nije dokaz na sudu, niti ga sud može prihvatiti kao valjan dokaz. Tako se u navedenom nalazu i mišljenju, navodi da su na terenu zatečeni panjevi posječenih stabala koje je naručitelj (tužitelj) pokazao, te su pozicije istih izmjerene i određene koordinate. 3 Nadalje, u nalazu i mišljenju vještaka, navodi se kako vlasnik čestice 2627 i 2626/1 tuženik) rije bi prisutan prilikom izmjere, to nije bilo moguće i neovisno potvrditi. Također, utvrđeno je da postoji određena razlika između pokazane međe u odnosu na podatke digitalnog katastarskog plana. U svom zaključnom mišljenju, navedeni vještak navodi, obzirom da izvorni podaci katastarske izmjere nisu dostupni, a imajući u vidu metodu nastanka digitalnog katastarskog plana, ne može se sa sigurnošću utvrditi radi li se o nedovoljno pouzdanim podacima katastarskog operatera ili o izmjeri tijeka međe u naravi jer navedena razlika nije neuobičajeno velika. Dalje se navodi, da se naručitelju (tužitelju) svakako predlaže da uredi među sporazumno sa vlasnikom susjednih čestica, a ukoliko to ne bude moguće da isu uredi sudskim putem. U nalazu i mišljenu se navodi i naknado pronađeni panjevi iz mjeseca svibnja 2024.g. (za 14 stabala), a koje vrijeme ne odgovara spornom vremenu iz mjeseca rujna 2023.g., što dovodi u sumnju i vjerodostojnost navedenog nalaza i mišljenja. Osim toga, u navedenom nalazu i mišljenu ne navodi se o kojoj se ukupnoj količini posječenih stabala, koliko je to u m3, ne navodi se o kojoj se vrsti drveta radi, niti koja je tržišna cijena toga drveta, a niti se navodi koliki je iznos ukupne štete, pa se stoga takav nalaz i mišljenje niti se može uzeti u obzir kod utvrđenja visini štete. 5. Kako tuženik, nije dao nalog da se izvrši sječa stabala na nekretnini u vlasništvu tužitelja, niti je isti bio prisutan prilikom sječe stabala, kako u svojoj šumi, tako i u šumi u vlasništvu tužitelja, isti nije počinio imovinsku štetu tužitelju u navedenom iznosu. Kao dokaz da tuženik nije počinio štetu tužitelju u navedenom iznosu, tuženik navodi i prilaže rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Slav. Brodu od 29. travnja 2024.g. kojim se odbacuje kaznena prijava protiv ĆĆ, zbog kaznenog djela iz čl.228.st.1. Kaznenog zakona. Slijedom navoda iz odgovora na tužbu i predloženih dokaza tuženik predlaže sudu da tužbu odbije.

3. Tužitelj se u podnesku od 10. rujna 2024. očitovao na navode iz odgovora na tužbu i naveo iz odgovora na tužbu tuženika proizlazi kako je tuženik nakon što je izvršena sječa stabala u njegovoj šumi, došao do saznanja da je prilikom sječe stabala došlo i do moguće sječe stabala u šumi u vlasništvu tužitelja. Tuženik nadalje ističe kako je isti od ZĆ saznao da postoji mogućnost, da je od strane njegovih djelatnika, nenamjerno došlo do sječe pojedinih stabala u šumi u vlasništvu tužitelja. Nadalje, iz odgovora na tužbu tuženika proizlazi kako tuženik ističe da angažiranje bilo kojeg stalnog sudskog vještaka, te nalaz i mišljenje takvog vještaka, bez odobrenja i naloga suda, nije dokaz na sudu, niti ga sud može prihvatiti kao valjan dokaz. Tužitelj osporava ove navode tuženika iz razloga što je sudska praksa zauzela jasan stav da se privatni nalazi u sudskom postupku mogu koristiti kao dokaz, te je tužitelj nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za područje geodezije EĆ, a koji je izradio geodetski situacijski plan predmetnih čestica i posječenih stabala, priložio uz tužbu i predložio kao dokaz. Nadalje, tuženik u svom odgovoru na tužbu kao dokaz da tuženik nije počinio štetu tužitelju navodi i prilaže rješenje ODO u Slavonskom Brodu od 29.04.2024.g. kojim rješenjem je odbačena kaznena prijava protiv tuženika zbog kaznenog djela iz čl. 228. st. 1. Kaznenog zakona. Tužitelj napominje kako tuženik treba imati u vidu da je građanska odgovornost drugačija od kaznene, odnosno točnije šira je od kaznene i da tužitelj može pokrenuti parnični postupak za naknadu štete nastale radnjom tuženika, neovisno od toga da li se radi o kaznenom djelu, prekršaju i dr., a odbačaj kaznene prijave ne priječi sud da utvrđuje odgovornost tuženika u građanskom postupku. Tužitelj zaključuje kako tuženik, a što je vidljivo iz odgovora na tužbu, ne osporava nastanak štete koja je nastala tužitelju.

4. Među strankama nije sporno da je tužitelj 2022. bio vlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] Oranica Đukenjača, ukupne površine 914 m2, k. č. br. [katastarska čestica] Oranica Đukenjača, ukupne površine 1367 m2, k. č. br. [katastarska čestica] Oranica Đukenjača, ukupne površine 11599m2, k. č. br. [katastarska čestica] Oranica Selo, ukupne površine 3928 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] u naravi šuma ukupne površine 2066 m2 i oranica ukupne površine 4131 m2, nije sporno da je iste prodao AĆ, nije sporno da je tuženik vlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 6179 m2, koja u naravi predstavlja Kuću i dvorište, ukupne površine 604, oranica ukupne površine 2338 m2 i šumu ukupne površine 3237 m2, a koja katastarska čestica je susjedna čestica koja graniči sa nekretninama u vlasništvu tužitelja, nije sporno da je tuženik u rujnu 2023. vršio sječu šume na svojoj čestici, za koju sječu je dao nalog DĆ, vlasniku Pilane Matić, nije sporno niti da je prilikom sječe stabala na čestici tuženika porušen dio stabala koji se nalazio na međi ili neposredno blizu međe, a koji su bili na zemlji u vlasništvu tuženika, nije sporno da je LĆ isplatio AĆ iznos od1.989 EUR-a na ime tih porušenih stabala. Sporno je među strankama da li je po tuženikovu nalogu u rujnu 2023. srušeno još 14 stabala, tj. sporno je da li postoji odgovornost tuženika za štetu i koja je visina štete.

5. Kako bi utvrdio odlučne činjenice sud je u dokaznom postupku izvršio uvid i pročitao zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ugovor o kupoprodaji nekretnina od 9. veljače 2024., nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka porušenih stabala k. o. [katastarska općina] na kč. br. [katastarska čestica] vještaka Adama Agotića, elaborat sa smjernicama gospodarenja Ministarstva poljoprivrede, Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije od 28. kolovoza 2023. Klasa: 321-02/23-06/2725 Ur broj: 525- 10/648-23-2 i Klasa: 321-02/23-06/2725 Ur broj: 525-10/648-23-3, popratnica za drvo Pilane Matić od 21. rujna 2023., rješenje o odbačaju kaznen prijave Općinskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu broj:

KP-DO-21/2024-4 od 29. travnja 2024., saslušan je tužitelj i tuženik, te su kao svjedoci saslušani ZĆ, AĆ, VĆ, i BĆ.

6. Ocjenom provedenih dokaza i to kako svakog pojedinog, tako i u njihovoj međusobnoj svezi, sud nalazi tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja neosnovanim u cijelosti.

7. Tužitelj je u svom iskazu u bitnome naveo kako je poslije olujnog nevremena koje je bilo na ljeto 2023. svoju česticu koja graniči s tuženikovom djelomično raščistio od srušenih stabala. Tada je razgovarao s tuženikom da utvrde gdje je točno međa između njih. On je poslije toga otišao na teren, a prije nego što je otišao tuženik je rekao da će on rušiti dio svoje šume. Mislio je da će doći mjernik i da će on prije rušenja točno utvrditi među, međutim za rušenje šume saznao je tek kada je to sve bilo obavljeno. Između njihovih čestica postoji neki mali jarak za koji misli da je međa, a tako su mu rekli stariji susjedi koji to znaju. Kada je došao s terena i kada je vidio što je sve porušeno kontaktirao je odvjetnika koji mu je savjetovao da je najbolje da na teren izađe vještak i utvrdi koliko je točno stabala porušeno. Jedan dio novca za porušena stabla je isplaćen od ZĆ i to za 6 kubika 1.900,00 eura njegovoj supruzi. Međutim vještak koji je bio na terenu je utvrdio da je porušeno više stabala, vještak je dva puta izlazio na teren, prvi put je izračunao za porušena stabla koja su bila uz među, a naknadno je izlazio na teren kada smo utvrdili još porušenih stabala, a koji panjevi su bili pokriveni ostacima stabala, a koje nisu mogli uočiti kada je vještak dolazio prvi put. Napominje kako on u toj šumi 27 godina nije srušio niti jedno stablo, a panjevi koje su pronašli su bili svježe odrezani. Ne zna da li su porušena stabla koja on smatra da su njegova bila označena, jer on kada je došao s terena je vidio samo panjeve, a svi trupci su bili već odvezeni.

8. Tuženik je u svom iskazu u bitnome naveo kako između šume koja je bila u vlasništvu tužitelja i njegove šume postoji međa koja nije sporna. On je u drugoj polovici 9.mj. 2023.g. odlučio srušiti, tj. izvršiti sječu u svojoj šumi na čestici 2627 k. o. [katastarska općina]. Prije nego što se izvršila sječa išao je do županije do g. BĆ radi izrade elaborata kako bi se šuma obilježila stabla za rušenje. Prije sječe bilo je veliko nevrijeme gdje je dosta stabala u šumi bilo urušeno, te se i odlučio na sječu kako bi očistio šumu. Prilikom obilježavanja stabala bio je prisutan VĆ, sin od ZĆ, a oni su izvršili sječu stabala. On je prilikom obilježavanja ušao s jedne strane i rekao da paze na među. Nije bio prisutan tijekom cijelog obilježavanja, a nije bio prisutan niti kada su se stabla rušila. Poslije sječe kada su stabla bila izvučena otišao je u šumu, tamo je bio prisutan i GĆ te je došla i susjeda AĆ i tada je ZĆ izjavio da ne bježi od toga da su porušena i neka stabla na zemljištu u njihovom vlasništvu. On je usporedio veličinu panjeva na njezinom zemljištu sa veličinom izvučenih trupaca te nije niti osporavao da su srušena neka stabla na njezinoj čestici. Tada je i nazvao tužitelja koji se nalazio na radu u Njemačkoj te mu ispričao što se dogodilo i pitao da li je on suglasan da se isplati za porušena stabla, on je rekao da može. Za sječu šume angažirao je ZĆ, on je i susjed pa mu je poznato koja je šuma njegova, a nije mu rekao da siječe stabla u vlasništvu tužitelja.

9. Svjedok ZĆ u svom iskazu u bitnome je naveo kako je vlasnik pilane koja je vršila sječu stabala na nekretnini u vlasništvu tuženika u rujnu 2023.g. Nakon sječe utvrđeno je da je porušeno nekoliko stabala koji se nalaze na susjednoj čestici u vlasništvu gđe. AĆ. Ta gđa je bila tu, a njen suprug je bio u Njemačkoj. Postignut je dogovor da se izmjere ta stabla te je on isplatio oko 1.900,00 eura, sva ta stabla su bila pored međe, a inače je sve bilo polomljeno i dosta polomljenih stabala od olujnog nevremena. Ne može sa sigurnošću reći da li su i stabla na njenom zemljištu bila obilježena za rušenje, ali su oni izmjerili trupce i panjeve na njezinom zemljištu i na taj način su utvrdili koja stabla su porušena, misli da je bilo oko 10-ak hrastova, tj. 6,61m3. Šumu je rušio radnik kojeg je on angažirao, a dana mu je uputa da se ruši šuma, ali nisu dali uputu da se ruši preko međe. Tuženik je upozorio da se pazi na među, ali napominje kako sva sporna stabla se zapravo nalaze na međi uz kanal te je vjerojatno zbog toga došlo do rušenja.

10. Svjedokinja AĆ u svom iskazu u bitnome je navela kako je u rujnu 2023. od susjeda u selu čula da tuženik vrši sječu na svojoj šumi, a kako joj je poznato da je njegova šuma susjedna sa njenom, otišla je da vidi, budući da je muž bio na terenu te je vidjela i ostala iznenađena budući da je porušen i dio njihove šume, te da su trupci izvezeni iz šume. Suprug i ona otprilike znaju gdje je međa između naših šuma, na međi je bila kao neka udubina te je na taj način utvrdila da su porušena i stabla u našoj šumi. GĆ iz pilane je njoj isplatio dio novca i to 2.000,00 eura. Ona je zajedno sa ZĆ taj dan kada je porušena šuma išla brojati panjeve, međutim neki panjevi su bili pokriveni sa ostatkom porušene šume. Angažirali su vještaka u 11.mj. 2023., te je on utvrdio točan broj porušenih stabala, a prvi dio od 11 stabala odnosi na stabla koja su porušena koja se nalaze neposredno kraj međe, a tih dodatnih 14 stabala koja su se nalazila dalje na našoj čestici. Napominje da oni u svojoj šumi nisu vršili sječu 27 godina. Oni su u svibnju 2024. micali te ostatke grana tek smo tada uočili tih dodatnih 14 posječenih stabala, a za koje znaju da oni nisu izvršili sječu pa pretpostavljaju da je to bilo tada kada je g. ĆĆ vršo sječu svoje šume.

11. Svjedok VĆ u svom iskazu naveo je kako je zaposlen u pilani koja je vlasništvo oca ZĆ te ih je tuženik angažirao kako bi u rujnu 2023. srušili i izvukli dio stabala iz njegove šume. On je bio prisutan kada je bio djelatnik šumarije kada su se označavala stabla za rušenje. Tuženik im je je pokazao među, a i pogledali su preko katastra da se utvrdi koja je međa između njegove šume i susjedne čestice. Par hrastova je bilo sporno, i kada se označavala šuma mislim da su označeni i ti hrastovi koji su bili na međi. Ništa nije bilo zlonamjerno iako se porušio dio stabala koji nije bio na zemljištu u vlasništvu tuženika, to je kasnije utvrđeno i isplaćeno. Kada su se obilježavala stabla nije obilježeno niti jedno stablo koje bi bilo udaljeno od međe i koje bi se nalazilo dalje na zemljištu tužitelja. Nakon obilježavanja djelatnik pilane tj. sjekač je u jednom danu odradio sječu i izvukao trupce. Taj isti dan kada je izvršena sječa u popodnevnim satima došla je i gđa. AĆ, bio je prisutan i moj otac, tuženik, njegov sin i još dva čovjeka iz sela te se utvrdilo da su porušena neka stabla koja su se nalazila na međi, te su ista odvojena, posebno izkubicirana i za taj dio je gđi. AĆ isplaćena naknada. On je bio prisutan prilikom obilježavanja stabala i došao je kada su stabla već bila srušena, sva srušena stabla imala su na sebi oznake sa sprejom, to su zajedno sa djelatnikom šumarije označavali.

12. Svjedok BĆ u svom iskazu u bitnome je naveo kako je on ovlašteni ing. šumarstva te radi sve poslove u šumarstvu, a najčešće doznake i otpreme. Kada privatni vlasnik šume treba vršiti sječu stabala u svojoj šumi savjetodavnoj službi pri Županiji mora podnijeti zahtjev, tada služba njemu putem e-maila dostavi podatke te on izlazi na teren kako bi obavio obilježavanje stabala za rušenje. Nakon što obilježi stabla i napravi obračun isti dostavi savjetodavnoj službi te oni uz suglasnost Ministarstva izdaju elaborat koji dostavljaju vlasniku šume. Ovog konkretnog slučaja se ne sjeća budući da godišnje radi oko 150 doznaka. U svakom slučaju vlasnik šume tj. naručitelj elaborata pokazuje među te on označava stabla na temelju onoga što vlasnik pokaže. On vrši odabir i obilježavanje stabala, a u tom dijelu se uglavnom nalazi hrast lužnjak kao glavna vrsta, no može biti jasena i graba.

13. Uvidom i čitanjem nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka porušenih stabala ko. [katastarska općina] na kč. br. [katastarska čestica] vještaka Adama Agotića, koji je tuženik priložio uz tužbu proizlazi kako je isti u listopadu 2023. godine na zahtjev tuženika sa zadatkom da utvrdi koja su stabla posječena u šumi na kč. br. [katastarska čestica] ustanovio da je posječeno 11 stabala. Nadalje, u mišljenju je navedeno kako je u svibnju 2024. prilikom krčenja šume naručitelj pronašao još panjeva posječenih stabala, te je prilikom novog premjeravanja terena zatečeni i snimljeni panjevi posječenih stabala, a koji su na geodetskom situacijskom nacrtu naznačeni plavom bojom. Utvrđeno je da se radi o dodatno posječenih 14 stabala.

14. Uvidom i čitanjem Elaborata sa smjernicama gospodarenja Ministarstva poljoprivrede, Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije od 28. kolovoza 2023. Klasa: 321-02/23-06/2725 Ur broj: 525-10/648-23-2 utvrđeno je kako je po podnositelju zahtjeva tuženika na kč. br. [katastarska čestica] izvršena doznaka stabala za rušenje i to 9 stabala hrasta lužnjak ukupne drvne mase 37,39 m3 doznačenim čekićem oznake tena te je stranka na terenu, pokazivanjem identificirala predmetnu katastarsku česticu ovlaštenoj osobi za obavljanje doznake koja je izvršila odabir i obilježavanje stabala za sječu.

15. Uvidom i čitanjem Elaborata sa smjernicama gospodarenja Ministarstva poljoprivrede, Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije od 28. kolovoza 2023. Klasa: 321-02/23-06/2725 Ur broj: 525-10/648-23-3 utvrđeno je kako je po podnositelju zahtjeva tuženika na kč. br. [katastarska čestica] izvršena doznaka stabala za rušenje i to 7 stabala hrasta lužnjak ukupne drvne mase 22,30 m3 doznačenim čekićem oznake tena, tijekom postupka izvršen je uvid u priloženu dokumentaciju, te je stranka na terenu, pokazivanjem identificirala predmetnu katastarsku česticu ovlaštenoj osobi za obavljanje doznake koja je izvršila odabir i obilježavanje stabala za sječu.

16. Uvidom i čitanjem Rješenja o odbačaju kaznen prijave Općinskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu broj: KP-DO-21/2024-4 od 29. travnja 2024. utvrđeno je kako je temeljem čl. 206. st. 1. toč. 1. Zakona o kaznenom postupku odbačena kaznena prijava protiv tuženika zbog kaznenog djela krađe iz čl. 228. st. 1. Kaznenog zakona.

17. Rezimirano, predmet ovog spora je dakle da li je tuženik odgovoran za štetu tužitelju zbog porušenih stabala tj. da li postoji odgovornost tuženika za štetu. Osnove izvanugovorne odgovornosti za štetu općenito su navedene u Zakonu o obveznim odnosima. Tako je u čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23. dalje u tekstu: ZOO) navedeno da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Predmnijeva se obična nepažnja. Prema odredbi čl. 1046. ZOO-a šteta je umanjenje nečije imovine, sprečavanje njezina povećanja i povreda prava osobnosti. ZOO ne nabraja opće pretpostavke odgovornosti za štetu. U pravnoj teoriji nema spora da su opseg i pretpostavke odgovornosti za štetu: štetna radnja štetnika, šteta, uzročna veza, protupravnost te postojanje subjekata obveznopravnog odnosa odgovornosti za štetu, a to su oštećenik, štetnik i odgovorna osoba. Međutim, ocjenom svih izvedenih dokaza, ako i primjenom načela o teretu dokazivanja sud nije utvrdio da su ispunjene sve pretpostavke odgovornosti za štetu tuženika u ovom konkretnom slučaju. Naime, nije dokazano da je tuženik počinio štetnu radnju, niti da je ista učinjena po njegovom nalogu, tj. tužitelj nije dokazao da su preostala stabla koja se nalaze dalje od međe na čestici tužitelja posječena po nalogu tuženika. Naime, kako je i iskazao tuženik u svom iskazu, a što potvrđuju i ispitani svjedoci, VĆ i GĆ, tuženik je dao nalog da se vrši sječa na njegovoj šumi, te upozorio da se pazi na među. Sud prihvaća iskaze tuženika i navedenih svjedoka i iste je ocijenjeno kao pouzdane i istinite. Dio stabala koji je porušen koji se nalazi neposredno uz među, a koji u ovoj parnici nije niti sporan, isplaćen je supruzi tužitelja od strane DĆ. Za preostala stabala nije utvrđeno da ih je porušio tuženik, a koja se nalaze udaljena od međe na čestici tužitelja, a za koje je i tužitelj utvrdio tek u svibnju 2024. da su porušena, te i tužitelj samo pretpostavlja da su ista porušena po nalogu tuženika kada je isti rušio svoju šumu u rujnu 2023. Nadalje, i u obrazloženju rješenja o odbačaju kaznene prijave navedeno je nema pouzdano utvrđenih činjenica i okolnosti iz kojih bi proizlazilo da je prijavljeni ( u ovom slučaju tuženik) mimo sječe, sam i za svoj račun sjekao šumu podnositelja kaznene prijave i da bi pričinio još materijalnu štetu mimo one utvrđene na mjestu događaja i isplaćene supruzi podnositelja kaznene prijave.

18. Iako rješenje o odbačaju kaznene prijave ne veže ovaj sud, jer točni su navodi tužitelja da građanska odgovornost drugačija od kaznene, odnosno točnije šira je od kaznene i da tužitelj može pokrenuti parnični postupak za naknadu štete nastale radnjom tuženika, neovisno od toga da li se radi o kaznenom djelu, prekršaju i dr., a odbačaj kaznene prijave ne priječi sud da utvrđuje odgovornost tuženika u građanskom postupku. Međutim, kako je već navedeno sud niti u ovom parničnom postupku na temelju provedenih dokaza nije utvrdio da je tuženik počinio štetnu radnju ili da bi ista bila počinjena po njegovom nalogu.

19. Prema tome, sud je stava da tužitelj nije dokazao da je po nalogu tuženika izvršena sječa, stoga ne postoji odgovornost tuženika u smislu naknade za štetu odredbi čl. 1046. ZOO. Slijedom toga u skladu s odredbom čl. 221.a Zakon o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. dalje u tekstu: ZPP) sud je utvrdio da ne postoji odgovornost tuženika za naknade štete tužitelju jer tužitelj nije dokazao postojanje odlučne činjenice o kojoj ovisi postojanje štete, tj. nije dokazao štetnu radnju tuženika, pa time niti pravno relevantnu uzročnu vezu, tj. da je upravo tuženik postupao protupravno na štetu tužitelja.

20. Tužitelj je predlagao da se provedu i dokazi i to očevid na licu mjesta uz prisustvo vještaka geodetske struke i vještaka za procjenu šumskog zemljišta. Sud je odbio provođenje ovih dokaznih prijedloga iz razloga ekonomičnosti u skladu sa čl. 10 ZPP, jer provođenjem istih ne bi se utvrdile sporne činjenice u pogledu odgovornosti tuženika, a postupak bi se odugovlačio i troškovi bi nepotrebno bili veći.

21. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a. Tužbeni zahtjev je odbijen, a sukladno čl. 154. st. 1. ZPP-a stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci nadoknaditi troškove. Troškovi postupka odmjereni su prema vrijednosti predmeta spora, troškovniku punomoćnika i odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( "Narodne novine" br. 138/2023) Stoga je sud kao opravdan tuženiku priznao trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 EUR sukladno Tbr. 7. t. 1. Tarife, trošak zastupanja na ročištu od 20. studenog 2024. sukladno Tbr. 9. t. 1. Tarife u iznosu od 200,00 EUR, trošak zastupanja na ročištu od 23. siječnja 2025. sukladno Tbr. 9. t. 1. Tarife u iznosu od 200,00 EUR, trošak zastupanja na ročištu od 12. ožujka 2025. sukladno Tbr. 9. t. 1. Tarife u iznosu od 200,00 EUR, pdv u iznosu od 200 EUR. Tuženiku je ukupno priznat trošak u iznosu od 1.000,00 EUR. Tuženiku nije priznat trošak pristojbe jer u spisu nema dokaza da je platio pristojbu.

22. Zbog svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

Slavonski Brod, 11. travnja 2025.

Sutkinja

Miranda Gavrić Jularić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda na Županijski sud.

DNA:

1. Tužitelj po punomoćniku

2. Tuženik po punomoćniku