REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U CRIKVENICI

Stalna služba u Krku

Bodulska 2/d, Krk

Poslovni broj : P-194/2023.-12.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Crikvenici, Stalna služba u Krku, po sutkinji Davorki Podnar, u pravnoj stvari tužiteljice ČŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Dušan Trifunović, odvjetnik iz Rijeke, Trg sv. Barbare 2, protiv tuženih 1. ĐŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. ĆŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao nasljednika FŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Robert Rist, odvjetnik iz Krka, A. Cesarca 10, radi utvrđenja prava vlasništva ( v.p.s. 1.459,95 eur), nakon provedenog ročišta za glavnu raspravu dana 3. ožujka 2025., u prisutnosti tužiteljice s punomoćnikom i punomoćnika tuženih te objave odluke dana 11. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Dopušta se preinaka tužbe u točki I. tužbenog zahtjeva kako je tužiteljica postavila podneskom od 5. srpnja 2021. godine i na zapisniku od 3. veljače 2025.

II. Utvrđuje se da je tužiteljica ČŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isključiva vlasnica dijela k. č. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- Nova koji je dio u nalazu vještaka Nenada Vidmara iz Ravne Gore od 26 .lipnja 2020. i u dopuni nalaza istog vještaka od 4. veljače 2021., na skici lica mjesta Prilog broj 2 prikazan rozim slovima oznakama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K i rozom ispunom u površini od 53 m2 , koji nalaz je sastavni dio ove presude pa je tuženik FŽ iz [adresa] , OIB: [osobni identifikacijski broj], po nasljednicima 1. ĐŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. HŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] , dužan to pravo tužiteljici priznati.

III. Tužiteljica je ovlaštena da na temelju ove presude radi izdvajanja svog dijela iz točke II. presude , bez daljnjeg pitanja tuženog, zatraži od Ureda za katastarsko- geodetske poslove provedbu cijepanja k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Nova i formiranje nove k.č., potpiše Prijavni list i druge isprave potrebne za njegovu provedbu i da zatraži uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj k.č. u zemljišnoj knjizi na svoje ime.

IV. Tuženi ĐŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i HŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] su dužni predati tužiteljici ČŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] u posjed nekretninu iz točke II. ove presude u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

I. Odbacuje se tužba u dijelu zahtjeva kojim se traži izdvajanje suvlasničkog dijela nekretnine .

II. Tuženi ĐŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i HŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], dužni su tužiteljici ČŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknaditi trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 3.271,48 eura ( slovima: tritisućedvjestosedamdesetjedaneuro i četrdesetosamcenti), u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužiteljica tužbenim zahtjevom traži da sud utvrdi da je ona isključiva vlasnica dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- Nova koja je prikazana u nalazu vještaka geometra te da je ovlaštena , na temelju presude, zatražiti od nadležnog katastra provedbu cijepanja k. č. [katastarska čestica] i formiranje nove čestice te zatražiti uknjižbu prava vlasništva na toj novoj čestici na svoje ime. Ujedno tužiteljica traži predaju u posjed spornog dijela nekretnine i sve ostalo navedeno u izreci presude.

2. U prilog svom zahtjevu tužiteljica navodi da je ona stvarna vlasnica dijela k. č. [katastarska čestica] koji dio u naravi predstavlja bivša k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Na toj parceli kao suvlasnica u 1/6 dijela bila je upisana pok. ŽŽ, majka tužiteljice, ali su njeni roditelji ŽŽ i OŽ, bili stvarni vlasnici cijele nekretnine. Nekretninu su stekli u vlasništvo od TŽ i TŽ na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju. Nekretninu su darovali tužiteljici s ciljem da jedan dio nekretnine prepusti tadašnjoj općini Krk radi formiranja [adresa], a da kao naknadu u zamjenu dobije građevinsku česticu radi rješavanja stambenog pitanja. Radi formiranja ulice oduzet je dio k. č. [katastarska čestica] u površini od 309m2 i od toga je formirana čestica na kojoj se sada nalazi [adresa]. Radi izgradnje ulice bilo je potrebno riješiti imovinsko-pravne odnose s vlasnicima zemljišta i formirati posebnu česticu radi čega je izrađen parcelacijski elaborat koji je tužiteljici dostavljen na uvid. U postupku deposedacije tužiteljica je od bivše općine Krk tražila zamjenu za drugu česticu, ali njezin zahtjev nije prihvaćen već joj je za oduzeto zemljište isplaćena novčana naknada. Nakon formiranja nove čestice radi izgradnje ulice , u posjedu tužiteljici ostala je površina od 92m2. Tužiteljici su nekretninu darovali roditelji koji su je stekli od TŽ i TŽ koji su pak tu nekretninu, prije predaje u posjed roditeljima tužiteljice, posjedovali preko dvadeset godina.

Tužiteljica tvrdi da je vlasništvo sporne nekretnine stekla darovnim ugovorom od roditelja kao i dosjelošću. Tako tvrdi da su se njeni roditelji odnosno tužiteljica nalazili u posjedu nekretnine kao kvalificirani posjednici preko četrdeset godina. Tome u prilog dostavlja povijesni posjedovni list u kojemu su kao posjednici cijele parcele upisani roditelji tužiteljice. Dostavlja zapisnik sastavljen od strane općine Krk 29. srpnja 1985. godine iz kojega je vidljivo da je vođen postupak radi deposedacije sporne k. č. [katastarska čestica] radi izgradnje [adresa]. U tom postupku sudjelovao je otac tužiteljice koji je izjavio da umjesto novčane naknade traži građevinsko zemljište u Baški gdje bi njegova kćer - tužiteljica , mogla graditi. Tužiteljica je umjesto nekretnine u zamjenu primila naknadu za dio oduzete parcele. Nakon što je izvršena nova izmjera i formirana nova k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Nova, u sastav te parcele ušla je i k. č. [katastarska čestica] . U posjedovnom listu koji se vodi za novu k. č. [katastarska čestica] upisan je tuženik, a upisan je i kao vlasnik u zemljišnoj knjizi o čemu tužiteljica nije dobila nikakvog rješenja nadležnog tijela. Tuženik parcelu koristi u svrhu parkiranja automobila za osobne potrebe i potrebe svojih gostiju.

Tužiteljica ukazuje i kako je pod posl.brojem P-2559/15 vođen postupak radi utvrđenja prava vlasništva koji je okončan odbačajem tužbe, a u odnosu na spornu k. č. [katastarska čestica] tužiteljica je podigla tužbu protiv općine [adresa] koju je tužbu povukla nakon utvrđenja da je sporna nekretnina ušla u sastav nove k. č. [katastarska čestica] u vlasništvu tuženika.

3. Tuženi u odgovoru na tužbu i dalje tokom postupka osporava tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti. Navodi kako utužena nekretnina u naravi predstavlja građevinsko zemljište koje je dio okućnice kuće tuženika, a u naravi predstavlja ograđeno parkiralište s nadstrešnicom koje je preko puta i u funkciji korištenja kuće tuženika. Usvajanjem tužbenog zahtjeva izgubila bi se funkcija navedenog dijela nekretnine čime bi se u bitnoj mjeri umanjila vrijednost nekretnine. Tuženi ukazuje na obnovu zemljišne knjige koja je nova zemljišna knjiga stupila na snagu 3. listopada 2014. Navodi kako je tužiteljica imala mogućnost u roku od tri mjeseca od objavljivanja oglasa uložiti prigovor postojećem upisu. Iz tužbe proizlazi da tužiteljica navodno osporava valjanost uknjižbe tuženika kao vlasnika cijele k. č. [katastarska čestica], ali taj je tužbeni zahtjev suprotan odredbi čl. 8. stavak 5. u vezi s čl. 198. , 150. i 205. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama pa tuženi predlaže da se tužbeni zahtjev bez daljnjeg raspravljanja odbije. U suprotnom, tuženik ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužiteljice. Ukazuje kako tužiteljica nikada nije bila upisana vlasnica danas nepostojeće k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], već su u zadnjem upisu na toj nekretnini bili upisani majka tužiteljice ŽŽ u 1/6 dijela i tuženik u 5/6 dijelova. Tuženik osporava da bi tužiteljica bila isključiva nasljednica iza majke ŽŽ i to da bi bila nasljednica u odnosu na ovu nekretninu.

Tuženik tvrdi kako je on u posjedu nekretnine još od 1974. godine. Navodi da je te godine kupio k. č. [katastarska čestica] i to od KŽ GŽ i JŽ MŽ. Prilikom kupoprodaje tuženik je uveden u posjed kupljenoga, a time i cijele današnje k. č. [katastarska čestica]. Do kupljenih nekretnina formirana je cesta koja je u vlasništvu općine [adresa]. Tuženik osporava da bi tužiteljica ili bilo koji njezin prednik vršili bilo kakva stvarna prava na bilo kojem dijelu današnje k. č. [katastarska čestica]. Tuženik FŽ ( preminuo tokom postupka pa su postupak preuzeli njegovi nasljednici HŽ i ĐŽ) kupio je oranicu od MŽ i GŽ određenu u naravi na način kako to tuženik i danas posjeduje. U postupku izlaganja nove izmjere za k. o. [katastarska općina] - Nova utvrđeno je da je sporna nekretnina jedinstvena ograđena cjelina. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

4. U dokaznom postupku provedeni su slijedeći dokazi: saslušane su parnične stranke, proveden je očevid lica mjesta uz sudjelovanje vještaka geometra te je izvršen uvid i pročitane su isprave i zapisnici s održanih ročišta u predmetima posl.br. P-2559/15, P up-1818/19, Z-2151/10/1095 kao i sve isprave u ovom predmetu.

5. Ocjenom svih provedenih dokaza na temelju čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 148/11, 25/13, 89/14 , 70/19 , 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) sud utvrđuje tužbeni zahtjev u pretežnom dijelu osnovanim.

6.Očevidom na licu mjesta utvrđeno je da se prijepor nalazi u Baški, preko puta kuće tuženika u ulici Frankopanskoj kbr. 36. Prijepor je dio zemljišta koje koristi tuženik kao parkiralište ograđeno betonskim stupovima i drvenim gredama , a ima nešto i posađenih maslina i vinove loze. Vještak geometar napravio je nalaz u kojem je prikazao stvarno stanje. Pri tome valja napomenuti kako je na području [adresa] provedena nova izmjera pa je vještak u nalazu dostavio kopije katastarskog plana za k. o. [katastarska općina]- koji plan više nije na snazi te kopiju katastarskog plana za k. o. [katastarska općina] – Nova. Prema starom katastarskom planu sporna nekretnina predstavlja k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a prema novoj izmjeri i novoj zemljišnoj knjizi ta je nekretnina postala dio nove k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- Nova. Vještak je u nalazu detaljno objasnio promjene koje su se događale na spornom području pa tako i postupak cijepanja nekadašnje k. č. [katastarska čestica], a radi izgradnje [adresa] kao i postupak nove katastarske izmjere. Prema nalazu vještaka sporni dio k. č. [katastarska čestica] sada je površine 53m2. Na nalaz vještaka tuženi nije imao primjedbi . Tužiteljica je imala primjedbi, ali nakon dopune nalaza isti je prihvatila te je svoj zahtjev i postavila u skladu s nalazom vještaka. Sud u cijelosti prihvaća nalaz vještaka.

7. U postupku nove izmjere, kako je već navedeno, nova k. č. [katastarska čestica] nastala je od više katastarskih čestica i to : k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Na raspravu u postupku osnivanja nove zemljišne knjige pozvan je samo prednik sadašnjih tuženika- FŽ jer je on i bio vlasnik svih starih čestica koje su ušle u sastav k. č. [katastarska čestica]. Dakle, u tom postupku uopće nije utvrđeno da bi stara , sporna k. č. [katastarska čestica] ušla u sastav nove k. č. [katastarska čestica]. Međutim, na katastarskom planu za to područje vidljivo je da je ta nekretnina postala dio k. č. [katastarska čestica]. Koji je za to razlog sudu nije poznato, a nije niti odlučno za ovaj spor. Osim toga, tužiteljica dakle nije niti bila stranka u postupku pa nije niti mogla izjaviti prigovor u odnosu na formiranje nove k. č. [katastarska čestica]. Mogla je to učiniti nakon objave oglasa o otvaranju nove zemljišne knjige, ali očito niti to nije učinila. Međutim, ovu tužbu sud niti ne promatra kao tužbu radi ispravka upisa ili brisovnu tužbu već se radi o tužbi radi utvrđenja prava vlasništva sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( "Narodne novine" br. 91/96 , 68/98,137/99, 22/00, 73/00, 14/01 , 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 , 90/10, 143/12, 152/14, dalje : ZVDSP).

8. O spornoj k. č. [katastarska čestica] vođeno je više parničnih postupaka. Tako je u predmetu posl.broja P up- 1818/19 tužiteljica ustala tužbom protiv općine [adresa] misleći da je k. č. [katastarska čestica] ušla u sastav nove k. č. [katastarska čestica] koja je vlasništvo općine [adresa]. U tom je predmetu proveden očevid i vještačenje te je vještak geometar utvrdio da k. č. [katastarska čestica] nije ušla u sastav nove k. č. [katastarska čestica] ( u naravi [adresa] u [adresa]). Radi toga tužiteljica je u tom postupku povukla tužbu i pokrenula ovaj parnični postupak.

9. U odnosu na k. č. [katastarska čestica] još 1995. majka tužiteljice ŽŽ tužila je tuženika FŽ i to radi predaje u posjed sporne nekretnine. Prva prvostupanjska presuda donesena je 3. prosinca 2001. godine, a povodom žalbi ukinuta je i vraćena na ponovno suđenje. U ponovljenom predmetu nakon provedenih dokaza donesena je presuda 22. siječnja 2008. koja je povodom žalbi ponovno ukinuta i predmet je vraćen na ponovno suđenje. Treća prvostupanjska presuda donesena je 21. veljače 2012. godine te je ista ukinuta i predmet je vraćen na ponovno suđenje. Konačno, donesena je i četvrta prvostupanjska odluka i to rješenje kojem su tužbe stranaka odbačene. Naime, u međuvremenu je tužbu radi utvrđenja prava vlasništva podnio tuženik FŽ i tužiteljica ČŽ. Odlukom Županijskog suda potvrđena je prvostupanjska odluka i tako je taj spor pravomoćno okončan. Tužbe su odbačene iz razloga što je došlo do promjene broja i identiteta utužene nekretnine pa kako stranke nisu u skladu s time uredile svoje zahtjeve, tužbe su odbačene. O predmetu spora dakle nije meritorno odlučeno u toj parnici.

10. Tužiteljica je u stranačkom iskazu potvrdila da tuženi nekretninu koriste kao parking i to otprilike od 1990. godine jer je do tada nekretnina bila u posjedu njenih roditelja, ŽŽ i OŽ. Tužiteljica ne posjeduje ispravu kojom bi dokazala da joj je otac darovao nekretninu. Navodi međutim da je njen otac izjavio da za k. č. [katastarska čestica] traži zamjenu za neku drugu građevinsku česticu na kojoj bi kćer ČŽ mogla izgraditi kuću. Budući da do zamjene s tadašnjom općinom nije došlo , isplaćena je naknada za oduzeti dio k. č. [katastarska čestica]. Tužiteljica tvrdi da je nakon oduzimanja dijela k. č. [katastarska čestica] za izgradnju ceste , ostala površina od 92m2. Međutim, nakon što je vještak izvršio izmjeru i dostavio nalaz utvrđeno je da k. č. [katastarska čestica] ima površinu od 53m2. S tim u skladu tužiteljica je i postavila tužbeni zahtjev.

11. Tuženik HŽ je u iskazu potvrdio kako je sva pitanja vezana za spornu nekretninu uvijek rješavao pokojni otac FŽ. Tuženik zna da sporovi između njegovog oca i tužiteljice traju već više od trideset godina. Tuženi je izjavio kako mu je otac rekao da je on prijepor kupio od JŽ i KŽ.

12. Analizom provedenih dokaza sud utvrđuje da je k. č. [katastarska čestica] od 1954./55. godine bila u posjedu TŽ pok. TŽ koji je bio prednik CŽ i ŽŽ, a što proizlazi iz povijesnog posjedovnog lista. Prema rješenju o nasljeđivanju iza TŽ posl.br. O-67/77 njezina je nasljednica majka tužiteljice ŽŽ, a kao dio ostavinske imovine navode se k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica je u tužbi i navela da su njeni roditelji nekretninu stekli od TŽ i TŽ na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju, a u katastru je upisan ZŽ. Očito je da se radi o istoj obitelji budući da se kako u rješenju o nasljeđivanju iza TŽ tako i u katastru kod imena posjednika ZŽ navodi ista adresa – [adresa]. Godine 1976. upisani posjednici su roditelji tužiteljice i to na temelju nasljedstva. Iz tog upisa kao i ostalih provedenih dokaza proizlazi da su prednici tužiteljice , a ne prednici tuženika, bili u posjedu sporne nekretnine imajući u vidu da je u to vrijeme katastar vjernije od zemljišne knjige odražavao stvarno stanje. Nadalje, prema zemljišnoknjižnom upisu sporna je nekretnina 1980. godine prenesena u društveno vlasništvo. Prednici tužiteljice, njeni roditelji su do 1980. godine, računajući i posjed prednika – obitelji ZŽ, bili u poštenom posjedu sporne nekretnine barem 26 godina i tako dosjelošću stekli pravo vlasništva prema tada važećim odredbama OGZ-a. Dakle, prednici tuženika JŽ i KŽ nisu nekretninu mogli prodati FŽ jer nisu bili vlasnici te nekretnine pa nisu na drugoga mogli prenijeti više prava no što su ih sami imali. Osim toga, prema ugovoru o kupoprodaji koji je dostavio tuženik, predmet tih ugovora bile su parcele oznaka k. č. [katastarska čestica]. Kako proizlazi iz provedenih dokaza, tuženik nije dokazao utvrđenje činjenica relevantnih za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Nadalje, prednici tužiteljice OŽ i ŽŽ su dakle 1976. nastavili posjed što znači da su u to vrijeme zajedno s prednicima bili u poštenom posjedu nekretnine ukupno 26 godina do upisa društvenog vlasništva. Godine 1977. je zbog izgradnje ceste, [adresa], tadašnja k. č. [katastarska čestica] cijepana te su od nje nastale k. č. [katastarska čestica] od 92m2 i k. č. [katastarska čestica] od 217m2. Dio od 217m2 uzet je za izradu ceste te je za tu površinu majci tužiteljice tj. tužiteljici isplaćena naknada što je tužiteljica potvrdila u svom stranačkom iskazu.

13. Prema zapisniku općine Krk od 29. srpnja 1985. proizlazi da je otac tužiteljice tada izjavio da je radi izgradnje [adresa] već mu uzeta iz posjeda k. č. [katastarska čestica] površine 309m2 i da je u tom predmetu dao zahtjev da umjesto novčane naknade traži drugo građevinsko zemljište na kojem bi mogla graditi kuću njegova kćerka ČŽ koja nema riješeno stambeno pitanje. Također, iz potvrde od 3. listopada 1979. proizlazi da je OŽ ponudio općini Krk na prodaju k. č. [katastarska čestica] te je naknada za oduzetu nekretninu u cijelosti isplaćena ČŽ u postupku koji se vodio pod posl.brojem R1-14/93. Sestra tužiteljice SŽ je na zapisniku na ročištu 19. lipnja 1998. između ostalog navela da sporna parcela sada ima površinu od 92m2, ali da se radi o nekretnini koja je bila puno veća i koja je potpala pod cestu, a da je općina za tu nekretninu koja je ušla u cestu, tužiteljici platila odštetu iz čega proizlazi da je općina [adresa] tako i svaki drugi eventualni aspirant na pravo vlasništva zapravo ČŽ priznavao kao vlasnika i da nitko zbog tog plaćanja nikada nije protestirao. Tužiteljica je aktivno legitimirana za podnošenje tužbe jer je nekretninu stekla darovanjem od oca što su njene sestre SŽ i BŽ i potvrdile svojim izjavama. Naknadno je SŽ u predmetu P-2559/15 dostavila izjavu kojom je priznala tužbu i tužbeni zahtjev tuženika FŽ iako je u prvoj svojoj izjavi potvrdila da je nekretnina pripala njenoj sestri ČŽ jer je tako i bila namjera njihovog oca OŽ. Promjenu stajališta SŽ valja motriti u svjetlu činjenice da su se odnosi između sestara pogoršali te su se počeli voditi sudski postupci. Dakle, tužiteljica je nastavila posjed nekretnine jer ju je stekla darovanjem od oca. Tužiteljica je bila u posjedu nekretnine do početka 90-tih godina kada ju je tužitelj počeo koristiti za svoje potrebe . Tužiteljica nije nekretninu koristila na način da bi na njoj sadila povrće i slično, ali to ne znači da se odrekla prava na posjed. Zbog činjenice što je prednik tuženih FŽ zauzeo nekretninu još je majka tužiteljice ustala tužbom radi predaje u posjed 1995. godine, a tužiteljica i njene sestre postupak su nastavile nakon majčine smrti s time što je tužiteljica ČŽ u tom predmetu ustala tužbom radi utvrđenja prava vlasništva sporne k. č. [katastarska čestica].

14. Nije sporno da je majka tužiteljice ŽŽ ishodila tabularnu ispravu za uknjižbu sporne nekretnine na svoje ime i to po osnovi presude zbog izostanka Općinskog suda u Krku posl. br. P-771/95 od 26. studenog 1995. , a prednik tuženih FŽ po osnovi presude zbog izostanka istog suda pod posl.br. P- 152/95 od 19. svibnja 1995. koje su presude donesene u parnicama protiv sljednika tadašnjih zemljišnoknjižnih vlasnika. Činjenica je da FŽ nije kao tužene označio prednike tužiteljice te isti nisu mogli reagirati u tom parničnom postupku.

15. Obzirom na sve navedeno, sud utvrđuje da je tužiteljica vlasnica sporne nekretnine koja danas ima površinu od 53m2. Zašto je od 1977. kada je parcelacijskim elaboratom cijepana tadašnja k. č. [katastarska čestica] na dvije nove k.č. i to 2815/1 od 92m2 i 2815/3 od 217 m2, došlo do promjene površine k. č. [katastarska čestica] i to od 92m2 na 53m2, sudu nije poznato. Imajući u vidu sva navedena utvrđenja tužiteljica je aktivno legitimirana za vođenje ove parnice te je prigovor tuženika o nedostatku aktivne legitimacije neosnovan.

16. U odnosu na tužbeni zahtjev tužiteljice valja istaći da je tužiteljica zahtjev uredila sukladno nalazu vještaka geometra. Naknadno je na ročištu 3. ožujka 2025. preinačila tužbu jer je umjesto zahtjeva da se utvrdi suvlasnicom nekretnine svoj zahtjev preinačila u zahtjev za utvrđenje da bi bila isključiva vlasnica sporne nekretnine tj. sada dijela k. č. [katastarska čestica]. Radi konačnog rješenja odnosa između stranaka sud smatra da je svrsishodno dopustiti preinaku tužbe radi čega je odlučeno kao pod točkom I. presude. U preostalom dijelu točke I. tužbenog zahtjeva ne radi se o preinaci već je samo dodano da je tužbeni zahtjev, osim u skladu s nalazom vještaka, postavljen i u skladu s dopunom nalaza istog vještaka.

17.Tužbeni zahtjev je osnovan i u preostalom dijelu budući da tužiteljica na temelju pravomoćne presude može pokrenuti odgovarajući upravni postupak radi parcelacije tj. izdvajanja sporne parcele iz k. č. [katastarska čestica]. Budući da je tužiteljica vlasnica nekretnine, a tuženi su nesporno u posjedu iste, ostvareni su uvjeti iz članka 162. ZVDSP-a te su tuženi dužni tužiteljici predati nekretninu u posjed. O tome da li će tužiteljica uspjeti sa zahtjevom u točki III. presude odlučit će nadležno upravno tijelo.

18. Obzirom na sve navedeno, utvrđujući tužbeni zahtjev tužiteljice osnovanim, odlučeno je kao u izreci pod točkom I. do IV. presude.

19. Tužiteljica je svoj zahtjev koji se odnosi na parcelaciju nekretnine postavila tako da traži izdvajanje svog suvlasničkog dijela. Budući da je tužiteljica utvrđena vlasnicom spornog dijela k. č. [katastarska čestica] u cijelosti, a ne suvlasnicom to je taj dio zahtjeva odbačen jer tužiteljica za takav zahtjev nema pravnog interesa. Radi toga je odlučeno kao pod točkom I. rješenja ( čl. 288.st. 2. ZPP-a).

20. O troškovima je odlučeno na temelju odredbi čl. 154. i 155. ZPP-a , a u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( dalje: OT ). Tužiteljica je uspjela u parnici u pretežnom dijelu. Stoga su joj priznati slijedeći troškovi: sastav tužbe 200,00 eura prema tbr. 7.t.1., za zastupanje na ročištima 25. 09. 2019., 3. 12. 2019. i 3. 06. 2020. za svako po 200,00 eura prema tbr. 9.t.1., za sastav podnesaka od 2. 08. 2020. , 24. 08. 2020. , 22. 02. 2021. i 5. 07. 2021., za svaki po 200,00 eura prema tbr. 8.t.1., ročište 5. 03. 2024. 100,00 eura prema tbr. 9.t.2., sastav podneska od 10. 05. 2024. 50,00 eura prema tbr. 8. t.4., ročišta 29. 05. 2024. i 3. 03. 2025 za svako po 200,00 eura prema tbr. 9.t.1. OT-a, kao i PDV na navedene iznose. Tužiteljici je priznati trošak očevida i vještačenja u iznosu od 477, 80 eura kao i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 53, 09 eura prema Tar. br. 1. t. 1. i sudske pristojbe na presudu u iznosu od 53,09 eura prema Tar. br. 2.t.1. Tarife sudskih pristojbi. Ukupno priznati trošak je 3.271,48 eura o čemu je odlučeno pod točkom II. rješenja.

U Krku 11.travnja 2025.

Sutkinja:

Davorka Podnar

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi putem ovog suda , u roku od 15 dana od dana primitka otpravka ove presude i rješenja, a o žalbi odlučuje Županijski sud.