Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

P-3464/2023-33

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu tog suda Tini Jakupak, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. OIB: 85584865987, Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, zastupano po punomoćniku Mari Mihočeviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Mihočević&Bajs d.o.o., Zagreb, Ulica Tadije Smičiklasa 18, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d. OIB: 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, radi naknade štete (VPS 69.762,64 EUR), nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 4. ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, s objavom 11. travnja 2025.

p r e s u d i o j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„I Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862 isplatiti tužitelju ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB 85584865987 iznos od 69.762,64 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 18.6.2020. godine pa do isplate po stopi koja se za razdoblje od 18.6.2020. godine pa do 31.12.2022. godine određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita 2 odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, za razdoblje od 1.1.2023. godine pa do 29.12.2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a za razdoblje od 30.12.2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862 naknaditi tužitelju ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB 85584865987 parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.“

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 28. prosinca 2023. navodi da su Grad Zagreb i tuženik sklopili Okvirni sporazum za uslugu osiguranja br. NOS-113-A/18 od 3.6.2019. godine (nastavno: Sporazum). Grad Zagreb je Sporazum sklopio na temelju ovlaštenja tužitelja i drugih trgovačkih društava kao naručitelja. Temeljem Sporazuma tužitelj i podružnice tužitelja sklopili su s tuženikom dana 11.10.2019. godine Ugovor o pružanju usluge br. 4-19/NOS-113-A/18. Odredbom čl. 2. Ugovora određeno je da je predmet Ugovora pružanje usluga osiguranja imovine. Navedeni Ugovor važio je do 31.3.2020. godine. Temeljem Sporazuma tužitelj i podružnice tužitelja sklopili su s tuženikom Ugovor o pružanju usluge br. 1-20/NOS-113-A/18 od 4.8.2020. godine. Odredbom čl. 2. Ugovora određeno je da je predmet Ugovora pružanje usluga osiguranja imovine. Navedeni Ugovor važio je do 31.3.2021. godine. Sastavni dio navedenih ugovora je Tehnička specifikacija. Tehničkom specifikacijom određeno je da će se opći, posebni i dopunski uvjeti te klauzule osiguranja primjenjivati ukoliko nisu u suprotnosti s Tehničkom specifikacijom. Tehničkom specifikacijom, u odnosu na osiguranje imovine, određeno je da se osiguranje odnosi na cjelokupnu imovinu bez obzira na mjesto osiguranja i eventualne nove lokacije osiguranika, pa tako i na građevinske objekte svih oblika gradnje uključivo ograde, potporne zidove, ceste, puteve, pločnike i popločena dvorišta, terase, žičane mreže sa stupovima, pruge, podzemne, nadzemne i podvodne razne mreže uključivo i distribucijske mreže (plinska, vodovodna i dr.), antenske i srodne uređaje, dijelove građevinskih objekata, uključivo cjelokupnu infrastrukturu koja je sastavni dio građevinskih objekata, kao i infrastruktura koja se nalazi izvan građevinskih objekata. Tehničkom specifikacijom određeno je da se vrijednost osiguranih građevina određuje prema novoj vrijednosti koja odgovara cijeni izgradnje nove građevine prema cijenama na mjestu gdje se građevina nalazi, uključujući iznose troškova projektiranja i pripreme. Tehničkom specifikacijom određeno je da tužitelj kao osiguranik ima pravo na sve troškove poduzetih mjera u cilju sprječavanja ili smanjenja osiguranih gubitaka, čak i u slučajevima kada isti ne uspiju, na naknade i troškove arhitekata, inženjera, tehničke inspekcije i drugih stručnjaka (uključujući izdatke vlastitog stručnog osoblja u skladu s utvrđenom tarifom) nužnih za popravak i obnovu predmeta osiguranja pogođenog štetom, troškove inspekcije nakon popravka / obnove / izgradnje i dobivanja dozvola potrebnih za nastavak s radom. Tehničkom specifikacijom određeno je da je tuženik kao osiguratelj dužan nadoknaditi štetu uzrokovanu potresom jačine 5 (pet) stupnjeva po Mercalli-Cancani-Siebergovoj ljestvici i više, i to štetu nastalu uništenjem ili oštećenjem osigurane imovine uslijed direktnog udara potresa ili koje druge pojave nastale kao posljedice potresa kao i pada dijelova zgrada ili drugih objekata ili stvari na osiguranu imovinu uslijed nastanka osiguranog slučaja. Pod jednim osiguranim slučajem smatraju se sve štete uzrokovane potresom, a koje su nastale unutar razdoblja od 72 uzastopna sata, računajući od početka potresanja tla. Predmet osiguranja od opasnosti potresa je sva imovina navedena na str. 5. Tehničke specifikacije. Na temelju navedene dokumentacije tuženik je tužitelju izdao dvije generalne police osiguranja od rizika potresa, i to generalnu policu osiguranja od rizika potresa br. 078700042024 koja je važila od 1.4.2019. godine od 1.4.2020. godine te generalnu policu osiguranja od rizika potresa br. 078700060743 koja je važila od 1.4.2020. godine do 1.4.2021. godine. Nadalje tužitelj u tužbi navodi da 22.3.2020. godine grad Zagreb i šire zagrebačko područje pogodio je potres magnitude 5.5 prema Richteru, što odgovara jačini od 6 stupnjeva prema Mercalli-Cancani-Siebergovoj ljestvici. Direktnim udarom potresa oštećeni su brojni objekti kojima upravlja tužitelj, između ostalog i objekt mrtvačnice na groblju Kašina čija bruto površina iznosi 81,14 m2 . Nakon potresa tužitelj je izvršio očevid na licu mjesta prilikom kojeg je utvrdio znatna oštećenja na predmetnom objektu. Nastavno, tužitelj je tuženiku dana 2.6.2020. godine prijavio štetu na navedenom objektu povodom koje prijave je tuženik dana 21.9.2020. godine izradio Obavijest o likvidaciji štete u kojoj je kao nesporan iznos štete odredio iznos od 104.500,00 kn (13.869,53 EUR), umanjen za iznos 5% franšize (5.500,00 kn / 729,98 EUR) te je šteta u tom dijelu likvidirana. U međuvremenu, tužitelj je izvršio sanacijske radove na predmetnom objektu po društvu MK-MONTLIM d.o.o. te je predmetni objekt sada saniran. Vrijednost izvršenih sanacijskih radova premašuje iznos likvidiranog dijela štete iz čega proizlazi da tuženik tužitelju nije naknadio preostali dio štete nastale na predmetnom objektu, a čija visina iznosi 79.244,63 EUR. Utvrđeni iznos visine preostalog dijela štete sastoji se od ukupne vrijednosti izvršenih sanacijskih radova (nova vrijednost) koju je stalni sudski vještak, dipl.ing.građ. Damir Kurfurst, nalazom i mišljenjem od 19.4.2021. godine utvrdio u iznosu od 92.384,18 EUR, umanjene za iznos likvidiranog dijela štete (13.139,55 EUR). Vještak je do navedenog ukupnog iznosa troškova izvedenih radova došao na način da je utvrdio koji su radovi iz troškovnika koje je društvo MK-MONTLIM d.o.o. izradilo i dostavilo tužitelju zaista izvršeni te je utvrdio njihovu vrijednost u iznosu od 54.717,28 EUR / 412.267,34 kn, što je 11.494,46 EUR / 86.605,00 kn manje od iznosa na koje glasi Ugovor-narudžbenica tužitelja br. J-UN-2020-564 od 21.5.2020. godine i računi društva MK-MONTLIM d.o.o. od 29.6. i 17.9.2020. godine. Navedenu vrijednost izvedenih troškovničkih radova vještak je zbrojio s vrijednošću izvedenih vantroškovničkih radova, koji su izvršeni po društvu GRANEX 1 d.o.o., a čija je vrijednost iznosila 37.666,90 EUR / 283.801,24 kn. Izvedene radove vještak je utvrdio prema građevinskoj knjizi koju je to društvo vodilo, a koja je sastavni dio izrađenog vještva. Slijedom navedenog u tužbi tužitelj predlaže da sud naloži tuženiku plaćanje iznosa od 79.244,63 EUR sa zakonskom zateznom kamatom, kao i troškove postupka. Od dokaza tužitelj dostavlja i predlaže: uvid u Okvirni sporazum za uslugu osiguranja br. NOS-113-A/18 od 3.6.2019. godine, uvid u Ugovor o pružanju usluge br. 4-19/NOS- 113-A/18 od 11.10.2019. godine, uvid u Ugovor o pružanju usluge br. 1-20/NOS-113- A/18 od 4.8.2020. godine, uvid u Tehničku specifikaciju, uvid u generalnu policu osiguranja od rizika potresa br. 078700042024, uvid u generalnu policu osiguranja od rizika potresa br. 078700060743., uvid u izvješće i fotografije s očevida (str. 173. -176.), uvid u Obavijest o likvidaciji štete od 21.9.2020. godine, uvid u građevinsko vještačenje izvedenih radova sanacije oštećenja uzrokovanih potresom na objektu mrtvačnice na groblju Kašina od 19.4.2021. godine, uvid u Ugovor-narudžbenicu br. J-UN-2020-564 od 21.5.2020. godine, uvid u račune društva MK-MONTLIM d.o.o. od 29.6. i 17.9.2020. godine, uvid u građevinsku knjigu društva MK-MONTLIM d.o.o., uvid u građevinsku knjigu društva GRANEX 1 d.o.o. – uz građevinsko vještačenje od 19.4.2021. godine, očevid na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka građevinske struke, građevinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku građevinske struke.

2. Podneskom od 11. siječnja 2024. tužitelj je ispravio omaške u pisanju te tužbom i tužbenim zahtjevom potražuje isplatu iznosa od 78.514,65 EUR sa zateznom kamatom, dok kasnijim podneskom od 21. lipnja 2024. tužitelj predlaže da se tuženiku naloži plaćanje iznosa od 69.762,64 EUR sa zateznom kamatom (budući je tuženik 7.06.2024. uplatio tužitelju daljnji iznos od 13.126,62 EUR).

3. Tuženik u odgovoru na tužbu od 28. veljače 2024. ukazuje da je predmetna tužba nepotpuna i nejasna, a obzirom tužitelj u istoj nije naznačio činjenice na kojima temelji tužbeni zahtjev te nije dostavio dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Činjenični navodi tužbe neprecizni su i paušalni, kako u pogledu opsega oštećenja predmetnog objekta prouzrokovanih potresom, tako i u pogledu načina obračuna cjelokupne štete, čime je tuženik onemogućen precizno se izjasniti u pogledu nastale štete te po tužitelju obračunate i utužene visine osigurnine u iznosu od 79.244,63 EUR. Slijedom navedenog, kako tužba ne sadrži pravno relevantne činjenice na kojima tužitelj temelji svoj zahtjev za isplatom osigurnine, a imajući u vidu da se radi o velikom iznosu osigurnine, tuženik predlaže Naslovnom sudu postupiti sukladno odredbi čl. 109. Zakona o parničnom postupku odnosno pozvati tužitelja na dopunu tužbe, podredno istu odbaciti kao neurednu. Ujedno, tuženik ukazuje da je tužitelj vrijednost predmeta spora suviše visoko naznačio, za što nema uporišta u činjeničnim navodima tužbe, slijedom čega tuženik predlaže Naslovnom sudu postupiti sukladno odredbi čl. 40. st. 3. Zakona o parničnom postupku, odnosno najkasnije na pripremnom ročištu odrediti vrijednost predmeta spora. Tuženik navodi da nije sporno da je tužitelj s tuženikom u trenutku nastanka štetnog događaja imao sklopljenu policu osiguranja imovine, i to generalnu policu osiguranja broj: [broj police osiguranja] za grupu 1– osiguranje od rizika potresa, iz Ugovora o pružanju usluge osiguranja 4-19/NOS-113-A/18 od 11.10.2019. god. Nije sporno da se na konkretan ugovorni odnos primarno primjenjuju odredbe Tehničke specifikacije, a tek podredno i ostali opći, posebni i dopunski uvjeti i klauzule osiguranja, ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama tehničke dokumentacije. Predmetnom policom ugovoreno je da se osigurava imovina osiguranika prema tablicama natječajne dokumentacije i troškovnika na iznos osiguranja od 66.361.404,20 EUR / 500.000.000,00 kuna, a koji iznos predstavlja limit pokrića po štetnom događaju te ujedno i agregatni limit pokrića. Svota osiguranja imovine Podružnice Gradska groblja iznosi 123.676.670,02 kn, svota osiguranja investicije na postojećim objektima 2.985.726,14 kn odnosno ukupna svota osiguranja imovine Podružnice Gradska groblja iznosi 126.662.96,16 Kn. Nadalje, prema Općim odredbama Tehničke specifikacije u svotu osiguranja, odnosno agregatni limit za rizik potresa uključen je i iznos troškova vezanih uz ostvareni osigurani slučaj. Predmetnom policom također je ugovorena i odbitna franšiza koja po štetnom događaju iznos 5% od štete, odnosno u apsolutnim iznosima najmanje 13.272,28 EUR / 100.000,00 kuna, a najviše 663.614,04 EUR /500.000,00 kuna. Nije sporna činjenica nastanka štetnog događaja – potresa od 22.03.2020. Tuženik u cijelosti osporava opseg utuženih oštećenja, odnosno smatra da oštećenja opisana u tužbi nisu nastala kao isključiva posljedica osiguranog rizika – potresa od 22.03.2020. S tim u vezi, tuženik osporava i visinu tužbenog zahtjeva, odnosno visinu osigurnine kako je postavlja tužitelj, a koji prelazi iznos isplaćene osigurnine od 13.995,62 EUR / 105.450,00 kuna. Osporava se potraživani trošak sanacije oštećenja predmetnog objekta mrtvačnice prema priloženom Troškovniku radova iz ugovora narudžbenice o nabavi J-UN-2020-564 od 21.05.2020., Troškovnika VTR-a, odnosno Nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo dipl.ing.građ. Damira Kurfürsta od 19.04.2021, kao i da bi sva oštećenja obuhvaćena predmetnim troškovnicima nastala u predmetnom potresu – odnosno opseg oštećenja prema Nalazu i mišljenju od 19.04.2021. Naime, visina tužbenog zahtjeva u konkretnom predmetu može se procjenjivati isključivo temeljem odredbi Tehničke dokumentacije i odgovarajućih Uvjeta koji su sastavni dio police, a po kojima su obuhvaćene samo štete za koje osiguranik dokaže da su nastale kao isključiva i izravna posljedica rušenja ili oštećenja izazvanih potresom. Opseg pokrića određen je odredbama Tehničke specifikacije ali i uvjetima koji su sastavni dio police, a kojima je ugovoreno da je obveza osiguratelja za slučaj nastanka osiguranog slučaja osigurani predmet vratiti u prvobitno stanje odnosno u konkretnom slučaju u stanje u kakvom je bilo prije potresa. Dakle, sukladno uvjetima u pokriću su troškovi otklanjanja štete kako bi se građevina vratila u prvobitno stanje, dok nisu u pokriću troškovi popravaka površina koje nisu oštećene u predmetnom potresu, niti troškovi poboljšanja/pojačanja konstrukcije, niti troškovi cjelovite obnove prema odredbama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko- zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (Narodne novine br. 102/20, 10/21 i 117/21). Tuženik ukazuje da iz Izvješća Podružnice Gradska groblja, zaprimljenog u mirnom postupku, u odnosu na lokaciju br. 20. Kašina – mrtvačnica proizlazi da je tužitelj na predmetnom objektu evidentirao sljedeća oštećenja: „Uočena oštećenja: otpao crijep sa krovišta – potrebno napraviti detaljan uvid u krovnu konstrukciju, pukotine na fasadi, oštećen glavni ulaz u groblje. Ispred mrtvačnice na ispraćajnom trgu srušena dva kandelabra od četiri. Očevidom su nakon pregleda krovišta puknuća par greda neophodna zamjena. Osim navedenih oštećenja primijećena su napuknuća na pregradnim i nosivim zidovima.“ Nadalje, tuženik ističe da je na službenoj web stranici Grada Zagreba dostupan Popis u potresu oštećenih objekata u vlasništvu Grada Zagreba, među kojim je na objektu mrtvačnice u Kašini evidentiran znatno manji opseg oštećenja od utuženog, odnosno: „Otpao crijep sa krovišta i oštećenje krovišta, pukotine na fasadi i unutrašnjim zidovima. Pao stup rasvjete na ispraćajnom trgu. Otpalo kameno opločenje na glavnom ulazu u groblje.“ Dakle, tuženik ukazuje da iz citiranih opisa oštećenja, kako samog tužitelja, tako i onog javno dostupnih, nije vidljivo da bi na objektu mrtvačnice u potresu nastala oštećenja u utuženom opsegu, primjerice oštećenja kompletne limarije, stolarije, sanitarije i ostale opreme u ženskom i muškom wc-u te niza drugih stavki iskazanih u dostavljenim troškovnicima, stoga tuženik osporava da bi se radilo o oštećenjima uzrokovanim potresom. U prilog navodima da je na mrtvačnici u Kašini nakon potresa učinjena kompletna rekonstrukcija objekta, a ne samo sanacija oštećenja nastalih izravnim djelovanjem potresa, tuženik ukazuje i na podatke objavljene u sredstvima javnog informiranja, konkretno novinski članak objavljen na web portalu Jutarnjeg lista dana 01.07.2020. pod naslovom „OBNOVA GROBLJA: Na Mirogoju šire krematorij, Gaj urni i parking, na Markovu polju mijenjaju krovište mrtvačnice. Radovi su i na groblju Kašina gdje je bio epicentar potresa. Tamo se radi na kompletnoj rekonstrukciji mrtvačnice“ a u kojem se navodi, kako slijedi: „Potres je iza sebe ostavio veliku štetu na zagrebačkim grobljima. Prema podacima podružnice Holdinga Gradska groblja, u potresu je stradalo oko 6000 grobova i spomenika, a uz to još treba dodati i štetu na objektima Gradskih groblja koji su isto tako bili oštećeni u podrhtavanju tla. No, nakon potresa je krenula velika obnova zagrebačkih groblja. Neka su trenutno u procesu proširenja kapaciteta grobnih mjesta, dok se na drugima intenzivno radi na uređenju objekata i okoliša, a sve to s ciljem kako bi zagrebačka groblja osvanula u jednom potpuno novom ruhu.“ Nadalje se za groblje Kašinu, konkretno za sporni objekt mrtvačnice, navodi slijedeće: „Sveobuhvatni radovi su i na groblju Kašina gdje je bio epicentar potresa. Tamo se radi na kompletnoj rekonstrukciji mrtvačnice, sanitarnih čvorova, odarnice, skladišta, a u tijeku je i zamjena krovišta, fasade, krova, kamena, kao i izgradnja prostora za zbrinjavanje otpada i zemlje s groblja, sanacija i zamjena javne rasvjete, presvlačenje 700 metara kvadratnih nove asfaltne površine i zamjena rubnjaka te hortikulturno uređenje zelenih površina ispred mrtvačnice.“ Imajući u vidu navedeno, kao i fotografije dostavljene uz tužbu, proizlazi da na predmetnoj građevini nisu nastala znatnija oštećenja, odnosno da su oštećenja koja su na objektu mrtvačnice u Kašini nastala isključivo u potresu znatno manja od utuženih. S tim u vezi, tuženik ističe da tužitelj uz tužbu nije priložio relevantnu dokumentaciju vezanu za stanje predmetnog objekta prije nastanka osiguranog slučaja – potresa od 22.03.2020. (fotografije, podatke o starosti građevine – godini izgradnje, izvršenim adaptacijama/sanacijama objekta i vrijednosti istih, veličini objekta itd.), a što je od odlučne važnosti radi preciznog i potpunog utvrđenja opsega i visine štete nastale od posljedica utuženog rizika, a potom radi pravilnog obračuna osigurnine temeljem utužene police osiguranja te polici pripadajućih uvjeta tehničke specifikacije i uvjeta osiguranja. Naime, obzirom je predmetna polica osiguranja imovine ugovorena sukladno uvjetima natječajne dokumentacije za imovinu tužitelja „navedenu u tehničkoj specifikaciji odnosno prema poslovnim knjigama osiguranika i/ili financijskoj evidenciji i/ili drugim evidencijama“, a imajući u vidu da se radi o iznimno velikom broju nekretnina tužitelja, to tuženik kao osiguratelj nije vršio fotografiranje i procjenu stanja cjelokupne imovine tužitelja koja je ušla u osiguranje, niti bi to bilo tehnički izvedivo, već je osiguranje ugovoreno u odnosu na cjelokupnu imovinu tužitelja navedenu u Tehničkoj specifikaciji / poslovnim knjigama / financijskim evidencijama tužitelja. Imajući u vidu navedeno (da tuženik ne raspolaže podacima o stanju nekretnine prilikom ulaska u osiguranje), kao i fotografije sadržane u Izvješću Podružnice Gradska groblja, dostavljenog uz tužbu, kao i da iz podataka dostupnih na web stranicama Grada Zagreba proizlazi da se radi o objektu iz 1981. godine, dok podataka o održavanju predmetnog objekta nema, tuženik ističe da redovitim održavanjem predmetnih objekata ne bi došlo do svih oštećenja nastalih u potresu. Na navedenu okolnost tuženik predlaže obvezati tužitelja da dostavi dokumentaciju – poslovne knjige iz koje će biti razvidan iznos ulaganja, kao i način sanacije oštećenih objekata. Imajući u vidu da predmetni objekt nije redovito održavan, kao i da iz priloženih troškovnika te podataka objavljenih u sredstvima javnog informiranja proizlazi da je na objektu mrtvačnice nakon potresa od 22.03.2020. vršena kompletna rekonstrukcija objekta, tuženik ističe da njegova obveza, sukladno postojećem ugovoru o osiguranju imovine od rizika potresa te pripadajućim uvjetima, nije i ne može biti isplata naknade u visini potrebnoj za cjelovitu obnovu predmetne građevine, već isključivo u visini troškova popravka potrebnih radi vraćanja građevine u stanje prije potresa, a sve u okvirima Ugovora. Slijedom navedenog, a imajući u vidu da je u pokriću predmetne police isključivo popravak oštećenja u smislu vraćanja građevine u prvobitno stanje, a ne cjelovita obnova iste, to tuženik osporava da bi troškovi popravka takvih oštećenja iznosili 79.244,63 EUR. Tuženik je stoga suglasan sa prijedlogom tužitelja da se na okolnost utvrđivanja visine osigurnine prema uvjetima osiguranja, odnosno troškova sanacije potrebnih za vraćanje predmetnog objekta u stanje prije potresa, provede vještačenje po vještaku građevinske struke. Nadalje, tuženik ističe da se visina osigurnine utvrđuje sukladno odredbama Tehničke dokumentacije, te da je sukladno istoj vezana uz knjigovodstvenu sadašnju vrijednost osigurane stvari. Popravak predmeta osiguranja (slučaj oštećenja) smatra se opravdanim ukoliko iznos troškova popravka da se osigurani predmet dovede u stanje u kojem je bio prije oštećenja, zajedno sa iznosom ostatka ne prelazi novu vrijednost osigurane stvari. Kako tužitelj uz tužbu nije dostavio knjigovodstvenu karticu iz koje bi bila vidljiva sadašnja knjigovodstvena vrijednost osigurane stvari, to nije jasno na koji način je došao do iznosa kojeg potražuje tužbom. Iznos osigurnine ne može obuhvaćati cjelovitu obnovu predmetnog objekta, popravak oštećenja koja je objekt imao prije nastanka potresa, nastalih uslijed neodržavanja, kao niti poboljšanje predmetne zgrade u vidu ojačanja postojećih konstrukcija, pri čemu iznos troškova popravka ne smije prijeći novu / stvarnu vrijednost osigurane stvari, u protivnom, ako popravak nije opravdan, radilo bi se o ekonomskoj totalnoj šteti. Slijedom navedenog, a obzirom je vrijednost osigurnine u konkretnom predmetu vezana uz sadašnju knjigovodstvenu vrijednost osiguranog predmeta, tuženik predlaže da se po potrebi, nakon provedenog građevinskog vještačenja, provede knjigovodstveno-financijsko vještačenje radi utvrđivanja osigurnine. Tuženik se protivi korištenju uz tužbu dostavljenog „Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo dipl. ing. građ. Damira Kurfürsta“ od 19.04.2021., odnosno u njemu sadržane procjene troškova obnove, iz razloga jer je isti sastavljen po narudžbi tužitelja i u suprotnosti je sa odredbama ugovora o osiguranju. Prvenstveno, tuženik ističe da je provedenim građevinskim vještačenjem vještak utvrdio koji su od radova navedenih u Troškovniku radova iz ugovora narudžbenice o nabavi J-UN-2020-564 od 21.05.2020. te Troškovnika VTR-a izvršeni na predmetnom objektu mrtvačnice, no ne i koji su od stvarno izvršenih radova bili potrebni radi sanacije oštećenja uzrokovanih potresom. Naime, iz stavki dostavljenih Troškovnika jasno je da je tužitelj izvršio kompletnu rekonstrukciju objekta, a ne samo sanaciju oštećenja uzrokovanih potresom, primjera radi tuženik ukazuje na dobavu i ugradnju bunje na sokl fasade, kompletnu renovaciju muškog i ženskog wca, izradu nove elektroinstalacije, skidanje dotrajale limarije oluka i vertikala, izvođenje kojih radova nije u uzročno-posljedičnoj vezi s potresom od 22.03.2020., stoga ne može biti u pokriću predmetnog ugovora o osiguranju. Nadalje tuženik osporava i da bi količine radova navedene u stavkama nalaza i mišljenja odgovarale količini nužnoj radi sanacije oštećenja, primjera radi da bi bila potrebna dobava i ugradnja čak 5 kom novih vrata do 2 m2 (otpornih na atmosferske uvjete zima/ljeto), odnosno dobava i ugradnja novog pokrova – biber crijep na 105 m2. Navedeno posebice obzirom i sam vještak u predmetnom nalazu i mišljenju navodi da je od strane tužitelja dostavljena „Građevinska knjiga je nepotpuna zato što za mnoge stavke izvedenih radova nije napravljena dokaznica mjera, vrsta materijala i obračunski nacrti, nego je samo napisano „komplet“, nakon čega se navodi da „Izvođač nije dostavio građevinsku knjigu sa dokaznicom mjera i obračunskim nacrtima za radove iz osnovnog ugovora – narudžbenice o nabavi J-UN-2020-564, na sanaciji oštećenja uzrokovanih potresom na objektu mrtvačnice na groblju Markovo Polje, jer da je te radove radio MK- MONTLIM d.o.o. Sesvete, Dobrodolska 27.“ Dakle, iz predmetne procjene jasno je vidljivo da visina troškova popravka nije iskazana po cijenama materijala i rada potrebnih za vraćanje predmetnog objekta u stanje prije potresa, a niti po cijenama važećim u trenutku nastanka štetnog događaja. Imajući u vidu sve gore navedeno, pored činjenice da je u nalazu na nekoliko mjesta navedeno da se radi o sanaciji oštećenja na objektu mrtvačnice Markovo Polje, a uzevši u obzir da je moguće da se radi o omašci u pisanju, odnosno da dostavljenim nalazima nije evidentiran opseg oštećenja koji su nastali kao isključiva posljedica potresa, kao ni predviđeni troškovi potrebni za vraćanje objekata u stanje prije potresa, razvidno je da je uz tužbu dostavljen nalaz ovlaštenog inženjera građevinarstva Damira Kurfürsta u cijelosti neuporabljivi u predmetnom postupku. S tim u vezi, tuženik napominje da ukoliko bi se visina osigurnine odredila prema shvaćanju tužitelja, odnosno u visini troškova koji uključuju cjelovitu obnovu objekta, odnosno poboljšanja i usavršavanja osiguranog objekta, tužitelj bi ostvario korist od nastupa osiguranog slučaja, odnosno u imovini bi imao objekt veće kvalitete i veće vrijednosti nego što je imao prije nastupa osiguranog slučaja. Navedeno je ne samo protivno ugovorenim Uvjetima, već i pravno i ekonomski potpuno neprihvatljivo. Tuženik ujedno napominje, da je za postupak važno utvrditi da li su za potrebe obnove mrtvačnice u Kašini tužitelju odobrene/isplaćene određene potpore od grada, županije, što bi se u slučaju utvrđenja osnovanosti i dijela tužbenog zahtjeva trebalo uzeti u obzir, kako ne bi došlo do dvostruke naplate štete. Tužitelj se obratio tuženiku u mirnom postupku posredstvom Centar Broker d.o.o. s odštetnim zahtjevom dana 15.04.2020. te ga je tuženik obavijestio o potrebi dostavljanja dodatne dokumentacije na temelju koje može utvrditi obvezu osiguratelja. Nakon što je tužitelj dostavio daljnju dokumentaciju tuženik je tužitelju 23.09.2021. isplatio iznos od 13.995,62 EUR / 105.450,00 kuna s osnove osigurnine (111.000,00 kuna umanjeno za franšizu 5%). Tuženik smatra kako je navedenom isplatom tužitelju pravilno obračunata i isplaćena osigurnina po ugovorenoj polici i uvjetima osiguranja. Nastavno navedenom, tuženik se protivi dijelu tužbenog zahtjeva kojim tužitelj potražuje zatezne kamate na iznos osigurnine od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno tijeku kamata od 18.06.2020. i naznačenoj stopi zakonskih zateznih kamata. Naime, tuženik je postupio sukladno mjerodavnom čl. 943. st. 3. Zakona o obveznim odnosima te u najkraćem mogućem roku odnosno odmah po pribavi dokumentacije isplatio nesporne iznose osigurnine, slijedom čega nije mogao niti pasti u zakašnjenje prije dostave dokumentacije potrebne za utvrđivanje visine osigurnine. Naposlijetku, tuženik ističe da se pred Naslovnim sudom vode brojni parnični postupci između istih stranaka, u svezi istog štetnog događaja te temeljem istog ugovora o osiguranju, a u kojim su predmetima su istaknuti isti prigovori iscrpljenosti agregatnog limita i svote osiguranja. Tuženik stoga smatra svrsishodnim i potrebitim da se ovaj predmet pripoji na najstariji predmet koji se pred Naslovnim sudom vodi pod posl. br. P- 3454/2023. u kojem je utuženo potraživanje od čak 27.244.426,38 EUR i u kojem predmetu je predložen priklop svih vezanih spisa, radi zajedničkog raspravljanja i odlučivanja (kako bi se vodilo računa da ne dođe do iscrpljenosti svote agregatnog limita, s obzirom ukupnu vrijednost predmeta iz svih spisa). Tuženik predlaže sudu nakon provedenog dokaznog postupka odbiti tužbeni zahtjev tužitelja uz obvezu tužitelja da tuženiku naknadi trošak parničnog postupka zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom. Od dokaza tuženik predlaže i dostavlja: Okvirni sporazum za uslugu osiguranja br. NOS-113-A/18 od 03.06.2019., Ugovor o pružanju usluge osiguranja 4- 19/NOS-113-A/18 od 11.10.2019., Polica osiguranja 078700042024 s uvjetima i natječajnom dokumentacijom, Tehnička specifikacija od 15.11.2018., Troškovnik – Grupa 1. – 1.1. osiguranje imovine, Izvješće Podružnice Gradska groblja sa fotografijama, Izvid štete na objektu mrtvačnice - službenim putem od Grada Zagreba, zatražiti podatke o stanju i održavanosti predmetnog objekta prije potresa; uvid u web stranice Jutarnjeg lista https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/na-mirogoju-sire- krematorij-gaj-urni-i-parking-na-markovu-polju-mijenjaju-kroviste-mrtvacnice- 15005556 (uvid izvršen na dan 28.02.2024.); službenim putem pribaviti od tužitelja svu knjigovodstvenu dokumentaciju vezanu uz osiguranu imovinu tužitelja (poslovne knjige, financijske izvještaje itd.) potrebnu radi provođenja vještačenja, knjigovodstveno – financijsko vještačenje radi utvrđivanja osigurnine; predlaže pribaviti podatke od Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Uprave za graditeljstvo i obnovu, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, u pogledu visine potpora koje su odobrene/isplaćene za obnovu predmetne nekretnine (mrtvačnice u Kašini), po potrebi pribava podataka od drugih nadležnih institucija o odobrenim/primljenim potporama; Obavijest o zaprimljenoj prijavi štete od 03.06.2020., Dopis kojim se poziva tužitelja na dostavu daljnje dokumentacije od 15.06.2020., Obavijest o neosnovanom zahtjevu od 02.07.2020., Izvadak iz transakcijskog računa od 23.09.2020., uvid i priklop na ovosudni spis, poslovni broj: P-3454/2023.

4. U dokaznom postupku sud je proveo dokaz čitanjem isprava/pregledom fotografija koje prileže spisu (navedene u točkama 1. i 3. ovog obrazloženja), kao i dokaz vještačenjem po vještaku građevinske struke radi utvrđenja visine troškova sanacijskih radova oštećenja nastalih zagrebačkim potresom u ožujku 2020. izvedenih na mrtvačnici groblja u Kašini. Sud je zatražio dostavu knjigovodstvene dokumentacije od strane Grada Zagreba, sukladno prijedlogu tuženika, budući tužitelj tijekom postupka istu nije dostavio. Sud nije proveo dokaz financijskim vještačenjem na okolnost visine knjigovodstvene vrijednosti predmeta osiguranja koja je bitna za utvrđenje osigurnine temeljem ugovora, slijedom utvrđenja navedenih u nastavku obrazloženja osobito slijedom provedenog građevinskog vještačenja i nedostavljanju (adekvatnih) dokaza od strane tužitelja (tužitelj nije evidentirao knjigovodstvenu vrijednost predmeta osiguranja). Osim toga tuženik je povukao taj dokazni prijedlog. Sud nije proveo dokaz očevidom uz sudjelovanje građevinskog vještaka budući stanje objekta 2024. odnosno 2025. godine nije od odlučne važnosti za odluku u ovoj pravnoj stvari s obzirom na navode u nastavku obrazloženja odnosno nespornu činjenicu da je sanacija objekta napravljena. Tužitelj kao pravna osoba mora/la (je) znati da pred trgovačkim sudom potrebno je predočiti pisane isprave, a ostali dokazi (poput saslušanja svjedoka i očevida 5 godina nakon potresa) su neadekvatni dokazi. Sud je odbio dokazni prijedlog saslušanjem dva svjedoka, zaposlenika tužitelja, budući okolnosti na koje su isti predloženi trebali su biti utvrđene u dokumentima tužitelja, kako proizlazi iz nastavka obrazloženja. Osim toga, sud je rješenju od 16. siječnja 2024. pozvao stranke da dostave pisane iskaze svjedoka, što je tužitelj propustio učiniti. Pri tom tužitelj nije dao razloge zašto navedeno nije dostavio. Ako je smatrao potrebnim, tužitelj je mogao predložiti osiguranje dokaza 2020. godine odnosno prije početka sanacije kada već nije proveo opisani postupak određen od strane nadležnih institucija, propisan zakonom. Očevid nije proveden budući tužitelj nije dostavio dokumentaciju koja je potrebna za očevid za usporedbu stanja objekta prije i poslije potresa. Sud je zatražio i podatak o isplati potpora tužitelju u odnosu na objekt mrtvačnice u Kašini, ali podatak nije dobio.

5. Izvođenje drugih dokaza stranke nisu predložile (čl. 7. Zakona o parničnom postupku - "Službeni list SFRJ" br. 4/77., 36/77., 36/80., 6/80., 69/82., 43/82., 58/84., 74/87., 57/89., 20/90., 27/90., 35/91., "Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. u daljnjem tekstu: ZPP). Temeljem članka 219. ZPP-a svaka je stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na temelju kojih temelji svoj zahtjev a prema članku 299. ZPP-a tužitelj je to dužan učiniti već u tužbi. Članak 232. ZPP-a propisuje da je stranka dužna sama podnijeti ispravu na koju se poziva za dokaz svojih navoda. Članak 221.a ZPP- a upućuje sud, ako na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključuje primjenom pravila o teretu dokazivanja.

6. Analizom ovako izvedenih dokaza u smislu čl. 8. ZPP-a, uz primjenu materijalnog prava, sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja kao osiguranika tuženika za isplatom osigurnine temeljem sklopljenih ugovora o osiguranju (Ugovor o pružanju usluge br. 4- 19/NOS-113-A/18 i br. 1-20/NOS-113-A/18) i polica osiguranja (078700042024 i 078700060743) zbog materijalne štete nastale na zgradi mrtvačnice na groblju Kašina kao posljedica zagrebačkog potresa od 20. ožujka 2020. Naknada štete koju tužitelj u tužbi potražuje sastoji se od vrijednosti građevinskih radova koji su izvršen radi sanacije zgrade mrtvačnice na groblju Kašina. Tužitelj je objekt mrtvačnice na groblju Kašina (već) sanirao.

8. Među strankama nije sporna pasivna legitimacija i činjenica nastanka štetnog događaja 22.03.2020 (potres u Zagrebu). Dakle, sadržajno nije sporan sklopljeni Okvirni Sporazum za uslugu osiguranja br. NOS-113-A/18 između Grada Zagreba i tuženika, temeljem kojeg je tuženik s tužiteljem sklopio Ugovor o pružanju usluge br. 4-19/NOS-113-A/18 od 11.10.2019. i br. 1-20/NOS-113-A/18. Predmet tih ugovora je pružanje usluga osiguranja imovine. Nije sporna činjenica je da je tužitelj s tuženikom u trenutku nastanka štetnog događaja imao sklopljenu policu osiguranja imovine, i to generalnu policu osiguranja broj: [broj police osiguranja] za grupu 1– osiguranje od rizika potresa, iz Ugovora o pružanju usluge osiguranja br. 4-19/NOS-113-A/18 od 11.10.2019. god i broj 078700060743 iz Ugovora o pružanju usluge osiguranja br. 1- 20/NOS-113-A/18. Nije sporno da se na konkretan ugovorni odnos primarno primjenjuju odredbe Tehničke specifikacije, a tek podredno i ostali opći, posebni i dopunski uvjeti i klauzule osiguranja, ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama tehničke dokumentacije. Nije sporno da je tuženik tužitelju na temelju prijave nastanka štetnog događaja od 2.06.2020. godine, dana 23.09.2020. isplatio novčani iznos od 13.139,55 EUR. Nije sporno da je tuženik tijekom ovog postupka tužitelju isplatio iznos od 13.126,62 EUR. Nije sporno da predmetnom policom ugovoreno je da se osigurava imovina osiguranika prema tablicama natječajne dokumentacije i troškovnika na iznos osiguranja od 66.361.404,20 EUR / 500.000.000,00 kuna, a koji iznos predstavlja limit pokrića po štetnom događaju te ujedno i agregatni limit pokrića. Svota osiguranja imovine Podružnice Gradska groblja iznosi 123.676.670,02 kn, svota osiguranja investicije na postojećim objektima 2.985.726,14 kn odnosno ukupna svota osiguranja imovine Podružnice Gradska groblja iznosi 126.662.96,16 Kn. Nadalje, prema Općim odredbama Tehničke specifikacije u svotu osiguranja, odnosno agregatni limit za rizik potresa uključen je i iznos troškova vezanih uz ostvareni osigurani slučaj. Tužitelj je objekt mrtvačnice na groblju Kašina (već) sanirao i to nije sporno.

9. Između stranaka sporne su osnova i visina tužbenog zahtjeva, sporan je opseg oštećenja odnosno da oštećenja opisana u tužbi nisu nastala kao isključiva posljedica osiguranog rizika – potresa od 22.03.2020. Sporno je stanje predmetnog objekta prije potresa i neposredno nakon potresa.

10. Tijekom postupka bilo je potrebno utvrditi štetu za koju osiguranik (tužitelj) dokaže da je nastala kao isključiva posljedica oštećenja izazvanih potresom od 22.03.2020. Dakle, sukladno uvjetima u pokriću utvrditi troškove otklanjanja štete kako bi se građevina vratila u prvobitno stanje.

11. Iznos koji tužitelj potražuje sastoji se od ukupne vrijednosti radova sanacije oštećenja uzrokovanih zagrebačkim potresom, umanjenih za iznos likvidiranog dijela štete (dana 23.09.2020. tuženik je tužitelju isplatio novčani iznos od 13.139,55 EUR, a 7.06.2024. daljnji iznos od 13.126,62 EUR).

12. Sud je zatražio dostavu knjigovodstvene dokumentacije od strane Grada Zagreba budući je tužitelj tijekom postupka nije dostavio, a ista je temelj za obračun sukladno sklopljenim ugovorima, sve sukladno prijedlogu tuženika. Naime, ugovori su sklopljeni temeljem javne nabave i knjigovodstvene vrijednosti nekretnine (str. 5/60 Tehničke specifikacije). U dopisu sud od Grada Zagreba traži dostavu knjigovodstvene kartice iz koje je vidljiva sadašnja knjigovodstvena vrijednost osigurane stvari, kao i cjelovite poslovne knjige za objekt mrtvačnica u Kašini, u razdoblju od 2018. do kraja 2021. odnosno poslovne knjige iz kojih će biti razvidan iznos ulaganja, kao i način sanacije oštećenih objekata. Grad Zagreb, Gradski ured za financije i javnu nabavu dopisom od 11. srpnja 2024. je odgovorio da u knjigovodstvenim evidencijama Grada Zagreba ne postoji evidentirana knjigovodstvena vrijednost traženog objekta.

13. Prema zk izvatku (list 814 spisa) upisani vlasnik zemljišta (voćnjak kod crkve- na groblju Kašina) je Grad Zagreb. Isti je upisan i u posjedovni list.

14. Obveza tuženika prema sklopljenim ugovorima/policama je predmet osiguranja vratiti u prvobitno stanje – stanje prije potresa. Tuženik u odgovoru na tužbu u bitnome osporava opseg utuženih oštećenja i visinu tužbenog zahtjeva pri čemu ističe da je tužitelj izvršio obnovu objekta mrtvačnice u većem opsegu nego što su to zahtijevala oštećenja uzrokovana potresom. S tim u vezi, tuženik osporava i visinu tužbenog zahtjeva, odnosno visinu osigurnine kako ju postavlja tužitelj, a koji prelazi iznos isplaćene osigurnine od 13.995,62 EUR / 105.450,00 kuna. Osporava se potraživani trošak sanacije oštećenja predmetnog objekta mrtvačnice prema priloženom Troškovniku radova iz ugovora narudžbenice o nabavi J-UN-2020-564 od 21.05.2020., Troškovnika VTR-a, odnosno Nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo dipl.ing.građ. Damira Kurfürsta od 19.04.2021, kao i da bi sva oštećenja obuhvaćena predmetnim troškovnicima nastala u predmetnom potresu – odnosno opseg oštećenja prema Nalazu i mišljenju od 19.04.2021.

15. Prema dokumentaciji dostavljenoj u spis (ugovori, sporazum, police) visina tužbenog zahtjeva u konkretnom predmetu može se procjenjivati isključivo temeljem odredbi Tehničke dokumentacije i odgovarajućih Uvjeta koji su sastavni dio police, a po kojima su obuhvaćene samo štete za koje osiguranik dokaže da su nastale kao isključiva i izravna posljedica rušenja ili oštećenja izazvanih potresom. Opseg pokrića određen je odredbama Tehničke specifikacije, ali i uvjetima koji su sastavni dio police, a kojima je ugovoreno da je obveza osiguratelja za slučaj nastanka osiguranog slučaja osigurani predmet vratiti u prvobitno stanje odnosno u konkretnom slučaju u stanje u kakvom je bilo prije potresa. Dakle, sukladno uvjetima u pokriću su troškovi otklanjanja štete kako bi se građevina vratila u prvobitno stanje, dok nisu u pokriću troškovi popravaka površina koje nisu oštećene u predmetnom potresu, niti troškovi poboljšanja/pojačanja konstrukcije, niti troškovi cjelovite obnove prema odredbama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko- zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (Narodne novine br. 102/20, 10/21 i 117/21, dalje Zakon o obnovi).

16. Tijekom postupka tuženik ukazuje da iz citiranih opisa oštećenja, kako samog tužitelja, tako i onog javno dostupnih, nije vidljivo da bi na objektu mrtvačnice u potresu nastala oštećenja u utuženom opsegu, primjerice oštećenja kompletne limarije, stolarije, sanitarije i ostale opreme u ženskom i muškom wc-u te niza drugih stavki iskazanih u dostavljenim troškovnicima, stoga tuženik osporava da bi se radilo o oštećenjima uzrokovanim potresom. U prilog navodima da je na mrtvačnici u Kašini nakon potresa učinjena kompletna rekonstrukcija objekta, a ne samo sanacija oštećenja nastalih izravnim djelovanjem potresa, tuženik ukazuje i na podatke objavljene u sredstvima javnog informiranja, konkretno novinski članak objavljen na web portalu Jutarnjeg lista dana 01.07.2020. pod naslovom Obnova groblja: Na Mirogoju šire krematorij, Gaj urni i parking, na Markovu polju mijenjaju krovište mrtvačnice. Radovi su i na groblju Kašina gdje je bio epicentar potresa.

17. Iz navedenih dokaza, kao i iz fotografija dostavljenih uz tužbu, proizlazi da na predmetnoj građevini nisu nastala znatnija oštećenja (prilog uz tužbu – list 276-279 spisa). Isto je razvidno iz kasnije dostavljenih fotografija koje su istovjetne onima u Izvješću.

18. Tijekom ovog parničnog postupka provedeno je građevinsko vještačenje radi utvrđenja visine troškova sanacijskih radova oštećenja nastalih zagrebačkim potresom u ožujku 2020. izvedenih na mrtvačnici groblja u Kašini. Vještakinja mr. sc. Melita Bestvina, dipl. ing. građ. dala je svoje mišljenje na način da slijedom sveukupne analizirane dokumentacije može se utvrditi da u postupku provedbe sanacije mrtvačnice u Kašini došlo je do propusta u primjeni pravila struke i za to određenih propisa koje vještakinja navodi u svom nalazu detaljno i određeno. Prema dostupnoj analiziranoj dokumentaciji u sudskom spisu nema pisanog zahtjeva za naknadu troškova sanacije mrtvačnice nakon potresa, već je tuženiku dostavljena sva dokumentacija evidentirana u sustavu pod prijavom štete, i tuženik ne raspolaže nikakvom daljnjom dokumentacijom, odnosno nije zaprimljen pojedinačni odštetni zahtjev za konkretnu štetu na lokaciji mrtvačnica Kašina (odgovor mailom od 2.01.2025. od strane ĐU, pravne zastupnice iz Sektora za upravljanje naknadama šteta - Služba za obradu šteta u sudskom postupku i regresa Croatia d.d.). Upit za pojedinačni odštetni zahtjev poslan je i punomoćniku tužitelja odvjetniku Maro Mihočević iz odvjetničkog društva Mihočević i Bajs 23.12.2024. Vještakinja navodi da je tužitelj zanemario poziv tuženika da odgovori na dopis tuženika i dostavi traženu dokumentaciju kojom bi dokazao opravdanost zahtjeva za naknadu štete. U spisu nema odluke i potpisa odgovorne osobe koja je potpisala iznos odštetnog zahtjeva na temelju izjave stručne osobe ovlaštenog inženjera građevinske ili arhitektonske struke da je troškovnik izrađen od rukovoditeljice Službe tehničke operative ŽU, dipl. ing. građ. i voditelja Odjela pripreme rasa DU, dipl. ing. grad. izrađen temeljem odobrenja ovlaštenog inženjera. Radi javnih izvora financiranja bila je i potrebna i neophodna kontrola trošenja sredstava Zagrebačkog holdinga d.o.o. obveznim angažiranjem nadzornog inženjera, što nije učinjeno nego se tek nakon godinu dana nakon štetnog događaja angažirao sudski vještak Damir Kurfurst, dipl. ing. građ. iz tvrtke Prodak d.o.o. radi interne kontrole izvedenih radova naručitelja, u kojem se umanjio iznos izvedenih radova po narudžbenici i van troškovničkih radova, i bez utvrđenih nepravilnosti vezano za nedostatak imenovanja nadzornog inženjera i njegovih obveznih potpisa i građevinske knjige, građevinskog dnevnika i odobrenja iznosa ispostavljene obračunske situacije. Stoga je ostala potpuno nejasna svrha dostave internog vještačenja za Zagrebački holding d.o.o. kao jedan od dokaza za opravdanost odštetnog zahtjeva koji nema upozorenja na manjkavost primjene pravila struke i dokumenata obveznih u proceduri postupka i pokretanja prikupljanja ponuda i potom izvođenju građevinskih radova prema važećim propisima za izvođenje radova sanacije kako je opisano u ovom nalazu - građevinskom vještačenju nakon analize dokumentacije. Nepostojanje odluke naručitelja sanacije s potpisima odgovornog inženjera/sudskog vještaka angažiranog od naručitelja i osobe odgovorne za traženje ponude temeljem postupka jednostavne nabave vrlo je ozbiljan propust jednog društva koja se financira javnim izvorima financiranja naprijed navedenima. Postupanja svih dionika društvenog života u sferi poslovnih odnosa vode se i po zakonima i po pravilima struke. Pravila struke u stvari predstavljaju skup znanstvenih i stručnih iskustava koja su se potvrdila u praksi i time postala obvezatnim općim dobrom svih onih koji se bave u ovom slučaju graditeljskom djelatnošću. Veliki dio tih pravila nije sadržan u samim propisima već su to nepisana pravila po kojima se određena djelatnost razvija, dok se samo dio toga može naći i u literaturi. Često su to iskustva koja imaju stručnjaci koji rade određeni posao, pa je primjena tog dijela pravila struke moguća samo ako se u poslu angažiraju. Čak i primjena propisanih pravila ne mora značiti da je primijenjeno ono što u tom trenutku predstavlja važeća pravila struke, jer se kao osnovni kriterij priznatosti pravila struke uzima provode li se ona u praksi. Stalno stvaranje novih dostignuća dovodi do toga da propisane stručne norme zastarijevaju i dolaze u suprotnost s novim rješenjima i iskustvima. Kao mjerilo u tome treba uzeti objektivni kriterij postupanja stručnjaka na određenom području i onoga što oni prihvaćaju. Po tome treba cijeniti da li je ispravno postupao investitor – naručitelj izvođač radova u ispunjenju svojih obveza po pravilima struke. Vještakinja utvrđuje da obzirom da su odmah nakon potresa 22.03.2022. bila definirana pravila utvrđivanja šteta na oštećenim građevinama na području grada Zagreb i Zagrebačke županije od strane Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH sa stručnjacima Hrvatskog centra za potresni inženjering pri Građevinskom fakultetu u Zagrebu radi provedbe postupanja ovlaštenih inženjera građevinarstva ili arhitekture koji su imali obvezu uz sudske vještake, svi kao volonteri, utvrđivati stupanj uporabljivosti građevina na obrascima za to odnosno na aplikacijama u mobitelima, nejasno je neprimjenjivanje takvog pregleda građevine mrtvačnice i okoliša sa fotografijama unutrašnjosti, sve radi stvarnog dokaza o stanju nekretnine i njene uporabljivosti, bez obvezne naljepnice kakve su imale sve građevine (i privatne i javne namjene) za koje se prijavljivala šteta bez obzira prema kojem tijelu takav zahtjev bio upućen. Prema mišljenju vještakinje iznos od 13.139,55 EUR (98.982,42 kn) uplaćen od strane tuženika Croatia osiguranja d.d. na račun tužitelja ZAGREBAČKOG HOLDINGA d.o.o., pokrio je dio stavki troškovnika sanacije krovišta i popravak fasade koji je bio priložen uz ugovor – narudžbenicu. Bez dokaza u smislu fotografija unutrašnjosti mrtvačnice i vanjskih površina nije se moglo utvrditi koja su oštećenja bila na zgradi mrtvačnice i eventualno na okolišu odmah nakon 22.03.2020., nakon potresa, pa je stoga jasan razlog zašto su stotine volontera išle na očevide i evidentirale komisijski uporabljivost tih građevina prije nego se prišlo sanaciji svih brojnih oštećenih građevina u Zagrebu i okolnim županijama. Vještakinja napominje da je ovo stručno mišljenje utvrđeno isključivo na temelju zaprimljene dokumentacije elektronskim putem e-komunikacije, i da zapisnik Komisije za utvrđivanje uporabljivosti građevine nije bio unutar dokumentacije sudskog spisa, bez imenovanja nadzornog inženjera za navedene radove sanacije, bez potpisanog građevinskog dnevnika i građevinske knjige, bez zapisnika o primopredaji izvedenih radova, i bez završnog izvješća nadzornog inženjera o izvedbi radova na sanaciji mrtvačnice u Kašini. Dostavljanjem takve dokumentacije stručno mišljenje bi bilo drugačije i moglo bi se precizno odgovoriti na postavljeni zadatak. Vještak je dostavila uz nalaz: troškovnik uz ugovor, narudžbenica sa troškovnikom od 21.05.2020., Dopis tuženika od 15.06.2020., Dopis tuženika od 2.07.2020.

19. Tužitelj uz tužbu nije priložio relevantnu dokumentaciju vezanu za stanje predmetnog objekta prije nastanka osiguranog slučaja – potresa od 22.03.2020. (fotografije, podatke o starosti građevine - godini izgradnje, o izvršenim adaptacijama / sanacijama objekta i vrijednosti istih, veličini objekta itd.), a što je od odlučne važnosti radi preciznog i potpunog utvrđenja opsega i visine štete nastale od posljedica utuženog rizika, a potom radi pravilnog obračuna osigurnine temeljem utužene police osiguranja te polici pripadajućih uvjeta tehničke specifikacije i uvjeta osiguranja. Tužitelj to nije učinio ni tijekom postupka, po provedenom vještačenju. Naime, fotografije dostavljene uz podnesak tužitelja od 21. veljače 2025. već su dostavljene u spis (dio) i sud, kao i vještak i tuženik su iste uzeli u obzir u dokaznom postupku. Također u daljnjem tijeku postupka tužitelj nije dostavio traženu dokumentaciju od strane vještaka (građevinski dnevnik, zapisnike i drugo) te stoga sud nije odredio dopunu vještačenja bez odgovarajuće (tražene) dokumentacije.

20. Obzirom je predmetna polica osiguranja imovine ugovorena sukladno uvjetima natječajne dokumentacije za imovinu tužitelja „navedenu u tehničkoj specifikaciji odnosno prema poslovnim knjigama osiguranika i/ili financijskoj evidenciji i/ili drugim evidencijama“, a imajući u vidu da se radi o iznimno velikom broju nekretnina tužitelja, to tuženik kao osiguratelj nije vršio fotografiranje i procjenu stanja cjelokupne imovine tužitelja koja je ušla u osiguranje, niti bi to bilo tehnički izvedivo, već je osiguranje ugovoreno u odnosu na cjelokupnu imovinu tužitelja navedenu u Tehničkoj specifikaciji / poslovnim knjigama / financijskim evidencijama tužitelja. Imajući u vidu navedeno (da tuženik ne raspolaže podacima o stanju nekretnine prilikom ulaska u osiguranje), kao i fotografije sadržane u Izvješću Podružnice Gradska groblja, dostavljenog uz tužbu, kao i da iz podataka dostupnih na web stranicama Grada Zagreba proizlazi da se radi o objektu iz 1981. godine, dok podataka o održavanju predmetnog objekta nema, tuženik ističe da redovitim održavanjem predmetnih objekata ne bi došlo do svih oštećenja nastalih u potresu. Tužitelj nije tijekom postupka dostavio dokumentaciju – poslovne knjige iz koje će biti razvidan iznos ulaganja, kao i način sanacije oštećenih objekata. Imajući u vidu da tužitelj nije dokazao da bi predmetni objekt bio redovito održavan, kao i da iz priloženih troškovnika te podataka objavljenih u sredstvima javnog informiranja proizlazi da je na objektu mrtvačnice nakon potresa od 22.03.2020. vršena kompletna rekonstrukcija objekta, tuženikova obveza, sukladno postojećem ugovoru o osiguranju imovine od rizika potresa te pripadajućim uvjetima, nije i ne može biti isplata naknade u visini potrebnoj za cjelovitu obnovu predmetne građevine, već isključivo u visini troškova popravka potrebnih radi vraćanja građevine u stanje prije potresa, a sve u okvirima Ugovora.

21. Slijedom navedenog, a imajući u vidu da je u pokriću predmetne police isključivo popravak oštećenja u smislu vraćanja građevine u prvobitno stanje, a ne cjelovita obnova iste, to je tužitelj tijekom postupka trebao dokazati da bi troškovi popravka takvih oštećenja iznosili ovdje utuženi iznos.

22. Visina osigurnine utvrđuje se sukladno odredbama Tehničke dokumentacije, te da je sukladno istoj vezana uz knjigovodstvenu sadašnju vrijednost osigurane stvari, pri čemu se razlikuju dva kriterija: 1. Knjigovodstvena sadašnja vrijednost veća je od 30% knjigovodstvene nabavne vrijednosti ili revalorizirane knjigovodstvene nabavne vrijednosti. 1.1) U slučaju uništenja: Prema vrijednosti osigurane stvari (nova vrijednost) u vrijeme nastanka osiguranog slučaja, umanjenoj za vrijednost ostatka (ukoliko postoji). 1.2) U slučaju oštećenja: U visini troškova popravka potrebnih da se osigurani predmet dovede u stanje u kojem je bio prije oštećenja. Naknada se ne umanjuje za iznos procijenjene istrošenosti ili poboljšanja koja su nastala zbog popravka oštećenog osiguranog predmeta. Popravak predmeta osiguranja (slučaj oštećenja) smatra se opravdanim ukoliko iznos troškova popravka da se osigurani predmet dovede u stanje u kojem je bio prije oštećenja, zajedno sa iznosom ostatka ne prelazi novu vrijednost osigurane stvari. 2. Knjigovodstvena sadašnja vrijednost osigurane stvari manja je ili jednaka 30% knjigovodstvene nabavne vrijednosti ili revalorizirane knjigovodstvene nabavne vrijednosti. 2.1.) u slučaju uništenja: Prema minimalnoj, uporabnoj, stvarnoj vrijednosti osigurane stvari u vrijeme nastanka osiguranog slučaja (minimalno 30 % od nove vrijednosti), umanjenoj za vrijednost ostatka (ukoliko postoji). 2.2.) u slučaju oštećenja: U visini troškova popravka potrebnih da se osigurani predmet dovede u stanje u kojem je bio prije oštećenja. Naknada se ne umanjuje za iznos procijenjene istrošenosti ili poboljšanja koja su nastala zbog popravka oštećenog osiguranog predmeta. Popravak predmeta osiguranja (slučaj oštećenja) smatra se opravdanim ukoliko iznos troškova popravka da se osigurani predmet dovede u stanje u kojem je bio prije oštećenja, zajedno sa iznosom ostatka ne prelazi stvarnu vrijednost osigurane stvari. Iz citiranih odredbi jasno proizlazi da ugovoreni iznos osigurnine, neovisno o tome koji se od navedenih kriterija ima primijeniti u konkretnom slučaju uključuje isključivo troškove popravka potrebne da bi se predmet osiguranja doveo u stanje prije potresa.

23. Kako tužitelj uz tužbu nije dostavio knjigovodstvenu karticu iz koje bi bila vidljiva sadašnja knjigovodstvena vrijednost osigurane stvari, to nije jasno na koji način je došao do iznosa kojeg potražuje tužbom.

24. Iznos osigurnine ne može obuhvaćati cjelovitu obnovu predmetnog objekta, popravak oštećenja koja je objekt imao prije nastanka potresa, nastalih uslijed neodržavanja, kao niti poboljšice predmetne zgrade u vidu ojačanja postojećih konstrukcija, pri čemu iznos troškova popravka ne smije prijeći novu / stvarnu vrijednost osigurane stvari, u protivnom, ako popravak nije opravdan, radilo bi se o ekonomskoj totalnoj šteti.

25. Slijedom navedenog, a obzirom je vrijednost osigurnine u konkretnom predmetu vezana uz sadašnju knjigovodstvenu vrijednost osiguranog predmeta, tuženik je predložio da se po potrebi, nakon provedenog građevinskog vještačenja, provede knjigovodstveno-financijsko vještačenje procijenjene istrošenosti ili poboljšanja koja su nastala zbog popravka oštećenog osiguranog predmeta. S obzirom na rezultat građevinskog vještačenja, sud je dokaz knjigovodstveno-financijskim vještačenjem odbio kao nesvrsishodan, kao i iz razloga navedenog u dopisu Grada Zagreba-nema evidentiranu knjigovodstvenu vrijednost predmetne nekretnine odnosno tuženik je taj dokazni prijedlog povukao.

26. U dokumentaciji sudskog spisa nalazi se materijal: Izvješća Podružnice Gradska groblja u nastavku kojeg je naveden sadržaj i popis 36 lokacija groblja. Detaljno je snimljeno groblje Mirogoj tj. na lokacijama 1 – 6 s potpisom izv. prof. dr.sc.UU, dipl. ing. građ. tj. na stranicama tog materijala 1 do str.83. Prikazane su sve lokacije groblja tog izvješća pa se vidi jasno koje su lokacije imale komisijski pregled i oznaku uporabljivosti (žutu, zelenu), a na lokaciji Mirogoja – bio je i potpis odgovornog – ovlaštenog inženjera projektanta, ovlaštenog revidenta za betonske, zidane, metalne i spregnute konstrukcije. Ostale lokacije u izvješću nisu to imale, nisu imale niti navedene zapisnike komisija sa imenom ovlaštenog inženjera građevinarstva ili arhitekture koji bi odredio vrstu naljepnice – tj. kategoriju uporabljivosti građevine kako su imale sve javne građevine u gradu Zagrebu, a na nekim lokacijama se spominju izvješća. Među ostalim, navedeno je na stranicama 173-176 LOKACIJA 20. KAŠINA – MRTVAČNICA, adresa: Vinogradska bb, Kašina. Uočena oštećenja: otpao crijep sa krovišta – potrebno napraviti detaljan uvid u krovnu konstrukciju, pukotine na fasadi, oštećen glavni ulaz u groblje. Ispred mrtvačnice na ispraćajnom trgu srušena dva kandelabra od četiri. Godina izgradnje 1981. Očevidom su nakon pregleda krovišta utvrđena puknuća par greda neophodna zamjena. Osim navedenih oštećenja primijećena su napuknuća na pregradnim i nosivim zidovima. Tablica je prazna, nema potpisa, nema oznake uporabljivosti naljepnice (crvene, žute ili zelene). Samo tri fotografije izvana. Tužitelj je na predmetnom objektu evidentirao sa tri fotografije sljedeća oštećenja: „Uočena oštećenja: otpao crijep sa krovišta – potrebno napraviti detaljan uvid u krovnu konstrukciju, pukotine na fasadi, oštećen glavni ulaz u groblje. Ispred mrtvačnice na ispraćajnom trgu srušena dva kandelabera od četiri. Očevidom su nakon pregleda krovišta puknuća par greda neophodna zamjena. Osim navedenih oštećenja primijećena su napuknuća na pregradnim i nosivim zidovima. Pod točkom 2 iza tablice crvenim slovima je navedeno je: Izvješće/očitovanje statičara ako je pregledao nekretninu i Obrazac za pregled građevina u hitnoj situaciji nakon potresa. Međutim, u sudskom spisu nema takvog izvješća statičara niti ispunjenog obrasca za pregled građevina u hitnoj situaciji nakon potresa.

27. U Tehničkoj specifikaciji tuženika koja se nalazi u sudskom spisu (na str. 18/60) navedeno je sljedeće pod točkom 17: Osiguranje od rizika potresa - Potres je prirodno izazvano potresanje ili pomicanje tla koje nastaje zbog geofizičkih procesa u unutrašnjosti zemlje. Osiguratelj je dužan nadoknaditi štetu uzrokovanu potresom jačine 5 (pet) stupnjeva po Mercalli-Cancani-Siebergovoj ljestvici i više. Osiguratelj je u obvezi nadoknaditi uništenu ili oštećenu osiguranu imovinu uslijed direktnog udara potresa ili požara ili eksplozije ili koje druge pojave nastale kao posljedice potresa kao i pada dijelova zgrada ili drugih objekata ili stvari na osiguranu imovinu uslijed nastanka osiguranog slučaja. Pod jednim osiguranim slučajem smatraju se sve štete uzrokovane potresom, a koje su nastale unutar razdoblja od 72 uzastopna sata, računajući od početka potresanja tla. Predmet osiguranja od opasnosti potresa je sva imovina navedena u ovoj tehničkoj specifikaciji. U tehničkoj specifikaciji tj. u Općim odredbama tehničke specifikacije koje se odnose na sve grupe osiguranja koje se nalazi u spisu navedeno je sljedeće: Kod osiguranja građevinskih objekata i drugih nepokretnih stvari smatraju se osiguranima svi dijelovi građevina, temelji, podrumski zidovi, krov, nadstrešnice, sve ugrađene instalacije (vodovodna, kanalizacijska, kabelska, telefonska, plinska, električna i sl.), i sva oprema (uključujući dizala, centralno grijanje s cisternom za gorivo ili kotlovnicom, sustavi za grijanje i hlađenje, ventilacijski sustavi, kotlovi, solarni kolektori i paneli, reklamni stupovi, bojleri, hidrofori, alarmni uređaji, video nadzor, portafoni, ograda, mehanika garaža i označenih službenih parkirnih površina (vrata, rampe), uređaji za klimatizaciju i dr., čak i ako nisu posebno iskazani u poslovnim knjigama osiguranika i/ili financijskoj evidenciji i/ili drugim evidencijama. Kod osiguranja pokretnih stvari smatra se da su osigurane sve stvari koje se nalaze na mjestu osiguranja, a pripadaju osiguranoj skupini, kao i stvari/oprema koje se prenose pri obavljanju djelatnosti Naručitelja kako one koje su postojale u trenutku zaključenja ugovora o osiguranju tako i one koje se naknadno unesu u tu skupinu.

28. Tijekom rekonstrukcije i adaptacije osiguran je i građevinski materijal namijenjen za ugradnju prilikom rekonstrukcije i adaptacije. Građevinski materijal osiguran je pod uvjetom da se nalazi u natkrivenom prostoru ili ukoliko je adekvatno zaštićen na drugi način. Rekonstrukcijom se smatra izvođenje radova na postojećoj osiguranoj imovini kojima se mijenja usklađenost građevinskog objekta s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje i sl.), dok je adaptacija i sanacija svako drugo izvođenje radova na postojećem građevinskom objektu pri kojima se ne mijenja usklađenost građevinskog objekta s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je građevinski objekt izgrađen. Ova definicija je primjenljiva na ovaj predmet jer se radilo o sanaciji građevine u njenim gabaritima i namjeni, a šteta od potresa mora biti utvrđena po ovlaštenim stručnim osobama tehničke struke.

29. U spisu je priložena obavijest tuženika Croatia osiguranje d.d. iz Zagreba od 2. srpnja 2020. uz znak: 70 IM 15746 2020, vezano za Policu broj [broj police], i datum nastanka štete 22.03.2020. i datum prijave štete 02.06.2020. od strane tužitelja za građevinu mrtvačnice u Kašini u kojem tuženik navodi da su dana 15.06.2020. dopisom, u zakonskom roku, obavijestili tužitelja ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. - Podružnica gradska groblja, Aleja Hermanna Bollea 27 iz Zagreba o potrebi dostavljanja dodatne dokumentacije na temelju koje se može utvrditi osiguravateljna obveza, kao i o posljedice neispunjenja te obveze prema CROATIA osiguranju d.d.

30. S obzirom na to da do 2.07.2020. nisu zaprimili traženu dokumentaciju, tuženik smatra da je zahtjev osiguranika neosnovan te nije u mogućnosti isplatiti osigurninu. Ako zatraženu dokumentaciju zaprime naknadno, zahtjev ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o.- Podružnice gradska groblja će biti ponovno razmotren, o čemu će biti obaviješteni pisanim putem. Ugovaratelj, osiguranik ili korisnik imaju pravo podnijeti pritužbu Povjerenstvu za rješavanje pritužbi u roku od 15 dana od dana zaprimanja ove obavijesti pozivom na broj štete, na adresu: CROATIA osiguranje d.d., Ul. Vatroslava Jagića 33, e-poštom na adresu: [adresa elektroničke pošte] ili pisanom izjavom u najbližem prodajnom uredu.

31. U spisu se nalazi obavijest S-94/2024 od 24.06.2024. da tuženik Croatia osiguranje d.d. iz Zagreba dostavlja sudu dokaz da je dana 07.06.2024. djelomično udovoljio tužbenom zahtjevu tužitelja, na način da je tužitelju isplatio daljnji nesporni iznos od 13.126,62 EUR-a.

32. U spisu je dostavljeno građevinsko vještačenje po naručitelju Zagrebački holding d.o.o. – Podružnica Gradska groblja Zagreb „Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Damira Kurfürsta“ dipl.ing.građ. od 19.04.2021. odnosno u njemu sadržane procjene troškova obnove, po narudžbi tužitelja i očevidom godinu dana nakon potresa 25. ožujka 2021. (što je po tvrdnji tuženika u suprotnosti je sa odredbama ugovora o osiguranju). U vještačenju se navodi: Na uviđaju 25.03.2021. godine na groblju Kašina prisutne su bile sljedeće osobe: SU – predstavnik izvođača Progorac građenje d.o.o., DU – Predstavnik Gradskih Groblja d.o.o., OU - Predstavnik Gradskih Groblja d.o.o., Damir Kurfurst – sudski vještak za graditeljstvo. Na očevid nije bio pozvan predstavnik osiguranja Croatia osiguranja d.d., pa ostaje pitanje zašto nije bilo ni snimanja interijera nakon potresa nego su snimljene samo 3 fotografije vanjskih elemenata nekretnine i to godinu dana nakon potresa. Na strani 11 nalaza iz nepoznatih se razloga navodi drugo groblje Markovo Polje: Radovi koji nisu izvršeni, a obračunati su u troškovniku VTR za radove na mrtvačnici Markovo Polje, što je utvrđeno uviđajem 25. ožujka 2021. sa predstavnikom Gradskih Groblja i predstavnikom izvođača. Iz građevinskog vještačenja se može utvrditi da vrijednost izvršenih sanacijskih radova premašuje iznos likvidiranog dijela štete iz čega proizlazi da tuženik tužitelju nije naknadio sudski tražen preostali dio štete nastale na predmetnom objektu, a čija visina iznosi 79.244,63 EUR (odnosno 69762,64 EUR). Zaključuje se da se očevid radio godinu dana nakon štetnog događaja

– potresa umjesto da je to bilo utvrđeno komisijski, uz nazočnost ovlaštenog inženjera građevinarstva ili arhitekture koji su imali obvezu uz sudske vještake kao volonteri utvrđivati stupanj uporabljivosti građevina sa fotografijama unutrašnjosti građevine mrtvačnice radi dokaza o stanju nekretnine, a ne post festum i kada su svi radovi bili gotovi pa se uz to što nije bilo fotografija stanja mrtvačnice prije potresa, odnosno bez dokaza o stanju nekretnine odmah nakon potresa 22.03.2020. Utvrđeni iznos visine preostalog dijela štete sastoji se od ukupne vrijednosti izvršenih sanacijskih radova (nova vrijednost) koju je stalni sudski vještak, Damir Kurfurst, nalazom i mišljenjem od 19.4.2021. godine utvrdio u iznosu od 92.384,18 EUR, umanjene za iznos likvidiranog dijela štete (13.139,55 EUR). Vještak Kurfurst je do navedenog ukupnog iznosa troškova izvedenih radova došao na način da je utvrdio koji su radovi iz troškovnika koje je društvo MK-MONTLIM d.o.o. izradilo i dostavilo tužitelju zaista izvršeni te je utvrdio njihovu vrijednost u iznosu od 54.717,28 EUR / 412.267,34 kn, što je 11.494,46 EUR / 86.605,00 kn manje od iznosa na koje glasi Ugovor- narudžbenica tužitelja br. J-UN-2020-564 od 21.5.2020. godine i računi društva MK-MONTLIM d.o.o. od 29.06. i 17.09.2020. godine. Navedenu vrijednost izvedenih troškovničkih radova vještak Kurfurst je zbrojio s vrijednošću izvedenih van troškovničkih radova, koji su izvršeni po društvu GRANEX 1 d.o.o., a čija je prikazana vrijednost iznosila 37.666,90 EUR / 283.801,24 kn. Izvedene radove vještak je utvrdio prema neispravno vođenoj građevinskoj knjizi koju je to društvo vodilo, a koja je bila sastavni dio izrađenog vještačenja Kurfurst. Ovjere 63 stranica građevinske knjige nisu bile od strane naručitelja, niti od nadzornog inženjera koji je morao biti uključen u ovaj postupak, a nije niti imenovan. Provedenim građevinskim vještačenjem vještak Kurfurst utvrdio koji su od radova navedenih u Troškovniku radova iz ugovora narudžbenice o nabavi J- UN-2020-564 od 21.05.2020. te Troškovnika VTR-a izvršeni na predmetnom objektu mrtvačnice, no nisu prikazani koji su od stvarno izvršenih radova bili neophodno potrebni radi sanacije oštećenja uzrokovanih potresom, jer pregledom stavki iz dostavljenog troškovnika radova jasno je da je tužitelj i kompletno rekonstruirao građevinu mrtvačnice i okoliša, a ne samo sanaciju oštećenja uzrokovanih potresom. Stoga ne čudi što tuženik ukazuje na dobavu i ugradnju bunje na sokl fasade, te ukazuje na kompletno uređenje muškog i ženskog wc-a, na postavu nove elektroinstalacije, na skidanje dotrajale limarije oluka i vertikala, tj. ukazuje na izvođenje svih onih radova koji nisu u uzročno posljedičnoj vezi s potresom od 22.03.2020., stoga je pitanje osnove pokrića ugovora o osiguranju sporna činjenica koju je tužitelj trebao dokazati. Izvedene radove vještak je utvrdio prema građevinskoj knjizi koju je to društvo vodilo, a koja je sastavni dio izrađenog vještva. Međutim, građevinska knjiga nije uredno vođena (opisani propusti u nastavku) pa stoga sud takvo vještvo vještaka Kurfurst ne može prihvatiti.

33. Tuženik osporava i da bi količine radova navedene u stavkama nalaza i mišljenja odgovarale količini nužnoj radi sanacije oštećenja, primjera radi da bi bila potrebna dobava i ugradnja čak 5 kom novih vrata do 2 m2 (otpornih na atmosferske uvjete zima/ljeto), odnosno dobava i ugradnja novog pokrova – biber crijep na 105 m2,što nije uopće upisano u tzv. obrascu prijave štete gdje je ostala neispunjena tablica. Vještak Kurfurst u predmetnom nalazu i mišljenju navodi da je od strane tužitelja dostavljena „građevinska knjiga je nepotpuna zato što za mnoge stavke izvedenih radova nije napravljena dokaznica mjera, vrsta materijala i obračunski nacrti, nego je samo napisano „komplet“, nakon čega se navodi da „Izvođač nije dostavio građevinsku knjigu sa dokaznicom mjera i obračunskim nacrtima za radove iz osnovnog ugovora – narudžbenice o nabavi J-UN-2020-564, na sanaciji oštećenja uzrokovanih potresom na objektu mrtvačnice na groblju Markovo Polje, jer da je te radove radio MK-MONTLIM d.o.o. Sesvete, Dobrodolska 27. Slijedom tog građevinskog vještačenje može se utvrditi da visina troškova popravaka mrtvačnice nije iskazana po i važećim cijenama materijala i rada potrebnih za vraćanje predmetnog objekta u stanje prije potresa. Nema utvrđenja da građevinsku knjigu nije potpisivao niti naručitelj, a niti da građevinsku knjigu obvezno mora potpisati neovisna osoba tehničke struke – nadzorni inženjer kojeg mora angažirati naručitelj, naročito stoga jer naručitelj ne raspolaže svojim sredstvima nego je naručitelj Zagrebački holding d.o.o. U dostavljenom nalazu ovlaštenog inženjera građevinarstva Damira Kurfürsta i sudskog vještaka, neovisno o mogućoj omašci u pisanju mrtvačnice Markovo Polje, može se utvrditi da nije evidentiran opseg oštećenja koji su nastali kao isključiva posljedica potresa, kao ni predviđeni troškovi potrebni za vraćanje objekata u stanje prije potresa.

34. Iz troškovnika radova iz ugovora narudžbenice o nabavi J-UN-2020-564 izrađenog uz narudžbenicu vidljivo je da se radi o 58 stavaka raznih građevinsko- obrtničkih radova u ukupnoj vrijednosti od 498.872,34 kn bez PDV-a, izrađenog po tvrtki MK-Montlim d.o.o. iz Dobrodolske 27, 10 360 Sesvete. Vještak Damir Kurfurst, dipl.ing.građ. je u nalazu utvrdio da postoje radovi koji nisu izvedeni, a obračunati su u troškovniku iz osnovnog ugovora odnosno navedeni su u narudžbenici o nabavi J-UN- 2020-564. Vještak je obišao nekretninu sa predstavnicima Gradskih groblja d.o.o. Na uviđaju 25.03.2021. godine na groblju Kašina prisutne su bile sljedeće osobe: SU – predstavnik izvođača Progorac građenje d.o.o., DU – Predstavnik Gradskih Groblja d.o.o., OU - Predstavnik Gradskih Groblja d.o.o., Damir Kurfurst – sudski vještak za graditeljstvo i s predstavnikom izvođača i na temelju tog očevida utvrdio je sljedeće: nisu izvršeni radovi 10 stavki troškovnika u iznosu od 86.605,00 kn. Također je utvrđeno da je obračun vantroškovničkih radova izradilo društvo Granex d.o.o. iz Varaždina, Pavleka Miškine 43/A na temelju ponudbenog troškovnika na iznos od 368.335,85 kn i potom je nakon očevida - pregleda izvedenih radova 25.03.2021. sa predstavnicima Gradskih groblja d.o.o. i predstavnicima izvođača uz pregled građevinske knjige utvrđeno da je nisu izvedene stavke br. D8 i D10: Stavka br. D8. Dobava i ugradnja prozora 80x50 obrađeno u stavci 36 D16, Stavka br. D10. Odlaganje odra u granit (impala) obrađeno u stavci 26. D6. Također je utvrđeno da je došlo i do promjena cijena iz troškovnika VTR za radove na mrtvačnici Kašina i količine radova iz građevinske knjige. Količina radova iz obračuna van troškovničkih radova – prikaza u građevinskoj knjizi VTR je promijenjena prema upisu iz građevinske knjige. Iz navedene rekapitulacije je jasno da je konačan iznos 283.801,24 kn koji se može utvrditi od strane vještaka (368.335,85 kn - 283.801,24 kn = 84.537,61 kn), napisan bez završnog mišljenja vještaka.

35. Dana 31.07.2020. predan je tuženiku račun oznake 16/01/201 od 29.06.2020. od Zagrebačkog holdinga d.o.o., Podružnica Gradska groblja, na iznos od 453.003,00 kn bez mišljenja ovlaštenog inženjera građevinarstva ili arhitekture ili sudskog vještaka građevinarstva ili arhitekture.

36. U odnosu na građevinsku knjigu i građevinski dnevnik navodi se da u spisu su uložene 62 stranica građevinske knjige samo sa potpisom izvođača MK-MONTLIM d.o.o. bez ijednog potpisa naručitelja, niti nadzornog inženjera, i 44 stranice van troškovničkih radova za koje nema pisanog odobrenja od naručitelja, koji su radovi su trebali biti upisani u građevinski dnevnik uz odobrenje nadzornog inženjera koji uopće nije bio imenovan. U nalazu vještaka Kurfursta ne spominje se građevinski dnevnik koji svaki izvođač mora voditi na gradilištu i gdje se potpisuje nadzorni inženjer. Nema niti u sudskom spisu niti jedne stranice građevinske knjige kao niti zapisnika o primopredaji izvedenih radova što je obvezno pravilo struke radi eventualno mogućih nedostataka. Kada se pregledaju preslike stranica građevinske knjige i za troškovničke i van troškovničke stavke može se utvrditi sljedeće: stranice nisu numerirane, postoji ovjera samo od strane izvođača (potpis i pečat), nema niti jedne ovjere naručitelja, nema od nadzornog inženjera koji nije niti imenovan.

37. Iz nalaza vještaka mr. sc. Melite Bestvina, dip. ing. građ. proizlazi da u navedenoj analizi dokumentacije iz sudskog spisa nema niti ispunjenog potpisanog i Izvješća komisije Grada Zagreba sa angažiranim volonterima-inženjerima niti postoji potpisan zapisnik takve komisije za fotografijama svih unutrašnjih prostora da bi se znala složenost oštećenja ili da bi se konstatiralo da oštećenja nema. Naime, nakon potresa u Zagrebu prvo su pokrenuti inicijalni/brzi pregledi zgrada, organizirani volonterski, a bili su prvenstveno usredotočeni na sigurnost odnosno uporabljivost zgrada. Također, nakon potresa Ministarstvo kulture uspostavilo je usporedni sustav za pregled kulturnih dobara po posebnim detaljnijim obrascima. Tri mjeseca nakon potresa pokrenut je i sustav za procjene šteta, propisan zakonima i pripadnom pravilniku, ali trebao je određene prilagodbe prije primjene. Dodatno, primijenjena metodologija procjena za brze/inicijalne preglede predviđala je i daljnje korake koji su uključivati detaljne / inženjerske preglede. Volonteri koji su obilazili nekretnine postavljali su naljepnice žute, crvene i zelene ovisno o uporabljivosti nekretnine za daljnje korištenje. Moguće je bilo odrediti privremenu neuporabljivost u slučaju potrebe za detaljnim pregledom uz pomoć specijaliziranih stručnjaka ili ako se jednostavnim mjerama hitne intervencije mogla postići zadovoljavajuća sigurnost, a zatim proglasiti zgradu uporabljivom. Ovisno o procjeni rizika odabirala se jedna od ponuđenih kategorija uporabljivosti zgrade (UPORABLJIVA bez ograničenja; UPORABLJIVA uz preporuku; PRIVREMENO NEUPORABLJIVA, za DETALJAN PREGLED; PRIVREMENO NEUPORABLJIVA, ali uz mjere hitne intervencije UPORABLJIVA;

NEUPORABLJIVA zbog VANJSKIH UTJECAJA; NEUPORABLJIVA zbog OŠTEĆENJA). Zgrade su se mogle upotrebljavati u skladu s predviđenom namjenom, osim u pojedinim dijelovima u kojima postoji neposredna opasnosti za dio zgrade. Građevinski stručnjak je davao preporuke za uklanjanje opasnosti (primjerice dimnjaka) i preporuke korisnicima za privremeno ograničavanje boravka u pojedinim dijelovima zgrade. Nakon uklanjanja opasnosti zgrada se mogla upotrebljavati bez ograničenja. Ključno je uvijek imati na umu da je cilj procjene uporabljivosti oštećenih građevina bilo utvrđivanje sigurnosti korištenja građevina kako bi se prije svega zaštitili ljudski životi, ali i sačuvala imovina. Nakon potresa u Zagrebu oznake (“naljepnice“) za zgrade su upotrebljavane za brojne različite potrebe gradskih i državnih institucija za koje nisu bile izvorno predviđene. Komisijski inicijalni/brzi pregledi zgrada odnosno oštećenih građevina sa fotografijama eksterijera i interijera iz koji bi se utvrdilo stanje i uporabljivost nekretnine neposredno nakon potresa, bili su važni građanima da bi znali mogu li dalje koristiti te građevine, a ne samo radi određivanja štete. Takav pregled je značio gotovo jednako kao sudski postupak osiguranja dokaza na licu mjesta neposredno nakon štetnog događaja. Sve drugačiji dokazi nisu bili priznati u postupcima za naknade šteta u zahtjevima prema Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine odnosno tadašnjem Fondu za obnovu grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije.

38. Vezano za nadzor nad obnovom građevina oštećenih u potresu 22.03.2020. takva obveza je bila navedena u Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije (NN 102/2020, 10/21, 117/21) i to u čl. 21 koji je odredio obvezu provedbe stručnog nadzora kod obnove zgrada: Nad izvođenjem radova u svrhu obnove zgrada provodi se stručni nadzor građenja. U stručnom nadzoru građenja iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe propisa o gradnji kojima je uređen stručni nadzor građenja. Stručni nadzor građenja iz stavka 1. ovoga članka u svojstvu glavnog nadzornog inženjera može obavljati ovlašteni inženjer građevinarstva koji ima najmanje pet godina radnog iskustva na projektima visokogradnje i ovlašteni arhitekt koji ima najmanje pet godina radnog iskustva. Na odgovornost glavnog nadzornog inženjera i nadzornog inženjera za provedbu stručnog nadzora građenja u izvođenju radova iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgovornosti glavnog nadzornog inženjera i nadzornog inženjera propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.

39. Navedena odredba je također propisana u novom Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (Narodne novine broj 21/23) u članku 30. koji definira stručni nadzor građenja na sljedeći način:

Nad izvođenjem radova u svrhu obnove zgrada provodi se stručni nadzor građenja. (U stručnom nadzoru građenja iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe propisa o gradnji kojima je uređen stručni nadzor građenja. Stručni nadzor građenja iz stavka 1. ovoga članka u svojstvu glavnog nadzornog inženjera može obavljati ovlašteni inženjer građevinarstva koji ima najmanje pet godina radnog iskustva na projektiranju zgrada i ovlašteni arhitekt koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u projektiranju, stručnom nadzoru ili izvođenju radova. Na odgovornost glavnog nadzornog inženjera i nadzornog inženjera za provedbu stručnog nadzora građenja u izvođenju radova iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgovornosti glavnog nadzornog inženjera i nadzornog inženjera propisane propisima kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje. Nadzorni inženjer ovjerom računa, privremenih ili okončanih situacija odgovora za namjensko trošenje sredstava za obnovu koja se financira sukladno ovom Zakonu. Ako se izvode radovi koji se ne financiraju na temelju ovoga Zakona, nadzorni inženjer dužan je izraditi i ovjeriti izvješće o opravdanim troškovima obnove kojem je sastavni dio račun, privremena ili okončana situacija. U izvješću iz stavka 6. ovoga članka nadzorni inženjer dužan je izdvojiti stavke opravdanog troška obnove koje se financiraju na temelju ovoga Zakona.

40. Iz navedenih odredbi je jasno da je stručni nadzor nad namjenskim trošenjem sredstava povjeren ovlaštenim inženjerima građevinarstva koji imaju najmanje pet godina radnog iskustva na projektiranju zgrada i ovlaštenim arhitektima koji imaju najmanje pet godina radnog iskustva u projektiranju, stručnom nadzoru ili izvođenju radova isključivo temeljem propisa kojima se uređuje gradnja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.

41. Pravilnik o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (Narodne novine broj 111/14, 107/15, 20/17, 98/19, 121/19). Pravilnik je prestao važiti 1. siječnja 2022. godine. Iznimno, ovaj Pravilnik se može primijeniti na građenje koje je započeto do 30. lipnja 2022. U vrijeme izvedbe sanacije mrtvačnice Kašina bio je važeći naprijed navedeni Pravilnik – važeći do 30. lipnja 2022. u kojem su opisane obveze nadzornog inženjera i dokumenta građevinskog dnevnika: člankom 3. propisano je da u provedbi stručnog nadzora građenja, nadzorni inženjer utvrđuje ispunjava li svaki od izvođača s kojima je investitor sklopio ugovor o građenju uvjete propisane posebnim zakonom na sljedeći način: 1. uvidom u akt o upisu u sudski, odnosno obrtni registar, 2. uvidom u ugovor koji je izvođač sklopio s investitorom, 3. uvidom u dokumente kojima je izvođač osigurao da pojedini rad obavlja osoba s odgovarajućim stručnim kvalifikacijama, 4. uvidom u presliku police osiguranja. U provedbi stručnog nadzora građenja, nadzorni inženjer utvrđuje ispunjava li odgovorna osoba koja vodi građenje, odnosno radove uvjete propisane posebnim zakonom na sljedeći način: 1. uvidom u izjavu o radno pravnom statusu glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, voditelja radova, odnosno osobe koja vodi manje složene radove, koja izjava mora biti ovjerena potpisom odgovorne osobe izvođača, 2. uvidom u presliku uvjerenja o položenom stručnom ispitu ili presliku potvrde o položenom stručnom ispitu, u vezi položenog stručnog ispita i odgovarajućem stupnju obrazovanja određene struke, odnosno uvidom u presliku potvrde o položenom majstorskom ispitu ili presliku diplome o majstorskom zvanju. U slučaju da obavljanje poslova odgovorne osobe koja vodi građenje, odnosno radove podliježe priznavanju stručne kvalifikacije, u provedbi stručnog nadzora građenja, nadzorni inženjer utvrđuje ispunjava li odgovorna osoba koja vodi građenje, odnosno radove uvjete propisane posebnim zakonom uvidom u presliku rješenja o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije. Dokumente iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka izvođač mora dati na uvid na zahtjev nadzornog inženjera. Člankom 12. propisano je da građevinski dnevnik je dokument o tijeku građenja kojim se dokazuje usklađenost uvjeta i načina građenja, odnosno izvođenja pojedinih radova s pretpostavkama i zahtjevima iz glavnog projekta, tipskog projekta, izvedbenog projekta, Zakona o gradnji, posebnih propisa i pravila struke. Građevinski dnevnik se vodi na hrvatskom jeziku latiničnim pismom. Članak 13. propisuje o građenju građevine, odnosno o izvođenju pojedinih radova za koje je potrebna građevinska dozvola, glavni projekt, tipski projekt, drugi akt na temelju kojeg se može započeti s građenjem te prilikom građenja građevina i izvođenja radova za koje je posebnim propisom kojim su uređene jednostavne i druge građevine propisana obveza prijave početka građenja, izvođač je obvezan voditi građevinski dnevnik. Ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, građevinski dnevnik vodi glavni izvođač. Člankom 14. propisano je da građevinski dnevnik se vodi tijekom građenja za cijelu građevinu od dana početka pripremnih radova do dana završetka građenja. Člankom 19. propisano je da odgovorna osoba koja vodi građenje potpisom, a nadzorni inženjer potpisom ovlaštenog arhitekta odnosno ovlaštenog inženjera na svakoj stranici ovjeravaju točnost upisa u građevinski dnevnik. Nadzorni inženjer obvezan je uzeti i pohraniti paricu svake ovjerene stranice građevinskog dnevnika odmah po ovjeri. Upis u građevinski dnevnik ne smije se brisati, a precrtani i ispravljeni upis mora biti čitljiv i ovjeren potpisima osoba iz stavka 1. ovoga članka. Nadzorni inženjer je po završetku građenja obvezan predati investitoru na trajno čuvanje paricu uvezanoga građevinskog dnevnika. U slučaju da se vode zasebni dijelovi građevinskog dnevnika, nadzorni inženjer daje paricu završenoga zasebnog dijela građevinskog dnevnika glavnom nadzornom inženjeru radi sastavljanja građevinskog dnevnika iz članka 14. stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga Pravilnika. Glavni nadzorni inženjer upisuje te potpisom i otiskom pečata ovlaštenog arhitekta odnosno ovlaštenog inženjera ovjerava upise u građevinski dnevnik koji se odnose na cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora, objedinjavanje građevinskog dnevnika te na podatke iz članka 15. stavka 3. ovoga Pravilnika. Građevinski dnevnik mora biti uvezan tako da nije moguća zamjena sastavnih dijelova.

42. Zakonom o gradnji (Narodne novine br. 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) propisane su obveze nadzornog inženjera i članci koji to propisuju - čl. 56, 57, 58, 59, 60. Tako je člankom 56. propisano da nadzorni inženjer je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer i provodi u ime investitora stručni nadzor građenja. Nadzorni inženjer, odnosno glavni nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini. Člankom 57. propisano je da na građevinama na kojima se izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega stručni nadzor mora provoditi više nadzornih inženjera odgovarajuće struke. U slučaju iz stavka 1. ovoga članka investitor ili osoba koju on odredi dužna je pisanim ugovorom odrediti glavnoga nadzornog inženjera. Člankom 58. propisano je da nadzorni inženjer dužan je u provedbi stručnog nadzora građenja: 1. nadzirati građenje tako da bude u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom, ovim Zakonom, posebnim propisima i pravilima struke; 2. utvrditi ispunjava li izvođač i odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove uvjete propisane posebnim zakonom; 3. utvrditi da li je iskolčenje građevine obavila osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu; 4. odrediti provedbu kontrolnih ispitivanja određenih dijelova građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta predviđenih glavnim projektom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta i obveze provjere u pogledu građevnih proizvoda; 5. bez odgode upoznati investitora sa svim nedostacima, odnosno nepravilnostima koje uoči u glavnom projektu i tijekom građenja, a investitora i građevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim mjerama; 6. sastaviti završno izvješće o izvedbi građevine. Nadzorni inženjer dužan je u provedbi stručnog nadzora građenja, kada za to postoji potreba, odrediti način otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti građenja građevine. To posebice odnosi u slučaju ako: 1. dokumentacijom iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka nije dokazana sukladnost, odnosno kvaliteta ugrađenih građevina, proizvoda, opreme i/ili postrojenja; 2. izvođač, odnosno odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove ovoga Zakona ne ispunjava uvjete propisane posebnim zakonom, 3. iskolčenje građevine nije obavila osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu. Provedba dužnosti iz stavka 1. ovoga članka i način otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti iz stavka 2. ovoga članka upisuje se u građevinski dnevnik. Člankom 59. propisano je da stručni nadzor građenja provodi se prilikom građenja svih građevina i izvođenja svih radova za koje se izdaje građevinska dozvola i/ili uporabna dozvola, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. Stručni nadzor građenja zgrada 3.a i 3.b skupine provodi se samo u odnosu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti. Člankom 60. propisan je način provedbe stručnog nadzora građenja, obrazac, uvjete i način vođenja građevinskog dnevnika i sadržaj završnog izvješća nadzornog inženjera propisuje ministar pravilnikom.

43. Pravilnik o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (Narodne novine br. 111/14, 107/15, 20/17, 98/19 i 121/19) u vrijeme potresa iz 2020. obuhvaćao je dakle sljedeće glavne aktivnosti nadzornog inženjera: način provedbe stručnog nadzora građenja - opće i posebne odredbe, kontrolni postupci, nedostaci i nepravilnosti građenja, mjere nadzornog inženjera, drugi poslovi nadzornog inženjera sadržaj i primjer završnog izvješća nadzornog inženjera.

44. U provedbi stručnog nadzora građenja, nadzorni inženjer utvrđuje ispunjava li svaki od izvođača s kojima je investitor sklopio ugovor o građenju uvjete propisane zakonom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje na sljedeći način: 1. uvidom u akt o upisu u sudski, odnosno obrtni registar; 2. uvidom u ugovor o građenju koji je izvođač sklopio s investitorom i 3. uvidom u presliku police osiguranja

45. Građevinska knjiga je dokument u koji se upisuju podaci o količinama izvedenih radova i služi za obračun radova. Čine ju dokaznice mjera i količina te obračunski nacrti. Vodi je izvođač, a ovjerava nadzorni inženjer. Građevinsku knjigu čini skup tipskih listova na kojima se radi obračun izvedenih radova i vodi se kumulativno, zbrajanjem svih dotad izvedenih količina, i podijeljena je po strukama nadzora. Svaka stavka troškovnika ima svoj list pravilno popunjen jediničnih cijena, količina i ispisana cjelovita stavka uz vidljivo skiciranje na listu knjige ili na zasebnom listu kao obračunska skica-fotografija izvedenog stanja /izvadak projekta, a skice numerirane i povezive sa obračunom. Nadzorni inženjer mora imati ispunjene preduvjete za ovjeru građevinske knjige i to: mora biti dokazana kvaliteta građevinskog materijala, stavka ugovornog troškovnika-narudžbe mora biti izvedena u cijelosti, mora biti dokazana ispravnost ugrađenog materijala, svaka stavka mora biti pravilno obračunata kako propisuje troškovnik. Obavezno se mora kontrolirati ispostavljene privremenu i okončanu situaciju na temelju izvedenih količina. Vezano za radove koji nisu bili ugovoreni sa izvođačem Posebne uzance o građenju iz 1977. (nove su donesene i objavljene u Narodnim novinama 137/21) razlikovale su: višak radova – količina prelazi predviđenu količinu, manjak radova - količina manja u odnosu na predviđenu, nepredviđeni radovi – nisu obuhvaćeni ugovorom – moraju se izvesti jer su hitni – ne treba prethodna suglasnost naručitelja, naknadni radovi –nisu ugovoreni, nisu nužni za ispunjenje ugovora, a naručitelj zahtjeva da se izvedu, može prihvatiti ili odbiti.

46. Kada je angažiran nadzorni inženjer - postupa na sljedeći način ukoliko dođe do izvedbe radova koji nisu bili ugovoreni sa izvođačem: 1. Zahtjeva od Izvođača pisano obrazloženje zašto smatra da su aktivnosti izvan predviđenog opsega ugovora; 2. Obrazloženje mora sadržavati, analizu cijene grafički prilog/ izvod iz Troškovnika, a koji će jasno prikazati o kakvoj se manjkavosti radi, 3. Nadzorni inženjer će pregledati projektnu dokumentaciju, tender dokumentaciju, opće uvjete i troškovnik te ustanoviti opću vjerodostojnost zahtjeva, 3. a. Ako smatra da je zahtjev utemeljen (smatra da je zahtjev utemeljen, ali još ne daje službeno očitovanje nikome) Nadzor šalje izvođačev zahtjev projektantu i zahtijeva očitovanje o navedenoj manjkavosti, a na znanje Naručitelju, 3.b. Ako smatra da je zahtjev neutemeljen, vraća se zahtjev Izvođaču sa popratnim dopisom, u kojem obrazlaže svoj stav, obvezno na znanje Naručitelju i projektantu, 4. Ako je zahtjev utemeljen, radi se analiza ponuđene jedinične cijene ili ukupnu cijenu rada, poštujući kriterije po slijedećem redoslijedu: primjenom iste ili slične stavke iz ugovorenog troškovnika; umnožak normama predviđenog vremena pojedinog rada i utroška materijala sa ugovorenom satnicom radnika/stroja ili ugovorene cijene materijala; zajednička prihvatljiva iskustvena normu; zajednički odabir minimalno tri poslovna subjekta kojima će biti upućen zahtjev za ponudu.

47. Znači iz prethodno opisanih pravila struke i obveza utvrđenih Zakonom o gradnji i pripadajućim Pravilnikom, nadzorni inženjer ima značajnu ulogu na gradilištu, odnosno u kontroli građenja i obračunu izvedenih radova.

48. U ovom slučaju mrtvačnice u Kašini je utvrđeno da se u sudskom spisu ne nalazi potpisan zapisnik od Komisije koja je bila ovlaštena za pregled stanja nekretnine – mrtvačnice u Kašini, kako to moraju imati javne građevine (gradske i državne građevine). Nema potpisa niti jedne osobe sa licencom – ovlaštenjem Hrvatske komore inženjera građevinarstva ili Hrvatske komore arhitekata ili sudskog vještaka građevinarstva ili arhitekture koji je ovlašten za utvrđenje uporabljivosti građevine.

49. Za pretpostaviti je da ukoliko bi se mogao pronaći popis osoba i ovlaštenog inženjera ili sudskog vještaka, kao člana komisije koja je trebala obići građevinu mrtvačnice i ispuniti detaljno obrazac uz fotografije te koji je trebao utvrditi da su zatečena oštećenja krova i fasade zaista bila evidentirana na očevidu nakon 22.03.2020. da su se mogle priznati stavke koje bi u tom potpisanom zapisniku bile navedene.

50. Ako bi se zanemario neispunjen i nepotpisan obrazac zapisnika i uzele u obzir primjedbe o oštećenom krovištu (bez fotografije) i napuknutoj fasadi sa jednom fotografijom (bez kandelabera i ulazne metalne kapije bez dokaza da su stradali u potresu) tom slučaju bi sanacija navedenih oštećenja zidova fasade i krovišta iznosila 118.047,50 kn (15.670,37 €, srednji tečaj 23.09.2020. 1 € = 7,533167 kn) prema cijenama i količinama iz ugovora – narudžbenice, sukladno nalazu vještaka u ovom predmetu.

51. Vezano za odabir izvođača, Zakon o javnoj nabavi (Narodne novine br. 120/2016) u Poglavlju 4. Pragovi - Pragovi za primjenu Zakona u čl. 12. određuje da se ovaj Zakon ne primjenjuje se: 1. na nabavu a) robe i usluga te provedbu projektnih natječaja procijenjene vrijednosti manje od 200.000,00 kuna b) radova procijenjene vrijednosti manje od 500.000,00 kuna 2. na nabavu u diplomatskim misijama i konzularnim uredima Republike Hrvatske u inozemstvu a) robe i usluga te provedbu projektnih natječaja procijenjene vrijednosti manje od 950.000,00 kuna b) radova procijenjene vrijednosti manje od 4.000.000,00 kuna. Naručitelj je obvezan primijeniti odredbe ovoga Zakona za nabavu robe, radova ili usluga te provedbu projektnih natječaja čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od pragova iz stavka 1. ovoga članka. U rekonstrukciji mrtvačnice u Kašini se primijenila odredba članka 15. o jednostavnoj nabavi koja određuje da se navedeni zakon ne primjenjuje do vrijednosti pragova iz članka 12. stavka 1. točke b) ovoga Zakona znači za radove procijenjene vrijednosti manje od 500.000,00 kn. Pravila, uvjete i postupke jednostavne nabave utvrđuje naručitelj općim aktom, uzimajući u obzir načela javne nabave te mogućnost primjene elektroničkih sredstava komunikacije. Naručitelj je obvezan opći akt iz stavka 2. ovoga članka 12. te sve njegove kasnije promjene objaviti na internetskim stranicama – znači to je moralo biti i javno objavljeno.

52. Sud na ovom mjestu ističe: odgovornost namjenskog trošenja sredstava, i neangažiranja nadzornog inženjera koji bi pratio izvođenje sanacije mrtvačnice u Kašini, je propust tužitelja (na štetu poreznih obveznika - građana Grada Zagreba). Naime, Zagrebački holding d.o.o. osnovan je 2006. godine i jedini član je Grad Zagreb. Sastoji se od 12 podružnica koje obavljaju djelatnosti nekadašnjih gradskih poduzeća, a vlasnik je i 5 povezanih trgovačkih društava te jedne ustanove. Grad Zagreb se financira porezima građana i drugih obveznika poreza uz prihode od posebne namjene, od komunalne naknade, od spomeničke rente, naknade za ceste, naknade u poljoprivredi, prihoda od komunalnog doprinosa, pomoći od inozemnih vlada i tijela , pomoći od međunarodnih organizacija, pomoći od izvanproračunskih korisnika, pomoći temeljem prijenosa EU sredstava, fonda solidarnosti europske unije, mehanizama za oporavak i otpornost i donacije. Upravo radi navedenih javnih izvora financiranja bila je i potrebna i neophodna kontrola trošenja sredstava Zagrebačkog holdinga d.o.o. obveznim angažiranjem nadzornog inženjera, što nije učinjeno nego se tek nakon godinu dana nakon štetnog događaja angažirao sudski vještak koji je utvrđivao 'nešto' bez odgovarajuće dokumentacije. S tim u vezi ovaj sud ističe da sud neće i ne može provoditi pravo, koje bi inače bilo provedivo, ako to pravo proizlazi iz djela koje je počinila osoba koja to pravo traži, a koje sud smatra dovoljno protudruštvenim da opravda odluku suda kojom odbija provesti to pravo. Slijedom iznijetog odlučeno je kao u izreci presude temeljem čl. 943. i 945. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23.) u svezi sa odredbama Zakona o javnoj nabavi, Zakona o gradnji i Zakona o obnovi te podzakonskim propisima.

53. U odnosu na dokazne prijedloge tužitelja nakon provedenog vještačenja, kao i prigovore koje tužitelj iznosi u odnosu na samo vještačenje, ovaj sud ističe kako je strankama dopušteno da dostavljaju i predlažu daljnje dokaze samo ako ih nisu mogle iznijeti ranije, što u konkretnom predmetu nije slučaj. Naime, fotografije dostavljene od tužitelja nakon zaključenja prethodnog postupka i provedenog vještačenja mogle su se dostaviti ranije, jer su navodno i ranije sačinjene. Osim toga, valja reći da dokazni prijedlozi saslušanjem svjedoka (KU i DU) na okolnost stanja građevine prije potresa i nakon potresa, a prije sanacije, nije dokaz kojim bi tužitelj mogao dokazati stvarno stanje građevine neposredno prije potresa i neposredno nakon potresa što je bitno u ovoj pravnoj stvari. Naime, kao što je rečeno tužitelj nije utvrdio stanje građevine neposredno nakon potresa na način kako je to propisano citiranim zakonskim propisima, niti je tužitelj odnosno Grad Zagreb evidentirao knjigovodstveno predmetnu nekretninu kako je to uređeno ugovorom među strankama. Isto tako tužitelj je učinio niz propusta (opisanih u obrazloženju ove presude) te saslušanje svjedoka na predložene okolnosti sud ocjenjuje suvišnim pri ovakvom stanju stvari. Nije sporno da predmetna nekretnina nije fotografirana od strane tuženika prilikom sklapanja ugovora o osiguranju budući je za predmetnu policu bila bitna knjigovodstvena vrijednost pa s tim u vezi i isplata osigurnine. Stoga čak i da sud uzme u obzir predmetne fotografije (od kojih je dio već u spisu uz tužbu), za koje ne može sa sigurnošću utvrditi kada su snimljene, a da se može utvrditi da su snimljene neposredno nakon potresa, sud iz istih ne može utvrditi osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva jer nedostaje daljnja dokumentacija.

54. Vještačenje u ovom predmetnu sačinjeno je sukladno pravilima struke, vještakinja mr.sc. Melita Bestvina, dipl. ing. građ. jasno je i nedvosmisleno iznijela svoje mišljenje, obrazložila svoja opažanja i sud istome u cijelosti poklanja vjeru kao stručnom i profesionalnom.

55. Tužitelj tijekom ovog postupka, a niti ranije prije pokretanja ovog postupka, nije dostavio traženu dokumentaciju kojom bi dokazao opravdanost zahtjeva za naknadu štete i visinu zahtjeva. Tuženik je dopisima tražio dopunu dokumentacije, ali ista mu nije dostavljena. Isto se ponovilo i u ovom postupku: tužitelj nije dostavio potrebnu dokumentaciju te nije vještak taj koji je to 'otkrio' tužitelju već je tuženik to isticao već u odgovoru na tužbu, a i ranije. Vještakinja je jasno navela koje dokumentacije nema u spisu, a bez koje nije moguće donijeti drugačije zaključke od donesenih i to: zapisnik Komisije za utvrđivanje uporabljivosti građevine, imenovanje nadzornog inženjera za navedene radove sanacije, potpisani građevinski dnevnik i građevinsku knjigu, zapisnik o primopredaji izvedenih radova, završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi radova na sanaciji mrtvačnice u Kašini. Umjesto da tužitelj navedenu dokumentaciju dostavi uz svoj prigovor, kako bi eventualno vještakinja dopunila nalaz i mišljenje, tužitelj dostavlja nekoliko fotografija (od kojih dio prileži spisu) i predlaže saslušanje svjedoka. Iz navedenog sud zaključuje da je tužitelj učinio sve propuste utvrđene u obrazloženju ove presude prilikom sanacije predmetne građevine i da traženu dokumentaciju ne posjeduje. S tim u vezi ovaj sud odbija sve prigovore i dokazne prijedloge koji nisu svrsishodni – saslušanje svjedoka – bez obvezne dokumentacije temeljem koje bi se moglo utvrditi stvarno stanje građevine i visina troškova sanacije objekta. Predlaganje adekvatnih dokaza bitno je za utvrđenje činjeničnog stanja, a taj teret je na tužitelju u ovom postupku koji je propustio to učiniti odnosno sud zaključuje da predmetnu dokumentaciju tužitelj nema. Iako je tuženik u odgovoru na tužbu osporio navode tužitelja iz tužbe i predložio da tužitelj u spis dostavi svu dokumentaciju radi utvrđenja osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva (stanje objekta prije potresa, ulaganja i dr), tužitelj to nije učinio. Stoga teret dokazivanja pada na tužitelja koji unatoč prigovorima tuženika iz odgovora na tužbu nije dostavio dokaze radi utvrđenja spornih činjenica.

56. Zaključno, Zakonom o parničnom postupku iz 2003. ograničena su inkvizitorna ovlaštenja suda glede prikupljanja dokaznih sredstava i izvođenja dokaza u parničnom postupku. Na strankama je inicijativa za prikupljanje procesnog materijala na temelju kojeg sud donosi odluku o tužbenom zahtjevu. Procesni materijal na temelju kojeg sud donosi odluku o tužbenom zahtjevu predstavljaju činjenice, pravna pravila, dokazna sredstva i pravila iskustva. Inkvizitorni mehanizmi suda ne postoje, stranke su te koje predlažu dokaze radi utvrđenja spornih činjenica, a stanje objekta prije potresa je jedna od spornih činjenica, kao i oštećenja nastala u potresu koja tužitelj također nije dokazao. Predmetne fotografije dostavljene uz podnesak tužitelja nakon vještačenja (veljača 2025.) ne pokazuju cjelokupno stanje građevine neposredno nakon potresa, što je sud utvrdio uvidom u iste.

57. Vezano za prigovor tuženika za vrijednost predmeta spora valja reći da je tužitelj postavio tužbeni zahtjev na isplatu novčanog iznosa te sud nije imao mogućnosti, zakonske podloge, utvrđivati drugačiju vrijednost predmeta spora budući se u tom slučaju ne primjenjuje čl. 40. ZPP koji se odnosi kada tužbeni zahtjev se ne odnosi na novčanu svotu (što nije ovdje slučaj). U ovoj pravnoj stvari primjenjuje se čl. 35. ZPP- a.

58. Tuženik koji je u cijelosti uspio u ovom sporu trošak je zatražio u odnosu na sudske pristojbe po određenju suda. Takav zahtjev nije postavljen određeno pa ga je valjalo odbiti već i samog tog razloga. Međutim, valja reći da sudske pristojbe za tuženika u ovom sporu za sada nisu nastale.

U Zagrebu, 11. travnja 2025.

Sudac

Tina Jakupak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada se smatra da je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), koja se podnosi putem ovog suda u dva primjerka za sud i u jednom primjerku za svaku protivnu stranku.

DNA:

1. tužitelju po pun – sp na presudu

2. tuženiku uz povrat uplaćenog predujma

3. kal pravomoćnosti – 30 dana

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte