REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Erazma Barčića 5

Poslovni broj: Us I-822/2023-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu Vedranu Juričiću, dipl. iur., uz sudjelovanje zapisničarke Monike Puharić, u upravnom sporu tužitelja Chromos Agro d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 173/n, OIB: 82790074844, zastupanog po opunomoćeniku Zoranu Krajinoviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Krajinović i partneri d.o.o., Zagreb, Boškovićeva 6, protiv tuženika Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Zagreb, Miramarska 22, OIB: 69608914212, zastupanog po službenim osobama PU i LU, radi dodjele bespovratnih sredstava, 11. travnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, KLASA: UP/I-910-04/20-02/278, URBROJ: 538-05-3-2-2/306-22-21 od 5. srpnja 2022.

II. Nalaže se tužitelju da tuženiku nadoknadi trošak ovog upravnog spora u iznosu od 45,32 €€ (četrdeset pet eura i trideset dva centa).

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova spora iznad dosuđenog iznosa od 45,32 €.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova ovog upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika odbijen je prigovor tužitelja izjavljen protiv Obavijesti Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (dalje: Agencija), KLASA: 910-04/20-50/44, URBROJ: 567-50-20-3 od 20. svibnja 2020. (dalje: Obavijest), kojom je tužitelj obaviješten o isključenju iz postupka dodjele bespovratnih sredstava po Pozivu za dostavu projektnih prijedloga "Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz istraživanja i razvoja (dalje: Poziv), Faza 2: Provjera prihvatljivosti projekta i aktivnosti te ocjena kvalitete.

2. Iz Obavijesti slijedi da Agencija isključila projektni prijedlog tužitelja nakon što je, temeljem mišljenja i rezultata ocjenjivanja tehničko-tehnoloških stručnjaka, utvrđeno da isti nije ispunio kriterije odabira obzirom da je u kriteriju 4. " Dizajn i zrelost projekta" ostvario 3 boda od potrebna 4 boda.

3. Tužitelj osporava zakonitost rješenje tuženika te u tužbi i tijekom spora (podnesci od 30. kolovoza i 4. prosinca 2024., održana rasprava) izlaže kao i u prigovoru. U bitnom, smatra da je prilikom ocjenjivanja kriterija 4.2. i 4.3. neosnovano ocijenjen manjim brojem bodova. Nastavno na prethodno pojašnjava da se kriterij pod brojem 4., sastoji od tri pitanja te da je pod pitanjem koji se odnosi na tč. 4.1. kriterija ostvario je maksimalni broj bodova dok je za pitanja pod tč. 4.2. i 4.3. ostvario po jedan bod od tri moguća bez valjanog obrazloženja zašto su mu bodovi dodijeljeni ili oduzeti. Ističe da iz ponuđenih odgovora za pitanja grupa kriterija 4 slijedi da je tanka granica u ocjenjivanju te da finalna ocjena ovisi isključivo o subjektivnom stavu ocjenjivača. Smatra da su obrazloženja javnopravnih tijela u poglede ocjene kriterija iz tč. 4. 2. i .

4.3. nisu utemeljena na pravilno utvrđenom činjeničnom stanje te da su prepuna kontradiktornosti te neistinitih i netočnih utvrđenja.

Tužitelj navodi da su ocjenjujući kriterij pod 4.2., koji se odnosi na pitanje usklađenosti troškova i aktivnosti, ocjenjivači kao razlog nedobivanja ukupnog broja bodova naveli da je planirano trajanje aktivnosti predugo. Nastavno na prethodno, navodi da pitanje trajanja pojedinih faza projekta ne ulazi pod sferu kriterija 4.2. već 4.1 za koje je ostvario maksimalan broj bodova, a iz čega slijedi da je tuženik dva puta, ali na različiti način, ocijenio isto pitanje. Paušalnim ocjenjuje navod Agencije i tuženika da faza industrijskog istraživanja traje predugo te da time ne ostaje dovoljno vremena za eksperimentalni razvoj. Naglašava da nigdje u dokumentaciji za nadmetanje nije propisano koliko pojedina faza treba trajati već samo da predviđeno trajanje projekta ne može biti duže od 42 mjeseca, a čemu je u konkretnom slučaju udovoljeno budući da prijavljeni projekt traje 36 mjeseci. Ističe da faza industrijskog istraživanja ne može biti kraća od 30 mjeseci radi potrebe eksperimentalnog dokazivanja koncepta koji traje dvije vegetacijske sezone te pojašnjava da bi bilo neozbiljno i nepotpuno vršiti istraživanje utjecaja rezidua na biljkama manje od dvije sezone (vegetacijske) budući se ne bi dobili valjani rezultati kako određene koncentracije utječu na samu biljku, faunu i tlo. Drugim riječima, kraćim trajanjem ove faze istraživanja ne bi kvalitetno mogli ispuniti preduvjete za ulazak u fazu eksperimentalnog razvoja koja traje 6 mjeseci i koja rezultira uspostavljenim i kvalificiranim tehnološkim sustavom. Osporava navod tuženika da njegov projekt završava na razini TRL 7, a ne TRL 8 te navodi da je realno tvrditi kako će sam projekt u konačnici rezultirati proizvodom na razini TRL 8 u samo šest mjeseci nakon dobivenog laboratorijskog prototipa.

Tužitelj smatra paušalnim i neutemeljenim navode tuženika dani istraživanja trebala biti provedena na referentnim biljkama te ističe da u eksperimentalnom dijelu nema potrebe za validacijom i demonstracijom tehnologije na referentnim biljnim vrstama budući da se tu validira sam proces koji je razvijen u industrijskom istraživanju te su već u prethodnoj fazi (industrijskog istraživanja) definirane sigurne koncentracije eventualnih rezidua pesticida na biljku, faunu i tlo. Napominje da cilj Projekta nije ispitivati utjecaj nekog proizvoda na referentnim biljkama već uspostavljanje prototipa, sigurnog koncepta proizvodnje, koji neće omogućiti da nesiguran proizvod uopće dođe na tržište.

Što se tiče osporavanja troškova opreme tužitelj prije svega ističe kako su troškovi navedeni u Projektu potrebni i racionalno raspoređeni obzirom da je Agronomski fakultet u Zagrebu, inače projektni partner, dostavio Potvrdu da ne posjeduje adekvatnu opremu za provođenje predmetnog istraživanja, a što proizlazi iz Obrasca 3. Napominje da će se oprema, nakon projekta, standardno koristiti tijekom kontrole proizvodnog procesa, kao dio gotovog rješenja te ističe da je analize potrebno vršiti tijekom samog procesa, a ne naknadno, pa da je stoga nemoguće alocirati vršenje istih na partnere. Što se tiče vanjske ugovorne usluge analize tužitelj tvrdi da je ista nužna budući da je iste potrebno provoditi u certificiranom laboratoriji u vezi čega se poziva na Pravilnik o metodama uzorkovanja za provedbu službene kontrole ostataka pesticida u i na proizvodima biljnog i životinjskog podrijetla („Narodne novine“ br. 77/08) i Priručnik Europske unije za postupke kontrole kvalitete za analizu ostataka pesticida. U odnosu na troškove plaća tužitelj osporava navode iz obrazloženja pobijanog rješenja prema kojima je projekt postavljen na način da gotovo sav trošak plaća zaposlenika tereti sredstva projekta te ističe da tuženik nije objasnio da li se to odnosi na plaće svih zaposlenika društva ili samo onih koji će raditi na projektu. Pojašnjava da će ukupni troškovi plaća zaposlenika u razdoblju od 3 godine biti 54.000.000,00 kuna, dok su troškovi plaća zaposlenika koji će raditi na projektu u trogodišnjem razdoblju iznositi 12.470.791,20 kn. Za troškove plaća ukupno je zatraženo 6.209.749,97 kn, što čini 11% plaća svih zaposlenika odnosno 49,8 % plaća zaposlenika koji bi radili na projektu. Ističe da je prijavio 31 zaposlenika za rad na projektu pri čemu je samo jedan zaposlenik, i to voditelj projekta, angažiran na projektu sa 100%-tnim udjelom radnog vremena dok ostali imaju udio od 60 – 80%. Navodi da se tako raspoređenim udjelima rada zaposlenika na projektu stopa (su)financiranja iznosi 75 % u odnosu na fazu industrijskog istraživanja, te 50% u odnosu na fazu eksperimentalnog razvoja. Referirajući se na primjedbu tuženika iz obrazloženja pobijanog rješenja da je teško razlikovati svrhu projekta od uobičajenog poslovanja tvrtke, tužitelj ističe da je u Projektnoj dokumentaciji, i to u Prijavnom obrascu u tč. 4.1. i 4.3., detaljno opisano što se navedenim Projektom želi postići te na koji način to postići te je jasno vidljivo koliko se svrha Projekta razlikuje od uobičajene redovne proizvodnje.

Što se tiče primjedbi da iz opisa aktivnosti nije jasna potreba i opravdanje raspodjele industrijskog istraživanja i eksperimentalnog razvoja te da aktivnosti eksperimentalnog razvoja nisu opisane već da su navedeni samo njihovi nazivi, tužitelj prije svega ukazuje da je navedeno u kontradikciji sa navodom iz obrazloženja da su oba ocjenjivača dodijelila 1 bod u predmetnom pod-kriteriju jer su aktivnosti dobro opisane. Nadalje, tužitelj tvrdi da u projektnoj dokumentaciji nisu sadržani samo nazivi aktivnosti eksperimentalnog razvoja već da je dan i njihov opis. Napominje da su sve aktivnosti detaljno su opisane, a što da je vidljivo iz cjelokupne dokumentacije, jer inače ne bi dobile po svim ostalim kriterijima zadovoljavajući broj bodova te da ukoliko su postojale određene nejasnoće da su PT 1 i PT 2 imali mogućnost zatražiti dodatna pojašnjenja.

Glede ocjenjivanja kriterija pod tč. 4.3. tužitelj navodi da su u prijavi navedeni svi relevantni rizici koje mogu ugroziti projekt te da su isti opisani na način definiran službenim uputama te ističe da su istom metodologijom opisani rizici na tri druga projekta u istom pozivu koja su ocijenjena sa maksimalnim brojem bodova. Navedeno potvrđuje i vanjski suradnik ZU, inače specijalist za rizike, koji je angažiran prilikom projekta. Ne slaže sa zaključkom ocjenjivača da nije prepoznao i nabrojao sve rizike već upravo suprotno smatra da je sagledao i naveo puno više rizika nego što je trebao. Osporava navode tuženika i Agencije da nisu obuhvaćeni rizici neučinkovitosti modifikacije pojedinih dijelova proizvodnje kao i rizici prilikom vegetacijskog razdoblje. Tvrdi da navedeni rizici ne postoje te pojašnjava kako slijedi. U odnosu na rizik neučinkovitosti modifikacije navodi da se projektom istražuje mogućnost smanjivanja negativnog efekta te će znanstveni rezultati na kraju istog pokazati koliko je nešto učinkovito i od kolikog je utjecaja ili nije. Što se tiče rizika prilikom vegetacijskih sezona (primjerice slučaj elementarnih nepogoda) tužitelj navodi da se ispitivanje na kulturama, prema višegodišnjem iskustvu Agronomskog fakulteta, radi u kontroliranim i zaštićenim uvjetima ispitivanja – u laboratoriju te na pokušalištima fakulteta.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu, podnescima od 31. listopada 2024. i 28. siječnja 2025. te održanoj raspravi, u bitnom, navodi kako slijedi.

5. U odnosu na navode tužitelja da su obrazloženja ocjenjivača u pogledu kriterija

4.1. i 4.2. proturječna tuženik prije svega naglašava da se ne radi o istom kriteriju niti je u istima jednak premet ocjenjivanja, kako to pogrešno tvrdi tužitelj. Pod kriterijem 4.1. procjenjuje se jesu li cilj, svrha i očekivani rezultati projekta jasno definirani, opisani i međusobno povezani. Dakle, kriterij se odnosi ne definiranje općeg cilja, specifičnih ciljeva i rezultata koji su predviđeni projektnim prijedlogom te se u okviru njega ocjenjuje sadržaj aktivnosti i rezultiraju li definirane aktivnosti zaista onim rezultatima koji doprinose postizanju ciljeva. S druge strane, pod kriterijem 4.2. razmatra se jesu li jasno usklađene projektne aktivnosti i procijenjeni troškovi, jesu li predviđene projektne aktivnosti ispravno raspoređene po projektnim fazama (industrijsko istraživanje, eksperimentalni razvoj) te se razmatraju same stavke proračuna. Za puna tri boda potrebna je jasna i egzaktna veza između projektnih aktivnosti i pripadajućih troškova. Aspekti rasporeda aktivnost, njihovo trajanje kao i troškovi koji su nužni za njihovo izvršavanje moraju biti usklađeni. Tužitelj naglašava da je odabir projektnih prijedloga uvjetovan kriterijima pojedinih faza postupka pa je stoga važno da prijavitelj detaljno opiše aktivnosti projekta, razloge i načine provođenja pojedinih aktivnosti, rezultate koje planira dobiti izvršenjem pojedinih aktivnosti te u konačnici da poveže proračun projekta s aktivnostima, odnosno da opravda potrebu svakog troška. Ističe da svaki kriterij kontrolne liste označava zasebnu cjelinu koja se ocjenjuje neovisno o drugim kriterijima te su iz tog razloga i propisano minimalni pragovi koje projektni prijedlog mora ostvariti kako bi bio upućen u slijedeću fazu postupka dodjele. Ocjenjivanje projektnih prijava obavlja se bez koreliranja te usporedbe s drugim ocjenskim kriterijima, pa je stoga u kontekstu ostatka prijave sasvim prirodno da su različiti kriteriji ocijenjeni i različitim brojem bodova. Kriteriji i bodovno pragovi objavljeni su u Uputama za prijavitelje i Prilogu 3 predmetnog poziva pa je tužitelj trebao biti svjestan da dobivanjem djelomičnih ocjena neće zadovoljiti kriterij.

Što se tiče navoda tužitelja kojima se osporava zaključak ocjenjivača o predugom trajanju faze industrijskog razvoja, tuženik navodi slijedeće. Ističe da dodijeljena ocjena projektnog prijedloga ne osporava dizajn faze industrijskog istraživanja niti činjenicu da je istraživanje potrebno provesti tijekom dvije vegetacijske sezone, već je riječ o tome da je iz opisa aktivnosti razvidno da su aktivnosti unutar industrijskog istraživanja kao i eksperimentalnog razvoja nerazmjernog trajanja. Aktivnosti eksperimentalnog dokazivanja koncepta (industrijsko istraživanje) u prvoj vegetacijskoj godini predviđene su tijekom 12 mjeseci a te iste aktivnosti tijekom druge vegetacijske godine, koje bi trebale služiti kao potvrda, predviđene su u trajanju 8 mjeseci (uzimajući u obzir dizajn eksperimenta, karencu i ostalo). Nadalje, faza industrijskog istraživanja temelji se na primjeni različitih procedura i rukovanja sirovinama radi razvoja rukovanja i načina proizvodnje u samom pogonu tužitelja, odnosno operativnom okruženju, dok se prama navodima tužitelja eksperimentalni razvoj sastoji samo od kombiniranja rezultata dobivenih u fazi industrijskog istraživanja, čime se opravdava trajanje ove faze projekta od samo 6 mjeseci. Tuženik naglašava kako je sukladno gantogramu aktivnosti za taj dio validacije tehnologije u proizvodnom procesu tužitelj predviđeno samo 3 mjeseca provedbe, dok se preostala 3 mjeseca odnose na demonstraciju tehnologije te usporedbu početnih i finalnih rezultata te znanstveni prikaz istraživanja. Ističe da definicija razine tehnološke spremnosti TRL 7 – demonstracija tehnologije u operativnom okruženju , te da je cilj ove faze ukloniti sve inženjerske i proizvodne rizike, a za što je po mišljenju tehnoloških ocjenjivača, zbog osjetljivosti i kompleksnosti proizvodnje pesticida kao i činjenice da je tužitelj za potrebe provedbe projekta mora koristi isti proizvodni pogon i ljudske resurse kao i za redovnu proizvodnju pesticida, što mu je i osnovna djelatnosti, potrebno duže od predviđenih 6 mjeseci. Napominje da je ocjena temeljena na jasnoći opisa (projektnih aktivnosti) te da su tehnološki ocjenjivači prilikom ocjene projektne prijave utvrdili da iz navedenog opisa aktivnosti nije jasna potreba i opravdanje raspodjele industrijskog istraživanja i eksperimentalnog razvoja. Naglašava da aktivnosti eksperimentalnog razvoja nisu opisane već da su samo navedeni njihovi nazivi te da se projektne prijave vrednuju temeljem opisa koji u istoj sadržani i koji moraju biti cjeloviti, jasni i potpuni te potkrijepljeni odgovarajućom dokumentacijom.

Što se tiče navoda tužitelja da nije krajnji cilj ispitivati nekog proizvoda na referentnim biljkama već uspostavljanje prototipa, sigurnog koncepta proizvodnje, koji neće omogućiti da nesiguran proizvod uopće dođe na tržište, tuženik ističe je ocjena temeljena na dostupnim opisima i navodima u projektnoj prijavi. Nastavno na prethodno pojašnjava da prema projektnoj dokumentaciji tužitelja faza industrijskog istraživanja ima dva cilja. Cilj prvog dijela industrijskog istraživanja je je definirati količine sredstava za zaštitu bilja na odabranim poljoprivrednim kulturama koje neće ostaviti ostatke u tlu i korisnoj fauni tla a što se namjerava postići zagađivanjem ulaznih sirovinama ( u tri koncentracije) s raznim vrstama sredstava za zaštitu bilja i zatim takve sirovine primijeniti na poljoprivrednim kulturama. Drugi paralelni dio istraživanja odnosi se na određivanje iznosa križne kontaminacije u proizvodnom procesu (rukovanje, skladištenje) i izmjene u samom pogonu (kruber, ventilacija, punjenje, pakirke) kako bi se mogli definirati radni protokoli i procedure koji će smanjiti križnu kontaminaciju. Tuženik naglašava da je za postizanje TRL 7 i TRL 8 logična pretpostavke kako bi gotovi proizvodi proizvedeni prema nekom prototipu svakako morali proći fazu demonstracije u operativnom okruženju, u konkretnom slučaju to bi značilo primijeniti ih na istim biljnim vrstama kako bi se stvarno dokazalo da ne postoji nikakvih štetnih rezidua u tlu i pripadajućoj fauni. Ističe da pod-aktivnosti eksperimentalnog dijela istraživanja nisu opisane u projektnoj prijavi već su samo navedeni njihovi nazivi te iz takve projektne dokumentacije nije bilo moguće utvrditi što tužitelj dodatno obrazlaže i navodi u tužbi. Što se tiče navoda tužitelja da je u tijeku postupka dostavio potvrdu Agronomskog fakulteta (partnera u projektu) u kojem se navodi da isti ne posjeduje opremu za provođenje predmetnog istraživanja tuženik punovaljan navode iz obrazložena pobijanog rješenja da je pretragom baze znanstveno - istraživačke opreme "Šestar", koja se smatra referentnom za evidenciju znanstvene opreme svih znanstvenih organizacija u RH, razvidno da Agronomski fakultet posjeduje dio opreme koja se nabavlja u sklopu predmetnog projekta. Tuženik ističe da namjera ocjene projektnog prijedloga nije bila optuživati tužitelja zbog kupnje opreme koja je već postojeća u istraživačkom prostoru RH i koja bi, zbog prirede djelatnosti, trebalo biti postojeća i u tužiteljevom poslovanje, već da je broj bodova dodijeljen na način da se ukaže kako su troškovi trebali biti racionalno raspodijeljeni na način da se maksimalno iskoriste resursi tužitelja i partnera.

Vezano za navode tužitelja koji se tiču troškova vanjske ugovorne analize tuženik ističe da osim što tužitelj nije povezao navedeni trošak s aktivnostima, nije ni opravdao nužnost istog, a s obzirom da pružen opis troška u Prijavnom obrascu i dokumentu naziva "Opis projektnih aktivnosti i timova", iz kojih proizlazi da se u svim navedenim aktivnostima (za koji se trošak odnosi) navode isključivo timovi tužitelja i partnera no ne i vanjska usluga.

Što se tiče troška plaća tuženik navodi da iz Opisa projektnih aktivnosti i timova te Obrasca 7 Tablica proračuna za prijavitelja slijedi da bi 30 zaposlenika tužitelja radilo na projektu s udjelom radnog vremena 60 – 80% (3.096 – 4.128 radnih sati) te voditelj projekta i osoba u administraciji s udjelom od 100% radnog vremena (5.160 radnih sati). Obzirom da za potrebe proveden projekta mora koristiti isti proizvodni pogon i ljudske resurse kao i za redovnu proizvodnju, a imajući pritom u vidu i opterećenje rada zaposlenika na projektu, to ostaje nejasno kako će tužitelj osigurati i razdvojiti istovremeni razvoj proizvodnje pesticida primjenom novih protokola proizvodnje i svoju uobičajenu proizvodnju. Kombinacija nejasne distinkcije između uobičajene proizvodnje pesticida i svrhe projekta, kao i predviđeni angažman zaposlenika na projektu, doprinose nedostatcima zbog kojih je teško razlikovati svrhu predmetnog projekta od uobičajenog poslovanja.

U odnosu na navod tužitelja da je iznio detaljan opis aktivnosti eksperimentalnog razvoje tuženik navodi da je sukladno Prilogu 8 Upute za popunjavanje prijavnog obrasca potrebno opisati svaku pojedinu aktivnosti projekta, odnosno prikazati što konkretno ista uključuje. Nastavno na prethodno, navodi da tužitelj u dokumentu Opis projektnih aktivnosti i timova navodi samo faze eksperimentalnog razvoja bez detaljnih opisa, dok u Prijavnom obrascu u tč. 5. Aktivnosti podtč. 5. 2. Podaci o aktivnosti projekta u opisu aktivnosti navodi samo: "Opis". Tuženik obrazlaže okolnosti temeljem kojih PT1 i PT2 mogu, u bilo kojoj fazi postupka tražit dodatna pojašnjenja te ističe da u konkretnom slučaju nije bilo osnova za takvo postupanje. Naglašava da svrha postupka pojašnjenja nije pružiti prijavitelju priliku da ispravi propuste i pogreške koji bi rezultirali prihvaćanjem neprihvatljivih elemenata u projektu ili prihvaćenjem neprihvatljivog projekta, odnosno mijenjane konstitutivnih dijelova projektnog prijedloga koji bi rezultirali boljim ocjenjivanjem kvalitete istog.

Što se tiče rizika, tuženik ustaje kod tvrdnje da je tužitelj propustio identificirati bitne rizike za svoj istraživačko-razvojni projekt. Ističe da su relevantni, stvarni, rizici rizik neučinkovitosti proizvodnje i rizici prilikom vegetacijskih sezona (npr. elementarna nepogoda) a ne rizici krađe i kvara opreme te gubitka podatka budući da isti ne predstavljaju tehnološke rizike. Napominje da tužitelj u Prijavnom obrascu nije izričito naveo da se ispitivanje na kulturama radi samo na Agronomskom fakultetu.

6. U sporu je održana rasprava te je strankama, u skladu s odredbom čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ br. 36/24; dalje ZUS), dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

7. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje tuženika, te u onu koja prileži spisu predmeta ovoga upravnog spora.

8. Sud je odbio u sporu provesti dokaze predložene od strane tužitelja ocijenivši te dokazne prijedloge suvišnima za rješavanje ovoga spora kraj činjenica koje su u ovom sporu nesporne te činjenica koje su utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnoga postupka i ovoga upravnog spora.

9. Među strankama ovog upravnog spora nije sporno da je tužitelj sudjelovao u postupku dodjele bespovratnih sredstava po Pozivu za dostavu projektnih prijedloga "Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz istraživanja i razvoja" s projektnom prijavom naziva "Smanjenje križne kontaminacije u procesu proizvodnje pesticida radi osiguranja ispravnih namirnica biljnog porijekla", kao i da je njegova prijava isključena iz daljnje faze postupka iz razloga što je utvrđeno da ista ne udovoljava zahtjevima kvalitete iz Kriterija 4, budući je u postupku ocjenjivanja ostvarila 3 od minimalno potrebna 4 boda, a što je sukladno kriterijima postavljenim u Prilogu 3 razlog za isključenje iz daljnjeg nadmetanja.

10. Iz sadržaja dokumentacije koja prileži spisu razvidno je da se ocjena kvalitete vrši po 6 kriterija od kojih se Kriterij 4 " Dizajn i zrelost projekta" odnosi na (1) utvrđivanje potrebe odnosno problemskog stanje koje projekt rješava te opis željenog stanja; (2) internu intervencijsku logiku projekta i provjerljivost pokazatelja kojima se treba potvrditi ostvarenje ciljanih vrijednost; (3) spremnost na početak provedbe svih odgovarajućih komponenti projekta I spremnost proizvoda/usluge/tehnologije za komercijalizaciju. Prema pod-kriteriju 4.2. ispituje se da li su jasno usklađene projektne aktivnosti i procijenjeni troškovi, odnosno da li su sve projektne aktivnosti obuhvaćene proračunom te da li postoji jasna veza proračunskih stavki i predloženih aktivnosti.

Prema pod-kriterij 4.3. ispituje se da li su identificirani svi relevantni vanjski i unutarnji rizici (tehnološki, tržišni, regulatorni…) koji se mogu pojaviti u provedbi projekta te adekvatni način upravljanja rizicima u vidu aktivnosti koje se od strane prijavitelja planiraju poduzeti u cilju umanjenja mogućnosti nastanka rizika ili minimaliziranja negativnih posljedica za projekt.

11. Na temelju provedenog dokaznog postupka te razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

Ocjena je ovog Suda da je projektna prijava tužitelja od strane osoba koje raspolažu odgovarajućim stručnim znanjima ispravno bodovana i u konačnici pravilno isključena iz daljnjeg postupka, a slijedom čega se prigovori tužitelja ocjenjuju neosnovanim. Valja naglasiti da se radi o istim prigovorima koje je tužitelj isticao i prethodnoj fazi postupka (u pravnom lijeku izjavljenom protiv Obavijesti Agencije), a na koje (prigovore) se tuženik opširno očitovao u obrazloženju svoje odluke te dodatno i u tijeku ovog spora iznijevši pritom jasne, precizne i utemeljene razloge zbog kojih je iste ocijenio neosnovanima. Argumentaciju tuženika ovaj u Sud u cijelosti prihvaća budući da je analizirajući ukupnost činjenica utvrđenih uvidom u spisu prilazeću dokumentaciju utvrđeno da je ocjenjivanje kvalitete tužiteljeve projektne prijave provedeno u skladu s kriterijima postavljenim u Metodologiji.

12. Slijedom obrazloženog, Sud utvrđuje da postupanjem javnopravnog tijela nisu povrijeđena prava i pravni interesi tužitelja te je stoga, temeljem odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a, odlučeno kao u tč. I. izreke.

13. Odluka o troškovima spora (tč. II. i III. izreke) temelji se na odredbama. čl. 144.,147. i 148. ZUS-a te Pravilnika o naknadi troškova u sudskim postupcima („Narodne novine“ br. 59/88, 3/94, 150/05, dalje: Pravilnik).

Tuženik je zatražio i naknadu putnog troška u visini 53,72 € a kojeg čini trošak cijene goriva (35,32 €) te trošak cestarine (18,40 €). Međutim, primjenom Pravilnika i to čl. 6. st. 1. putni troškovi obuhvaćaju naknadu za prijevoz sredstvima javnog prometa, izvršeno najkraćim putem i najekonomičnijim prijevoznim sredstvom (čl. 7. st. 1. Pravilnika), a samo na relacijama na kojima ne prometuju sredstva javnog prometa pripala bi naknada troškova u vidu kilometraže (čl. 8. st. 1. Pravilnika). ). Stoga, kako je na internetskim stranicama Autobusnog kolodvora Zagreb dostupan podatak da je cijena povratne autobusne karte prijevoznika Brioni d.o.o. na relaciji Zagreb-Rijeka s jutarnjim polaskom (6,00 h) 22,66 €, to je putni trošak tuženiku priznat u iznosu 45,32 € (2 x 22,66 €).

14. Posljedično, budući da tužitelj nije uspio u ovome sporu, to je zahtjev za naknadu troškova, na temelju čl. 147. st. 1. ZUS.-a valjalo odbiti kao neosnovan (tč. IV. izreke).

U Rijeci 11. travnja 2025.

Sudac

Vedran Juričić, dipl. iur.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

- opunomoćeniku tužitelja Zoranu Krajinoviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Krajinović i partenri d.o.o., Zagreb, Boškovićeva 6

- tuženiku Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Zagreb,

Miramarska 22