- 1 -              Revd 3189/2023-2

 

 

 

 

 

Broj: Revd 3189/2023-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Z. V., OIB ... iz B., kojeg zastupa punomoćnica S. W., odvjetnica u M. protiv tuženice A. b. d.d., OIB ... Z., kojeg zastupa punomoćnica I. Š., odvjetnica u Odvjetničkom društvu Ć. i Š., u Z., radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-4177/2022-2 od 18. travnja 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Metkoviću poslovni broj P-627/2019 od 27. rujna 2022., u sjednici održanoj 8. studenoga 2023.,

 

r i j e š i o   j e:

 

I. Dopušta se tuženici podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-4177/2022-2 od 18. travnja 2023., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Metkoviću poslovni broj P-627/2019 od 27. rujna 2022.,u odnosu na slijedeća pravna pitanja:

 

„Može li sud, primjenom čl. 502. c ZPP-a u tužbi tužitelja kao potrošača na kojeg se odnose presude VTS-a broj Pž-7129/13 i Pž-6632/17, donesenim povodom tužbe Udruge „F.“ za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, izvesti pravno utvrđenje i činjeničnu presumpciju da je tuženik kao banka u konkretnom ugovoru o kreditu donio jednostrane odluke o promjeni kamatne stope  koje su dovele do bitne neravnoteže, bez obzira što banka, ovdje tuženik, u parnici tvrdi da u spornom ugovoru o kreditu nije donosio jednostrane odluke o promjeni kamatne stope, a ako i jest, da promjene kamatne stope nisu dovele do bitne neravnoteže, a za koje tvrdnje predlaže adekvatne materijalne i personalne dokaze, posebice u vidu saslušanja djelatnika tuženika, a koje dokazne prijedloge sudovi nisu proveli?

Može li sud, u individualnoj parnici radi naknade štete koja se temelji na utvrđenjima iz presude donesene u sporu za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, izvesti činjeničnu presumpciju da je pravni prednik tuženika propustio informirati tužitelja o pravnim i ekonomskim posljedicama ugovaranja valutne klauzule CHF, iako je banka kao tuženik tvrdila tijekom postupka da je informirala tužitelja u konkretnom ugovoru o kreditu te predložila adekvatne dokaze na tu okolnost, posebice u vidu saslušanja djelatnika tuženika, a koje dokazne prijedloge sudovi nisu proveli?“

 

Obrazloženje

 

1. Presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-4177/2022-2 od 18. travnja 2023. potvrđena je presuda Općinskog suda u Metkoviću poslovni broj P-627/2019 od 27. rujna 2022.

 

2. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude u smislu odredbe članka 385. a stavka 1. i članka 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj  53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 dalje: ZPP-a), u kojem postavlja pitanja slijedećeg sadržaja:

 

„1. Može li sud, primjenom čl. 502. c ZPP-a u tužbi tužitelja kao potrošača na kojeg se odnose presude VTS-a broj Pž-7129/13 i Pž-6632/17, donesenim povodom tužbe Udruge „F.“ za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, izvesti pravno utvrđenje i činjeničnu presumpciju da je tuženik kao banka u konkretnom ugovoru o kreditu donio jednostrane odluke o promjeni kamatne stope  koje su dovele do bitne neravnoteže, bez obzira što banka, ovdje tuženik, u parnici tvrdi da u spornom ugovoru o kreditu nije donosio jednostrane odluke o promjeni kamatne stope, a ako i jest, da promjene kamatne stope nisu dovele do bitne neravnoteže, a za koje tvrdnje predlaže adekvatne materijalne i personalne dokaze, posebice u vidu saslušanja djelatnika tuženika, a koje dokazne prijedloge sudovi nisu proveli?

 

2. Može li sud, u individualnoj parnici radi naknade štete koja se temelji na utvrđenjima iz presude donesene u sporu za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, izvesti činjeničnu presumpciju da je pravni prednik tuženika propustio informirati tužitelja o pravnim i ekonomskim posljedicama ugovaranja valutne klauzule CHF, iako je banka kao tuženik tvrdila tijekom postupka da je informirala tužitelja u konkretnom ugovoru o kreditu te predložila adekvatne dokaze na tu okolnost, posebice u vidu saslušanja djelatnika tuženika, a koje dokazne prijedloge sudovi nisu proveli?

 

3. Može li se podnošenje tužbe za zaštitu kolektivnih interesa potrošača (i kojom se ne traži utvrđivanje, osiguranje ili ispunjenje točno određene, individualne tražbine vjerovnika, već je svrha iste zaštita potrošača na općenitoj razini) smatrati vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom/drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja konkretne tražbine, a kojom se radnjom prekida zastara u smislu odredbe čl. 241. ZOO-a?

 

4. Je li u primjeni čl.1115. Zakona o obveznim odnosima sud, u individualnoj parnici radi naknade štete koja se temelji na utvrđenjima iz presude  donesene u sporu za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, ovlašten izvesti činjeničnu presumpciju da je pravni prednik tuženika bio nepošten od dana stjecanja sijedom čega je dužna platiti zatezne kamate od dana stjecanja a ne podnošenja zahtjeva?

 

5. Da li je presuda nezakonita i nepravilna i da li je počinjena bitna povreda odredbi parničnog postupka iz čl.354.st.2.toč.11. ZPP-a ako sud izostavi razloge o pravnoj osnovi dosude zatezne kamate , a osobito o tijeku zateznih kamata, tj. o dospijeću tražbine?

 

6. Je li sud u individualnoj parnici radi naknade štete, koja se temelji na utvrđenjima iz presuda VTS-a broj Pž-7129/13 i Pž-6632/17 donesenim povodom tužbe Udruge „F.“ za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, prilikom određivanja financijskog vještačenja radi izračuna preplate ovlašten samostalno popuniti pravnu prazninu koja može nastati u slučaju utvrđenja ništetnim dijela odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli , na način da odredi izračun razlike temeljem fiksne kamatne stope i temeljem fiksnog tečaja na dan sklapanja ugovora , protivno odredbama članka 324. i 319. Zakona o obveznim odnosima , ili je potrebno navedenu prazninu popuniti na način da se za sve izračune koristi promjenjiva kamatna stopa primjenjiva na HRK kredite za predmetno razdoblje?

 

7. Je li sud omogućio raspravljanje o činjenicama koje su predmet vještačenja u parnici ako nije prihvatio dokazni prijedlog za usmenim saslušanjem vještaka na glavnoj raspravi na okolnost istaknutih prigovora na pisani nalaz i mišljenje ili je na taj način počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st.2. toč.6. ZPP-a što presudu čini nezakonitom i nepravilnom ?

 

8. Je li sud u individualnoj parnici radi naknade štete, koja se temelji na utvrđenjima iz presuda VTS-a broj Pž-7129/13 i Pž-6632/17 donesenim povodom tužbe Udruge „F.“ za zaštitu kolektivnih interesa potrošača, bez suglasnosti i protivno volji ugovornih strana , ovlašten samostalno, urediti postojeći ugovorni odnos na način da pravne praznine nakon ništetnosti pojedinih odredbi, popuni novim ugovornim odredbama o nepromjenjivosti početno ugovorne kamatne stope i ukidanjem valutne klauzule , iako zakon dopušta ugovaranje valutne klauzule i promjenjivu kamatnu stopu ,te iako postoji protivljenje jedne ugovorne strane takvom popunjavanju pravne praznine?

 

9. Je li presuda nezakonita i nepravilna i je li počinjena bitna povreda odredbi parničnog postupka iz čl 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a ako sud izostavi razloge o popunjavanju pravne praznine u ugovorima o kreditu nastale zbog utvrđenja ništetnim odredbi ugovora o kreditu koje se odnose na promjenjivost kamatne stope i na ugovaranje valutne klauzule, a osobito ako se jedna ugovorna strana protiv popunjavanju pravne praznine kako predlaže druga ugovorna strana?“

 

2.1. Tuženik u prijedlogu ističe povredu prava na obrazloženu sudsku odluku, zabranu arbitrarnosti, legitimnost i pravnu sigurnost, odnosno povrede članka 29. stavka 1. u svezi s čl.3., čl.14.st.2. i čl.26.st.1. Ustava Republike Hrvatske.

 

3. Tužitelj nije  odgovorio na prijedlog za dopuštenje revizije.

 

4. Vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenilo da je prvo i drugo postavljeno pravno pitanje važno u smislu odredbe članka 385.a stavka 1. ZPP-a  za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu, budući da bi-osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnog prvostupanjskog i žalbenog postupka, a zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-III-5458/21 od 30. lipnja 2022.- trebalo preispitati sudsku praksu.

 

5. Stoga je postupajući u smislu odredbe članka 389.b stavka 3. ZPP-a vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske ocijenilo da je protiv drugostupanjske presude dopuštena revizija zbog pravnih pitanja navedenih u izreci.

 

6. U odnosu na preostala (treće, četvrto, peto, šesto, sedmo, osmo i deveto) pitanje te u odnosu na povredu temeljnih prava, uzima se da je prijedlog za dopuštenje revizije povučen, u smislu odredbe članka 389.b stavka 3. ZPP-a.

 

Zagreb, 8. studenoga 2023.

 

Predsjednik vijeća:

Đuro Sessa, v.r.