Republika Hrvatska

Trgovački sud u Osijeku

Osijek, Zagrebačka 2

Poslovni broj: P-67/2025-47

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Osijeku, po sutkinji Marini Ljubičić Knežević, u pravnoj stvari tužitelja CROATIA osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, protiv tuženika LOVAČKO DRUŠTVO JELAS, OIB: 55222878424, Klakar, Klakar 2a, kojeg zastupa Petar Krnić, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnik u Slavonskom Brodu, Mažuranićeva 11, i umješača na strani tuženika EUROHERC osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, kojeg zastupa ĆĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnik u OD Grgić & partneri, Pisarnica Osijek, radi isplate 4.458,90 EUR, nakon glavne i javne rasprave zaključene 12. ožujka 2025., u nazočnosti tužitelja, punomoćnika umješača na strani tuženika i pun. tuženika, na ročištu za objavu sudske odluke održanom 11. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku LOVAČKO DRUŠTVO JELAS, OIB: 55222878424, Klakar, Klakar 2a, isplatiti tužitelju CROATIA osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, iznos od 4.458,90 EUR (četiritisućečetiristopedesetosameura i devedesetcenti) zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 22. veljače 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te od 1. siječnja 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku LOVAČKO DRUŠTVO JELAS, OIB: 55222878424, Klakar, Klakar 2a, naknaditi tužitelju CROATIA osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, parnični trošak u iznosu od 433,92 EUR (četiristotridesettrieura i devedesetdvacenta) zajedno sa zateznim kamatama koje na taj trošak teku od 11. travnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i ispravku tužbe u bitnom navodi kako je 19. prosinca 2021., na cesti Ž-4210-A.G. Grada Sl. Broda (D53)-Trnjanski puti-Oprisavci-Jaruge- D/, općina Oprisavci, pred vozilo reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljala CĆ, sa područja lovišta tuženika istrčala srneća divljač i udarila u vozilo, čime je na vozilu nastala imovinska šteta. Nadalje, za predmetno vozilo je na dan štetnog događaja bio zaključen Ugovor o osiguranju automobilskog kaska te je na temelju istog tužitelj svom osiguraniku naknadio štetu u iznosu od 4.458,90 EUR. Tužitelj dalje navodi kako lovištem iz kojeg je istrčala divljač gospodari tuženik i za nastalu štetu odgovara u skladu s odredbama Zakona o lovstvu i Zakona o obveznim odnosima, a divljač na cesti predstavlja opasnu stvar te također navodi kako je pozvao tuženika i tuženikova osiguravatelja na podmirenje regresnog duga, ali je namirenje ostalo bezuspješno.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu u bitnom ističe prigovor prekluzije u smislu čl. 82. Zakona o lovstvu, odnosno navodi kako predmetnu tužbu sud treba odbaciti kao nedopuštenu. Nadalje, tuženik navodi kako u cijelosti osporava tužbeni zahtjev, tj. kako je na kolniku kojim se kretalo vozilo bio postavljen prometni znak "divljač na cesti" s dopunskom pločom, kako je vozač oštećenog vozila upravljao brzinom kojom očito nije mogao zaustaviti svoje vozilo za slučaj izlaska divljači na cestu te kako su dokumenti tužitelja kontradiktorni. Također, tuženik predlaže da sud o predmetnoj parnici obavijesti Euroherc osiguranje d.d. i to iz razloga jer je tuženik imao sklopljenu policu osiguranja sa istim te ističe prigovor podijeljene odgovornosti.

3. Umješač na strani tuženika u odgovoru na tužbu naveo je kako priznaje nastanak štetnog događaja, ali navodi kako ne postoji odgovornost tuženika jer isti ne može odgovarati za štetne događaje izvan ustanovljenog lovišta pa iz navedenog osporava osnovu tužbenog zahtjeva i ističe prigovor promašene pasivne legitimacije jer se predmetna prometna nesreća nije dogodila zbog provođenja lova. Također navodi kako je osiguranik tužitelja, ako se kretao u skladu s maksimalno dopuštenom brzinom, imao mogućnost zaustaviti svoje vozilo prije naleta na zapreku na cesti, odnosno umješač na strani tuženika ističe prigovor isključive odgovornosti osiguranika tužitelja za nastanak štetnog događaja.

4. Na ročištu održanom 16. siječnja 2024. sud je prihvatio sudjelovanje umješača na strani tuženika u ovoj pravnoj stvari.

5. Presudom Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-223/2023-33 od 9. listopada 2024. sud je pod toč. I. izreke odbio tužbeni zahtjev, pod toč. II. izreke naložio je tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 1.750,00 EUR u roku od 15 dana, pod toč. III. izreke odbio je zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška u iznosu od 625,00 EUR, pod toč. IV. izreke naložio je tužitelju naknaditi umješaču na strani tuženika parnični trošak u iznosu od 958,02 EUR s pripadajućim zateznim kamatama u roku od 15 dana te je pod toč. V. izreke odbio zahtjev umješača na strani tuženika za naknadu parničnog troška u iznosu od 466,98 EUR.

6. Protiv predmetne presude tužitelj je podnio žalbu pa je Visoki trgovački sud Republike Hrvatske rješenjem poslovni broj Pž-4530/2024-2 od 17. prosinca 2024. ukinuo presudu Trgovačkog suda u Osijeku poslovni broj P-223/2023-33 od 9. listopada 2024., u toč. I., II. i IV. izreke i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

7. Podneskom od 10. ožujka 2025. tuženik je u bitnom istaknuo prigovor promašene pasivne legitimacije iz razloga što nema sigurnih podataka o krucijalnim elementima predmetne prometne nezgode.

8. Na ročištu održanom 12. ožujka 2025. tužitelj je naveo kako ostaje kod tužbe i tužbenog zahtjeva u cijelosti i svih dokaznih prijedloga, tuženik je ostao kod odgovora na tužbu i svih navoda, odnosno isti smatra kako tužitelj tijekom postupka nije dokazao osnovanost tužbe dokazima koje je predložio, dok je umješač na strani tuženika u bitnom ostao kod svih navoda, odnosno ostao pri istaknutom prigovoru promašene pasivne legitimacije.

9. U dokaznom dijelu postupka sud je izveo dokaz saslušanjem svjedoka ŽĆ (str. 162 spisa) te izvršio uvid u Potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave brodsko-posavske, Postaje granične policije Vrpolje, od 20. prosinca 2021. (str. 4-5 spisa), policu osiguranja automobilskog kaska (str. 6 spisa), Uvjete za osiguranje automobilskog kaska tužitelja (str. 7-13 spisa), fotografije (str. 14-20, 63-66 i 87-130 spisa), prijavu štete – automobilski kasko (str. 21-22 spisa), Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave brodsko-posavske, Postaje granične policije Vrpolje od 19. prosinca 2021. (str. 23 spisa), presliku vozačke dozvole CĆ (str. 24 spisa), presliku prometne dozvole (str. 25 spisa), izvid štete (str. 26-33 spisa), račune Auto kuće Ćirić d.o.o. (str. 34-35 spisa), obavijest o obračunu osigurnine (str. 36-37 spisa), dokaz o isplati osigurnine (str. 38 spisa), regresni zahtjev tužitelja na ime tuženika od 14. listopada 2022. (str. 39 spisa), rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-I/4249/2018 od 18. lipnja 2019. (str. 40-44 spisa), presudu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-5681/2021-3 od 1. rujna 2022. (str. 45-51 spisa), presudu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3870/2022-2 od 6. studenog 2023. (str. 147-152 spisa), pisani iskaz svjedoka ĆĆG s ovjerenim potpisom davatelja iskaza kod javnog bilježnika (str. 155-159 spisa) i spis Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave brodsko-posavske, Policijske postaje Slavonski Brod s Ispostavom Vrpolje (str. 169-185 spisa). Također, sud je izveo dokaz prometnim i strojarskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Goranu Dijanoviću, mag. ing. prometa, na okolnost utvrđivanja dinamike nastanka prometne nezgode i nastalih oštećenja na vozilu te visine štete (nalaz i mišljenje vještaka, str. 189-200 spisa).

10. Tužbeni zahtjev je osnovan.

11. Među parničnim strankama nije sporna činjenica kako se dogodila prometna nezgoda prilikom koje je na vozilu osiguranika tužitelja nastala materijalna šteta, odnosno nije sporno kako je predmetno vozilo u trenutku štetnog događaja bilo osigurano kod tužitelja te kako je tužitelj isplatio ovdje utuženi iznos svom osiguraniku (str. 4-38 spisa).

12. Nesporno je i kako je tuženik u vrijeme štetnog događaja bio osiguran kod umješača na strani tuženika te kako se tužitelj obratio tuženiku sa regresnim zahtjevom, međutim istom nije udovoljeno (str. 39 spisa).

13. Također je nesporno kako se u trenutku prometne nezgode nije provodio lov te kako je ŽĆ, kao predstavnik tuženika, preuzeo uginulu divljač.

14. Sporna je osnova i visina tužbenog zahtjeva, odnosno pasivna legitimacija te postoji li isključiva, a podredno i podijeljena odgovornost osiguranika tužitelja za nastanak štetnog događaja.

15. Također je sporan prigovor prekluzije, za koji je sud utvrdio kako je isti neosnovan.

16. Naime, čl. 82. st. 1. Zakona o lovstvu ("Narodne novine", broj 99/18, 32/19 i 32/20; u daljnjem tekstu ZOL) propisano je kako za štete iz čl. 78. toč. 1. i 2. predmetnog Zakona oštećenici su se dužni u roku od sedam dana od dana nastanka štete pisanim putem obratiti lovoovlašteniku na čijem se području šteta dogodila, s tim da je lovoovlaštenik dužan u daljnjem roku od sedam dana odgovoriti oštećeniku, dok je st. 2. istog članka propisano kako nakon isteka rokova iz st. 1. navedenog članka oštećenik je dužan u daljnjem roku od 30 dana predložiti lovoovlašteniku sklapanje sporazuma o naknadi štete, a lovoovlaštenik je dužan na takav prijedlog oštećenika odgovoriti u daljnjem roku od 30 dana te ako dođe do sklapanja sporazuma, taj sporazum predstavlja ovršnu ispravu.

17. Nadalje, čl. 82. st. 3. ZOL-a propisano je kako nakon isteka rokova iz st. 1. i 2. predmetnog članka iako ne dođe do sklapanja sporazuma iz st. 2. istog članka, oštećenik se može obratiti tužbom radi naknade štete nadležnom sudu najkasnije u roku od tri godine od dana nastanka štete; nadležni sud odbacit će tužbu ako oštećenik nije postupio na način naveden u stavcima 1. i 2. navedenog članka.

18. Čl. 78. toč. 1. i 2. ZOL-a propisano je kako vrste šteta u lovištima su: (1) šteta na imovini je šteta koju divljač prouzroči svojim djelovanjem tako da smanji vrijednost pokretnina ili nekretnina u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba, a to je šteta na poljoprivrednim kulturama, domaćim životinjama, gospodarskim ili drugim objektima, za štetu koju prouzroči divljač nad domaćim životinjama računa se šteta koja se odnosi na smanjenje ili potpuni gubitak vrijednosti oštećene ili ubijene domaće životinje; (2) šteta prouzročena izvođenjem lova je svaka šteta koju su pri provedbi lova prouzročili lovci i lovački psi.

19. U konkretnom slučaju šteta se dogodila na županijskoj cesti, na koju je divljač istrčala i na vozilu osiguranika tuženika, odnosno ne na poljoprivrednim kulturama, domaćim životinjama, gospodarskim ili drugim objektima. Također, šteta nije prouzročena izvođenjem lova pa je sud ocijenio kako je prigovor prekluzije neosnovan, odnosno kako se u konkretnom slučaju ne može primijeniti čl. 82. ZOL-a.

20. Svjedok ŽĆ u svom iskazu na ročištu održanom 27. ožujka 2024. (str. 162 spisa) u bitnom je naveo kako je upoznat sa činjenicom kako se 19. prosinca 2021. dogodila prometna nezgoda na način da je vozilo kojim je upravljala CĆ udarilo u srneću divljač, kako ga je policija nazvala i rekla mu da dođe na mjesto nastanka prometne nezgode, a dolaskom na isto uočio je uginulu srneću divljač u kanalu, sa desne strane u smjeru kretanja vozila. Svjedok dalje navodi kako je na cesti bio znak "opasnost od divljači" u oba smjera, kako je divljač udarena na cesti te kako je pronađena sa desne strane.

21. Uvidom u pisani iskaz svjedoka ĆĆG s ovjerenim potpisom davatelja iskaza kod javnog bilježnika (str. 155-159 spisa) sud je utvrdio kako je ista 19. prosinca 2021. upravljala vozilom iz mjesta Oprisavci prema Slavonskom Brodu, a nakon izlaska iz mjesta Poljanci na dijelu koji je izvan naselja okružen šumom došlo je do naleta srne na cestu direktno na njenu suvozačevu stranu automobila, a nakon udara srne bila je vidljiva učinjena šteta na automobilu. Nadalje, vremenske prilike u trenutku nastanka štetnog događaja su bile povoljne, nije bilo padalina i cesta je bila suha, vidljivost je bila načelo dobra, a rasvjeta nije postojala jer je mjesto događaja izvan naseljenog mjesta. Dalje je utvrđeno kako su uvjeti na cesti bili dobri, odnosno kako je cesta bila suha, a brzina vozila je bila između 60 i 70 km/h. Nadalje, životinju nije mogla uočiti i to s obzirom na činjenicu da je ista izletjela iz predjela gdje se nalazi šuma, odnosno kanal koji je obrastao travom i šibljem izvan naseljenog mjesta, a u trenutku nastanka događaja bila su upaljena kratka svjetla. Svjedok je dalje u izjavi naveo kako se zbog proteka vremena ne može sjetiti je li postojao znak opasnosti od divljači, a životinja je došla sa desne strane (suvozačeve) gdje se nalazi šuma. Također navodi kako je šteta na vozilu iznosila 4.458,90 EUR te je ista podmirena od strane tužitelja.

22. Uvidom u spis Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave brodsko-posavske, Policijske postaje Slavonski Brod s Ispostavom Vrpolje (str. 169- 185 spisa) sud je utvrdio kako je došlo do naleta osobnog vozila na srnu, kako je bio postavljen prometni znak "divljač na cesti", kako je došlo do udara prednjeg desnog dijela osobnog vozila u divlju životinju, a koja je nakon udara odbačena u sjeverni odvodni kanal gdje je i uginula. Nadalje, u spisu je navedeno kako se štetni događaj dogodio na lovnom području ovdje tuženika te je o istom izvješten lovnik koji je preuzeo divlju životinju, a i kako se znak opasnosti "divljač na cesti" s dopunskom pločom nalazi 400 m prije mjesta događaja na sjevernoj kolničkoj traci.

23. Iz nalaza i mišljenja vještaka (str. 189-200 spisa) razvidno je kako je u predmetnom slučaju došlo do naleta vozila na srneću divljač koja je pretrčavala cestu, kako je s obzirom na uvjete vidljivosti i konfiguraciju terena vozač mogao uočiti divljač u trenutku izlaska na kolnik te kako vozač nije imao tehničke mogućnosti izbjeći srneću divljač. Također je razvidno kako nije moguće utvrditi brzinu kretanja iz razloga što u zapisniku o očevidu nema dovoljno materijalnih dokaza, prvenstveno tragova kočenja ni točnih izmjera disperzije plastike i stakla te ostalih podataka potrebnih za izračun, odnosno u spisu se ne nalazi situacioni plan, nema podataka o širini kolnika, širini odvodnih kanala sa obje strane te točno mjesto sudara. Nadalje, kontakt je ostvaren na prednjoj desnoj strani vozila, životinja nije preživjela udar, a na predmetnoj dionici postavljen je prometni znak "divljač na cesti". Vezano za oštećenja na vozilu i visinu štete, ista je u skladu sa procjenom tužitelja.

24. Na ročištu održanom 4. rujna 2024. vještak je ostao kod pisanog nalaza i mišljenja te u bitnom naveo kako je krivo napisao kako je divljač istrčala sa desne na lijevu stranu, iako je u nalazu naveo kako je istrčala iz smjera juga prema sjeveru, odnosno s lijeve na desnu stranu. Nadalje, vještak je naveo kako oštećenja na vozilu odgovaraju dinamici nastanka štetnog događaja, kako je vozilo udarilo u divljač i to iz razloga što je divljač istrčala na kolnik i došlo je do udara prednjeg desnog dijela vozila u divljač, kako nema situacionog plana, kao niti osnovnih podataka o prometnoj nezgodi, kako se ne navodi točno mjesto, kako nema fiksne točke mjerenja, kako nema početne točke mjerenja, kako nema podataka o širini kolnika niti podataka o vertikalnoj i horizontalnoj signalizaciji te brzini kretanja, iako je ista ograničena na 90 km/h. Vještak dalje navodi kako je nalaz sačinjen na temelju fotoelaborata i izjave vozača, kao i zapisnika o očevidu, a temeljni dokument za izradu nalaza i mišljenja je situacioni plan, odnosno vještak je naveo kako nema temeljnih podataka te kako se ne zna gdje se dogodila nezgoda, odnosno točno mjesto događaja jer policija nije odradila svoj dio posla. Također navodi kako na pretpostavljenom mjestu štetnog događaja sa desne strane postoji kanal, dok sa lijeve strane nema kanala te kako dostavljena dokumentacija nije bila dovoljna za sačinjavanje točnog nalaza i mišljenja, odnosno za brzinu kretanja, točno mjesto udara, fiksnu i početnu točku mjerenja.

25. Materijalnu dokumentaciju u spisu, a koja tijekom postupka nije niti bila sporna, sud je prihvatio kao vjerodostojnu, a u odnosu na iskaz svjedoka sud je isti također prihvatio jer je isti jasan, uvjerljiv i logičan, a niti stranke nisu imale primjedbe na navedeni iskaz.

26. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je utvrdio kako je neosnovan prigovor promašene pasivne legitimacije.

27. Naime, iz spisa Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave brodsko-posavske, Policijske postaje Slavonski Brod s Ispostavom Vrpolje razvidno je kako se štetni događaj dogodio na lovnom području ovdje tuženika te je o istom izviješten lovnik, koji je preuzeo divlju životinju.

28. Nadalje, a u odnosu na nalaz i mišljenje vještaka, sud je isti prihvatio jer je sastavljen u skladu sa pravilima struke i na temelju dostupne materijalne dokumentacije, osim u dijelu kada vještak navodi kako se ne zna gdje se dogodila nezgoda, odnosno mjesto događaja i to iz razloga što policija nije odradila svoj dio posla, s obzirom na činjenicu kako je navedeno u suprotnosti sa materijalnom dokumentacijom u spisu, a iz koje proizlazi kako se nezgoda dogodila na lovnom području ovdje tuženika.

29. Čl. 1063. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22; u daljnjem tekstu ZOO) propisano je kako šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete, dok je čl. 1064. istog Zakona propisano kako za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

30. S obzirom na činjenicu kako se divljač na cesti smatra opasnom stvari, za štetu nastalu od iste odgovara njezin vlasnik.

31. Nadalje, čl. 1067. st. 1. ZOO-a propisano je kako vlasnik se oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti; st. 2. istog članka propisano je kako vlasnik stvari oslobađa se odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti, dok je st. 3. predmetnog članka propisano kako vlasnik se oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

32. Čl. 963. st. 1. ZOO-a propisano je kako isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

33. Čl. 80. st. 6. ZOL-a propisano je kako za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način: - vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi, - lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

34. Čl. 76. st. 2. ZOL-a propisano je kako u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojima se uređuju obvezni odnosi, ako navedeni Zakon ne propisuje drugačije.

35. Kao što je već i navedeno, iz nalaza i mišljenja vještaka razvidno je kako nije moguće utvrditi brzinu kretanja vozila i to iz razloga što u zapisniku o očevidu nema dovoljno materijalnih dokaza, međutim iz ovjerene izjave svjedoka ĆĆG, koju je sud prihvatio, proizlazi kako se vozilo kretalo brzinom između 60 i 70 km/h, a također iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi kako vozač nije imao tehničke mogućnosti izbjeći srneću divljač.

36. Nadalje, iz spisa Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave brodsko-posavske, Policijske postaje Slavonski Brod s Ispostavom Vrpolje proizlazi kako je nad CĆG izvršeno alkotestiranje, kojom prilikom nije utvrđena koncentracija alkohola, a iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi kako je brzina kretanja vozila prometnim pravilom ograničena na 90 km/h.

37. Dakle, sud je tijekom postupka utvrdio kako vozač vozila nije upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi pa je primjenom prethodno navedenih zakonskih odredbi također utvrđeno kako u konkretnom slučaju za štetu odgovara lovoovlaštenik, odnosno tuženik.

38. Tijekom postupka umješač na strani tuženika isticao je kako tuženik ne odgovara za nastalu štetu jer se predmetna prometna nezgoda nije dogodila zbog provođenja lova.

39. Međutim, u ovoj pravnoj stvari primjenjuje se Zakon o obveznim odnosima (odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-I-4249/2018 od 18. lipnja 2019.) pa je sud prihvatio tužbeni zahtjev i tuženika kao vlasnika opasne stvari obvezao na isplatu utuženog iznosa s pripadajućim zateznim kamatama, sve u skladu sa čl. 963. st. 1., čl. 1064. i čl. 29. ZOO-a.

40. Sud je odbio dokazni prijedlog tužitelja i tuženika za izvođenjem dokaza saslušanjem svjedoka i to policijskih službenika koji su obavljali očevid na mjestu događaja, dokazni prijedlog tužitelja za izvođenjem dokaza financijsko knjigovodstvenim vještačenjem, kao i dokazni prijedlog tuženika za ponovnim pozivanjem vještaka na raspravu, iz razloga što je činjenično stanje dovoljno utvrđeno kako bi sud mogao donijeti odluku, a među parničnim strankama nije bila sporna činjenica kako je ovdje utuženi iznos tužitelj isplatio svom osiguraniku, sve u skladu sa čl. 10. st. 1. ZPP-a.

41. Odluku o naknadi parničnih troškova sud je donio u skladu sa čl. 151., čl. 154. st. 1., čl. 155. i čl. 164. st. 1. i st. 4. ZPP-a, a visina istih odmjerena je prema odredbama Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine", broj 37/23).

42. Sud je tužitelju priznao trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 433,92 EUR, a koji se odnosi na trošak svjedoka u iznosu od 6,32 EUR, trošak predujma za izvođenje dokaza prometnim i strojarskim vještačenjem u iznosu od 200,00 EUR, trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 45,52 EUR (Tar. br. 1. t. 1.), trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu od 91,04 EUR (Tar. br. 2. t. 1.) i trošak sudske pristojbe za žalbu u iznosu od 91,04 EUR (Tar. br. 3. t. 1. ).

43. Slijedom navedenog, riješeno je kao u izreci.

U Osijeku 11. travnja 2025.

Sutkinja:

Marina Ljubičić Knežević

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana putem ovog suda.

U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ili rješenja ne odgađa ovrhu, osim ako sud koji donosi presudu ili rješenje, iznimno, po službenoj dužnosti, obrazloženim rješenjem, odredi drukčije. (čl. 467.a ZPP-a).