Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Posl. br. Gž Ovr-146/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Ivi Smokvina Dadasović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o. Vinkovci, Dragutina Žanića-Karle 47a, OIB: 30668414709, protiv protivnika osiguranja UA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja o osiguranju Općinskog suda u Vinkovcima pod posl. br. Ovr-321/2025 od 03. ožujka 2025., dana 11. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protivnika osiguranja kao neosnovana i potvrđuje se rješenje o osiguranju Općinskog suda u Vinkovcima pod posl. br. Ovr-321/2025 od 03. ožujka 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem određeno je predloženo osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini temeljem pravomoćne i ovršne Presude Općinskog suda u Vukovaru pod posl. br. Povrv-469/2018 od 15.05.2019.g. radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 393,57 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 22.11.2018. do isplate i troškom ovršnog postupka u iznosu od 14,60 eura sa zateznom kamatom od 22.11.2016 do isplate i parničnim troškom u iznosu od 13,27 eura, uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na 1/3 dijela nekretnine upisane u k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica].

2. Protiv citiranog rješenja žalbu podnosi protivnik osiguranja ne navodeći konkretne žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ( NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje ZPP), a koji propis se primjenjuje temeljem odredbe čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ( NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, dalje OZ ).

3. U žalbi protivnik osiguranja u bitnom navodi da zbog neispravnog vodomjera i nekvalitetne vode, nije trebalo doći do predmetnog duga od 393,57 eura, da mu je vodomjer kojeg je osobno kupio odnijet na ispitivanje, ali da nikada nije dobio odgovor, da je htio platiti predmetni dug, ali da je predlagatelj osiguranja zahtijevao da plati i priključak i zastarjeli dug, na što da nije pristao. Navodi da mu je od mirovine ustegnut iznos od 1.790,00 kn, dok sada predlagatelj osiguranja traži isplatu iznosa od 393,57 eura, pa da traži da mu se vrate novci, kao i odnijeti vodomjer.

4. Predlagatelj osiguranja je u odgovoru na žalbu istakao da osporava sve žalbene navode, da protivnik osiguranja nije podmirio potraživanje čije se osiguranje zahtjeva na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Vukovaru pod posl. br. Povrv-469/18. Istakao je i da je protivnik osiguranja imao i ranije ovrhe koje su naplaćene ili se još naplaćuju ustegama sa mirovine, ali one da nisu predmet ovog osiguranja.

5. Žalba nije osnovana.

6. Predmet ovog postupka je osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja.

7. Iz prvostupanjskog spisa proizlazi:

- da je predlagatelj osiguranja podnio 27.02.2025. prijedlog za osiguranje novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretninama u vlasništvu protivnika osiguranja

- da je prijedlog za osiguranjem prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini podnijet na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Vukovaru pod posl. br. Povrv-469/18 od 15.05.2019.

- da je protivnik osiguranja suvlasnik u 1/3 dijela nekretnine označene kao kč.br.

[katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

8. Pazeći po službenoj dužnosti na postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a ovaj sud nije utvrdio postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. ZPP-a. Isto tako, na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo.

9. Odredbom čl. 296. OZ- a propisano je da na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, a čl. 297. st. 1. OZ-a da se na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi založno pravo zasniva uknjižbom, s time da se sukladno čl. 290. na osiguranje tražbine na odgovarajući način primjenjuju odredba OZ-a o ovrsi radi ostvarenja tražbine.

10. U konkretnom slučaju je predlagatelj osiguranja uz prijedlog priložio ovršnu ispravu tj. pravomoćnu i ovršnu presudu Općinskog suda u Vukovaru pod posl. br. Povrv-469/18 od 15.05.2019. i Izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg proizlazi da je protivnik osiguranja upisan u zemljišnim knjigama kao suvlasnik ( 1/3 dijela ) nekretnine na kojoj je određeno osiguranje.

11. Stoga je pravilan stav prvostupanjskog suda da su u konkretnom slučaju bile ispunjene zakonske pretpostavke za određivanje osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini u suvlasništvu protivnika osiguranja, budući da predlagatelj osiguranja raspolaže ovršnom ispravom kojom je utvrđeno postojanje novčane tražbine prema protivniku osiguranja.

12. U odnosu na žalbene razloge valja istaknuti da se u konkretnom slučaju ne radi o ovrsi na predmetnoj nekretnini tj. prisilnom ostvarivanju tražbine, već o osiguranju prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini koje prema Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, pročišćeni tekst i 94/17, dalje ZV-a ) predstavlja ograničeno stvarno pravo na određenoj stvari, a koja se naziva zalog i koje ovlašćuje svog nositelja, odnosno založnog vjerovnika da, određenu tražbinu, ne bude li mu po dospijeću namirena, namiri iz vrijednosti te stvari, čija god ona bila, a njezin vlasnik to mora trpjeti.

13. Dakle, osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini je sredstvo osiguranja koje se određuje na osnovi ovršne isprave gdje je utvrđena novčana tražbina predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja, s time da pravo na namirenje podrazumijeva ovlaštenje založnog vjerovnika da svoju određenu tražbinu, ne bude li mu nakon dospijeća namirena, namiri iz vrijednosti zaloga.

14. Stoga žalbeni navodi kojima se u biti osporava pravomoćno utvrđena novčana tražbina ( neispravan vodomjer, nekvalitetna voda, naplata prijašnjih potraživanja i dr.), a čije je osiguranje predmet ovog postupka, nisu relevantni.

15. Slijedom navedenog pravilno je prvostupanjski sud postupio kada je donio pobijano rješenje o osiguranju zasnivanjem prisilnog založnog prava na predmetnoj nekretnini protivnika osiguranja, pa je primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

U Rijeci 11. travnja 2025.

Sutkinja:

Iva Smokvina Dadasović