REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-1129/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Juri Pezelju, a po prijedlogu višeg sudskog savjetnika Katarine Marčić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja GRAD ZAGREB, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, zastupanog po punomoćniku ŠK, univ. spec. iur., protiv ovršenika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 22, OIB: 26187994862, zastupanog po punomoćniku FK, mag. iur., odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava i o prijedlogu radi proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, bez održavanja ročišta, 11. travnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog ovršenika od 27. ožujka 2025. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom, temeljem ovršne isprave – presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Pn-1872/2014 od 25. studenog 2020., kao neosnovan.

zaključio je

Upućuje se ovršenik da u roku od petnaest (15) dana od dana dostave ovog zaključka pokrenu parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate nedopuštenim temeljem ovršne isprave - presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Pn-1872/2014 od 25. studenog 2020. iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 7. Ovršnog zakona, te se poziva da u roku od petnaest (15) dana od dana takvog postupanja dostavi dokaz o istom.

Obrazloženje

1. Ovršenik je ovom sudu 27. ožujka 2025. podnio prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom (dalje: FINA) koji se vodi temeljem ovršne isprave - presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: Pn-1872/2014 od 25. studenog 2020.

2. U prijedlogu se ovršenik poziva na žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 7. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24; dalje: OZ), te navodi kako je podmirio sva dugovanja sukladno ovršnoj ispravi, a da ovrhovoditelj ničime nije dokazao navodni dug, odnosno da je bio dužan dostaviti FINA-i dokaz o izvršenoj isplati po ovršnoj ispravi i obračun kamata, a iz kojih isprava bi bilo razvidno da dugovanje ne postoji.

U odnosu na prijedlog za odgodu od 27. ožujka 2025., ovršenik samo predlaže odgoditi izdavanje naloga bankama za provedbu prijenosa zaplijenjenih sredstava do pravomoćnog okončanja parničnog postupka, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.

3. Prijedlozi ovršenika od 27. ožujka 2025. dostavljeni su 31. ožujka 2025. ovrhovoditelju na očitovanje u roku osam (8) dana, a ovrhovoditelj se podneskom od 08. travnja 2025. u cijelosti usprotivio ovršenikovim navodima. Tako ovrhovoditelja navodi da je ostao nepodmireni iznos glavnice od 145,23 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 06. listopada 2021., te da je u nekoliko navrata pozvao ovršenika da podmiri preostali nepodmireni dio potraživanja sukladno obračunu od 04. studenog 2021. po čl. 172. Zakona o obveznim odnosima (Narodne Novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23; dalje: ZOO), ali da se isti protivio i da se pozivao na čl. 171. ZOO-a. Nadalje, ovrhovoditelj je istaknu kako se čl. 171. ZOO-a primjenjuje samo u slučaju kada je ovršenik odredio red uračunavanja najkasnije prilikom ispunjenja, a ne nakon ispunjenja, odnosno da i vjerovnik ima pravo uračunati nesporno plaćeni iznos glavnice na način kako propisuje čl. 172. ZOO-a i to bez obzira što je tuženik prilikom plaćanja eventualno naveo da plaćanjem podmiruje glavnicu, a i bez obzira što vjerovnik eventualno nije obavijestio dužnika da će se koristiti pravom iz čl. 172. ZOO-a.

4. Prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava nije osnovan.

5. Odredbom čl. 210. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. Čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe. Čl. 65. st. 1. OZ-a propisuje da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, uz ispunjenje dodatnih uvjeta.

6. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva (2) uvjeta, a od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki nabrojanih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.

7. Prijedlogom od 27. ožujka 2025. ovršenik je podnio i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a. Međutim nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, niti da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje. Ovršenik nije obrazložio prijedlog za odgodu ovrhe, niti dostavio nikakve dokaze koji bi učinili vjerojatnim nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete.

8. Slijedom navedenog, sud smatra kako nisu ispunjeni uvjeti za odgodu, te je primjenom navedenih zakonskih odredbi, odlučio kako je navedeno u izreci ovog rješenja.

9. Nadalje, odredbom čl. 52. st. 1. OZ-a propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a, sud prvog stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam (8) dana, dok je stavkom 3. istog članka propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam (8) dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest (15) dana od dana dostave toga zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. toga članka zbog kojeg je izjavio žalbu.

10. Kako je ovršenik istaknuo razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 7. OZ-a, a koje navode je ovrhovoditelj osporio, dok ovršenik njihovu osnovanost nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, niti su činjenice na kojima se žalba temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (čl. 52. st. 4 OZ-a), valjalo je temeljem odredbe čl. 210. OZ-a u vezi s čl. 52. st. 3. OZ-a odlučiti kao u izreci zaključka.

U Zagrebu, 11. travnja 2025.

Sudac:

Jure Pezelj

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od osam (8) dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisano u četiri (4) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik: Katarina Marčić

DNA:

1. Ovrhovoditelju po pun.

2. Ovršeniku po pun. uz podnesak ovrhovoditelja od 08. travnja 2025.

3. Spis