Poslovni broj: UsI-5132/2023-6

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREB

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Meri Dominis Herman , te Andreji Fortunić, zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice ČĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Kristijan Pehar, odvjetnik u Zagrebu, II. Loparska ulica br. 2, protiv tuženika Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, OIB: 95093210687, radi izdavanja rješenja o utvrđivanju građevne čestice, 11. travnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/II-350-05/22-08/68, URBROJ: 531-03-4-23-2 od 7. rujna 2023.

II Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Odjela za prostorno uređenje, Drugog područnog odsjeka za prostorno uređenje, KLASA: UP/I-350- 05/19-005/906, URBROJ: 251-10-21-3/010-22-13 od 2. ožujka 2022., odbijen je zahtjev tužiteljice za izdavanjem rješenja o utvrđivanju građevne čestice za postojeću stambenu građevinu izgrađenu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u [adresa].

2. Tuženik je rješenjem KLASA: UP/II-350-05/22-08/68, URBROJ: 531-03-4- 23-2 od 7. rujna 2023., odbio žalbu tužiteljice izjavljenu protiv označenog prvostupanjskog rješenja.

3. Tužiteljica osporava zakonitost pobijanog akta i u bitnome navodi kako za odlučivanje o zahtjevu za utvrđivanje građevne čestice nije odlučna suglasnost jedinica lokalne samouprave, odnosno da uskrata suglasnosti ne može predstavljati osnovu za neutvrđenje građevne čestice. Poziva se na presude Upravnog suda u Zagrebu. Dodatno navodi kako predmetno zemljište ne predstavlja površinu javne namjene kako po prostornom planu tako i po stanju u naravi. Ističe kako k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica]. obje k. o. [katastarska općina] predstavljaju jednu funkcionalnu cjelinu te smatra kako bi se utvrđenjem građevne čestice na predloženi način omogućila redovita uporaba građevine. Ističe kako se predmetna nekretnina nalazi u zoni oznake M1 i da se ne radi o česti koja predstavlja javni interes niti ista služi javnoj svrsi. Predlaže da se provede očevid na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] radi utvrđenja namjene nekretnine te faktičnog načina korištenja.

4. Predlaže da Sud poništi rješenje tuženika te potražuje troškove upravnog spora.

5. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako ista nije osnovana iz razloga iznesenih u obrazloženju osporenoga rješenja. Predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev.

6. Sud je 4. travnja 2025., održao usmenu i javnu raspravu u prisutnosti opunomoćenika tužitelja, a tuženik iako uredno pozvan nije pristupio zakazanom ročištu.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja sud ocjenjuje da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Odredbom čl. 157. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/19., 98/19., dalje Zakon) propisano je da ako za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine, kada je obveza utvrđivanja tog zemljišta, odnosno čestice propisana posebnim zakonom ili kada vlasnik građevine želi promijeniti oblik i veličinu građevne čestice na kojoj je postojeća zgrada u skladu s prostornim planom, parcelacija građevinskog zemljišta provodi se u skladu s rješenjem o utvrđivanju građevne čestice.

9. Smatra se da za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine između ostaloga ako se radi o zgradi ozakonjenoj sukladno posebnom zakonu (članka 157. stavak 2. točka 5.).

10. Nadalje odredbom čl. 159. stavka 1. Zakona, propisano je da se građevna čestica određuje u skladu s prostornim planom, a ako to nije moguće tada u skladu s pravilima struke, vodeći računa da se građevna čestica utvrdi tako da oblikom i veličinom omogućava redovitu uporabu građevine.

11. U predmetnom slučaju tužiteljica je zatražila utvrđenje građevne čestice za predmetnu građevinu na način da istu čini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 156 m2 koje je tužiteljica i suvlasnica i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 161m2 koje je vlasnik Grad Zagreb. Tužiteljica je pozvana zaključkom od 16. travnja 2021., da se očituje na okolnost, da se građevna čestica ne može odrediti kako je predloženo dostavljenim prijedlogom, a budući je istim predloženo formiranje građevne čestice spajanjem postojeće k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je izgrađena i ozakonjena predmetna zgrada i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u vlasništvu Grada Zagreba, koji je uskratio suglasnost za ishođenje predmetnog rješenja, odnosno da dopuni i ispravi prijedlog sukladno odredbi čl. 159. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju.

12. Nakon pribavljenog očitovanja tužiteljice i utvrđenja da je stambena građevina koja je predmet ovog postupka izvedena i ozakonjena na postojećoj k. č. br. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina], a kojom se omogućava redovita uporaba građevine prvostupanjsko je tijelo odbilo zahtjev tužiteljice te se ujedno i pozvalo na činjenicu da se Grad Zagreb nije usuglasio za ishođenje predmetnog rješenja.

13. Imajući u vidu sve naprijed izneseno u konkretnom slučaju u pravu je tužiteljica kada ističe da uskrata suglasnosti Grada Zagreba ne može predstavljati osnovu za neutvrđivanje građevne čestice, jer se isto utvrđuje na zakonom propisan način sukladno naprijed citiranom odredbama zakona. Međutim u konkretnom slučaju u postupku je utvrđeno da je uporaba predmetne građevine moguća i bez uključenja čestice koja je u vlasništvu Grada Zagreba, pa bi u tom slučaju samo uz eventualnu suglasnost Grada Zagreba kao vlasnika bilo moguće formiranje građevne čestice na način kao to zahtjeva tužiteljica. Naime, u ovakvim slučajevima bi se prema ocjeni ovoga suda trebalo voditi računa o vlasničkim pravima čije ograničenje mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju, odnosno miješanje u vlasništvo mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju (stav Ustavnog suda Republike Hrvatske u odlukama zaštite imovinskih prava).

14. S obzirom na sve naprijed navedeno prema ocjeni ovog suda osporenim rješenjem nije povrijeđen zakon tužiteljici na štetu.

15. Trebalo je stoga temeljem odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u točki I izreke.

16. Odluka o troškovima tužitelja (točka II izreke), utemeljena je na odredbi članka 147. stavka 1. ZUS-a.

U Zagrebu 11. travnja 2025.

Sutkinja

Meri Dominis Herman

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. Odvjetnik Kristijan Pehar, Zagreb, II. Loparska ulica br. 2,

2. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica

Republike Austrije 14

3. U spis